SLOBODNA BOSNA br. 851 by Amaha Ya

@ELJKA CVIJANOVI], PREMIJERKA RS: ODABRAO MILORAD DODIK

dalmirj

SB U AMBISU

www.slobodna-bosna.ba

Omot-2:CRNA.qxd

25.2.2013

17:55

Page 78

Svim Bosancima i Hercegovcima ~estitamo 1. mart/o`ujak, Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine

Federalno Ministarstvo rada i socijalne politike

Sadrzaj:Sadrzaj.qxd

27.2.2013

2:10

Page 3

SADR@AJ

www.slobodna-bosna.ba Lisin Armije BiH u Repovcima kod Konjica, taj je postupak i slu`beno obustavljen prije petnaestak dana zbog nedostatka dokaza; na{a novinarka je razgovarala s ogor~enim ~lanovima obitelji ubijenih vojnika koji su, nakon vi{egodi{njih praznih obe}anja, ubije|eni da je istraga protiv nalogodavaca stravi~nog zlo~ina zaustavljena iz politi~kih razloga

22 SARAJEVSKA GRA\EVINSKA UTOPIJA Od “Bosmala” do “Radon Plaze”

Sredinom pro{le decenije u glavnom gradu BiH nastala je svojevrsna gra|evinskourbanisti~ka groznica, izgradnja tzv. skyscrapera, ambicioznih stambenoposlovnih centara „po mjeri ~ovjeka“ koji su nicali na svakom slobodnom pedlju 40 ZRA^NA BITKA glavnog grada; na{i reporteri istraìli su U Sarajevo stiè prvi Lowcost kakva je njihova trì{no-poslovna avioprijevoznik “samoodrìvost“ nakon svih ovih godina

Privatna aviokompanija Pegasus iz Turske uspostavila stalnu avioliniju izme|u Istanbula i Sarajeva sa cijenom leta u jednom smjeru od svega 49 eura

28 MONSTRUMI PRED SPECIJALNIM SUDOM ZA RATNE ZLO^INE

SLOBODNA BOSNA nezavisna informativna revija IZDAVA^ Pres-Sing d.o.o. Sarajevo

Beogradska pravda za zvorni~ke rome Krajem pro{le nedjelje pred Specijalnim 50 sudom za ratne zlo~ine u Beogradu zavr{eno je trogodi{nje su|enje “Siminim ~etnicima” koji su u okolini Zvornika svirepo pogubili 28 Roma, me|u kojima je bilo devetoro djece. Ovo je jedan od najte`ih ratnih zlo~ina po~injenih nad Romima tokom proteklog rata u BiH, a na{ list donosi najpotresnije dijelove iskaza pre`ivjelih svjedoka

DOSJE SB Pola stolje}a Bundeslige Njema~ki nogometni klubovi igraju pedesetu sezonu BUNDESLIGE, po mnogima najboljeg nogometnog takmi~enja na svijetu; SB pi{e o historiji ovog takmi~enja i nogometa{ima iz BiH koji su ostavili dubok trag u njema~kom nogometu

Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI] Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVI] Direktor: Erbein RE[IDBEGOVI] Ure|uje redakcijski kolegij Novinari Suzana MIJATOVI], Danka SAVI], Mirha DEDI], Nedim HASI], Mirsad FAZLI], Dino BAJRAMOVI], Maja RADEVI] Grafi~ki urednik: Edin SPAHI] DTP: Atif D@IDI] Elvira HAJDAREVI] Lektor: Sedina LONÂRI] Sekretar redakcije: Edina MU[OVI] Marketing i prodaja: Amela [KALJI] e-mail: marketing@slobodna-bosna.ba Fotografija: Milutin STOJÊVI], Mario ILIÎ] Revija izlazi sedmi~no Telefoni: 444-041, 262-630, telefaks: 444-895 Adresa: êkalu{a ~ikma 6, Sarajevo

32 ZLO^IN U REPOVCIMA

Transakcijski ra~uni 1610000015710034 - Raiffeisen BANK

Nakon dvadeset godina, sve ispo~etka

HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213 BOR BANKA d.d. 1820000000147912 MOJA BANKA d.d. 137-042-60011444-55

Poslije sedam godina, koliko je Tu`iteljstvo BiH vodilo istragu o svirepoj likvidaciji devet pripadnika Vojne policije i odreda

58 GABI PONOVO U SARAJEVU Mi je volimo na svoj na~in Glasovita zagreba~ka umjetnica GABI NOVAK svoj novi sarajevski koncert odr`a}e 8. marta u “Bosanskom kulturnom centru”, zajedno sa kolegicama TEREZOM KESOVIJOM i RADOJKOM [VERKO u 28.2.2013. I SLOBODNA BOSNA

okviru NO]I DIVA; za “Slobodnu Bosnu” Gabi Novak govori o svojoj vi{e od pedeset godina dugoj glazbenoj karijeri, odlasku u Pariz u prvoj polovini {ezdesetih godina, suprugu ARSENU DEDI]U i sinu MATIJI, Sarajevu, ali i o danima kada je bila ~lan ~uvene “Zagreba~ke {kole crtanog filma”

List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasila u Ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednim brojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta od 12.6.2001. [tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac. Fotografije, rukopisi i prenosivi mediji se ne vra}aju. PDV broj 200333040003 e-mail: sl.bos@bih.net.ba

Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH

MINI MARKET:MINI MARKET.qxd

27.2.2013

2:13

Page 4

MINI MARKET RUSI NADOMAK BOSNALIJEKA

GINISOV REKORD OBARA TAKSISTE

Gradona~elnik Tuzle Jasmin Imamovi} razmatra mogu}nost da i tuzlanske taksiste uvrsti u Ginisovu knjigu rekorda Samostalni taksi prevoznici iz Tuzle, njih 14, ne odustaju od {trajka gla|u ispred zgrade Op}ine, jer, kako tvrde, Slu`ba za komunalne poslove samovoljno i nelegalno dodjeljuje taksi stajali{ta na lokacijama u gradu. Okupljeni taksisti isti~u da su dovedeni na rub egzistencije i poru~uju da ne}e oti}i sve dok njihov problem ne bude rije{en, prenose mediji. “Ovo je jedini na~in da se izborimo za svoja prava. Poku{ali smo pro{le sedmice razgovarati sa nadle`nima u op{tini i resornom ministarstvu. Razgovori su propali, a niko iz nadle`ne op{tinske slu`be nije nas kontaktirao. O~ekujemo da }e op{tinske slu`be blagovremeno reagovati i da ne}e dozvoliti da nas ispred op{tine odvoze u sanitetskim vozilima”, rekao je predstavnik okupljenih taksista Elvir Imamovi}. Njegov prezimenjak, gradona~elnik

Jasmin Imamovi}

Ruska investicija u Bosnalijek zavisi od rekonstrukcije Vlade Federacije BiH Po~etkom protekle sedmice u Sarajevu se obrela delegacija investicionog fonda Haden SA, koji je u nedavnoj munjevitoj akciji preko Sarajevske berze preuzeo skoro ~etvrtinu dionica sarajevskog Bosnalijeka. Dobri poslovni obi~aji nalaù da se najve}i pojedina~ni dioni~ar u nekoj kompaniji javno predstavi i izloì svoje poslovne ciljeve i namjere, ali delegacija Hadena SA sve vrijeme boravka u Sarajevu dràla se podalje od javnosti, skrivaju}i ne samo poslovne ciljeve s Bosnalijekom nego i elementarne ~injenice o investicionom fondu Haden SA, koji nema ni oficijelnu web stranicu. [tavi{e, u slu`benom saop}enju federalne Vlade {turo pi{e da se premijer Nik{i} sastao s delegacijom Hadena SA, no nisu navedena ni imena ~lanova delegacije niti njihove funkcije u investicionom fondu Haden SA. Igra skrivanja posve je razumljiva ako se uzme u obzir ~injenica da je delegaciju investitora iz Luksemburga na razgovorima u Sarajevu predvodio ruski dràvljanin Jurij Borisov, menadèr u ruskoj trgova~koj firmi Imfarm, i Bosanac Nedim Uzunovi}, nekada{nji zastupnik Bosnalijeka u Rusiji! Kao {to smo i objavili u jednom od prethodnih brojeva Slobodne Bosne, iza fantomskog investicionog fonda Haden SA krije se kapital ruske trgova~ke firme Imfarm, koja s Bosnalijekom ima kratkoro~ne i {pekulativne ciljeve. Akciju preuzimanja Bosnalijeka pokrenuo je Nedim Uzunovi}, nekada{nji zastupnik Bosnalijeka u Rusiji, kojeg je ranija uprava Bosnalijeka predvo|ena Edinom Arslanagi}em najprije smijenila s poloàja a potom i prijavila nadle`nim istra`nim organima “zbog zloupotrebe slu`benog poloàja“. Uzunovi} je smijenjen sredinom 2011. godine, dakle nekoliko mjeseci prije nego {to je kormilo federalne Vlade preuzeo njegov zemljak i bliski prijatelj iz Konjica Nermin Nik{i}. Nakon izbora Nik{i}a, Uzunovi} je krenuo u protuofanzivu uvjeren da }e uz podr{ku federalnih struktura vlasti zasjesti na kormilo Bosnalijeka. No, uprkos otvorenoj podr{ci federalne Vlade, Uzunovi}eva akcija protiv uprave Bosnalijaka okon~ana je neuspjehom.

PREGOVORI IZA ZATVORENIH VRATA Delegaciju Hadena predvodio je Rus Jurij Borisov

Nakon toga, zavi~ajni dvojac Nik{i}Uzunovi} osmislio je novi plan zaposjedanja Bosnalijeka. Uzunovi} je anga`irao svoje poslovne ortake iz Imfarma i posredstvom luksembur{kog Hadena SA zapo~eo kupovinu Bosnalijekovih dionica. Zaustavio se na 23 posto, ra~unaju}i da }e to biti sasvim dovoljno da s dioni~kim paketom Vlade Federacije BiH od 19 posto i dioni~kim paketom Libijskog investicionog fonda od 8 posto dobije ve}insku podr{ku na Skup{tini dioni~ara i preuzme kontrolu nad Bosnalijekom. Nik{i}ev i Uzunovi}ev plan preuzimanja Bosnalijeka ima samo jednu slabu ta~ku: njegova realizacija ovisi o rekonstrukciji federalne Vlade. Naime, predstavnici Libijskog fonda koji u Bosnalijeku ima “odlu~uju}i“ paket od 8 posto dionica na Skup{tini dioni~ara Bosnalijeka ne glasaju prema uputama federalne Vlade nego isklju~ivo prema uputama resornog Ministarstva industrije, energije i rudarstva, koje je nominalni vlasnik dr`avnog kapitala u Bosnalijeku. A na ~elu ovog ministarstva nalazi se kadar SDA Erdal Trhulj, koji nije nimalo odu{evljen akcijom Nik{i}a i Uzunovi}a. Ruska trgova~ka ku}a Imfarm do sada je investirala blizu 30 miliona KM u kupovinu dionica Bosnalijeka, ali to }e biti proma{ena investicija ako SDP ne uspije rekonstruirati federalnu Vladu. (A. Metiljevi}) SLOBODNA BOSNA I 28.2.2013.

MINI MARKET:MINI MARKET.qxd

27.2.2013

2:13

Page 5

MINI MARKET FOTO NEDJELJE

MILUTIN STOJ^EVI]

Da mi prođe utorak Drama pred Parlamentom FBiH

Tuzle Jasmin Imamovi}, nema rje{enje za probleme taskista, ali navodno razmatra mogu}nost da se Tuzla ponovo, po ~etvrti put, upi{e u Ginisovu knjigu rekorda. Nakon najmasovnijeg poljupca, najmasovnijeg aerobika u vodi i be~kog valcera, u Ginisovu knjigu rekorda mogli bi se upisati i tuzlanski taksisti… (M.A.)

GAUDEARUS IGITUR

Tihomir Gligori} tvrdi da ima validnu diplomu “ruske akademije” Poslanik SDS-a Kostadin Vasi} optuìo je direktora Republi~ke uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove RS-a Tihomira Gligori}a za falsificiranje univerzitetske diplome. “Tolike pare se ne mogu dati na upravljanje direktoru Gligori}u, za kojeg imamo dokumenta da ima la`nu diploma”, rekao je poslanik Vasi} za govornicom Narodne skup{tine RS-a, pokazuju}i dokumentaciju i krivi~nu prijavu koja je svojevremeno podnesena protiv Gligori}a. Vasi} je rekao da Gligori}eva diploma “nije validna” i da ovu tvrdnju moè potkrijepiti “potvrdama i srpskih i ruskih univerziteta”. Dan kasnije, Gligori} je za Glas Srpske izjavio da ima diplomu ruske akademije, te da “moè da je provjerava ko god ho}e”. (S.L.)

Tihomir Gligori}

28.2.2013. I SLOBODNA BOSNA

Iluzije:Iluzije.qxd

27.2.2013

7:33

Page 6

NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE

STVARNO I NEMOGU]E Pi{e: SENAD AVDI]

Kako se desilo, kako je uopće moguće da se KOS-ovi probisvijeti, od kojih je Radončić jedan, tako snažno i beznadežno involviraju u pravosudni, politički sustav Bosne i Hercegovine? Kako je moguće da od tri stotine stranica na kojima su pažljivo i pedantno zabilježeni kontakti Fahrudina Radončića sa Naserom Keljmendijem ništa ne bude uvaženo u personalnom dosjeu aktuelnog ministra? Kako je moguće da je direktor SIPA-e Goran Zubac, za kojeg postoje snažne indicije da je na čelu policijske jedinice na Ilidži počinio žestoka krivična djela? Kako je moguće da se kod tog Zupca nisu pojavili kompletni dokumenti o aktivnostima gospodina Radončića od Crne Gore do BiH? “Meni su, prije svih, tobo`nji mafija{ki imid` probali da podmetnu Zlatko Lagumdìja i njegova politi~ka policija. I pored svih montiranih krivi~nih izvje{taja, nijedan tuìlac ih nije ozbiljno shvatio i prihvatio. Za desetak godina njihovi su medijski juri{nici ukupno platili stotinjak hiljada KM na bazi presu|enih od{teta za klevetu upravo zbog takvih la`nih tvrdnji. Poenta je u tome da Lagumdìjina politi~ka policija ve} godinama za svoje neistomi{ljenike koristi gore metode poku{aja dru{tvene eliminacije od nekada{nje Udbe. Jer, ako se neko nije svi|ao tada{njem Udbinom reìmu, oni su ga politi~ki sudili, kao iredentistu, usta{u, mladog muslimana. Na montiranim politi~kim su|enjima izricali su im nezasluène zatvorske kazne, ali ih osim politi~kih diskvalifikacija nisu ljudski vrije|ali i poku{avali poniàvati. Me|utim, ovi dana{nji udba{i }e, iznervirani na{im javnim utjecajem, jednog Bakira Izetbegovi}a poku{ati la`no da predstave kao Ga{ijevog tobo`njeg reketa{kog {efa, mene }e htjeti da predstave kao tobo`njeg narkodilera, a reisa Ceri}a kao tobo`njeg za{titnika pedofila ili vo|u bo{nja~ke mafije?! To zna~i da ovi sada{nji neoudba{i imaju mnogo prljavije metode od svojih historijski poraènih prethodnika. Ipak, sva je sre}a da postoje neovisni tuìoci, sudovi i sudije koji imaju hrabrosti da rade ideolo{ki neoptere}eno i u skladu sa zakonom, a na meni je da tako dobiven novac za od{tete i

dràvu BiH. Ministar sigurnosti gospodin Radon~i} selektivno upada u pravni poredak. Ta~no se mora znati i odakle je krenuo i kako bi brat-bratu trebao zavr{iti. Ima kod njega pomo}nik, zove se Samir Rizvo, koji tvrdi da nije ilegalno podijelio 40 paso{a raznoraznim probisvijetima. A jeste. Cijelo okruènje oko ministra sigurnosti je sporno, uklju~uju}i i njega samog. Nemamo precizan odgovor kada je ministar sigurnosti dobio papire-dràvljanstvo BiH, kada se oènio vlasnicom Avaza i da li se prije toga razveo od prethodne ène u Crnoj Gori. Izgleda ovo kao tjeranje maka na konac. Ali nije. Rije~ je o principima i funkcioniranju pravne dràve i vladavine prava. Postavlja Avaz te{ko pitanje koje jedino moè na temeljit i dugotrajan na~in rije{iti ministar sigurnosti Fahrudin Radon~i}. Jedno od mnogih va`nih pitanja. Kako se desilo, pod kojim okolnostima ubistvo efendije Kubata u Butmiru po~etkom 1994. godine. Manje-vi{e o cijeloj toj stvari ministar Radon~i} je do kraja informiran. Kako se desilo, kako je uop}e mogu}e da se KOSovi probisvijeti, od kojih je Radon~i} jedan, tako sna`no i beznade`no involviraju u pravosudni, politi~ki sustav Bosne i Hercegovine? Kako je mogu}e da od tri stotine stranica na kojima su pa`ljivo i pedantno zabiljeèni kontakti Fahrudina Radon~i}a sa N aserom Keljmendijem ni{ta ne bude uvaèno u personalnom dosjeu aktuelnog ministra? Kako je mogu}e da je direk-

^uda pod bubr dalje upla}ujem u humanitarne svrhe.” (Fahrudin Radon~i}, Global, 2009.) Poruke koje iz ove ishitrene izjave izviru jesu sljede}e: hajdemo malo uvesti reda i poretka u pravnu 6

tor SIPA-e Goran Zubac, za kojeg postoje sna`ne indicije da je na ~elu policijske jedinice na Ilid`i po~inio `estoka krivi~na djela? Kako je mogu}e da se kod tog Zupca nisu pojavili kompletni dokumenti o aktivnostiSLOBODNA BOSNA I 28.2.2013.

Iluzije:Iluzije.qxd

27.2.2013

7:33

Page 7

NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE OD AVNOJA DO NA[IH DANA, ETO [AHBAZA... [ahbaz D`ihanovi}, napokon i uprkos sudija Ustavnog suda FBiH

ma gospodina Radon~i}a od Crne Gore do BiH? Kako je zapravo i{ta mogu}e? Kako je mogu}e, a o~ito da jeste, da tri i po godine nakon pretrpljene du{evne boli u tu`bi koju je protiv mene zakolutao Fahrudin

puta, {to s razlogom {to s argumentima, dokazao da je potpuno nekredibilna da se bavi poslom koji joj je neko namijenio. U dru{tvenom miljeu, socijalnoj i politi~koj d`ungli u kojoj je Radon~i} ministar sigurnosti, u kojoj je Samir Rizvo, optu`en za

brege; da li je mogu}e... Radon~i}, gospodin Abdulah Ku~ukali}, ekspert psihijatrijske struke, u niskom naletu zaklju~i da je ministar sigurnosti “svjestan, orijentiran u prostoru i vremenu, socijalno adaptabilan, prosje~nih intektualnih sposobnosti”. Kako je mogu}e da se u istom sudskom predmetu kao sutkinja pojavljuje Lejla Fazlagi}? Za koju sam vi{e 28.2.2013. I SLOBODNA BOSNA

ozbiljna krivi~na djela, njegov pomo}nik, u kojoj je nepismena sutkinja Lejla Fazlagi} ovla{tena da sve to poravna — sve je mogu}e. Mogu} je i moj bijes, moj krik u klijentalisti~kom dru{tvu koje ne priznaje ni zakon ni red ni pravdu. 7

Iluzije:Iluzije.qxd

27.2.2013

7:26

Page 8

SVAKA MI JE ZLATNA; SEDAM DANA & LJUDI ÊTVRTAK, 21. FEBRUAR Takozvana kriza vlasti u Federaciji BiH ne uti~e na svakodnevni, uobi~ajeni ìvot. Mislim da }e sve to do}i na svoje. Kada se ukaè konkretan interes: BiH na Prvenstvu u Brazilu.

PETAK, 22. FEBRUAR “Igrat }u za za svoju domovinu BiH“, ka`e danas u jednim dnevnim novinama SEAD KOLA[INAC, nogometa{ njema-

nagodan prema njemu. “To {to on ~uva tvoje SMS poruke je ubistvo sa predumi{ljajem“, kaè mi prijatelj, zaprepa{ten (zlo)upotrebom privatne prepiske od strane Akdemika. “Lepo mi se name{ta{“, zadnja je poruka koju mi je poslao te{anjskogora`danski akademi~ar. Koji me titulira kao eksperta za “obavje{tajno-sigurnosne poslove“. Muke biti stru~njak za bilo kakve poslove u dràvi u kojoj je predsjednik Udruènja pisaca BiH uo~i rata apelovao, kumio i molio sve subektivno/obektivne intelektualce da ultimativno glasaju za DRAGANA KALINI]A, Karadì}evog doktora Mengelea, na izborima za ~lana Predsjedni{tva SFRJ, i NENADA KECMANOVI]A za kolektivnog predsjednika BiH. Savr{en bi to bio sklad: u vanrednom stanju koje bi odobrio Kalini} a potvrdio Kecmanovi} nastala bi ogromna Sidranova prekodrinska epopeja “ U Malom Zvorniku ja sam ostavio srce svoje“.

PONEDJELJAK, 25. FEBRUAR Nije meni problem {to je u toj cijeloj pri~i doktor sigurnosnih slu`bi Ivo Lu~i}

NEDJELJA, 24. FEBRUAR Brzinski preletim preko ve~era{njih utakmica: zvani~no najgori, treba li to statisti~ki dokazivati, je Luka Modri}; ima

ispao pametniji od predsjednika Tu|mana. Cijela pri~a me zanima sa bizarnog aspekta: Kad je doktor Lu~i} zaklju~io da je Franjo Tu|man postao pomalo budala?

UTORAK, 26. FEBRUAR ~kog Schalkea, koji je odigrao nekoliko utakmica za njema~ku mladu selekciju. Ho}e li, ne}e li mladi reprezentativac Njema~ke Kola{inac igrati za nacionalnu selekciju BiH, njegova je privatna odluka. Čitava ta pri~a oko reprezentacije u osnovi je jednostavna: igrati za BiH nije stvar sadake, nego presti`a.

Cijela pri~a u Sarajevu je u osnovi socijalne naravi; sirotinja se ispovijeda sirotinji, jadnici se jadaju jadnicima. Ostaje

SUBOTA, 23. FEBRUAR Budu}i da je na{ najve}i Akademik, jedan od najve}ih pisaca iz Gora`da, samim time iz Te{nja, ABDULAH SIDRAN, u

gr~evitoj borbi za honorar u Oslobo|enju odlu~io prekr{iti, pod noge baciti, popi{kiti se na konvencionalne, ~ar{ijske adete, norme pona{anja, ne vidim razloga za gra|ansku obzirnost, da budem blag i 8

podosta mojih prijatelja koji tvrde da sam nepravedan prema de~ku-geniju. Ve~era{nji potez trenera Reala Mourinha, koji je potjerao sve bezvezne tipove sa terena, govori vi{e o vidovitosti trenera Mourinha nego o ekipi Reala. U podobro holivudski pateti~nom filmu ARGO Ben Affleck, {pijun CIA-e, izvla~i {est, sedam ameri~kih diplomata iz Irana. Ne da meni |avo mira pa razmislim {ta se u to vrijeme, po~etkom osamdesetih, radili na{i ljudi u Iranu, Behmen, Bi~ak~i}, ^engi}, Lati}... i koji su scenarij ponudili diktatoru Homeiniju, valjda se taj scenarij zvao EMBARGO.

samo {ega, humor. “Treba li ti drva?“, pita me ~ovjek na ulici. “Ne treba, ulazimo u prolje}e“, odbrusim ja i do|e ~ovjek ku}i i pokupi mi drva, kad mi ne trebaju.

SRIJEDA, 27. FEBRUAR A jesam vam pri~ao kad sam prije 21 godinu ure|ivao Slobodnu Bosnu na dan referenduma? Nisam. A i ne}u da ne bih izazvao nacionalnu netrpeljivost.

SLOBODNA BOSNA I 28.2.2013.

ISPRAVNA-oglasi sedmica:ISPRAVNA-oglasi.qxd

26.2.2013

23:55

Page 2

MINI MARKET 2:MINI MARKET 2.qxd

27.2.2013

1:46

Page 10

MINI MARKET UVELI^AN PROBLEM

MEDO U MEDU

Nakon {to je renovirao kabinet i apartman na Bjela{nici, direktor EPBiH Elvedin Grabovica obnovio i vozni park SDP-ov direktor Elektroprivrede BiH Elvedin Grabovica svako malo najavljuje grandiozne investicije i podizanje novih elektroenergetskih objekata, ali od najavljenih investicija za sada nema ni{ta. Grabovica je me|utim puno uspje{niji kada je rije~ o investicijama koje niti su planirane niti su najavljene. Primjerice, s velikim uspjehom renovirao je direktorski kabinet i opremio ga skupocjenim namje{tajem iz Italije, a s jednakim uspjehom okon~ana je i Elvedin Grabovica

Ne prestaju skandali na Sarajevskom aerodromu u režiji Ivice i Darjana Veličana Otkako je ~elnik SDP-a BiH Zlatko Lagumd`ija na du`nost direktora Sarajevskog aerodroma postavio mla|ahnog, perspektivnog 68-godi{njeg Ivicu Veli~ana, ovu kompaniju iz dana u dan potresaju skandali. Osim {to je upotpunosti izmijenio unutarnju organizaciju Aerodroma i zaposlio na desetine (ne)potrebnih radnika, na Aerodromu je u jednog od glavnih ljudi promoviran i Veli~anov sin Darjan. Bahati Veli~an junior, koji iza sebe ima cijeli niz sukoba sa policijom i sudstvom, nalazi se me|u onima koji odre|uju pravila pona{anja na Aerodromu, pa i o sudbini poslovnih prostora. Tako se u vrijeme vladavine obitelji Veli~an na Aerodromu pojavila i fantomska rent a car firma City car. Iako posluju pod krinkom rent a cara, rije~ je o klasi~nom (ilegalnom) taksi prijevozu bez dozvola za taj posao. No, uposlenici ove firme ne zaustavljaju se na tome, ve} ozbiljno kr{e sve sigurnosne procedure na me|unarodnom aerodromu,

Ivica i Darjan Veli~an

direktno prkose}i policajcima Grani~ne slu`be. Tako njihova uposlenica redovno, uz blagoslov direktora i juniora, bez ikakvih dokumenata i kontrola, ulazi u prostor u kojima je ulaz dopu{ten samo policiji i carinskoj slu`bi, kako bi vrbovala putnike da po slijetanju koriste usluge taksi prijevoza. Zbog ovakvog je pona{anja ve} alarmirana Grani~na slu`ba a uskoro se o~ekuje i krivi~na prijava rukovodstvu aerodroma zbog ozbiljnog kr{enja sistema sigurnosti na Aerodromu. (N.H.)

NIELSEN SVRSI KONCE MRSI

Marketinški monopolisti pokušavaju pod kontrolu staviti i agenciju Nielsen Ulazak Nielsena, jedne od vode}ih svjetskih kompanija za mjerenje gledanosti i slu{anosti elektronskih medija, na tr`i{te BiH ve} je napravio pravu pometnju me|u vlasnicima ovda{njih marketin{kih agencija, naviklih da milijunske prihode od poslova ogla{avanja dijele prema krajnje sumnjivim kriterijima. Budu}i da je posve izvjesno kako }e Nielsen uzdrmati dosada{nju poziciju tvrtke Mareco Index Bosnia, marketin{ki su monopolisti ve} zapo~eli lobiranje kako bi na ~elo bh. ogranka renomirane agencije postavili njima 10

bliskog direktora. Navodno se kao najozbiljnije kandidatkinje spominju Alma Nefi}, supruga vlasnika marketin{ke agencije UFA media Rusmira Nefi}a, i Selma Ri|anovi}-Kenovi}, sada{nja direktorica marketinga i komunikacija UniCredit banke u BiH. Rusmir Nefi} je, podsjetimo, bio pod me|unarodnom policijskom istragom zbog sumnjivih ugovora s marketin{kom agencijom S.V.-RSA Nevena Kulenovi}a, sa kojim jednako tako bliske poslovne odnose ima i druga kandidatkinja Selma Ri|anovi}-Kenovi}. (S.M.) SLOBODNA BOSNA I 28.2.2013.

MINI MARKET 2:MINI MARKET 2.qxd

27.2.2013

1:47

Page 11

MINI MARKET Priredila: Ma{a ]osi}

PRO ET CONTRA

Slažete li se sa odlukom da Sarajevska hagada ne bude izložena u New Yorku? LAMIJA TANOVI] Profesor na PMF-u

DA Mi{ljenja sam da ne bi trebalo da se bilo koji eksponat {alje iz Zemaljskog muzeja, koji je vlasnik Hagade, dok se ne reguli{e status ove institucije. Kad se reguli{e status, onda je mogu}e razgovarati o projektima pokazivanja na{ih vrijednih kulturnih eksponata.

ALEN MEHANOVI] Novinar “Oslobo|enja“

by MARIO BRANCAGLIONI

SEDMIcNI POGLED U KRIVO OGLEDALO

Razo~aran sam zbog toga {to nismo prihvatili ovakvu ponudu, pogotovo kada znamo da je Zemaljski muzej BiH zatvoren. Da je ponuda prihva}ena, sigurno bismo dobili odre|ena finansijska sredstva koja su

28.2.2013. I SLOBODNA BOSNA

dobrodo{la za oporavak Zemaljskog muzeja. Pokazali smo da se lo{e odnosimo prema na{em kulturnom naslije|u.

njeno mjesto je u Zemaljskom muzeju u Sarajevu.

PRKOSI OSI ADNAN D@EMID@I]

Ekonomski ekspert

Sekretar Udru`enja “Tobacco Press”

DA/NE

IGOR GAVRAN

Bojim se ako bi najvredniji eksponat na{eg muzeja oti{ao iz BiH da bi se jo{ vi{e izgubile {anse da se muzej otvori i jo{ manji bi bio interes za njegovo ponovno otvaranje.

NERMIN PE]ANAC Predsjednik SDU BiH

NE Sarajevska hagada je jedan od vrijednih eksponata u Zemaljskom muzeju i ne bi trebala da napusti BiH jer

investicija EPBiH u renoviranje i opremanje slu`benog apartmana na Bjale{nici koji koriste Grabovica i njegovi kompanjoni iz SDP-a. Uspje{no je okon~ana i najnovija investija EPBiH u vozni park: po nalogu direktora Grabovice, kupljena su dva nova vozila: luksuzni “Volvo“ najnovije generacije, koji }e Grabovica koristiti za duge ture, i Toyotin terenac “Rav4“ koji }e koristiti za “vozikanje“ po Gradu. (M.A.)

Ljepota od Sarajevske hagade zaslu`ila je da je svijet vidi i smatram da bi trebala da bude izlo`ena u njujor{kom Metropolitan muzeju.

NED@AD BEGOVI] Re`iser

NE Mi{ljenja sam da bi Sarajevska hagada trebala da bude izlo`ena u Metropolitan muzeju u New Yorku jer joj nije mjesto u zaklju~anom muzeju gdje je niko ne vidi.

Elvis Hajradinovi} nadomak ponovnog sticanja bh. dràvljanstva Na dnevnom redu naredne sjednice Zajedni~ke komisije za nadzor nad radom Obavje{tajno-sigurnosne agencije BiH Dràvnog parlamenta trebalo bi se na}i i pitanje dodjele dràvljanstva Elvisu Hajradinovi}u. Ocu i sinu Izetu i Elvisu Hajradinovi}u je Komisija za reviziju odluka o naturalizaciji stranih dràvljana nelegalno ste~ena dràvljanstva BiH oduzela jo{ 2006., nakon ~ega su pokrenuli sudski spor koji su izgubili. No, to nije sprije~ilo Elvisa Hajradinovi}a da ponovno, ovoga puta u redovnoj zakonskoj proceduri, poku{a dobiti bh. dràvljanstvo, ali nije pro{ao sigurnosnu provjeru OSA-e. O~ekivano, budu}i da je godinama bio pod policijskom istragom zbog sumnje da se bavi pranjem novca i da je zbog istog kaznenog djela ranije pobjegao iz Njema~ke. înjenica da je Elvis Hajradinovi} vlasnik brojnih vrijednih nekretnina u Sarajevu koje je kupio parama sumnjivog porijekla, te da se o njegovim poslovima gotovo ni{ta ne zna nije, me|utim, utjecala na dràvne parlamentarce. Oni su uvaìli zahtjev Hajradinovi}evog odvjetnika i od OSA-e zatraìli o~itovanje za{to “ugledni biznismen“ ne moè dobiti dràvljanstvo BiH?! (S.M.) 11

Panjeta Redzic:TEKST osnova.qxd

26.2.2013

23:53

Page 12

PAKLENA MISIJA REPORTERA “SB”

Kako bismo pokušali odgonetnuti kontroverze oko pronalaska tijela akademika SULEJMANA REDŽIĆA u kanjonu Miljacke ispod tunela Čeljigovići, reporter SB spustio se kroz nepristupačan teren do mjesta gdje je tijelo pronađeno. Ono što se odmah može zaključiti jeste da mjesto na kojem je tijelo nađeno i put kojim se do tog mjesta dođe nikako nisu za šetanje. Dok je trajala potraga, taj dio je zbog nepristupačnosti odmah izbačen s liste mogućih lokacija i nije ni pretraživan

REPORTER “SB“ NA DNU AMBISA U KOJEM JE PRONA\EN LE[ AKADEMIKA SULEJMANA RED@I]A ”Ovdje niko ne {eta, smrt akademika Red`i}a je vrlo, vrlo sumnjiva...” Pi{e: ALMIR PANJETA

jesto na kojem je prona|eno beìvotno tijelo akademika Sulejmana Redì}a u provaliji ispod tunela Čeljigovi}i na magistralnom putu Sarajevo Pale definitivno je mjesto gdje niko ne bi i{ao {etati, a pogotovo ne u ve~ernjim satima. Uvjerio se u to i 30-ak godina od Redì}a mla|i reporter “Slobodne Bosne“ spustiv{i se u jutarnjim satima 26. februara na dno provalije u kojoj je prona|eno Redì}evo tijelo. Za silazak i izlazak nam je trebalo oko sat vremena probijanja kroz {iblje! Ve}im dijelom puta se moralo gaziti kroz potok formiran od ispusta iz rezervoara za vodu koji se nalazi na vrhu provalije i u kojem je 50-ak metara prije ulijevanja u Miljacku prona|eno Redì}evo tijelo. Do mjesta pronalaska krenuli smo sa pro{irenja ne{to prije tunela Čeljigovi}i. Da bismo do{li na vrh provalije, trebalo nam je najmanje minuta {etnje preko livade, kako bismo se kroz {iblje spustili niz to~ilo u provaliju u kojoj je prona|eno tijelo. Dijelom smo i{li kroz vodu, dijelovima smo mogli pro}i isklju~ivo puù}i unatrag kako se ne bismo skolutali, a cijelo vrijeme smo se provla~ili kroz grmlje ili ispod oborenih stabala. Po

izlasku smo sreli starijeg ~ovjeka koji tvrdi da je livada njegova: “[to }ete dole, pa tamo niko ne ide?! Jednom je moj prijatelj htio da ide dole pecati, ima tu pastrmke, ali je ve} na samom po~etku odustao. Nekad davno se silazilo do Miljacke, bio je put ne{to ni`e, ali tamo godinama niko ne ide i zarastao je, a ovaj put s gornje strane zatrpala je zemlja“, kazao nam je dodaju}i da je ~uo za pronalazak tijela.

MIT PRVI: “AKAMEDIK RED@I] JE [ETAO UZ MILJACKU, PA SE POSKLIZNUO“ Za vlastitu istragu odlu~ili smo se nakon brojnih kontroverzi oko Redì}evog nestanka. Iz razgovora sa akterima potrage i izvla~enja, ali i onoga {to smo mogli vidjeti na licu mjesta moèmo samo zaklju~iti da je slu~aj mnogo vi{e od pukog nestanka ~ovjeka koji je i{ao da pro{eta kroz prirodu. Podsje}amo, prema za sada iznesenim informacijama, Redì} je iz ku}e iza{ao 7. januara oko 15 sati i krenuo u {etnju. Nestanak je prijavljen 9. januara, potraga zapo~eta 18. januara, a tijelo nakon misteriozne dojave lovaca prona|eno 21. januara. Redì} je, bez rezultata obdukcije, sahranjen ve} 23. januara. Da bi pje{ice do{ao od ku}e na Bistriku do mjesta na kojem je na koncu prona|en trebalo bi mu 10-ak kilometara

{etnje a i kada bi stigao ve} bi bio mrak... Krenimo redom. Kako je za SB kazao Miro Kalem iz Gorske slu`be spa{avanja Jahorina, koja je na poziv MUP-a RS u~estvovala u izvla~enju Redì}evog tijela, da bi neko {etao podru~jem u kojem je prona|eno Redì}evo tijelo, taj bi morao biti vrlo hrabar, a da bi {etao po no}i i trebao bi biti i prili~no lud. “Tim dijelom niko ne {eta. Nije prohodno, niti se ima {ta vidjeti. Ja sam i{ao od Prokletija do Mont Blanca, ali dok sada nismo pozvani u izvla~enje tijela u taj dio kanjona Miljacke nikada nisam silazio“, kaè nam Kalem, iskusni spasavalac i alpinista koji je u~estvovao u brojnim akcijama spa{avanja. Kaè da njih niko zvani~no nije kontaktirao niti traìo da se uklju~e u potragu za koju je ~uo iz medija, i da iako se Gorska slu`ba uvijek me|u prvima zove kad su potrage u pitanju, ovaj put su ih pozvali tek kada je tijelo prona|eno. “Na{a najduà potraga trajala je pet dana. Imali smo i slu~aj kada su nestale locirali preko mobitela i javljali nam ta~nu lokaciju na kojoj se nestali nalazi, na{e je bilo samo da odemo tamo“, pri~a Kalem, ne èle}i ulaziti u bilo kakve detalje slu~aja jer, kaè, to nije dio njegovog posla. “Na{ je zadatak bio da u~estvujemo u humanoj misiji, izvu~emo ~ovjeka, i to je sve“, kaè Kalem. SLOBODNA BOSNA I 28.2.2013.

Panjeta Redzic:TEKST osnova.qxd

26.2.2013

23:53

Page 13

GDJE JE PRONA\EN SULEJMAN RED@I] Foto: Almir Panjeta

NA DNU AMBISA 1. Ta~no mjesto na kojem je prona|eno tijelo Sulejmana Red탑i}a 2. Mjesto na kojem je prona|ena Red탑i}eva jakna

28.2.2013. I SLOBODNA BOSNA

Panjeta Redzic:TEKST osnova.qxd

26.2.2013

23:54

Page 14

PAKLENA MISIJA REPORTERA “SB” MJESTO SILASKA NA LIVADU

SVE SAMO NE [ETALI[TE

HRONOLOGIJA NESTANKA AKADEMIKA RED@I]A 07.01.2013., 14:40: Red`i} izlazi iz stana na Bistriku 09.01.2013., Supruga Amira prijavljuje nestanak, iz policije joj sugerišu da pri~u ne iznosi u medije 17.01.2013., Mediji objavljuju da je Redžić nestao 19.01.2013., Članovi GSS Sarajevo kreću u potragu, pretražuju Bjelašnicu, Skakavac i Koziju ćupriju 21.01.2013., Objavljena vijest o pronalasku Redžićevog tijela, tijelo izvu~eno u večernjim satima 23.01.2013., Redžić sahranjen na groblju Bare 25.02.2013., Hamza Žujo najavio rezultate obdukcije do kraja sedmice 14

Za razliku od GSS Jahorina koje su pozvali na kraju, GSS Sarajevo u~estvovala je u potrazi odmah nakon {to se za slu~aj saznalo preko medija. Traìli su na Baricama, Bjela{nici i na koncu na podru~ju oko Kozije }uprije. “Pozvala nas je Jedinica za podr{ku MUP-a KS, i mi smo pretraìvali lijevu stranu Miljacke, dio gdje je nekada i{la pruga i gdje bi bilo logi~no da neko moè {etati. Traìli smo dijelove ispod pruge i podzida, spu{tali se dolje, pretraìli tunele. Podru~je na kojem je tijelo na koncu prona|eno nismo pretraìvali jer je toliko nepristupa~no da je ve} na po~etku isklju~eno iz potrage kao mjesto gdje je najmanja ili nikakva vjerovatno}a“, kaè nam izvor iz GSS Sarajevo. Zbog gustog raslinja oni nisu prilazili SLOBODNA BOSNA I 28.2.2013.

Panjeta Redzic:TEKST osnova.qxd

26.2.2013

23:54

Page 15

GDJE JE PRONA\EN SULEJMAN RED@I] PREKO LIVADE DO AMBISA

PO^ETAK PROVALIJE

NEPRISTUPA^AN TEREN

LE[ JE LE@AO NA DNU PROVALIJE NADOMAK MILJACKE

Miljacki, a druga obala se skoro pa ni ne mo`e vidjeti. Ono {to smo vidjeli na licu mjesta jeste da je raslinje toliko gusto da sve i da je neko pao {e~u}i rubom provalije ne bi mogao do}i skoro do njenog dna a da ga ne zaustavi neka od grana ili da ne zaglavi u kamenju.

MIT DRUGI: “RED@I]EVO TIJELO SU PRONA[LI LOVCI PA PRIJAVILI POLICIJI“ Me|u prvim poluzvani~nim informacijama koje su se nakon {to je tijelo prona|eno pojavile bila je ona da je tijelo prona|eno nakon {to su lovci koji su prolazili drugom stranom Miljacke primijetili tijelo i javili policiji. Sekretar Lova~kog dru{tva “Jahorina-Pale“ Njego{ Poljakovi} 28.2.2013. I SLOBODNA BOSNA

kaè za SB kako se svaki izlazak lovaca na teren mora prijaviti i za njega dobiti dozvola, i kako u dvije godine koliko je predsjednik Dru{tva za taj dio podru~ja koje je pod njihovom ingerencijom niko od lovaca nikada nije traìo dozvolu. “Razlog je jednostavan: Nepristupa~an je teren, blizu je nekada{nja linija razgrani~enja, a na koncu, izuzev zeca i lisice u to podru~je slabo koja lovcima interesantna ìvotinja zalazi. Pored toga, 21. januara, dan kada je to tijelo prona|eno, nije bio lovni dan i lov je bio zabranjen“, kaè Poljakovi}. Na na{e pitanje da li je mogu}e da se radilo o krivolovcima, kaè da sumnja, jer kao {to je ve} kazao, u tako nepristupa~no podru~je ni lovci ni krivolovci nemaju interes jer nema ni{ta {to bi moglo toliko biti vrijedno njihove pa`nje.

Prema nekim tvrdnjama, lovci su tijelo vidjeli s druge strane rijeke, ali prema onome {to smo vidjeli na licu mjesta, to nije bilo mogu}e. Raslinje je gusto i nemogu}e je vidjeti bilo {ta na drugoj strani, a tijelo ne bi vidjeli ni ribolovci jer je do Miljacke 50 metara gustog `bunja i {iblja, a pored toga je na nièm nivou tako da se s vode dio na kojem je leàlo Redì}evo tijelo ne bi vidjelo.

MIT TRE]I: “TIJELO JE U PRIRODI LE@ALO 14 DANA“ Sekretar Lova~kog udru`enja Poljakovi} prisje}a se slu~aja kada je prije nekoliko godina kod Ljubogo{te u kanjonu Miljacke prona|eno tijelo mu{karca koji je prilikom saobra}ajne nesre}e ispao iz automobila. Nakon nesre}e prona|ena je te{ko pov- 15

Panjeta Redzic:TEKST osnova.qxd

26.2.2013

23:55

Page 16

PAKLENA MISIJA REPORTERA “SB”

MIT ^ETVRTI: “NA 10 METARA OD TIJELA PRONA\ENA JE JAKNA A RED@I] JE BIO ODJEVEN U TRENERKU“ Ubrzo nakon {to se pojavila ova informacija, Red`i}eva supruga kazala je za Oslobo|enje da se radi o nizu neistina. “Oti{ao je u zimskoj jakni tamne boje s kapulja~om, ne ko`noj, kako su to neki rekli, i u futrovanim tamnim zimskim hla~ama, nikako u trenerci, iako se sada govori da je na|en u njoj. Bio je, ne u

Foto: Milutin Stoj~evi}

rije|ena djevojka koja je tek nakon {to je do{la sebi kazala kako je s njom u automobilu bio i mu{karac za kojeg }e se poslije pokazati da je od siline udarca ispao iz automobila i otkotrljao se u korito Miljacke. Nakon pet dana tijelo je prona|eno a ìvotinje su mu te{ko o{tetile nogu. “Tijelo u prirodi vrlo brzo do|e pod udar raznih ìvotinja, mi{eva, lisica, pasa i ptica koje po pravilu prve napadaju“, kaè Poljakovi}. Prema izvoru SB bliskom istrazi koji se nakon pronalaska tijela vrlo brzo na{ao na licu mjesta, ali i onom {to je dijelom ve} potvr|eno kroz neke medijske istupe, na Redì}evom tijelu bila su vidljiva o{te}enja iza u{iju koje su najvjerovatnije izazvale ìvotinje, kao i na ~elu. Me|utim, neke druge stvari su dosta sumnjive. “On jeste tu leào nekoliko dana, ali da li je 14, ne znam. Lice mu je bilo ~isto i netaknuto, kao i o~i. Bile su mu modre potkoljenice, iako je tijelo u vrijeme pronalaska leàlo na le|ima. Bila je vidljiva i ogromna razderotina kod palca desne ruke i bukvalno su se vidjele tetive. Le|a su imala podlive, najvjerovatnije od leànja a vidjele su se i takozvane ‘mrtva~ke pjege’“, kaè izvor SB koji nam je i pokazao mjesto na kojem je tijelo prona|eno u provaliji u koju smo se spustili 26. februara oko podne.

^OVJEK ^OVJEK KOJI KOJI JE ZNAO ZNAO NEŠTO ŠTO NEŠTO ŠTO NE NE TREBA? TREBA?

Sulejman Sulejman Redži} Redži} vješta~io vješta~io je je uu nekoliko nekoliko “škakljivih” “škakljivih” slu~ajeva slu~ajeva

cipelama, koje sada svi spominju, nego u crnim dubokim ko`nim ~izmama, a imao je topli {al sive boje na kockice“, prisjetila se profesorova supruga dr. Amira Red`i}. Njene rije~i potvrdio je i na{ izvor. “Jakna je bila na 30-ak metara iznad njega i nije bila ko`na. On je bio ni`e u provaliji. Koliko sam vidio, imao je na sebi hla~e s kai{om, ko{ulju i lagane poluduboke ~izme sa prili~no ravnim |onom. Uglavnom, bio je obu~en za gradsku {etnju, nikako za {etnju po {umi ili planini, posebno ne po dijelu u kojem je na|en“, tvrdi na{ izvor. Ono {to smo mogli vidjeti na licu mjesta jeste da potok koji tu te~e nije prirodni ve} je iz rezervoara i te{ko da bi mogao tijelo dva metra visokog ~ovjeka odnijeti od jakne do mjesta na kojem je na|en.

EPILOG: NI[TA NIJE OBJA[NJENO DOK SVE NE BUDE OBJA[NJENO Epilog za sada, na`alost, ne postoji. Jo{ uvijek je vi{e pitanja nego odgovora.

KRAJ VELIKE AKADEMSKE KARIJERE Izvla~enje tijela Sulejmana Redži}a

Indikativno je to da je iako istragu vodi Tuìla{tvo Isto~no Sarajevo vje{ta~enje preuzeo vje{tak iz Sarajeva Hamza @ujo. Indikativno je da ~ovjeku s tolikim iskustvom i znanjem u struci koje niko ne spori potrebno vi{e od mjesec dana nakon pronalaska da iza|e sa zvani~nim rezultatima koje je najavio tek za kraj ove sedmice. Članovi Redì}eve porodice koje smo kontaktirali kaù kako su ubije|eni da je on ubijen te da ga je neko naknadno tu donio. Tvrdnje o samoubistvu odbacuju. “On je vjernik ~ovjek, klanjao je pet vakata namaza, znate li {ta zna~i re}i za takvog ~ovjeka da bi digao ruku na sebe? Pored toga, on je volio prirodu, poznavao je prirodu i teren oko Sarajeva i nema {anse da bi se on kretao onim provalijama“, tvrdi jedan od njih. “Vidjeli ste u medijima da se govori kako je kao stru~njak vje{ta~io u predmetu otmice biv{eg pripadnika tajne jedinice ‘[eve’ Nedàda Herende, navodno je vje{ta~io i u slu~aju ubistva {efa AID-a Nedàda Ugljena, a prema nekim indicijama ne{to je vje{ta~io i u slu~aju ubistva Joze Leutara. Zna~i, sada i ako njegovi nalazi postoje, nema ìvog ~ovjeka koji bi ih na sudu mogao i braniti“, tvrdi ~lan Redì}eve porodice koji nikako ne moè shvatiti zbog ~ega se oko svega digao zid {utnje i za{to je potraga po~ela tek 10-ak dana poslije njegovog misterioznog nestanka: “Njegovoj supruzi sugerisano je da o slu~aju ne govori u medijima, i dok se pri~a nije pojavila u novinama, istraga nije ni po~ela! To je sramotna manipulacija. Kada je u Hrvatskoj nestala pokojna Antonija Bili}, cijela dràva se digla na noge, jezero su isu{ili. Sve je to meni sumnjivo...“ I nama je. SLOBODNA BOSNA I 28.2.2013.

ISPRAVNA-oglasi sedmica:ISPRAVNA-oglasi.qxd

26.2.2013

Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine KANTON SARAJEVO Ministarstvo prostornog ure|enja i za{tite okoli{a

Sretan 1. mart, Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine

23:56

Page 3

Bosnia and Herzegovina Federation of Bosnia and Herzegovina CANTON SARAJEVO Ministry of Physical Planningand Environmental Protection

Ustavni Sud:TEKST osnova.qxd

26.2.2013

23:46

Page 18

BITKA ZA USTAVNI SUD FEDERACIJE BiH MANDAT KOJI TRAJE CIJELU DECENIJU Izmir Had`iavdi} je na funkciju tajnika Doma naroda federalnog Parlamenta izabran po~etkom 2003. godine

Nakon što je potpredsjednik Federacije BiH MIRSAD KEBO prije petnaestak dana naglo promijenio mišljenje i umjesto IZMIRA HADŽIAVDIĆA za suca Ustavnog suda predložio ŠAHBAZA DŽIHANOVIĆA burno su reagirali predstavnici SDA problematizirajući njegov ratni diplomatski angažman; Džihanović je po nalogu SDA kao konzul u Minhenu nezakonito dijelio bh. državljanstva, a Hadžiavdić već punu deceniju uz podršku stranačkih kolega rasipa državni novac Pi{e: SUZANA MIJATOVI] Foto: MILUTIN STOJ^EVI]

[

ahbaz Dìhanovi}, aktualni sudac Suda BiH i odskora najozbiljniji kandidat za suca Ustavnog suda Federacije, spasio se sudskog progona jer je za kazneno djelo koje je po~inio nastupila zastara. Ratni konzul BiH u njema~kom gradu Minhenu bio je, naime, samo jedan od desetak diplomata koji su po nalogu tada{njeg bo{nja~kog (SDA) politi~kog vrha u Sarajevu, nezakonito podijelili na tisu}e bh. dràvljanstava. Prema nalazima ~lanova Komisije za reviziju odluka o naturalizaciji stranih dràvljana koji su vr{ili provjeru kako su i kome u razdoblju od aprila 1992. do kraja 2005. godine dodjeljivana dràvljanstva BiH, nepobitno je utvr|ena odgovornost najmanje dvadeset visokopozicioniranih slu`benika nekada{njeg MUPa RBiH (kasnije federalnog MUP-a), Ministarstva pravde (RBiH i Federacije), dràvnog Ministarstva civilnih poslova, te

SLOBODNA BOSNA I 28.2.2013.

Ustavni Sud:TEKST osnova.qxd

26.2.2013

23:46

Page 19

JEDAN JE [AHBAZ

USTAVNI SUD FBiH IZME\U DVIJE JEDNOSTRANA^KE VATRE ^OVJEK ^OVJEK ZA ZA SVAKI SVAKI SISTEM SISTEM

[ahbaz [ahbaz D`ihanovi} D`ihanovi} je je prije prije rata rata bio bio ~lan ~lan Saveza Saveza komunista, komunista, uu ratu ratu SDA-diplomata, SDA-diplomata, aa nakon nakon rata rata ~lan ~lan Predsjedni{tva Predsjedni{tva Stranke Stranke za za BiH BiH

MUP-a i Ministarstva uprave i lokalne samouprave Republike Srpske. Obimno izvje{}e Komisije za reviziju dostavljeno je u februaru 2007. Tu`iteljstvu BiH koje je otvorilo istragu ali je, nakon {to je utvr|eno da je ~etiri godine ranije nastupila zakonska zastara, predmet stavljen ad acta.

D@IHANOVI] CENZURIRA SLU@BENU BIOGRAFIJU Ä&#x152;injenica da je nekada{nji bh. konzul u Minhenu u ratu potpisivao nelegalna bh. dràvljanstva, {to potvr|uje slu`beni dokument dràvne Komisije za reviziju, a ne nekakav paraobavje{tani pamflet (kako to ovih dana sugeriraju Dìhanovi}evi politi~ki promotori), morala se uzeti u obzir prije vi{e od dvije godine, kada je [ahbaz Dìhanovi} biran za suca Suda BiH. Ä&#x152;lanovi su Visokog sudskog i tuìteljskog vije}a BiH odluku o Dìhanovi}emo imenovanju u Dràvni sud donijeli koncem novembra 2010., unato~ ~injenici da se sudskoj karijeri posvetio tek poslije kraha svog vi{egodi{njeg politi~kog anga`mana, koji se nikako nije smio zanemariti. [ahbaz Dìhanovi} je, premda je te podatke izostavio iz slu`bene biografije objavljene na internet strani Suda BiH, kao ~lan Predsjedni{tva Stranke za BiH od 2001. do 2003. bio doministar pravde u federalnoj Vladi, a potom od januara 2003. potpredsjednik Federacije u narednom ~etvorogodi{njem mandatu. Dekan Pravnog fakulteta u Banjoj Luci Vitomir Popovi}, koji je jedini javno reagirao na skandalozni izbor [ahbaza Dìhanovi}a, navode}i kako se radi o direktnoj politizaciji izbora sudaca, upozorio je, tako|er, i da je Dìhanovi} imenovan za suca Suda BiH iako nema ni dana suda~kog iskustva?! I mada su ~elnici SDA kompromitiraju}u ratnu pro{lost njihovog nekada{njeg

[ahbaz Dìhanovi} je za suca Suda BiH izabran bez dana suda~kog iskustva, njegov protukandidat Izmir Hadìavdi} nije mogao poloìti ni notarski ispit 28.2.2013. I SLOBODNA BOSNA

Ustavni Sud:TEKST osnova.qxd

26.2.2013

23:47

Page 20

BITKA ZA USTAVNI SUD FEDERACIJE BiH diplomate problematizirali tek nakon {to je [ahbaz Dìhanovi} dobio potporu nove parlamentarne ve}ine u Federaciji, ni kandidat koji je sve do prije petnaestak dana bio na listi za budu}eg suca Ustavnog suda Federacije BiH Izmir Hadìavdi} nije bez mrlje u karijeri. Hadìavdi}a je, podsjetimo, za suca Ustavnog suda jo{ u augustu 2011. predloìo potpredsjednik Federacije Mirsad Kebo i on bi, da su se kojim slu~ajem @ivko Budimir i Svetozar Pudari} usuglasili oko izbora hrvatske kandidatkinje, do sada zasigurno bio izabran. Osim podr{ke kolega iz SDA, Hadìavdi} je, ponajvi{e zahvaljuju}i dosada{njoj funkciji, stekao pouzdane prijatelje i me|u ~lanovima drugih stranaka kojima je, velikodu{no, zapo{ljavao ro|ake i prijatelje, frizirao putne tro{kove i dijelio skupe poklone, dakako, sve iz dràvne kase.

TAJNA PRIJATELJSTVA HAD@IAVDI]A I HE]E Izmir Hadìavdi} se na du`nosti tajnika Doma naroda Parlamenta Federacije BiH nalazi punu deceniju, od januara 2003., kada je imenovan upravo na preporuku [ahbaza Dìhanovi}a - prethodno su zajedno radili u federalnom Ministarstvu pravde. Iako se po isteku mandata trebao vratiti na staro radno mjesto, Izmir Hadìavdi} je po~etkom 2007., pod vrlo upitnim okolnostima, dobio status dràvnog slu`benika, i to zahvaljuju}i tada{njem predsjedavaju}em Doma naroda Stjepanu Kre{i}u, s kojim je ostao u dobrim odnosima i nakon {to je Kre{i} (koji je u me|uvremenu promijenio strana~ki dres i iz HDZ 1990 pre{ao u HSP) izabran za izaslanika u Domu naroda Parlamenta BiH. Zauzvrat je Hadìavdi} u federalnom Parlamentu zaposlio tri slu`benika za koje je intervenirao Kre{i}, {to je prava sitnica u pore|enju sa blizu 40 uposlenika koji su, skoro odreda, najprije primljeni prema ugovoru o djelu, da bi kasnije na javnim konkursima koje je reìrao tajnik Doma naroda, dobili stalni posao. Tako je Izmir Hadìavdi} 2005. godine izmijenio sistematizaciju i otvorio novo radno mjesto - vi{eg referenta za otpremu po{te u pisarnici Zajedni~kih slu`bi Parlamenta Federacije, kako bi zaposlio Aidu He}o, k}erku biv{eg federalnog ministra energetike, industrije i turizma Vahida He}e. Budu}i da se gospo|ici He}o tada{nje namje{tenje nije svi|alo, tri godine kasnije za nju je izmi{ljeno radno mjesto vi{eg referenta obra~una pla}a i naknada u Slu`bi ra~unovodstva. Da, me|utim, ni ministar He}o nije Hadìavdi}u ostao duàn, potvr|uje ~injenica da ga je postavio za predsjednika Nadzornog odbora u poduze}u Hidrogadnja , gdje je dao ostavku u septembru 2010., pod pritiskom nezado20

ZA SVAKOGA PO NE[TO Izmir Had`iavdi} je zaposlio k}erku Vahida He}e, strana~koj kolegici Semihi Borovac, nakon {to je izabrana za gradona~elnicu Sarajeva, poklonio je skupi sat

voljnih radnika. Tri mjeseca ranije Izmir Hadìavdi} je isposlovao da Hidrogradnja izvodi radove na sanaciji dijela fasade na zgradi Parlamenta FBiH, {to je ko{talo vi{e od 16.000 KM. U me|uvremenu je Hadìavdi}, ponovno na He}inu preporuku, imenovan u Komisiju za davanje koncesija za hidroelektrane Glavati~evo i Bjelimi}i, u kojoj je, dakako, primao izda{nu naknadu. Na traènje strana~ke kolegice Semihe Borovac zaposlene su Alma Salihagi}Varaki i Senija Avdi} (s osnovnom {kolom primala pla}u kao da ima srednju stru~nu spremu), dok je nekada{njoj gradona~elnici Sarajeva, kada je izabrana na to mjesto, o tro{ku Doma naroda kupio sat vrijedan

preko 300 KM. Gradona~elnica je Borovac, opet, darovala sredstva za Rukometni klub @eljezni~ar, u kojem je Hadìavdi} bio ~lan Uprave. Klub je financirao i Hadìavdi}, tako {to im je kao tajnik Doma naroda pla}ao za izmi{ljene usluge rekreacije uposlenika federalnog Parlamenta. Na traènje Kre{i}eve nasljednice na poziciji predsjedavaju}e Doma naroda Karoline Pavlovi}, servilni je Izmir Hadìavdi} u stalni radni odnos zaposlio dvoje slu`benika, nekoliko volontera angaìranih po ugovoru o djelu i ispla}ivao naknade za njezine savjetnike (~etiri u godinu dana mandata). Na taj je na~in, primjerice, posao dobila Dijana Andri}, ranije zaposlena po

AGENCIJA ZA NEKRETNINE

Glavni tajnik Doma naroda izdaje stanove federalnim zastupnicima Kao prognanik iz Dervente Izmir Had`iavdi} je ratne godine proveo u Njema~koj, gdje je bio anga`iran u Muslimanskom dobrotvornom dru{tvu Merhamet. Nakon zavr{etka rata preselio se u Sarajevo i ubrzo od federalne Vlade dobio stan, koji je otkupio certifikatima. Poslije je u Sarajevu kupio stan

roditeljima, a svojoj obitelji luksuznu vikendicu u naselju Rakovica. Stanove u Sarajevu imaju i obojica Hadìavdi}evih sinova, jedan je u naselju êngi} Vila a drugi u strogom centru grada, na ôbaniji, koje je poduzetni glavni tajnik Doma naroda izdavao parlamentarcima. SLOBODNA BOSNA I 28.2.2013.

Ustavni Sud:TEKST osnova.qxd

26.2.2013

23:47

Page 21

JEDAN JE [AHBAZ

POLITI^KA ZA[TITA Glavni tajnik Doma naroda Parlamenta FBiH u`ivao je podr{ku Stjepana Kre{i}a i Karoline Pavlovi}, zauzvrat je servilno ispunjavao njihove `elje

Ugovoru o djelu, na fiktivnim poslovima koordinacije i suradnje izme|u Doma naroda Parlamenta FBiH i Direkcije za EU integracije. Pro{le je godine odlukom Izmira Had`iavdi}a voza~ u Zajedni~kim slu`bama

federalnog Parlamenta Ivan @ili} (ina~e ro|ak Stjepana Kre{i}a) “privremeno ustupljen“ na razdoblje od {est mjeseci Uredu predsjednika Federacije @ivka Budimira u Mostaru. U ranijim je revizorskim izvje{}ima, izme|u ostalog,

BRIGA ZA STRANA^KE KOLEGE

Hadžiavdić je o državnom trošku kupovao voće i sokove Mirsadu Kebi Izmir Hadìavdi} se po prvi put u sredi{tu medijskog skandala na{ao prije dvije i pol godine, kada su novinari otkrili da je naliv-pera, koje je galantno poklanjao delegatima u Domu naroda federalnog Parlamenta, pla}ao vi{e od 500 KM. Da, me|utim, medijske kritike nisu na njega imale nikakvog utjecaja, Hadìavdi} je potvrdio nastavljuju}i rasipati dràvni novac na kupovinu skupih odijela (posljednja nabavka u Granofu), rokovnika, kalendara i olovaka na koje je za Novu godinu potro{io blizu 6.000 KM. Prilikom odabira ponu|a~a, Hadìavdi} se opredijelio za najskuplju ponudu firme Saramerc iz Sarajeva, iako je tvrtka Grafika iz Bugojna iste proizvode nudila po cijeni niòj za 2.000 maraka. U Parlamentu Federacije je javna tajna da Izmir Hadìavdi}, iako uredno prima naknadu za topli obrok, sve ra~une za jelo i pi}e pravda o tro{ku reprezentacije, pa ~ak i skupe ve~ere u sarajevskim restoranima. Jo{ se prepri~ava kako je Hadìavdi}, kada je i{ao u posjete potpredsjedniku Federacije Mirsadu Kebi, u vrijeme njegovog bolni~kog lije~enja, sokove i vo}e tako|er kupovao na ra~un Parlamenta?! 28.2.2013. I SLOBODNA BOSNA

utvr|eno da je slu`benicima Jasminu Pilici i E dini Ribici pla}eno jednogodi{nje odsustvo, ~ime je prora~un o{te}en za najmanje 50.000 KM.

POSLOVI ZA [URE I KUMOVE Dok su se {kolovali u Engleskoj, Pilica i Ribica su uz redovnu punu pla}u dobili i dodatak, dok je njihov anga`man Hadìavdi} ocijenio izuzetno uspje{nim, premda nisu bili ni blizu radnih mjesta. Na poduga~koj listi namje{tenika i slu`benika koje je Izmir Hadìavdi} zaposlio u federalnom Parlamentu nalazi se i njegov {ura Nermin Porobi} (radi kao voza~) i kum Hamlet Haurdi}, kojem je na{ao radno mjesto u Slu`bi ra~unovodstva. Zbog nezakonitog zapo{ljavanja dràvnih slu`benika i namje{tenika na radna mjesta bez adekvatne stru~ne spreme u Zajedni~ku slu`bu federalnog Parlamenta u vi{e je navrata reagirala i Upravna inspekcija Ministarstva pravde Federacije BiH, ali bez ikakvog u~inka. Osim {to, naime, odbija provesti rje{enja Ministarstva pravde, “legalista“ Izmir Hadìavdi} se oglu{io i na preporuke Helsin{kog komiteta koji je utvrdio da su prijave o povredi prava jednog dijela zaposlenika utemeljene. Nakon Helsin{kog komiteta, i ~lanovi Komisije za za{titu ljudskih prava i sloboda Zastupni~kog doma Parlamenta FBiH tako|er su zaklju~ili kako postoje indicije da je Hadìavdi} kr{io prava {efice Ra~unovodstva Ljiljane Ra{o, koja je godinama izloèna njegovom mobingu. Nesu|eni sudac Ustavnog suda Federacije BiH, koji je pro{log tjedna i zvani~no povukao svoju kandidaturu, ina~e, prije nekoliko godina nije uspio poloìti ni ispit za notara?! Jednako tako Izmir Hadìavdi} ni do danas nije uspio zavr{iti ni postdiplomske studije iz me|unarodnog prava, mada mu je raniji predsjedavaju}i Doma naroda Stjepan Kre{i} za {kolovanje odobrio 10.000 KM. 21

Mega:TEKST osnova.qxd

26.2.2013

23:43

Page 22

SARAJEVSKA GRA\EVINSKA UTOPIJA

Sredinom prošle decenije u glavnom gradu BiH nastala je svojevrsna građevinsko-urbanistička groznica, izgradnja tzv. skyscrapera, ambicioznih stambeno-poslovnih centara “po mjeri čovjeka“ koji su nicali na svakom slobodnom pedlju glavnog grada; naši reporteri istražili su kakva je njihova tržišno-poslovna “samoodrživost“ nakon svih ovih godina

SARAJEVSKE KULE OD KAMATA LIJEPA POTEMKINOVA SELA LIJEPO “GORE“

MALEZIJSKO-BOSANSKO MALEZIJSKO-BOSANSKO PRIJATELJSTVO PRIJATELJSTVO

Gdje Gdje su su nestala nestala bra}a bra}a [abanovi}, [abanovi}, tvorci tvorci prvog prvog poslijeratnog poslijeratnog sarajevskogsarajevskoggra|evinskog-urbanisti~kog gra|evinskog-urbanisti~kog “~uda” “~uda”

SLOBODNA BOSNA I 28.2.2013.

Mega:TEKST osnova.qxd

26.2.2013

23:43

Page 23

OD “BOSMALA” DO “RADON PLAZE” NO], NO], NO], NO], TOTALNI TOTALNI MRAK MRAK

^udo ^udo Bo{nja~kog Bo{nja~kog ugostiteljstva, ugostiteljstva, futuristi~ki futuristi~ki hotel hotel Radon Radon plaza, plaza, niko niko ne ne obilazi, obilazi, uklju~uju}i uklju~uju}i ii osniva~a osniva~a ii utemeljitelja utemeljitelja Fahrudina Fahrudina Radon~i}a Radon~i}a

Nekada najavljivane kao “najve}e“ i “najljep{e“ zgrade u regiji, “Bosmal“, “Radon Plaza“, neboder na ^engi} Vili..., danas su sablasno prazna i nenaseljena svjedo~anstva o megalomaniji tranzicijskih tajkuna 28.2.2013. I SLOBODNA BOSNA

Mega:TEKST osnova.qxd

26.2.2013

23:43

Page 24

SARAJEVSKA GRA\EVINSKA UTOPIJA NEIMENOVANI OBLAKODER OBLAKODER NA NA ^ENGI] VILI

Projekat Projekat Ljubu{kog Ljubu{kog biznismena biznismena Ljiljanka Ljiljanka Palca Palca simboli~no simboli~no je je popunjen popunjen tek tek zahvaljuju}i zahvaljuju}i maloj maloj pomo}i pomo}i njegovih njegovih hercegova~kih hercegova~kih prijatelja prijatelja iz iz dr`avnih dr`avnih institucija institucija

Inspirisan “svijetlim“ primjerima bra}e [abanovi} i Fahrudina Radon~i}a, ~iji skyscraperi “uljep{avaju“ Sarajevo, tajkun iz Ljubu{kog Ljiljanko Palac u sarajevskom naselju Čengi} Vila podigao je stambenoposlovni objekat od 18 spratova, koji do danas uglavnom zjapi prazan.

KLINAC-PALAC, DOLAC MALTA...

Pi{e: MIRSAD FAZLI] Foto: MARIO ILI^I]

osanskohercegova~ko-malezijska kompanija Bosmal d.o.o., koju su 1998. godine osnovala bra}a Edin i Nijaz [abanovi}, 2001. godine zapo~ela je izgradnju Bosmal City Centra, kako se tada medijski agresivno najavljivalo, najve}e poslijeratne gra|evinske

investicije u Kantonu Sarajevo. I dok se gradnja “Bosmal City Centra“ otezala unedogled, biv{em vlasniku “Avaza“ i aktuelnom ministru sigurnosti BiH Fahrudinu Radon~i}u na pamet je pala izgradnja najve}eg poslovnog objekta na Balkanu. Radovi na “Twist Toweru“ okon~ani su 2009. godine, od kada se u “Dnevnom avazu“ reklamira iznajmljivanje poslovnih prostora, parking mjesta, posjeta restoranu, vidikovcu, iznajmljivanje ekskluzivnih apartmana, vo`nja najbr`im liftovima u Europi...

Bra}a [abanovi} izgradnjom Bosmal City Centra postali su pioniri novog arhitektonskog-socijalnog modela i stila ìvljenja u Sarajevu - “grad u gradu“. Najve}i dio objekta koji se prostire na preko 80 hiljada kvadratnih metara su kondominiji, tj. luksuzni privatni stanovi sa saunama, bazenima i kontrolisanim ulazom. Pored 306 stanova, ostali sadràji trebali su uklju~ivati obdani{te, restorane, meeting bar, supermarket, frizerske i kozmeti~ke salone, stomatolo{ku ordinaciju, ambulantu, oftalmolo{ku ordinaciju i opti~arski atelje, krznarski salon, zlataru, trgovinu umjetnina, te butike sa ekskluzivnom robom. Ovi podaci javnosti su prezentirani prilikom po~etka izgradnje “Bosmal City Centra“ ~iji tornjevi su visoki 118 metara (arhitekta je bio ovih dana, iz drugih razloga, aktuelni Sead Golo{), a gdje je kvadratni metar stambenog prostora prodavan po cijeni vi{oj od ~etiri hiljade maraka. (Ne)o~ekivano, izgradnja je kasnila, a po~etkom 2006. godine iz glavnog grada Malezije, Kuala Lumpura, u Sarajevo su stigli finansijski istraìtelji! Naime, Islamska banka ove zemlje, u dràvnom SLOBODNA BOSNA I 28.2.2013.

Mega:TEKST osnova.qxd

26.2.2013

23:44

Page 25

OD “BOSMALA” DO “RADON PLAZE” DOM ZA VJE@BANJE

(Pro)pali projekti: “Vistafon“, “Vila park“, “Nova Vogošća“... Pored nabrojanih skyscrapera u Sarajevu ima jo{ nekoliko proma{enih neimarskih poduhvata. Prvi me|u njima je dvorana Vistafon. Sportsko-rekreacioni i poslovni objekat “Vistafon“ ve} dugo je na prodaju, a kupiti ga mo`ete preko “Cicko nekretnina“. Drugi neperspektivni neimarski projekat je Vila park izgra|en u blizini Doma zdravlja Omer Masli} na ^engi} Vili. Predmet “Vila park“ trenutno je na sudu

jer je Hypo banka zbog nevra}anja kredita pokrenula izvr{ni postupak o preuzimanju objekta od Bra}a Muli} Company. Jedan od rijetkih (pod)stanara Vile park je TV1. Ugledav{i se na Radon~i}a, i porodica [vraki}, vlasnici NTV Hayat, u{la je u gra|evinski biznis. Sve je po~elo izgradnjom Biznis centra NTV Hayat u Vogo{}i, a nastavilo se sa izgradnjom naselja Nova Vogo{}a u toj sarajevskoj op}ini. Posao je dobila

vlasni{tvu, zapala je u te{ku finansijsku krizu zbog kreditiranja nesolidnih klijenata. Prvi na listi bio je sarajevski “Bosmal City Centar“, ~iju je izgradnju sa 55 miliona kreditno finansirala Islamska banka Malezije preko svoje offshore podru`nice u Labuanu. Podsje}anja radi, prvu kreditnu tran{u od 20 miliona dolara potpisali su tada{nji ~lan Predsjedni{tva BiH Halid Genjac, kao jamac, i tada{nji malezijski premijer Mohamad Mahathir. Bilo je planirano da izgradnja “Bosmal City Centra“ bude okon~ana za dvije godine, ali prvi (rijetki) stanari po~eli su da se useljavaju tek sedam godina kasnije, krajem 2008. godine. U me|uvremenu, bra}a [abanovi} i{~ezla su sa bh. poslovne scene, javnosti su ostali nepoznati nalazi i zaklju~ci malezijskih finansijskih istraìtelja, a Islamska banka Malezije i neke lokalne bh. Banke, me|u kojima je i UniCredit banka, aktivirale su hipoteke i po~ele sa prodajom i iznajmljivanjem stambenog prostora kako bi namirile svoja potraìvanja. Cijena kvadrata sa preko ~etiri hiljade KM, pala je na 2.990 KM, a jedino {to od planiranog grada u gradu “Bosmal City Centru“ radi je The Basement , zvani~no bar i restoran, nezvani~no diskoteka. U “Bosmal City Centru“ smje{ten je i FACE TV Senada Hadìfejzovi}a, a golim okom moè se vidjeti i predstavni{tvo Siemensa te prodavnica ekskluzivne obu}e i ko`ne galanterije Cesare Paciotti. U su{tini, prvi mega stambeno-poslovni projekat realizovan u Sarajevu, koji je ko{tao 160 miliona KM, uprkos optimisti~nim prognozama, 28.2.2013. I SLOBODNA BOSNA

RUGLO RUGLO U U SREDINI SREDINI GRADA GRADA

Vila Vila park park na na Dolac-Malti Dolac-Malti oko oko koje koje kreditno kreditno prezadu`ena prezadu`ena bra}a bra}a Muli} Muli} vode vode sudski sudski spor spor sa sa Hypo Hypo bankom bankom

kompanija Bh servis, osnovana 2006. godine, na ~ijem je ~elu bila D`enana [vraki}, ina~e supruga daleko poznatijeg Muhameda [vraki}a, brata Elvira [vraki}a, vlasnika NTV Hayat. Zbog lo{e, bolje re~eno

reklamama i najavama, do`ivio je mega propast. Usput, Vlada Malezije nikada nije dobila obe}anu koncesiju Vije}a ministara BiH za anga`ovanje svojih kompanija na izgradnji koridora 5C, {to je navodno bio glavni cilj i uvjet osnivanja kompanije “Bosmal“ u mje{ovitim malezijsko-bosanskohercegova~kom vlasni{tvu.

RADON^I], MINISTAR GRADOHOLI^AR Fahrudin Radon~i}, medijski tajkun, utemeljitelj “Avaza“ i osniva~ Saveza za

nikakve prodaje stambenog prostora, firma “Bh servis“ kasnila je sa vra}anjem kredita Hypo banci koja im je iza{la u susret reprogramirav{i kredite i pristigle obaveze koje navodno sada redovno izmiruju.

Radon~i} bio u neraskidivim odnosima sa porodicom Izetbegovi} i vrhom (i dnom) SDA. Prva poslovna zgrada “Avaza“ prodata je Hypo Alpe Adria banci. Prema zvani~nim podacima, Radon~i} je poslovnu zgradu Hypo banci prodao za 8 miliona KM, a nezvani~no, zgrada je prodata za 12 miliona KM. Navodno, vi{ak od ~etiri miliona maraka zavr{io je na “izmje{tenom“ Radon~i}evom ra~unu u jednoj banci u Luksemburgu.

PRVO, PA MUŠKO: Prva poslovna zgrada “Avaza“ prodata je Hypo Alpe Adria banci. Prema zvaničnim podacima, Radončić je poslovnu zgradu Hypo banci prodao za 8 miliona KM, a nezvanično, zgrada je prodata za 12 miliona KM bolju budu}nost BiH, aktualni dr`avni ministar sigurnosti, svoje graditeljske apetite po~eo je trenirati izgradnjom poslovnih objekata za smje{taj uposlenike svoje tiskovine. Prva redakcija “Dnevnog avaza“ bila je smje{tena u prostoru Bosna auta u centru Sarajeva, da bi potom bila preseljena u prijeratni Dom kulture Vaso Pelagi} u sarajevskoj op}ini Novo Sarajevo. Prvi ambiciozniji objekat “Avaza“ napravljen je 2000. godine u sarajevskom naselju Alipa{ino Polje, a podignut je na atomskom skloni{tu koje je pripadalo Ministarstvu odbrane. Pravno-imovinski problemi, zapravo ~iste formalnosti, rije{eni su jednostavno, jer je u to doba

Svoje neimarske apetite Radon~i} je nastavio “gasiti“ izgradnjom nove poslovne zgrade na zgari{tu Oslobo|enja, odnosno poslovne zgrade ovog dnevnog lista u Ned`ari}ima koja je uni{tena u ratu. Nakon okon~anja gradnje 2004. godine u novi objekat, na ~ijem je vrhu instaliran prvi rotiraju}i restoran u Sarajevu i {ire, preseljena je redakcija “Avaza“ i svih drugih izdanja Radon~i}evog “medijskog carstva“, ali iznamljivanje preostalih poslovnih prostora nije i{lo planiranom dinamikom. To Fahrudinu Radon~i}u o~igledno nije smetalo, niti mu je predstavljalo problem da se upusti u novu gra|evinsku vratolomiju. Avazov neboder “Twist To- 25

Mega:TEKST osnova.qxd

26.2.2013

23:44

Page 26

SARAJEVSKA GRA\EVINSKA UTOPIJA

[TO JE NAJGORE, NIKO MI NE VJERUJE Fahrudin Radon~i} u vrijeme politi~kog prijateljstva, upoznaje lidera SDA Sulejmana Tihi}a sa svojim nebeskim projektom Avaz Twist Towerom

wer“ po~eo se graditi 2006. godine, uz vi{e nego povoljne kreditne aran`mane Razvojne banke FBiH i manje povoljne UniCredit banke. Gradnja je okon~ana 2009. godine i prvi stanari Radon~i}evog “Uvrnutog tornja“ bili su uposlenici “Avaza“ i svih njegovih izdanja. U me|uvremenu, biv{e sjedi{te “Avaza“, zbog vrlo skromnih prihoda od iznajmljivanja poslovnih prostora, pretvoreno je u hotel “Radon Plaza“ koji se nikada, pa tako ni danas, nije mogao pohvaliti brojem ostvarenih no}enja. (Pogledati fotografiju “no}ne panorame“ - ni na jednom spratu “Radon plaze“ nema svjetla.) A kako je ministar Radon~i} svojevremeno namjeravao popuniti prazne prostore svog tek izgra|enog “Twist Towera“ najbolje je posvjedo~io jedan od uposlenika UniCredit banke: “Radon~i} je pozvao na sastanak na{eg direktora Berislava Kutlu u novoizgra|eni Avazov biznis toranj. Pokazao mu je rasko{ne poslovne prostore, ali koji zjape prazni, i zatra`io da UniCredit banka iznajmi, uzme u zakup jednu veliku povr{inu. Direktor mu 26

je odgovorio da banka nije zainteresirana za iznajmljivanje novog prostora, u {ali dodaju}i da bi dodatnu zakupninu morali pla}ati klijenti banke i to pove}anjem kamata na kredite.“ Nakon toga, ni~im izazvana, uslijedila je haranga protiv UniCredit banke, u kojoj je “Avaz“ svojim ~itateljima obja{njavao da se radi o reketa{koj, kriminalnoj banci! Me|u prvim podstanarima koji su se uselili u Avazov “Twist Tower“ bili su slu`benici dr`avne Agencije za promociju stranih investicija. Iznajmljivanja poslovnog prostora realizovao je Radon~i}ev prijatelj, biv{i direktor FIPA-e Haris Ba{i}, ~ija je supruga Meliha, koje li slu~ajnosti(!?), bila ~lan Nadzornog odbora u Avazu.

“SLU@BENI LIST“ - PALAC GORE Ina~e, kako nezvani~no saznajemo, u “Twist Toweru“ ostalo je vrlo malo slobodnih poslovnih, odnosno kancelarijskih prostora. Navodno, od ~etrdeset spratova, u ve}oj ili manjoj mjeri, izdato je tridesetak, ali slobodnog kancelarijskog prostora jo{ uvijek ima na tr`i{tu. Slobodnog poslovnog, odnosno kancelarijskog prostora ima i u susjednom UNITIC-u, jedinom pravom konkurentu Avazovom Twist Toweru. Cijenu kirije u “Twist Toweru“, nismo uspjeli saznati, dok nam je iz menad`menta UNITIC-a uredno odgovoreno da je cijena kancelarijskog prostora 35 KM po metru kvadratnom plus PDV. U tu cijenu ura~unati su i tro{kovi struje, grijanja, ~i{}enja itd. Drugim rije~ima, ukoliko menad`ment “Twist Towera“ cijenom namjerava privu}i klijente, ona mora biti ni`a od one u UNITIC-u, a onda

se postavlja pitanje rentabilnosti iznajmljivanja poslovnih prostora po tako niskim cijenama. Na prostoru nekada{njeg kina Kumrovec u sarajevskom naselju Čengi} Vila, mostarska kompanija Interinvest, u vlasni{tvu hercegova~kog tajkuna Ljiljanka Palca, nekada{njeg suvlasnika tvornice piva u Grudama, sagradila je poslovnostambeni objekat, neboder od 18 spratova koji godinama zjapi prazan. S obzirom da je Palac izda{no finansirao HDZ, stranka mu se oduìla tako {to je 2009. godine Vije}e ministara BiH za potrebe Slu`benog lista BiH kupilo dvije hiljade kvadratnih metara poslovnog prostora, po basnoslovnoj cijeni od 12 miliona KM. Ovu kupovinu svojevremeno je po nalogu Tuìla{tva BiH ispitivala SIPA jer se opravdano sumnjalo da su tada{nji dràvni ministar finansija Dragan Vranki} i direktor Slu`benog lista BiH Dragan Prusina poslovni aran`man s Ljiljankom Palcom dogovorili puno prije, a navodno je Palac za tu “sitnu“ uslugu sa 400 hiljada KM “nagradio“ Vranki}a i tada{njeg predsjedavaju}eg Vije}a ministara BiH Nikolu [piri}a. Nakon {to se u poslovni prostor Pal~eve zgrade uselio Slu`beni list BiH, primjer su sljedile i druge institucije: Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice, Ured zastupnika Vije}a ministara BiH pred Evropskim sudom za ljudska prava, Pravobranila{tvo BiH, Agencija za po{tanski saobra}aj BiH i Fond za povratak BiH. I dok su ~etiri sprata uredskih prostora zgrade Ljiljanka Palca “ugodno“ popunjena dràvnim ~inovnicima, vi{estruko ve}i stambeni dio je potpuno prazan ve} skoro punih pet godina. SLOBODNA BOSNA I 28.2.2013.

Skandal:Skandal.qxd

27.2.2013

2:06

Page 20

SKANDAL NEDJELJE

Bosna i Hercegovina, zemlja lažnih diploma

Šef tuzlanske kantonalne inspekcije Besim Duraković plagirao magistarski rad?

BESIM DURAKOVI] Nadle`ni organi iz komisije tuzlanskog Univerziteta tek trebaju utvrditi da li je i u kojoj mjeri prepisao rad branjen na beogradskom Ekonomskom fakultetu pet godina prije njegovog magistarskog uratka

Pi{e: NEDIM HASI]

uzlanski Univerzitet ovih dana trese novi skandal. Naime, u javnost su isplivali dokumenti kojima se dokazuje kako je Besim Durakovi}, {ef tamo{nje Kantonalne uprave za inspekcijske poslove, prepisao rad kojim je magistrirao na ovom Univerzitetu. Rije~ je o radu koji je kandidatkinja Sneàna Vu~kovi} branila 2005. godine u Beogradu na tamo{njem Ekonomskom fakultetu 2005. godine. Rad pod naslovom Javni sektor u zemljama u tranziciji Vu~kovi} je odbranila pod mentorstvom profesora Boìdara Cerovi}a. Pet godina kasnije, na Ekonomskom fakultetu u Tuzli, Durakovi} brani magistarski rad naslovljen sa Inspekcijski nadzor u funkciji pove}anja efikasnosti javnog sektora u F BiH. U dokumentima koji su u posjedu SB, ~ak i povr{nim ~itanjem moè se vidjeti kako su kopirane cijele re~enice i pasusi. No, i pored toga komisija pred kojom je “branjen“ rad, odlu~ila je da Durakovi}a promovira u magistra. Ina~e, Durakovi} je javnosti postao poznat nakon {to je tuzlanski portal Tip objavio video snimak njegove sulude vo`nje prilikom jutarnjeg odlaska na posao, ali i ne{to ranije, kada je 28.2.2013. I SLOBODNA BOSNA

nekoliko radnika Inspekcije na ~ijem je ~elu protiv njega podnijelo prijavu u kojoj tvrde da se na njih “konstantno vr{i pritisak” te da Durakovi} “maltretira sve one koji èle obavljati posao na zakonom propisan na~in”. Slu~aj plagijata prijavljen je i rektoru tuzlanskog Univerziteta Enveru Halilovi}u. U svom odgovoru rektor Halilovi} je, izme|u ostalog, kazao kako ne moè nekog nazvati plagijatorom bez provo|enja postupka kojim }e se to dokazati. “Mora se provesti procedura koju vodi Univerzitet, odgovorni ljudi, u ovom slu~aju rektor i dekan Ekonomskog fakulteta. Ja mogu imati svoje mi{ljenje o svemu ovom, i imam ga, ali civilizacijske, ljudske pravne i Bo`je norme obavezuju me da ne sudim nikome bez svjedoka, dokaza, postupka u kojem }e dokazati da ne{to jeste ili nije“, tvrdi Halilovi} i nastavlja: “Apsolutno nema govora da ja donosim presudu, da uzmem, kako kaète, dokumente koje ste mi dostavili u ruke, da pozovem novinare i da kaèm taj i taj ~ovjek je takav i takav. Ja Vas pitam, kakvi su to ljudi i profesori koji nisu u stanju da javno saop{te svoje stru~no mi{ljenje i svoju ocjenu do koje su do{li na osnovu, u tom momentu, raspoloìvog materijala, odnosno ~injenica. Od koga i zbog ~ega se oni mogu pla{iti ili suzdràvati u tome?

Njihovu zakonsku, profesionalnu, stru~nu obavezu prebacujete meni. Oni su u svakom pogledu du`ni da se izjasne o ovom slu~aju. Profesori koji su napisali pozitivan, hvalospjevan referat o magistarskom radu, ~ijom jednoglasnom odlukom i na odbrani istog je ste~ena diploma magistra, ne mogu zbog svog profesionalnog i moralnog digniteta {utjeti. Oni treba zbog sebe da utvrde pravo stanje stvari i da kaù svoj stav: taj ~ovjek nas je prevario, njegov rad nije njegovo djelo itd. Ako utvrde i ocijene da je rad plagijat, dekan je duàn da pokrene proceduru oduzimanja titule. Ne moè se u ovom ni bilo kojem mogu}em istom slu~aju ni{ta dogoditi bez izja{njenja komisije pred kojom je rad odbranjen i ste~ena diploma. Pretpostavimo teorijski da ja donesem odluku o oduzimanju diplome a onda komisija protestira za{to sam i kako to uradio.“ U svom odgovoru Halilovi} zaklju~uje: “Kaète ‘nisu svi profesori lopovi’. Ja se ne slaèm s vama da nisu svi, vi time tvrdite da neki jesu. Vjerovatno da znate koji su profesori lopovi a koji nisu, te na osnovu toga zaklju~ujete da nisu svi lopovi. Ja mislim da nijedan profesor nije lopov. Koliko je meni poznato, nijednom profesoru Univerziteta nije dokazano da je ili da je bio lopov.“ 27

Simini Cetnici:TEKST osnova.qxd

26.2.2013

23:48

Page 28

MONSTRUMI PRED SPECIJALNIM SUDOM ZA RATNE ZLO^INE

Krajem prošle nedjelje pred Specijalnim sudom za ratne zločine u Beogradu završeno je trogodišnje suđenje “Siminim četnicima” koji su u okolini Zvornika svirepo pogubili 28 Roma, među kojima je bilo devetoro djece. Ovo je jedan od najtežih ratnih zločina počinjenih nad Romima tokom proteklog rata u BiH, a naš list donosi najpotresnije dijelove iskaza preživjeli svjedoka

SIMINI ^ETNICI UBILI SU TRUDNU [EVKU RIBI] SA DVOGODI[NJIM SIN^I]EM U NARU^JU I JO[ 26 ^LANOVA NJENE FAMILIJE Pi{e: MIRHA DEDI]

ada je 25. decembra pro{le godine Milan Petrovi}, zamjenik tuìoca za ratne zlo~ine, ~itao zavr{ne rije~i u predmetu Zvornik 5, u kojem se sudilo sedmorici pripadnika jedinice Simini ~etnici, o~i su mu se ~esto punile suzama a glas podrhtavao. Sudijama je tuìlac Petrovi} detaljno obrazlagao strahote koje su ovi monstrumi po~inili u selu Sko~i} kod Zvornika i za njih traìo izricanje najstroìjih kazni. “Zbog ovoga {to su u~inili optuèni koji pripadaju dràvi kojoj i mi pripadamo ja sam kao ~ovek uàsnut i ose}am teìnu muka koju su o{te}eni preìveli. Te muke su me podsticale da kao tuìlac uloìm maksimum napora da se ovaj doga|aj potpuno rasvetli“, rekao je Petrovi}. “U zavr{noj re~i èlim ukazati i to da nije bilo ovog postupka, ovaj neljudski ~in bio bi stra{na pretnja koja se nadvila nad sve nas. Vid je pretio da nam srca potpuno oslepi, a mi se predamo ìvotinjskom nagonu da nas u budu}nost vodi. Da nije bilo ovog postupka, oprostite mi na izrazu, bilo bi sa nama po onoj ‘slepac vodi slepca’“, kazao je Petrovi} na kraju zavr{ne rije~i. Potom se okrenuo preìvjelima i kazao: “Poloì}e optuèni svoje ra~une za sva svoja nedela u ìvotu koji im predstoji na izdràvanju kazne.“ Tuìlac Petrovi} je zatraìo da se sedmorici optuènih izrekne ukupna zatvorska kazna od 98 godina. Za \or|a [evi}a, Zorana Stojanovi}a i Zorana \ur|evi}a tuìlac je zatraìo po 20 godina kazne, za Zorana Ali}a, Draganu \eki} i Tomislava 28

SVIREPI SVIREPI ^ETNI^KI ^ETNI^KI VO\A VO\A

Sima Sima Bogdanovi} Bogdanovi} iz iz Rume Rume nalazio nalazio se se na na ~elu ~elu zloglasne zloglasne jedinice jedinice “Simini “Simini ~etnici“ ~etnici“

SLOBODNA BOSNA I 28.2.2013.

Simini Cetnici:TEKST osnova.qxd

26.2.2013

23:48

Page 29

BEOGRADSKA PRAVDA ZA ZVORNI^KE ROME

MONSTRUM MONSTRUM ILI ILI ^OVJEK ^OVJEK

Tomislav Tomislav Gavri} Gavri} Gavra Gavra osu|en osu|en je je na na deset deset godina godina zatvora zatvora zbog zbog monstruoznog monstruoznog i`ivljavanja i`ivljavanja nad nad Romima Romima iz iz sela sela Sko~i} Sko~i} kod kod Zvornika Zvornika

Gavri}a po 10, a za Damira Bogdanovi}a osam godina. Krajem pro{le nedjelje, 22. februara, Odeljenje za ratne zlo~ine Vi{eg suda osudilo je sedmoro pripadnika paravojne grupe “Simini ~etnici” na zatvorske kazne u trajanju od dvije do 20 godina. Za te{ke zlo~ine po~injene protiv Roma u julu 1992. godine u okolini Zvornika osu|eni su na ukupno 73 godina zatvora, od ~ega Zoran Stojanovi} Trcko iz Loznice i Zoran \ur|evi} iz [apca osu|eni na 20 godina, Zoran Ali} sa Uba i Tomislav Gavri} Gavra

iz [apca osu|eni su na po deset, a Dragana \eki} iz Beograda i \or|e [evi} iz Sremske Mitrovice osu|eni su na po pet godina.

“SIMINE ^ETNIKE” STVORILE SU “@UTE OSE” [evi}u, koji je ranije osu|en zbog ratnih zlo~ina na 15 godina zatvora, izre~ena je jedinistvena kazna od 15 godina. Damir Bogdanovi}, sin pokojnog Sime Bogdanovi}a, vo|e jedinice “Simini ~etnici”, koji je preminuo u pritvoru tokom su|enja, osu|en je na dvije godine.

U drugoj polovini maja 1992. godine, jedna grupa pripadnika jedinice @ute ose, kojom je komandovao Vojin Vu~kovi} zvani @u}a, a koja se nalazila na podru~ju Op{tine Zvornik, izdvojila se i pod komandom Sime Bogdanovi}a iz Rume formirala novu jedinicu pod nazivom “Simini ~etnici“. Ova jedinica je ostala u sastavu zvorni~ke Teritorijalne odbrane i u~estvovala u borbenim akcijama u vi{e mjesta i van podru~ja Op{tine Zvornik. “Simini ~etnici“ su se 1. jula 1992. godine stacionirali u selu Male{i} pored Zvornika. Jedinica je imala oko dvadeset pripadnika i podr{ku od TO Op{tine Zvornik. Pripadnici ove jedinice su 11. jula 1992. upali u selo Sko~i}. Zbog upada paravojnih jedinica iz Srbije i njihovog divljanja u Zvorniku Bo{njaci su se iz sela Sko~i} iselili 26. juna 1992. godine, dok su Romi ostali i grupisali su se u ku}ama u blizini dàmije. Kada su Simini ~etinici upali u selo Sko~i}, prvo su sru{ili dàmiju. Po naredbi Sime Bogdanovi}a, Zoran Stojanovi}, \or|e [evi}, Zoran Ali}, Zoran \ur|evi} i Dragana \eki}, koji su u selo stigli kamionom i dìpom, pod temelje dàmije postavljaju eksploziv, kojeg potom aktiviraju. Prema rije~ima tuìoca Patrovi}a, ru{enje dàmije u selu izvedeno je bez bilo kakve vojne potrebe jer dàmija nije predstavljala legitiman ratni cilj. Po{to su sru{ili dàmiju, svi pripadnici jedinice “Simini ~etnici“ odlaze u dio sela Sko~i} gdje su ìvjeli civili romske etni~ke pripadnosti. Njih 35, nakon sna`ne eksplozije i ru{enja dàmije, sakrili su se u ku}u Hamdije Ribi}a. Jedan broj pripadnika jedinice vr{io je pretres romskih ku}a, traè}i novac i zlato. Potom su sve Rome istjerali iz ku}a u dvori{te, skidali su s njih zlato i prijetili ènama da }e im odsje}i prste ukoliko odmah ne skinu prsten s ruke. Tokom pretresa ~etnici su Rome brutalno tukli rukama, nogama, kundacima i metalnim {ipkama. @ene su od zadobijenih udaraca padale u nesvijest a pedesetogodi{nji Arif Nuhanovi} je od udaraca pao mrtav na zemlju. “Oni su do{li pravo u ku}u i onda po~eli da biju. Znam samo kada je moja majka rekla ‘Nemoj, sine!’ i oni su uzeli, redom bili, sviju redom, nisu gledali ni na djecu, ni na ène, ni na koga”, kazala je na sudu za{ti}ena svjedokinja koja je preìvjela torturu “Siminih ~etnika”.

Jedinica “SIMINI ^ETNICI“ pripadala je @utim osama koje su tokom rata bile pod Karad`i}evom za{titom 28.2.2013. I SLOBODNA BOSNA

Simini Cetnici:TEKST osnova.qxd

26.2.2013

23:48

Page 30

MONSTRUMI PRED SPECIJALNIM SUDOM ZA RATNE ZLO^INE

Potom su iz ku}e izveli tri ène, svezali im ruke kai{em, svezali ih za drvo i silovali. Njih tri su pred sudom bile i glavni za{ti}eni svjedoci pod imenima Alfa, Beta i Gama. Komandant ove jedinice Sima Bogdanovi} nakon {to je silovao djevojku (kojoj je sud dao ime Alfa) oti{ao je do kamiona uzeo klije{ta i izvadio joj dva zlatna zuba dok je ona bila svezana za drvo. Za{ti}enu svjedokinju Betu, koja je tada imala 13 godina, odveli su u ku}u u kojoj je silovalo i tuklo nekoliko pripadnika ove mostruozne ~etni~ke jedinice. Potom je Sima Bogdanovi} naredio da se mu{karci skinu goli i rade jedan drugom felacio, bez obzira na rodbinsku vezu. Me|utim, ni to poniènje mu nije bilo dovoljno, pa je uzeo no` i Esadu Aganovi}u odsjekao polni organ. Nakon {to su na najsvirepiji na~in seksualno zlostavljani, Bogdanovi} je naredio da svi u|u u kamion. Zaustavili se u selu Male{i}i, gdje su iz kamiona izdvajili tri djevojke (svjedokinje Alfu, Betu i Gamu). Ostale u kamionu odvoze do jedne jame na mjestu koje se zove Hamzi}i u selu [eti}. Svih 27 Roma je ispred jame ubijeno na mu~ki na~in. Najprije su ih okrutno ubadali noèvima, potom u njih pucali iz pu{aka, a zatim ih bacali u jamu. A da bi bili sigurni da su ih dokraj~ili, u jamu su ubacivali aktivirane bombe. Tom prilikom ubili su sedmoro djece starih dvije, ~etiri, pet, sedam, deset i dvoje po trinaest godina. Djevoj~icu Zlatiju Ribi}, koja je imala trinaest godina, prije pogubljenja ovi monstrumi su silovali. Zatim su ubili njenu majku [evku Ribi}, koja je bila u poodmakloj trudno}i i u rukama dràla dvogodi{njeg sin~i}a. Njen sin Zijo Ribi}, koji je imao osam godina, sre}om, preìvio je strijeljanje. On je u ovom procesu bio i jedan od svjedoka. Na svjedo~enju je kazao: “Bilo nas je {est sestara, mla|i brat i ja. Moj otac se zvao Ismet, a majka [evka. Prije nego {to }u ja iza}i, iza{la je sestra Zlatija, nju su tu isto silovali. Nisam ~uo krik, samo pucanje sam ~uo i do{la je moja majka na red i ona nije mogla, po{to je brat mali bio, dvije godine, i onda su oni rekli ‘Ajde, nema veze povedi i njega.’ Onda sam ja do{ao na red. Kad su mi sestru silovali, onda sam ja plakao i vikao da ho}u kod matere. Ovaj vojnik i ona cura {to su me uhvatili iz kamiona rekli su ‘Sad }e{ ti kod majke, ne boj se’ i odveli su me tamo ispred kamiona i rekli da stanem mirno. Ja sam stao mirno, ~uo sam da je ne{to puklo, osjetio sam ubod u vrat i pao sam na zemlju. Oni su me uzeli i bacili dole u jamu. Dole sam mo`da bio pet minuta u nesvijesti i onda sam se digao i na drugu stranu jame izvukao. Iza mene je ostalo jo{ ljudi u kamionu. Čuo sam vri{tanje. Kada sam se 30

@IVOT JE KAD SI @IV

Zijo Ribić je u Italiji ispekao kuharski zanat Nakon {to je pobjegao iz jame osmogodi{nji Zijo je pobjegao u jednu napu{tenu ku}u gde je prespavao. Kada je svanulo, ponovo je krenuo da luta. Nai{ao je na ku}u u kojoj su bila dva vojnika obu~ena u uniformu JNA. Dali su mu da jede i odveli ga u ambulantu u Kozluk. U ambulanti je prepoznao pripadnike iste garde. Devojka koju su zvali Dragana i komandir odreda kojeg su zvali ^etnik, do{li su po njega da ga odvedu. Me|utim, vojnici koji su ga spasili nisu to dozvolili. Oni su ga odveli u zvorni~ku bolnicu gde je boravio do oktobra 1994. godine. Iste godine, zahvaljuju}i jednoj humanitarnoj organizaciji, Zijo je pre-

ba~en u Igalo, u institut “Dr Simo Milo{evi}”. Na institutu su zbog pretrpljenih trauma lije~io sve do 1996. godine. Nakon toga, preuzima ga UNICEF i prebacuje u Dje~iji dom “Mladost” u Bijeloj. Poslije pet godina provedenih u domu u Bijeloj, Zijo se vra}a u Bosnu i Hercegovinu. Smje{ten je u Dom za nezbrinutu djecu u Tuzli, gdje je zavr{io Ugostiteljsku {kolu. Zahvaljuju}i dobroj saradnji izme|u {kole u Riminiju i Ugostiteljske {kole koju je Zijo u Tuzli vanredno zavr{io, provodi jedan period u Italiji gde se usavr{io kao kuhar. Tamo je radio nekoliko sezona, ali se ipak vratio u Tuzlu gdje i danas `ivi.

JEDINI JEDINI PRE@IVJELI PRE@IVJELI RIBI] RIBI]

Zijo Zijo Ribi}, Ribi}, kome kome su su ~etnici ~etnici ubili ubili trudnu trudnu majku, majku, oca, oca, ~etiri ~etiri sestre sestre ii dvogodi{njeg dvogodi{njeg brata, brata, sa sa Nata{om Nata{om Kandi} Kandi} ispred ispred beogradskog beogradskog suda suda

izvukao iz jame, i{ao sam kroz {umu i nai{ao na jednu ku}u.“ “Moja porodica, mati i otac su na|eni. Otac je na|en na Crnom Vrhu, a mati ne znam gdje. Od sestara i brata jo{ ni{ta nisam na{ao. Moja majka je bila u devetom mjesecu trudno}e. Nisam ja tada znao u kom je mjesecu, ali sad kad su je prona{li, ovi doktori su rekli, da je bila u devetom. Imam oìljak ovde, jo{ i dan danas“, kazao je Zijo Ribi} pred beogradskim sudom. Tri za{ti}ene svjedokinje su svjedo~ile kako su tri mjeseca dràne kao robinje “Siminih ~etnika”, tokom kojih su bile silovane, tu~ene, poniàvane i primoravane da sluè pripadnike ove jedinice. Njih tri su Zoran Stojanovi}, \or|e [evi}, Zoran \ur|evi}, Zoran Ali} i

Dragana \eki} zajedno sa drugim pripadnicima jedinice “Simini ~etnici“ dr`ali zarobljene u ku}i, primoravale ih da im spremaju hranu, peru njihovu ode}u i uniformu, ~iste ku}e u kojima su bili smje{teni. Jedna od naredbi koja dokazuje njihovo ne~ovje~no postupanje bila je da po povratku pripadnika ove krvolo~ne jedinice operu uniformu na kojima je bila krv njihovih najmilijih. Zoran \ur|evi} je ~ak svjedokinju “Alfa“ primorao i da opere njegov krvavi no`. Ona je tada na njegovoj ruci prepoznala sat marke “Seiko“, koji je pripadao njenom brati}u Esedu Aganovi}u. Svjedokinja Alfa je u d`epu uniforme Damira Bogdanovi}a prona{la dvije fotografije pripadnika ove jedinice koje je SLOBODNA BOSNA I 28.2.2013.

Simini Cetnici:TEKST osnova.qxd

26.2.2013

23:49

Page 31

BEOGRADSKA PRAVDA ZA ZVORNI^KE ROME

TU@ILA[TVO ZA RATNE ZLOÎNE Tuìlac Milan Petrovi} traìo je najstroìje kazne za srbijanske ubice Roma

sa~uvala i predala istra`nom sudiji ovog suda u toku davanja svog iskaza. Tokom njihovog boravka u selu Male{i} sve tri svjedokinje bile su svadnevno najbrutalnije prebijane. Tukli su ih nogama i ~ak cijevima ru~nog baca~a. Od udaraca bi gubile svijest, a oni bi ih potom polijevali hladnom vodom. Potom bi ih skinuli gole i

izbacili iz ku}e da bez odje}e provedu no} u hladnom. “Kada je u{ao unutra, ni{ta nije pitao, samo je tukao i u glavu i u cijelo tijelo. Ja vi{e ni{ta nisam znala, ni bolove vi{e nisam osjetila. Onda je on uzeo lonac pun vode sa {poreta i tu vodu prosuo na mene. Onda sam ja do{la sebi. Kad me vodio u drugu

NAJSVIREPIJI ZLO^INI U BiH

ZLO^INA^KA DOBROVOLJA^KA JEDINICA

“Žute ose” stvorio Šešelj, a štitio Karadžić @ute ose su bile specijalna jedinica srpskih dobrovoljaca koja je bila aktivna tokom rata u Podrinju. U avgustu 1992. godine policija RS-a pohapsila je 70 pripadnika ove jedinice. Uhap{eni su sprovedeni do Bijeljine. Kod njih je tokom hap{enja prona|eno 27 kilograma zlata, 600.000 nema~kih maraka i 50 golfova. Dragan Davidovi}, biv{i pripadnik Saveznog MUP-a, na su|enju Radovanu Karad`i}u u Haagu tvrdio je da je upravo Kara-

dì} naloìo da se uhap{eni pripadnici @utih osa puste na slobodu. Tokom 1993. godine bra}a Vu~kovi} su uhap{ena u [apcu. Od 1994. do 1996. su|eno im je u [apcu i to je bilo prvo su|enje za ratne zlo~ine u Srbiji. Du{ko Vu~kovi} je 1998. odlukom Vrhovnog suda osu|en na deset godina zatvora. Tokom su|enja Vojislavu [e{elju, ha{ko Tuìla{tvo je ovu formaciju dovodilo u vezu sa Srpskom radikalnom strankom.

^ETNI^KO I@IVLJAVANJE U BiH Najbrutalnija ubistva nad Bo{njacima i Romima u BiH po~inile su ~etni~ke falange iz Srbije

28.2.2013. I SLOBODNA BOSNA

ku}u, stavio me je na balkon i rekao da se skinem gola i ja sam plakala i molila sam ga, a on me je dalje udarao i bacao dole na kamen. Nisam mogla ustati. On je si{ao dole i vukao me i rekao da idem u sobu. Kad sam u{la u sobu, onda je on zvao sve redom ko god je bio tu da me siluje. I onda me opet izveo na verandu i bila sam gola vani cijelu no}“, govorila je tokom svjedo~enja svjedokinja Beta, koja je tada imala trinaest godina. Simini ~etnici su se nad ovim nesretnim djevojkama mjesecima i`ivljavali. Tjerali su ih da gole ple{u na stolu, a potom bi ih satima silovali. “Silovali su nas kad god su htjeli i koliko god ih je htjelo. Mene su tjerali da gledam kako mi moje dvije bratanice (Betu i Gamu) siluju”, kazala je svjedokinja Alfa. U narednih nekoliko mjeseci ova jedinica odlazi u mjesto Petkovce, zatim u Drinja~u, a u januara 1993. godine prelaze u Srbiji, gdje zarobljene odvode i ove tri djevojke. Sve vrijeme su se prema njima krajnje ne~ovje~no pona{ali.

Zijo Ribi}, koji je kao osmogodi{nji dje~ak preìvio egzekuciju “Siminih ~etnika“ u mjestu Hamzi}i (selo [esti}, op{tina Zvornik), u kojoj su ubijeni njegov otac, majka koja je bila u poodmakloj trudno}i, {est sestara i dvogodi{nji brat, nakon objavljivanja presude kazao je da je zadovoljan izre~enom presudom. “Najja~i utisak svih ovih godina na mene je ostavilo kad je sudija pro~itao imena i prezimena svih njih i rekao da su krivi. To zna~i da je pravda zadovoljena i to je ne{to najljep{e {to sam ikada ~uo do sad“, rekao je Ribi} nakon ~itanja presude. “Jedino me je iznenadilo da je Damir Bogdanovi} (sin Sime Bogdanovi}a, op.a.) dobio kaznu ispod zakonskog minimuma i da je Zoran Ali} oslobo|en, i to bez ikakvog obrazloènja“, kazao je Ribi}, vidno potresen, nakon sudskog procesa koji je trajao skoro tri godine. Ziju Ribi}a je zastupao Fond za humanitarno pravo. Sandra Orlovi}, izvr{na direktorica Fonda, povodom presude izre~ene Siminim ~etnicima kaè da ~injenice utvr|ene u ovom predmetu upotpunjuju sliku stravi~nih zlo~ina koje su srpske snage izvr{ile na samom po~etku rata u BiH. “Svi osu|eni su na po~etku rata dobrovoljno iz Srbije oti{li u rat u BiH. Se}amo se tog po~etka rata, izme|u ostalog i po tom agresivnom razmetanju u patriotizmu i tobo`njoj brizi za srpski narod preko Drine. Jezive ~injenice utvr|ene tokom ovog su|enja pokazuju {ta su zapravo ti ljudi radili tamo i koji su njihovi pravi motivi za odlazak u rat.“ 31

Repovci:TEKST osnova.qxd

27.2.2013

0:17

Page 32

ZLO^IN U REPOVCIMA

Poslije sedam godina, koliko je Tužiteljstvo BiH vodilo istragu o svirepoj likvidaciji devet pripadnika Vojne policije i odreda Lisin Armije BiH u Repovcima kod Konjica, taj je postupak i službeno obustavljen prije petnaestak dana zbog nedostatka dokaza; naša novinarka je razgovarala s ogorčenim članovima obitelji ubijenih vojnika koji su, nakon višegodišnjih praznih obećanja, ubijeđeni da je istraga protiv nalogodavaca stravičnog zločina zaustavljena iz političkih razloga

REPOVCI, NAJMRA^NIJA HERCEGOVA^KA TAJNA “Tu`iteljica Vesna Budimir se prije ~etiri godine klela svojim djetetom da }e pravdu istjerati do kraja, a onda je prestala da se javlja“

TAMA TAMA SKRIVA SKRIVA ISTINU ISTINU

Ni Ni poslije poslije vi{e vi{e od od dvadeset dvadeset godina godina nije nije poznato poznato za{to za{to su su 12. 12. jula jula ’92. ’92. ubijena ubijena petorica petorica pripadnika pripadnika Vojne Vojne policije policije ARBiH ARBiH iz iz Konjica Konjica

SLOBODNA BOSNA I 28.2.2013.

Repovci:TEKST osnova.qxd

27.2.2013

0:17

Page 33

NAKON DVADESET GODINA, SVE ISPO^ETKA OLAKO OBE]ANA BRZINA

Pi{e: SUZANA MIJATOVI]

akon vi{e od dvadeset godina, koliko je pro{lo od ubojstva devet pripadnika Armije BiH u selu Repovci kod Konjica, Posebni odjel za ratne zlo~ine Tuìteljstva BiH i slu`beno je obustavio istragu protiv ~etvorice osumnji~enih: Zejnila Delali}a, Ahmeda Jusufbegovi}a, Seada Reki}a i Mirheta Buè. Istraga protiv zapovjednika Prve takti~ke grupe Armije BiH u Konjicu Delali}a, direktora Ratne bolnice Jusufbegovi}a, zapovjednika specijalne postrojbe “Dido“ Reki}a i Buè, koji se teretio kao neposredni izvr{itelj, otvorena je koncem 2005., da bi sedam godina kasnije Tuìteljstvo odustalo od njihovog progona. U dopisu koji je ~lanovima obitelji nastradalih 15. februara uputila tuìteljica Sanja Juki} prekid istrage je pravdan nedostatkom ~vrstih dokaza. “Nitko od saslu{anih preko 100 svjedoka nije mogao ukazati na ~injenicu da su osumnji~eni upleteni u ubojstvo devet pripadnika Vojne policije, odnosno Armije BiH. Tuìtelj nije mogao, uprkos dugogodi{njem pregledu dokumentacije i poduzimanju istra`nih radnji, sa sigurno{}u utvrditi da su osumnji~eni upravo ti koji su po~inili navedeno kazneno djelo“, napisala je tuìteljica Juki}.

TAJANSTVENI PACIJENT DR. JUSUFBEGOVI]A Stravi~an zlo~in nad devetoricom pripadnika Armije BiH dogodio se, podsjetimo, 12. jula 1992. u mjestu Savina Poda na lokalnom putu Bradina - Repovci. Tada je slu`beni kombi Vojne policije u kojem su bili policajci Aziz Jusufovi}, Jasmin Radasli}, Isak Ljevo, Ibrahim Mangi} i Draèn Pandà i pripadnici odreda “Lisin“ Dèmal Ferhatbegovi}, Salem Memi}, [efik Ajanovi} i Ibrahim Jusufbegovi} napadnut iz zasjede, sa dva projektila ispaljena iz zolje. Rekonstrukcija mjesta zlo~ina kasnije je utvrdila da su Jusufovi}, Radasli}, Memi}, Mangi} i Ajanovi} ubijeni hicima iz automatske pu{ke dok su poku{avali pobje}i iz vozila. Na obli`njem makadamskom putu prema zaseoku Kuljani likvidirani su Ljevo, Pandà, Ferhatbegovi} i Jusufbegovi}, nakon ~ega su napada~i u sve `rtve ispalili po jedan metak u glavu, a potom njihova mrtva tijela izmasakrirali. Prema ranijim nalazima istrage, napad na vojne policajce i pripadnike odreda “Lisin“ koje se trebali privesti u Konjic, isplanirali su i naredili Zejnil Delali} (predratni tajni suradnik zloglasnog KOS-a), Ahmed Jusufbegovi} i Sead Reki} (do ‘92. aktivni major KOS-a), dok su Midhat Novali} 28.2.2013. I SLOBODNA BOSNA

Tu`iteljica Vesna Budimir uvjeravala je obitelji poginulih prije ~etiri godine da }e zlo~inci ubrzo biti uhap{eni

zvani Mito i Mirhet Buà bili izvr{itelji monstruoznog zlo~ina. Novinari Slobodne Bosne su u jednom od brojnih tekstova o svirepoj likvidaciji nedu`nih Konji~ana koje smo objavili proteklih godina pisali da je Midhat Novali}, ratni zamjenik zapovjednika specijalne postrojbe “Akrepi“, u napadu ranjen i prevezen u Ratnu bolnicu, gdje mu je pomo} pruìo doktor Jusufbegovi}. Iz bolnice su Novali}a, po nare|enju Zejnila Delali}a, tajno izmjestili Alija Avdibegovi} i Azem Mandùka, nakon ~ega je oti{ao na lije~enje u Hrvatsku. No, premda se ratni direktor bolnice u Konjicu Jusufbegovi} potrudio da sakrije tragove Novali}evog boravka u bolnici (iz knjige protokola primljenih pacijenata iskinut je list s datumima 12. i 13. juli 1992.), ~lanovi su obitelji poginulih uspjeli prona}i tkaninu s tragovima krvi tajanstvenog ranjenika. Kasnije }e to biti jedan od najva`nijih dokaza, budu}i da je, poslije Novali}evog hap{enja, analiza potvrdila da je njegova krvna grupa ista kao ona prona|ena na komadu uniforme. Midhat Novali} je uhap{en krajem decembra 2005., kada je iz Njema~ke do{ao u Konjic obi}i roditelje, ali je iz pritvora pu{ten poslije {est mjeseci, tako|er zbog nedostatka dokaza. Vratio se u Njema~ku, ìvi u [tutgratu, gdje navodno ima restoran.

GDJE SU NESTALI DOKAZI “Mi smo {okirani dopisom iz Tuìla{tva BiH. Tuìteljica Vesna Budimir je nas, ~lanove porodica poginulih, na sastanku u Sarajevu prije skoro ~etiri godine uvjeravala da zna sve o zlo~inu i zlo~incima, samo da nam ne moè otkriti njihova imena. Pitali smo je kada }e oni biti uhap{eni, ho}e li za godinu dana, a ona je tvrdila da je pitanje dana kada }e istraga biti zavr{ena. Sada ne}e ni da nam se javi“,

kaè Senad Memi}, ~iji je otac Salem ubijen kao pripadnik odreda “Lisin“. Dervi{a Radasli}-Delali}, majka ubijenog vojnog policajca Jasmina Radasli}a, ogor~eno dodaje kako su obitelji ubijenih godinama vjerovali u obe}anja {efice Posebnog odjela za ratne zlo~ine Tuìteljstva BiH, da bi se prije desetak dana ispostavilo kako ih je sve obmanjivala. “Govorila je da }e pravdu istjerati do kraja, klela nam se svojim djetetom. Pokazivala je na torbu, obja{njavala da su u njoj svi dokazi“, prisje}a se Dervi{a Radasli}Delali}. “Tuìteljica Budimir nam je isto tako rekla da su zlo~in u Repovcima po~inili pripadnici Armije BiH, niko drugi“, napominje Memi}. Sin Salema Memi}a, koji je u vrijeme ubojstva imao 47 godina i bio je najstariji me|u nastradalima, rezignirano otkriva kako im se, nakon nekoliko zajedni~kih susreta, tuìteljica Budimir prestala javljati. Onda su joj po~eli slati dopise i izmolili novi sastanak, zakazan u septembru pro{le godine, na kojem se Vesna Budimir ponovno nije pojavila. No, {ok je uslijedio prije petnaestak dana, kada ih je tuìteljica Sanja Juki}, koja je istragu od kolegice Budimir preuzela pro{le godine, obavijestila da su dokazi nestali. “Rekla je da su nestale ~ahure prona|ene na mjestu zlo~ina, meci koji su izva|eni iz tijela ubijenih, vozilo, nalazi krvi... Mi smo jo{ u augustu pro{le godine slali dopis Tuìla{tvu BiH i insistirali da se isprave neta~ni podaci. Kao prvo, u Repovcima nisu ubijena petorica pripadnika Vojne policije i ~etiri civila, nego vojnici odreda Lisin. Prezime Aziza Jusufovi}a je krivo napisano kao Jusufbegovi}, dok su za ubijenog Ibrahima Jusufbegovi}a navedeni neta~ni podaci koji je odnose na godinu ro|enja i imena 33

Repovci:TEKST osnova.qxd

27.2.2013

0:17

Page 34

ZLOÎN U REPOVCIMA PRAVO NA PRAVDU Senadu Memi}u (lijevo) u Repovcima je ubijen otac Salem, a Zvonimiru Pandì (desno) sin Draèn

roditelja. Taj Ibrahim Jusufbegovi} kojeg oni spominju u istrazi je umro prirodnom smr}u 2011. godine“, obja{njava Senad Memi}.

KAKO JE ZEJNIL DELALI] SPASIO BRATA [EFIKA “Nepunih ~etrdeset dana nakon pogibije, Draènu se rodilo dijete. Moj je unuk danas druga godina fakulteta, a istina o smrti njegovog oca jo{ nije otkrivena“, potreseno pri~a Zvonimir Pandà, otac ubijenog Draèna Pandè, koji je uvjeren kako je njegov sin, kao i ostali vojni policajci, bio “kolateralna {teta“. I ovaj se sugovornik, kao i ostali ~lanovi obitelji poginulih, pita kako je mogu}e da su

ZLO^IN KOJI JE [OKIRAO KONJIC Napad na kombi u kojem su bili vojni policajci i vojnici odred Lisin nitko nije pre`ivio, `rtve su dokraj~ene hicima u glavu, nakon ~ega su njihova mrtva tijela masakrirana

dokazi, za koje je tuìteljica Vesna Budimir tvrdila da postoje, odjednom nestali i ho}e li biti pokrenuta istraga protiv odgovornih. Tvrde, tako|er, da od stotinjak svjedoka, koliko ih je u dosada{njem istra`nom postupku saslu{ano, ve}ina nije ni bila blizu mjesta zlo~ina. Navode kako za ìvota nitko nikada nije saslu{ao Ra{ida Huseinbegovi}a, koji je u blizini mjesta zasjede sreo Ahmeda Jusufbegovi}a, da bi ga direktor bolnice u Konjicu poslije zaposlio kao svog voza~a. “Mi smo tuìteljici Juki} predloìli da pozove svjedoka Redù Ceru, da ga pita je li kod Repovaca 12. jula vidio Jusufbegovi}a, koji tvrdi da tada nije bio u selu. Odgovorila je da }e ga ispitati ako mislimo da treba“, navodi Memi}. Ratni direktor konji~ke bolnice ina~e je rodom iz Repovaca, dugogodi{nji je lovac i odli~no poznaje teren oko sela. Stoga je posve logi~no da je on mogao odrediti mjesto na kojem je vojnike do~ekala ranije pripremljena zasjeda. Obitelji poginuli se pitaju i kako je mogu}e da o stra{nom zlo~inu ni{ta ne zna i nikakve odgovornosti nema tada{nji zapovjednik Prve takti~ke grupe ARBiH u Konjicu Zejnil Delali}, koji je poslao vojne policajce u Repovce, da privedu komandante odreda “Lisin“. “Zejnil je svog brata [efika Delali}a, koji je tako|er bio u Vojnoj policiji, tog dana vratio iz Podora{ca. On je morao znati {ta ih ~eka“, zaklju~uju na{i sugovornici, nakon dugogodi{nje istrage koju su sami vodili. “Mi smo stari ljudi i jedino se nadamo da }emo do~ekati da ubice na{e djece budu uhap{ene, pa da moèmo u miru umrijeti“, dodaju na kraju razgovora Dervi{a Radasli}-Delali} i Zvonimir Pandà. SLOBODNA BOSNA I 28.2.2013.

ISPRAVNA-oglasi sedmica:ISPRAVNA-oglasi.qxd

26.2.2013

23:56

Page 4

Dodikova Zeljka:TEKST osnova.qxd

27.2.2013

2:02

Page 36

NOVA VLADA, NOVA NADA

Milorad Dodik je početkom nedjelje u roku od nekoliko minuta natjerao Aleksandra Džombića da podnese ostavku, što shodno Ustavu RS-a povlači i ostavku cjelokupne Vlade RS-a; izbor nove vlade trebao bi biti završen u roku od sedam dana a naša novinarka otkriva novi sastav vlade i donosi portret prve premijerke Republike Srpske

DODIKOVO OSVJE@ENJE ZOVE SE @ELJKA CVIJANOVI]! “Od rekontrukcije Vlade RS-a nema ni{ta, to vam je mogu slobodno re}i”, kazao je 18. februara Milorad Dodik demantuju}i pisanje Slobodne Bosne da je Vlada RS-a ve} pala. “Danas vam to mogu i zvani~no re}i: novi premijer Srpske je iz Tesli}a i njeno ime je @eljka Cvijanovi}!”, kazao je Dodik 24. februara na sastanku Op{tinskog odbora partije u Tesli}u. Istog dana, prije najavljenog sastanka sa odlaze}im premijerom Aleksandrom Dòmbi}em, predsjednik RS-a je kazao: “Vlada Republike Srpske podnije}e ostavku, a najkasnije dan poslije bi}e imenovan novi mandatar, koji je ve} pripremio svoj kabinet!” Dakle, Dodik je prije sastanka znao da }e Dòmbi} podnijeti ostavku i da on ne}e morati da ga smijeni, {to }e zna~ajno ubrzati i olak{ati proceduru izbora nove Vlade RS-a. Jedini rezultat sastanka Dodika i Dòmbi}a koji se danima i{~ekivao bilo je objavljivanje Dòmbi}eve ostavke. Sastanak je trajao svega petnaestak minuta, nakon kojeg je Dodik kazao da su se dogovorili kako treba dati novi impuls Vladi i osvjeìti je. Kako ostavka premijera, shodno Ustavu RS-a, povla~i i ostavku cjelokupne Vlade, predsjednik Dodik pojasnio je da bi se izbor nove vlade trebao zavr{iti u roku od sedam do deset dana. Dòmbi} je, kako navode na{i izvori, ovih dana posebno uvrije|en, jer ga je vrh SNSD-a potpuno ponizio na do sada nevi|en na~in u politi~koj praksi Republike Srpske. Naime, rukovodstvo SNSD-a je njemu iza le|a donijelo odluku o smjeni jo{ prije petnaestak dana, a odlaze}em premijeru je to saop{teno samo nekoliko minuta prije nego novinarima. Dòmbi} je danima, ponièn, ~ekao Dodikov poziv za taj sastanak. 36

NOVI NOVI IMPULS IMPULS ZA ZA BOLJE BOLJE SUTRA SUTRA

@eljka @eljka Cvijanovi} Cvijanovi} }e, }e, prema prema tvrdnji tvrdnji njenog njenog {efa {efa Milorada Milorada Dodika, Dodika, donijeti donijeti novi novi impuls impuls ii osvje`enje osvje`enje Vladi Vladi RS-a RS-a

SLOBODNA BOSNA I 28.2.2013.

Foto: Milutin Stoj~evi}

Pi{e: MIRHA DEDI]

Dodikova Zeljka:TEKST osnova.qxd

27.2.2013

2:03

Page 37

REPUBLIKA SRPSKA DOBIJA PREMIJERKU Dodik je, kako saznajemo, ve} duè vrijeme èlio da se rije{i Dòmbi}a i traìo je najpogodniju opciju koja bi mu donijela najmanje {tete. Dòmbi} ve} mjesecima nije kontrolisao Vladu RS-a, niti je imao snage da se nametne kao autoritet. Njegov {ef Milorad Dodik je jo{ prije mjesec dana obavijestio najuè rukovodstvo SNSD-a da Dòmbi}a èli zamijeniti Cvijanovi}kom. Tome su se u startu suprotstavili Neboj{a Radmanovi} i Igor Radoji~i}. Mnogi u Vladi RS-a Cvijanovi}ki osporavaju stru~nost i tvrde da je na brojnim sastancima uglavnom bila Dodiku prevodilac.

RAM ZA SLIKU NOVE MANDATARKE @eljka Cvijanovi} je preko supruga do{la u SNSD. Njen mu` Aleksandar Cvijanovi} aktuelni je direktor Zavod za izgradnju grada Banjaluke (ZIBL-a). Sa Dodikom se upoznao igraju}u ko{arku. Cvijanovi} je igrao za KK Mladost iz Prnjavora, a Dodik u Potkozarju, tako su se i upoznali. Toliko su se zbli`ili da ga je Dodik postavio za {efa stranke u Prnjavoru. Poslije je bra~ni par Cvijanovi} napredovao u Banjoj Luci. Kao dragi gosti, pro{le godine Cvijanovi}evi su bili na slavi kod Dodika na njegovom imanju u Bakincima. @eljka Cvijanovi} ro|ena je 1967. godine u Tesli}u. [kolovanje je zapo~ela na Filozofskom u Sarajevu, a zavr{ila na

OTPISANI OTPISANI D@OMBI] D@OMBI]

Dodik Dodik je je Aleksandru Aleksandru D`ombi}u D`ombi}u naredio naredio da da podnese podnese ostavku ostavku uu zadati zadati dan dan ii sat sat

Filozofskom fakultetu u Banjoj Luci Odsjek za engleski jezik i knji`evnost. Magistrirala je u oblasti diplomatsko-konzularnog prava na Pravnom fakultetu u Banjoj Luci i odbranila rad pod nazivom “Me|unarodno-pravni polo`aj Evropske unije“. U prosvjeti je provela 15 godina, kao profesor engleskog jezika. Jo{ kao pre-

IMA NEKA TAJNA VEZA

Cvijanovi}ka Cvijanovi}ka je je pouzdana pouzdana saradnica saradnica ii prevodlac prevodlac Milorada Milorada Dodika Dodika

vodilac i asistent bila je u Misiji Evropske unije u BiH, {to je preporu~ilo na novu funkciju. Kod Dodika, u kabinetu, prvo je bila savjetnik za evropske integracije i saradnju sa me|unarodnim organizacijama. Kasnije postaje {ef kabineta premijera Dodika, a rukovodila je Jedinicom za koordinaciju i evropske integracije. Saradnicima se nametnula sa ~vrstim i arogantnim stavom i njena je kako, tvrde upu}eni izvori, uglavnom bila posljednja. Na svim va`nim sastancima koje je Dodik imao Cvijanovi}ka mu je bila nezaobilazna pratnja. Naro~ito je bila obavezna na sastancima na kojima se razgovaralo ili odlu~ivalo u Republici Srpskoj u kontekstu Bosne i Hercegovine. Kao Dodikova desna ruka se nametnula na famoznim “butmirskim pregovorima“ o ustavnim promjenama koje su vodili stranci. Ona mu je postala najlojalniji i najpouzdaniji kadar, u koju ima bezgrani~no povjerenje. Uz to, ona je spremna da sve njegove zahtjeve bespogovorno realizuje, za razliku od D`ombi}a kojem Dodik vi{e ni{ta ne vjeruje i kojem ve} izvjesno vrijeme na pamet ne pada da Dodikove zahtjeve izvr{ava bez pogovora. Kako je Cvijanovi}ka osoba od najvi{eg Dodikovog povjerenja, ona zna mnoge njegove tajne. Upu}eni izvori tvrde da Cvijanovi}ka ne simpati{e nikoga iz vrha

Pregovori oko smjene Vlade RS-a trajali su danima jer Milorad Dodik nije pristao da na mjestu premijera bude bilo ko drugi osim njemu slijepo odane @eljke Cvijanovi} 28.2.2013. I SLOBODNA BOSNA

Dodikova Zeljka:TEKST osnova.qxd

27.2.2013

2:03

Page 38

NOVA VLADA, NOVA NADA vlasti RS-a izuzev predsjednika RS-a. Prije dolaska u SNSD nije bila ~lan ni jedne stranke. Tokom rata u BiH Cvijanovi}ka je jedno vrijeme radila kao prevodilac u kabinetu Biljane Plav{i}, a potom kao prevodilac u nekoliko me|unarodnih organizacija. Cvijanovi}ka se nalazi na ~elu ministarstva za ekonomske odnose, resora ~iji djelokrug rada gotovo da i ne postoji. Pona{anje Dodikove ljubimice vrlo je sli~no {efovom - bahato i agresivno. S obzirom da slovi kao “osoba od predsjednikovog povjerenja“, moè sebi da dozvoliti da “ne zarezuje nikoga“. Mnogi Dodikovi saradnici su nezadovoljni i ljubomorni zbog njenog VIP poloàja, ali ne smiju ni pisnuti da ih ne bi stigla “ruka osvete“. [to je ti~e saradnje sa medijima, {krta je je na intervjuima. Iz njenih rijetkih medijskih istupa vidljivo je da Cvijanovi}ka s razlogom zazire od medija, da nema {ta da kaè i da uglavnom frazira. Jedna od njenih posljednjih izjava je da je “Republika Srpska jedno demokratsko dru{tvo u kojem moète da otvorite svaku temu i da nije ta~no da u RS-u postoji reìm i da se zbog njega ne moè pri~ati te da svako onaj ko ima svoje mi{ljenje u RS-u ima zagarantovanu slobodu da ga iznese”. Ovako misli @eljka koja je samo prije godinu dana uputila otvoreno pismo Refiku Hodì}u zbog njegovih komentara na ra~un gostovanja Milorada Dodika na Columbia univerzitetu u New Yorku. “[okirana sam ostra{}eno{}u, bezobrazlukom, politi~kom i pravnom {upljinom koju ste demonstrirali, komentari{u}i nedavno gostovanje predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika na Kolumbija uni-

KO JE DRUGA VIOLINA U SNSD-u

Dodik marginalizovao Igora Radojičića Najja~a SNSD-ova osovina Milorad Dodik - Neboj{a Radmanovi} - Igor Radoji~i} u dobroj mjeri je oslabila. Naime, Radoji~i}a i Radmanovi}a je neprikosnoveni lider SNSD-a Dodik izbacio iz odlu~ivanja o klju~nim politi~kim i ekonomskim pitanjima. Radmanovi} je, tvrde upu}eni, veoma sujetan politi~ar i te{ko prihvata ~injenicu da je, umjesto drugog ~ovjeka, u stranci postao gotovo nevaàn. Ni{ta bolje se ne osje}a ni Radoji~i}, koji je pre{ao dug put od najperspektivnijeg srpskog politi~ara do Dodikovog oponenta, pa je odlu~io da u narednom periodu “tehni~ki obavlja du`nost predsjednika Narodne skup{tine RS“ i svoj rad u stranci svede na najmanju mogu}u mjeru. înjenica je da Radmanovi} i Radoji~i} ne odlu~uju ni o ~emu, ali je po njih poraàvaju}e da su isklju~eni ~ak i iz kadrovskih kombinatorika. Prije nekoliko dana Radoji~i} je, po

nagovoru {efa, tvrdio da ne postoji nikakav plan o smjenama i promjenama u Vladi RS-a i direktno optuìo medije da su cijelu pri~u izmislili: “Uz du`no po{tovanje, gledaju}i pojedine elektronske medije, tolika koli~ina plasiranih neistina je samo u ratu vi|ena. Zna~i, o~ito se vodi jedna vrsta specijalnog rata i pitam se kome je to cilj i zbog ~ega èli da izvr{i odre|enu destabilizaciju.” Samo nekoliko dana kasnije morao je sam sebe da demantuje: “Pre dsjednik Republike po ustavu ima na dle`nost da mandate da novom mandataru i nije propisana obaveza da se vr{e konsultacije. Na posebnoj sjednici parlamenta Srpske mandatar izlaè program i predlaè sastav Vlade. Po sebno se glasa za predsjednika Vlade, a posebno za Vladu u cjelini”, pojasnio je Radoji~i}.

verzitetu u Njujorku. Okomili ste se na demokratiju i slobodu govora po kojoj je poznat ameri~ki univerzitetski milje, jer `elite da svi pi{u, govore i misle kao vi. Upravo ste vi svojim zapaljivim tekstom precizno markirali koliki je kapacitet BiH kao dr`ave, za koju tvrdite da je podriva politika predsjednika Dodika”, napisala je izme|u ostalog Cvijanovi}ka direktoru za

komunikacije u Me|unarodnom centru za tranzicionu pravdu u Njujorku i nekada{njem oficiru za vezu Ha{kog tribunala Refiku Hodì}u. Prije tri mjeseca Cvijanovi}ka se u Skup{tini RS-a zaloìla da budèt predsjednika RS-a Milorada Dodika mora biti ve}i, “s obzirom na njegov aktivizam, mnogo druga~iji u odnosu na ranije predsjednike”. Foto: Mario Ili~i}

SPECIJALAC SPECIJALAC NA NA ZADATKU ZADATKU

Dragan Dragan Luka~ Luka~ bi bi sa sa mjesta mjesta na~elnika na~elnika Odjeljenja Odjeljenja za za komunalne komunalne policiju policiju uu Banjoj Banjoj Luci Luci mogao mogao sjesti sjesti uu fotelju fotelju ministra ministra MUP-a MUP-a RS RS

KO ]E SE NOVIM MINISTROM ZVATI Dodik je kazao da novinari nisu pogodili sastav nove vlade i da ministar za izbjegla i raseljena lica iz HDZ-a BiH Davor ^orda{ ostaje na tom mjestu, a da je veoma va`no i da SNSD u Vladi Federacije BiH dobije jedno ministarsko mjesto. Ministra Stanislava ^a|u }e po svemu sude}i zamijeniti biv{i inspektor SIPA-e Radoslav Jovi~i}, kojeg je s pozicije na~elnika Slu`be za operativnu podr{ku SIPA-e smijenio visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko. Jovi~i} je smijenjen u junu 2009. godine, zbog optu`be da je prislu{kivao predstavnike me|unarodne zajednice, poput zamjenika visokog predstavnika Raffija Gregoriana u Br~kom. Istom odlukom zabranjen je i rad za{titarske agencije Alpha Security. “Gospodin Jovi~i} je dobar ~ovjek i ja ga, naravno, poznajem. On nije nikakav {pijun“, izjavio je Milorad Dodik, odmah nakon njegovog hap{enja. Sude}i, me|utim, prema informacijama iz krugova bliskih banjalu~kim policajcima, tog je SLOBODNA BOSNA I 28.2.2013.

Dodikova Zeljka:TEKST osnova.qxd

27.2.2013

2:04

Page 39

REPUBLIKA SRPSKA DOBIJA PREMIJERKU je u Banjoj Luci. Antona Kasipovi}a na mjestu ministra prosvjete i kulture zamijeni}e Biljana Vojvodi}, pomo}nik ministra za tehnologiju pri Ministrastvu za nauku i tehnologiju RS-a na ~ijem se ~elu nalazi ministar Jasmin Komi}. Prof. dr Veljko Mari}, poslanik SNSD-a u Skup{tini RS-a i direktor Univerzitetskoklini~ke bolnice u Fo~i spominju se kao zamjena za R anka [krbi}a, ministra zdravlja i socijalne za{tite. Kako na{ list saznaje, postoji puno pretendenata i na mjesto @eljke Cvijanovi}. Za preuzimanje njene fotelje se navodno sprema prof. dr Valerija [aula, prorektorica za me|unarodnu saradnju Univerziteta u Banjoj Luci. NASTAVLJA SE LJUBAV KOALICIONIH PARTNERA Dodik obe}ao da ministri DNS-a Marka Pavi}a i Socijalisti~ke partije Petra \oki}a ostaju u Vladi RS-a

kompromitiranog slu`benika SIPA-e, porijeklom iz Ugljevika, i predsjednika Dodika zbli`io Milo{ Čubrilovi} zvani Čubri, {ef Dodikovog osiguranja i siva eminencija MUP-a RS. Istina, Jovi~evi}a je u SIPA-i, zaposlio raniji direktor Sredoje Novi}, ali sve do kraja 2007. godine, kada je Novi}a slu`beno naslijedio Mirko Luji}, Jovi~i}eva pozicija bila je posve marginalna. Nakon {to je Luji} zvani~no izabran za direktora SIPA-e, jedan od prvih njegovih poteza bio je da na upra`njeno mjesto na~elnika Slu`be za operativnu podr{ku imenuje Jovi~i}a. Nalog za postavljenje Jovi~i}a Luji} je dobio u Banjoj Luci, od Čubrilovi}a i njegovog {efa Dodika, koji su na vrijeme procijenili da moraju imati “~ovjeka od povjerenja“ na ~elu jednog od najva`nijih odjela SIPA-e. Slu`ba za operativnu podr{ku, ina~e raspola`e najsavremenijom opremom za prislu{kivanje. Poku{aj Dodika, Ča|e i Čubrilovi}a da preko svog {pijuna Jovi~i}a i njegovog servilnog {efa Luji}a uspostave nadzor nad radom SIPA-e, budu}i da je bez Slu`be za podr{ku nemogu}a bilo kakva ozbiljnija istraga, osuje}en je na vrijeme. Inzko je, ina~e, u novembru pro{le godine rehabilitovao Jovi~i}a. Iako je Dodik sa Jovi~i}em obavio sve razgovore i konsultacije postoji mogu}nost da na ovo mjesto bude postavljen Dragan Luka~, biv{i na~elnik Slu`be specijalne policije RS-a, kojeg je s te pozicije 2004. godine smijenio tada{nji direktor policije RS-a Dragomir Njegu{. Podsjetimo, Luka~ je smijenjen jer je sva odgovornost za neuspjeh akcije u Vi{egradu, kada je ubijen ro|ak Milana Luki}a, preba~ena na Jedinicu specijalne policije. Luka~ se u posljednjih nekoliko godina nalazi na poziciji ne~elnika Odjeljenja komunalne polici28.2.2013. I SLOBODNA BOSNA

Asim Pegasus:TEKST osnova.qxd

27.2.2013

0:36

Page 40

ZRA^NA BITKA

Privatna aviokompanija Pegasus iz Turske uspostavila stalnu avioliniju između Istanbula i Sarajeva sa cijenom leta u jednom smjeru od svega 49 eura

BH AIRLINES NA KOLJENIMA, TURCI PREUZIMAJU AVIOTR@I[TE BiH Pi{e: ASIM METILJEVI]

apokon je i Sarajevski aerodrom uklju~en u me|unarodnu mre`u niskotarifnih avioprijevoznika. Turska niskotarifna (lowcost) kompanija Pegasus uspostavila je stalnu avioliniju izme|u Istanbula i Sarajeva, a posredno preko Istanbula i jeftini avioprijevoz s prakti~no svim ve}im gradovima Evrope i Azije. Cijene leta u jednom smjeru od Sarajeva do Istanbula, uklju~uju}i i aerodromske takse, iznosi svega 49 eura, {to je za oko 50 posto ni`e

od cijena klasi~nih avioprijevoznika na ovoj liniji. Prije ekspanzije na Balkan i uspostave stalnih jeftinih linija s Begradom, Pri{tinom, Skopljem i Sarajevom, Pegasus je uspio osvojiti zna~ajan udio na evropskom i azijskom tr`i{tu i uspostaviti cijelu mre`u jeftinih zra~nih mostova izme|u Istanbula i stotinjak ve}ih gradova Evrope i Azije.

“POSEBNA TAKSA“ NA SARAJEVSKOM AERODROMU

Svaki putnik plaća 10 eura za BH Airlines Pod jo{ uvijek nerazja{njenim okolnostima, BH Airlines je sredinom pro{le godine raskinuo strate{ko partnerstvo s Turkish Airlinesom. Resorni ministar u Vladi Federacije BiH Enver Bijedi} u nekoliko je navrata najavljivao dolazak novog strate{kog partnera koji bi preuzeo BH Airlines, ali dosada{nja potraga za “spasiocem“ BH Airlinesa nije dala opipljive rezultate. Jo{ prije desetak godina Vlada Federacije BiH uvela je posebnu taksu od 10 eura koju pla}a svaki putnik koji koristi usluge Sarajevskog aerodroma, a sav prihod (oko 1,2 miliona KM godi{nje) ostvaren na ovaj na~in sliva se na ra~un BH Airlinesa. Bez ove takse, let Pegasusovim avionima od Sarajeva do Istanbula ko{tao bi svega 39 eura!

LOGIKA VELIKIH BROJEVA Poslovna filozofija svih niskotarifnih avioprijevoznika u osnovi je ista: lowcosteri lete isklju~ivo na najfrekventnijim linijama, osoblje je svedeno na minimum, putnicima u avionu ne slu`i se besplatno pi}e i hrana, karte se kupuju isklju~ivo preko interneta i gotovo po pravilu koriste se sporedni i jeftiniji

aerodromi, nerijetko smje{teni daleko izvan grada. Primjerice, Pegasus koristi aerodrom Sabiha Gokcen, koji je smje{ten u azijskom dijelu Istanbula i nudi neuporedivo jeftinije usluge od aerodroma Ataturk smje{tenog u evropskom dijelu Istanbula. No, u najva`nijem elementu, u pogledu sigurnosti, lowcosteri se ni po ~emu ne razlikuju od klasi~nih avioprijevioznika: i jedni i drugi prolaze istu rigoroznu kontrolu i moraju zadovoljiti identi~ne sigurnosne standarde kako bi obnovili licencu.

Dolazak Pegasusa zao{trit }e tr`i{nu utakmicu u BiH a najvi{u cijenu mogao bi platiti BH Airlines 40

SLOBODNA BOSNA I 28.2.2013.

Asim Pegasus:TEKST osnova.qxd

27.2.2013

0:37

Page 41

U SARAJEVO STI@E PRVI LOWCOST AVIOPRIJEVOZNIK VRTOGLAV POSLOVNI USPON

Pegasus najveći suvlasnik Air Berlina Turski Pegasus spada u red najbr`e rastu}ih aviokompanija u Evropi. Pegasus je vlasnik flote od 40 letjelica tipa Boeing 737-800, kojima }e uskoro pridodati jo{ 100 letjelica tipa Airbus. Zna~ajan profit Pegasus ostvaruje i po osnovu vlasni{tva u njema~kom avioprijevozniku Air Berlin, koji je nakon Lufthanse najve}i njema~ki avioprijevoznik. Od 2005. godine Pegasus je u Air Berlinu najve}i pojedina~ni suvlasnik.

UZLET PEGASUSA, PRIZEMLJENJE BH AIRLINESA Vlasnik kompanije Pegasus, Ali Sabanci, zao{trio je konkurenciju na tr`i{tu Balkana

REGIONALNA EKSPANZIJA: Pegasus je uspio osvojiti značajan udio na evropskom i azijskom tržištu i uspostaviti cijelu mrežu jeftinih zračnih mostova najve}a privatna turska AK banka i desetak najve}ih turskih firtmi u oblasti trgovine, naftne industrije, proizvodnje automobila i rezervih dijelova, tekstilne industrije, bankarstva i osiguranja i sl. Holdingom upravlja tre}a generacija dinastije Sabanci, me|u njima i Ali Sabanci, vlasnik Pegasusa.

UZDRMAN BH AIRLINES

Za nepunih 20 godina postojanja, privatna aviokompanija Pegasus uspjela je ozbiljno uzdrmati tr`i{ni primat turskog nacionalnog avioprijevoznika Turkish Airlinesa i pozicionirati se kao zna~ajan (najbr`e rastu}i) avioprijevoznik u Evropi. Munjevit poslovni uspon Pegasus duguje ~injenici da u njegovoj pozadini stoji kapital mo}ne turske dinastije Sabanci , ~iji istoimeni holding upravlja s oko 70 kompanija i zapo{ljava vi{e od 65.000 radnika. U njihovom vlasni{tvu nalazi se 28.2.2013. I SLOBODNA BOSNA

Pegasusova stalna niskotarifna aviolinija izme|u Istanbula i Sarajeva mogla bi biti kobna za BH Airlines, hroni~nog gubita{a koji preìvljava uz budètsku podr{ku federalne Vlade. Jedina isplativa aviolinija koju je odràvao BH Airlines bila je upravo Sarajevo - Istanbul, {to se moè objasniti velikim interesom turskih turista za posjete Sarajevu. Prema zvani~nim statisti~kim podacima, broj turskih turista u BiH u stalnom je porastu i, nakon Srbije i Hrvatske, upravo su turski turisti najbrojniji u BiH. To je vjerovatno i bio klju~ni razlog zbog kojeg se Pegasus usudio uspostaviti stalnu avionsku liniju izme|u Istanbula i Sarajeva, iako na ovoj relaciji ve} postoje dvije stalne aviolinije koje odràvaju Turkish Airlines i BH Airlines. Slaba{ni BH Airlines te{ko }e izdràti konkurenciju s mo}nim Turkish Airlinesom i lowcost Pegasusum i daljnji opstanak ove kompanje isklju~ivo }e ovisiti od (sve tanjih) budètskih dotacija. 41

EUROPA:EUROPA.qxd

26.2.2013

16:11

Page 42

EVROPA, ODMAH JEDINSTVENI Parlamentarni izbori u Italiji doni EVROPSKI PATENT

Evropska unija je, nakon ~etrdeset godina pregovora, potpisala sporazum o uvo|enju jedinstvenog evropskog patenta. Sporazum su potpisali ministri industrije 24 dr`ave ~lanice okupljeni na sastanku Vije}a za konkurentnost u Briselu pro{le sedmice, a nakon {to je kompromis o zajedni~kom evropskom patentu postignut na samitu u junu pro{le godine. Tada je dogovorena podjela funkcija Evropskog patentnog suda na tri dr`ave - Francusku, Njema~ku i Veliku Britaniju. Sjedi{te suda }e biti u Parizu, a neki }e se sporovi rje{avati u Londonu i Minhenu. Registracija patenata u Evropi trenutno je do {ezdeset puta skuplja nego u Kini. Kako se o~ekuje, sporazum }e stupiti na snagu po~etkom 2014. godine, kada ga ratificira 13 ~lanica.

POVRIJE\EN ALEXANDER ALVARO, POTPREDSJEDNIK EP-a Alexander Alvaro, njema~ki poslanik iz Liberalne stranke i jedan od potpredsjednika Evropskog parlamenta, te{ko je povrije|en u automobilskoj nesre}i u blizini Leverkusena. Njema~ki mediji su izvijestili da je zadobio te`e povrede mozga i da je izvu~en iz te{ko uni{tenog Audija na povratku u Brisel sa stana~kog sastanka u Düsseldorfu Alexander Alvaro

Prvi rezultati parlamentarnih izbora u Italiji održani krajem prošle i početkom ove sedmice, od čijeg ishoda je strepila cijela Evropa, nisu stvorili uvjete za formiranje stabilne vlade

d sedamnaest zemalja Unije koje su uvele euro, Italija ima drugi po veli~ini dug u odnosu na godi{nji BDP i samo Gr~ka ima proporcionalno ve}i dug od nje. Istovremeno, ova je zemlja, ~iji bi BDP prema predvi|anjima Evropske komisije za 2013. mogao pasti za jo{ jedan posto, tre}a ekonomija eurozone. Tek odr`ani dvodnevni parlamentarni izbori, dva mjeseca ranije nego {to su bili planirani, “klju~ni za oporavak Italije”, pra}eni su sa velikim interesom u ~itavoj Evropi. Posebno se strahovalo od posljedica eventualnog povratka Silvija Berlusconija na vlast. Prvi rezultati su pokazali da je lijevi centar Piera

Luigija Bersanija najja~i u Parlamentu, a desni koalicije Berlusconijevog Naroda slobode i Sjeverne lige u Senatu. Kako se zastupnici za Senat biraju po regijama, kona~na podjela zastupni~kih mjesta ovisi o pojedina~nim rezultatima po regijama a ne ukupnim na nacionalnom nivou. Pedesetak miliona Italijana je prije nekoliko dana glasalo za poslanike i senatore u oba doma italijanskog parlamenta (630 poslanika za jedan i 315 za drugi), a izbor se sveo na stranke i koalicije ~etiri kandidata - pored Bersanija i Berlusconija, u izbornoj utrci su jo{ bili komi~ar i desni~arski populista, osniva~ Pokreta Pet SLOBODNA BOSNA I 28.2.2013.

EUROPA:EUROPA.qxd

26.2.2013

16:12

Page 43

nijeli su samo neizvjesnost

NEPREDVIDIVI NEPREDVIDIVI ITALIJANSKI ITALIJANSKI IZBORI IZBORI Prve Prve ankete ankete po po zatvaranju zatvaranju bira~kih bira~kih mjesta mjesta ukazivale ukazivale su su na na solidnu solidnu prednost prednost od od pet pet do do {est {est posto posto koalicije koalicije lijevog lijevog centra centra Piera Piera Luigija Luigija Bersanija Bersanija

zvijezda Beppe Grillo i dosada{nji premijer Mario Monti. Lider stranke Naroda slo-

bode Silvio Berlusconi je prije izborne kampanje bio otpisan politi~ar (sa prvostepenom presudom zbog utaje poreza i optu`bama za pla}anje seksualnih usluga maloljetnicama kao i zloupotrebu polo`aja) ali se u me|uvremenu, zahvaljuju}i vje{tim istupima u medijima, politi~ki rehabilitovao. Njegovi politi~ki protivnici bili su zgranuti {to je uo~i izbora na adrese miliona gra|ana uputio pismo obe}avaju}i da }e im dr`ava vratiti iznos poreza na nekretnine upla}en 2012. godine ako on do|e na vlast. BBC izvje{tava da je najve}e iznena|enje otpornost fenomena Berlusconi koji, uprkos gubitku glasova, uspijeva da blokira obnovu zemlje i nastavlja da nanosi {tetu Italiji. Pobjeda Berlusconija predvi|a se u Lombardiji, Kampaniji i na Siciliji. Beppe Grillo, komi~ar, voditelj, glumac, a sada i politi~ar sa svojim populisti~kim Pokretom pet zvijezda, tokom kampanje nije se pojavljivao na televiziji, ali je koristio blogove, Twiter i Facebook, a njegov plasman na tre}e mjesto tako|er predstavlja iznena|enje. Da bi se formirala stabilna vlada, neophodna je kontrola nad oba doma parlamenta, tako da je trka i dalje neizvjesna. Kada je rije~ o Donjem domu, Bersani ima 31,62 odsto glasova, Berlusconi 27,02, Pokret pet zvijezda 25,59, a Monti 10,45 odsto glasova bira~a. Kako stvari stoje nakon prebrojanih listi}a sa vi{e od dvije tre}ine birali{ta, ljevi~ari su osvojili 32,31 posto glasova za Senat, a Berlusconi 29,94 posto. Grillo je dobio 23,89 posto glasova u Senatu, a Monti 9,18. Na osnovu ovih rezultata sve se izvjesnijom ~ini koalicija Bersani - Monti. (D. Savi})

pro{log petka. Tridesetsedmogodi{nji Alvaro je, ina~e, jedan od najprominentnijih mladih ~lanova njema~kih Liberala.

EU DIREKTIVE I NACIONALNA ZAKONODAVSTVA Prema pokazateljima Evropske komisije (navedenim u izvje{taju Semafor internog trì{ta koji se radi ve} 15 godina), ~lanice EU-a zna~ajno su ubrzale ugra|ivanje zakona EU-a u nacionalna zakonodavstva. Krajem 2012. postotak direktiva EU-a koje nisu na vrijeme uklju~ene u nacionalna zakonodavstva pao je na rekordni minimum za 15 godina. Istovremeno je smanjen i broj direktiva koje su neispravno uvr{tene u nacionalne zakone, ali je pove}an broj direktiva ~ije uvr{}ivanje kasni dvije i vi{e godina. Najbolje rezultate u uvo|enju evropskih zakona u nacionalne zabiljeìle su Irska, Malta, Estonija i [vedska. U padu je i dalje broj prekr{aja, a u usporedbi sa novembrom 2007. godine, broj povreda zakona EU-a zbog neusagla{enosti je smanjen za 38 posto. Po broju procedura zbog prekr{aja, uglavnom u oblasti oporezivanja i ekologije, predvodi Italija, a slijede [panija i Gr~ka. Kada se svi pokazatelji provedbe evropskih propisa uzmu u obzir, najbolje rezultate imaju Rumunija, Estonija, Kipar, ê{ka i Litva.

ZABRANA PU[ENJA U RUSIJI Predsjednik Rusije Vladimir Putin potpisao je zakon kojim se od juna zabranjuje pu{enje na svim javnim mjestima u zemlji. Prema statisti~kim podacima, pu{a~i ~ine vi{e od 40 posto odrasle populacije u Rusiji. Primjena zakona }e se odvijati u dvije faze - od prvog juna ove godine pu{enje }e biti zabranjeno u javnom prevozu, na `eljezni~kim i autobuskim stanicama, u liftovima, te dr`avnim, zdravstvenim i obrazovnim institucijama, prenosi BBC. Od juna 2014. godine pu{enje }e biti zabranjeno i na brodovima, u vozovima, hotelima, restoranima i kafi}ima. Novim zakonom }e se zabraniti i svako reklamiranje duhanskih proizvoda, kao i sponzorstva od strane duhanske industrije.

28.2.2013. I SLOBODNA BOSNA

BIZNIS:BIZNIS.qxd

25.2.2013

18:48

Page 44

BUSINESS

Priredio: ASIM METILJEVI]

BiH gradi najskuplju autocestu u Evropi Njema~ka najva`niji trgovinski partner BiH Vlada RS-a iza{la u susret Litvancima Nepovoljan trend tr`i{ta rada

Foto: Mario Ili~i}

KILOMETAR - OSAM MILIONA EURA Dionica autoceste kroz Posavinu Svilaj - Od`ak ko{ta}e 82 miliona eura

Dionica Svilaj - OdĹžak skuplja od plana 52 miliona eura I dionica autoceste 5C od Svilaja do Odàka gradit }e se po ustaljenoj shemi: posao }e ugovoriti inostrana gra|evinska firma a stvarni izvo|a~i radova bit }e lokalne gra|evinske kompanije kojima }e inostrani gazde preprodati posao uz masnu proviziju. Ponude za izgradnju dionice Svilaj Odàk predale su tri inostrane kompanije od kojih jedna (Granit AD Makedonija) nastupa samostalno a dvije s unaprijed utvr|enim lokalnim partnerima: Viadukt iz Hrvatske sa Heringom, te Strabag iz Austrije s Euro-asfaltom i @GP-om. Pobjednik tendera vjerovatno }e biti austrijski Strabag koji je ponudio najniù cijenu - 82 miliona eura, {to je 6 miliona eura jeftinije od Viadukta odnosno 30 miliona eura jeftinije od Granita. Direktor Autocesta FBiH Ensad Kari} nedavno se poàlio na prethodnu upravu JP Autocesta koja je za ovu dionicu obezbijedila svega 30 miliona eura, {to prakti~no zna~i da za izgradnju dionice Svilaj - Odàk nedostaje ravno 52 miliona 44

eura! Kari} tvrdi da je prethodna uprava JP Autocesta FBiH pogrije{ila u procjeni tro{kova, no prethodna uprava tvrdi da se kod procjene tro{kova izgradnje rukovodila iskustvom susjedne Hrvatske koja je kilometar autoceste na Dalmatini pla}ala oko 4 miliona eura. Dionica Svilaj - Od`ak zbog ravni~arskog terena ubraja se u najjednostavnije dionice na cijelom koridoru 5C, pa su se sve ranije kalkulacije izgradnje kretale u rasponu od 30 do 40 miliona eura, odnosno od 3 do maksimalno 4 miliona eura za jedan kilometar. No, kona~na cijena izgradnje ove dionice bit }e dvostruko ve}a od projektovane, odnosno kilometar autoceste u BiH kroz ravni~arsku Posavinu bit }e duplo skuplji od kilometra hrvatske Dalmatine izgra|ene na neuporedivo te`em terenu Dalmacije. Pore|enja radi, kilometar autoceste u Republici Srpskoj na sli~nom terenu, od Mahovljanja do Gradi{ke, ko{tao je u prosjeku 3,7 miliona eura, dva puta manje nego {to }e ko{tati kilometar autoceste kroz Posavinu!

SnaĹžan oporavak njemaÄ?ke privrede Ve} nekoliko godina zaredom Njema~ka se nalazi na vrhu liste najve}ih vanjskotrgovinskih partnera BiH i, {to je osobito va`no, BiH s Njema~kom ima prili~no uravnoteènu vanjskotrgovinsku bilansu. Pro{logodi{nji izvoz BiH na golemo njema~ko trì{te bio je rekordan - 1,3 milijarde KM, a ukupna pokrivenost izvoza uvozom s tom dràvom dostigla je solidnu razinu od blizu 90 posto. Trgovinska razmjena BiH i Njema~ke u 2013. godini mogla bi dodatno porasti ako se obistine prognoze o sna`nom oporavku najve}e ekonomije Evrope u ovoj godini. Prema ranijim predvi|anjima, ekonomski rast Njema~ke u 2013. godini bio je skroman 0,5 posto, no prema najnovijim vijestima koje govore o sna`nom rastu njema~kog izvoza, rast bi prvi put nakon nekoliko godina stagnacije mogao prema{iti 1 posto. Jo{ bolje poslovne rezultate o~ekuje kompanija Volkswagen, najva`niji partner sarajevskog Prevent holdinga. Zahvaljuju}i zna~ajnom pove}anju prodaje, najve}i evropski proizvo|a~ automobila u pro{loj godini je pove}ao profit za vi{e od 40 posto: neto profit VW-a u 2012. godini dostigao je rekordni iznos od 21,7 milijardi eura! Prihod je pove}an za 20,9 posto, na 192,7 milijardi eura, a isporuke automobila kupcima pove}ane su za 12,2 posto, na 9,276 miliona vozila. Dobri prodajni rezultati o~ekuju se i ove godine, zahvaljuju}i nedavno predstavljenoj sedmoj generaciji Golfa, uprkos prognozama o daljem padu evropskog trì{ta automobila.

SLOBODNA BOSNA I 28.2.2013.

BIZNIS:BIZNIS.qxd

25.2.2013

18:49

Page 45

“Birač” reprogramirao dug od 100 miliona KM Skoro cjelokupna imovina Fabrike glinice Bira~ iz Zvornika stavljena je pod hipoteku a ukupni dospjeli dug ove fabrike prema{io je iznos od 100 miliona KM. “Bira~” najvi{e duguje Ministarstvu finansija RS-a i Investiciono-razvojnoj banci RS-a, na ime neizmirenih poreza i podignutih kredita, ali zbog strate{ke va`nosti preduze}a koje zapo{ljava ne{to vi{e od 1.000 radnika predstavnici Vlade RS-a i dobavlja~i su dogovorili da se ovom preduze}u reprogramira dug. Odlaze}i premijer RS-a Aleksandar D`ombi} rekao je da }e Fabrici glinice “Bira~“ dati “jo{ jednu {ansu”, kako bi se sa~uvala radna mjesta. Poreska uprava RS-a jo{ prije dva mjeseca blokirala je transakcijske ra~une u ovoj fabrici zbog neizmirenih poreskih obaveza pa je uprava “Bir~a” pozvala Vladu RS-a u pomo}, zaprijetiv{i da }e potpuno obustaviti proizvodnju i otpustiti uposlene radnike. Na “Bira~” se izravno oslanja i Rudnik boksita u Mili}ima, koji bi se u slu~aju bankrota i zatvaranja “Bir~a” na{ao u bezizlaznoj situaciji. “U prethodnom periodu smo kod obezbje|enja reprograma upisivali hipoteku prvog reda. Sada imamo upisano izme|u 80 i 90 posto hipoteke nad proizvodnim pogonima prvog reda. Danas smo dogovorili da im reprogramiramo dospjele poreske obaveze i kredit Ministarstva finansija i da u roku od tri mjeseca dobijemo dodatno obezbje|enje, odnosno i ovih 20 posto proizvodnih pogona pod hipotekom prvog reda da bi dodat-

DEBLOKIRANI RA^UNI, NASTAVLJENA PROIZVODNJA Premijer RS-a Aleksandar D`ombi} reprogramirao je nagomilani dug zvorni~kog Bir~a

no obezbijedili svoja potra`ivanja”, pojasnio je D`ombi}. Prema njegovim rije~ima, bit }e donesena i odluka da Elektro-Bijeljina, uz odre|eno obezbje|enje, reprogramira svoje obaveze, da bi na taj na~in bili stvoreni uslovi da fabrika “Bira~“ nastavi proizvodnju.

D`ombi} je podsjetio da je iz IRB-a pro{le godine odobren kredit od 20 miliona KM za rekonstrukciju dva kotla, da bi se sa gasa pre{lo na ugalj i da bi u Fabrici bili smanjeni tro{kovi proizvodnje. Kredit je malo kasnio tako da je investicija okon~ana tek potkraj pro{le godine pa se ozbiljnije energetske u{tede o~ekuju u 2013. godini.

Smanjen broj zaposlenih u privredi U decembru 2012. godine u Federaciji BiH bilo je ne{to vi{e od 435 hiljada zaposlenih osoba, odnosno 1,2 posto manje u pore|enju s decembrom 2011. godine. Najve}i pad zaposlenih od oko 3.000 registriran je u gra|evinskoj industriji, potom poljoprivredi (-900), transportu (-1.100), dok je pak najve}i rast zaposlenih registriran u javnoj upravi (+700), obrazovanju (+2.100), zdravstvenim i socijalnim ustanovama (+650). 28.2.2013. I SLOBODNA BOSNA

Haris:TEKST osnova.qxd

26.2.2013

23:51

Page 46

MCDONALDS NA BOSANSKI NA^IN

Krajem prošle godine Zavod za javno zdravstvo Hercegovačko-neretvanskog kantona uzeo je uzorke namirnica u firmi “Gliese 581“ d.o.o., vlasnici franšize McDonald’sa za BiH, i pronašao bakteriju Escherichia coli u milkshakeu. Prema navodima bivših uposlenika, prava je sreća da nije došlo do masovnog trovanja konzumenata McDonald’sovih proizvoda jer je uposlenicima bilo naređeno da prodaju namirnice kojima je istekao rok upotrebe

HARIS IHTIJAREVI], BIV[I DU@NOSNIK VLADE FBiH

PREVARA IZ Mc HAMBURGERA Pi{e: MIRSAD FAZLI]

tru~na ekipa Zavoda za javno zdravstvo Hercegova~ko-neretvanskog kantona je 27. decembra pro{le godine uzela uzorke namirnica radi ispitivanja zdravstvene ispravnosti i briseve i kontrole odràvanja higijene u firmi “Gliese 581” d.o.o. smje{tenoj u centru Mapas Mall Mostar. Svi uzeti uzorci, kao i brisevi zadovoljili su mikrobiolo{ke standarde ispravnosti osim milkshakea u kojem je izolovana bakterija Escherichia coli (e{erihija koli)! “Bakterija, koja se ne smije nalaziti u ìvotnim namirnicama jer moè {tetno djelovati na zdravlje konzumenta“, navedeno je, izme|u ostalog, u obavijesti o rezultatima nalaza koju je potpisao {ef odjela prim.dr. Eniz Čolakovi}. Dakle, konzumenti hrane i pi}a u mostarskom McDonald’su vrlo lako su se mogli zaraziti bakterijom Escherichia coli!

DU@NOSNIK A I BIZNISMEN Haris Ihtijarevi} ima mnogo nepoznanica u svojoj du`nosni~koj a i u poslovnoj karijeri

AUTOBUSKI TRANSPORT NAMIRNICA Sve je po~elo kada je mali Mostarac, ~ije ime iz razumljivih razloga ne}emo spomenuti, 21. decembra pojeo sladoled i popio sok od jabuke u mostarskom McDonald’su. Dje~ak se nakon toga razbolio, a roditelji koji su posumnjali na trovanje hranom obratili su se Zavodu za javno zdravstvo koje je na lice mjesta poslalo sanitarne inspektore koji su uzeli uzorke i briseve. Prema navodima Marije Knezovi}, {efice mostarskog McDonald’sa, isti dan su obavije{teni da je izolovana bakterija Escherichia coli, nakon ~ega je do daljnjeg suspendovana prodaja sladoleda. “Mlijeko koje je kori{teno za pravljenje sladoleda stiglo nam je 17. decembra iz Sarajeva, autobusom“, ka`e, sada ve} vjerovatno biv{a {efica mostarskog McDonald’sa Marija Knezovi}. Naime, prema 46

SLOBODNA BOSNA I 28.2.2013.

Haris:TEKST osnova.qxd

26.2.2013

23:52

Page 47

ESCHERICHIA COLI U MILKSHAKEU tvrdnjama biv{ih uposlenika “Gliese 581“, firme koja je vlasnik fran{ize za McDonald’s, H aris Ihtijarevi}, biv{i direktor Slu`be za zajedni~ke poslove organa i tijela FBiH i (su)vlasnik firme “Gliese 581“, McDonald’sove restorane otvorene prvo u Mostaru, a zatim i u Tuzli, snabdijevao je na krajnje nekonvencionalan, po svim mjerilima i kriterijuma nedopustiv na~in. Naime, prema navodima Igora Buri}a, biv{eg menadèra za kvalitet, uslugu i ~isto}u u kompaniji “Gliese 581“ sirovine i proizvodi za McDonald’sove restorane u Mostaru i Tuzli stizali su komercijalnim autobuskim linijama. “U mostarski McDonald’s namirnice iz Sarajeva stizale su autobuskim linijama Bregava transa i Autoprevoza Mostar“, tvrdi Buri} navode}i kako firma za takvu vrstu prevoza nije imala specijalizovano vozilo te da je prava sre}a da nije do{lo do masovnog trovanja konzumenta McDonald’sovih proizvoda u Mostaru i Tuzli. “To nije smetalo Ihtijarevi}u da sebi kupi novoga BMW-a, a svojim najbliìm suradnicima nove Peugeote“, kaè Buri}. Transportovanje namirnica za McDonald’sove restorane komercijalnim autobuskim linijama, za {to je prema Buri}evom navodu pla}ano voza~ima 20 KM po vo`nji, nije jedini zdravstveno nedopustivi

UPOZORENA MCDONALD’SOVA CENTRALA

McDonald’s će ispitati navode o kršenju njihovih pravila O nepo{tovanju procedura i pravila McDonald’sa od strane Harisa Ihtijarevi}a, odnosno njegove firme “Gliese 581“ Igor Buri} elektronskom po{tom obavijestio je i Jamesa Sernetta, generalnog direktora svih evropskih fran{iza McDonald’sa sa sjedi{tem u @enevi. U odgovoru koji je primio navedeno je da }e se ispitati svi navodi o kr{enju procedura i pravila McDonald’sa, koji ne mo`e stajati iza takvih aktivnosti vlasnika fran{iza.

ORLOVI ORLOVI KOJI KOJI NE NE LETE LETE

Igor Igor Buri} Buri} ii Marija Marija Knezovi}, Knezovi}, biv{i biv{i uposlenici uposlenici Ihtijarevi}evog Ihtijarevi}evog McDonald’sa McDonald’sa

rizik za McDonald’sovu fran{izu. Naime, prema navodima Lejle Mari}, biv{e {efice McDonald’sa u Tuzli, Ihtijarevi} od uposlenika traìo da prodaju i sluè namirnice kojima je isteko rok trajanja. “Rekao mi je da }e on u svojim restoranima prodavati {ta on ho}e, a kome se ne svi|a, moè slobodno da traì posao negdje drugdje“, kaè Lejla Mari}. Navodno, sli~an “ferman“ Ihtijarevi} je uputio i uposlenicima u Mostaru. “Sendvi~i ne smiju stajati vi{e od 10 minuta, a ako stoje duè od deset minuta idu u waste (otpad). Tako barem nalaù pravila McDonald’sa, ali Ihtijarevi} je od nas traìo da sendvi~e prodajemo dok se ne prodaju, jer kako je sam rekao, on pare koje je uloìo u firmu nije na{ao na wasteu (otpadu)“, kaè Buri}. Prema njegovim tvrdnjama, nakon {to je izolovana bakterija u milkshakeu, on, Marija Knezovi} i Lejla Mari} morali su se hitno na}i u Mostaru, a navodno je Ihtijarevi} spomenutoj trojci obe}ao isplatiti godi{nju pla}u ako kaù da je do kontaminacije Escherichiom coli

do{lo fizi~kim kontaktom, odnosno da su bakteriju prenijeli uposlenici. Ta namjera je u startu bila osu|ena na propast s obzirom

NEGATIVAN NALAZ Nalaz Zavoda za javno zdravstvo Hercegova~ko-neretvanskog kantona o pronalasku bakterije Escherichia coli u milkshakeu

U McDonald’sovom milkshakeu u Mostaru izolovana opasna bakterija Escherichia coli 28.2.2013. I SLOBODNA BOSNA

Haris:TEKST osnova.qxd

26.2.2013

23:52

Page 48

MCDONALDS NA BOSANSKI NA^IN DVA JARANA, DVIJE PRI^E

Igor Burić i Haris Ihtijarević, jataci iz Trpnja Igor Buri} i Haris Ihtijarevi} poznaju se jo{ iz vremena kada su vlasti Federacije BiH preuzele, renovirale i koristile vilu u Trpnju. Naime, Buri} je u po~etku radio na ugovor o radu da bi nakon osnivanja firme Riva Trpanj d.o.o bio postavljen za zamjenika direktora. Prema Buri}evim navodima, Ihtijarevi} je najprije anga`ovao firmu iz Stona koja je odvozila sme}e i otpad iz vile, a zatim se u Trpnju pojavila N.N. kompanija iz BiH koja je renovirala kompletan objekat. Zatim je anga`ovana firma [unji} da vodi brigu o objektu, a vlasnik firme “[unji}“ Miroslav [unji} kasnije }e biti imenovan za direktora firme Riva Trpanj. “Ihtijarevi} je vilu u Trpnju koristio kao privatno vlasni{tvo, a novac poreskih obveznika tro{io je kao da je njegov. Primjerice, ure|enje vrta platio je 60 hiljada maraka, a vrt su prekopala dvojica mje{tana dok je on iz Splita

donio sadnice za 13 cvjetova. Zatim je kupio vodeni skuter za 80 tisu}a KM, koji je registrovao na Miroslava [unji}a. Isti skuter prodat je u Splitu, a gdje su novci zavr{ili, treba pitati Ihtijarevi}a. Pored skutera, Ihtijarevi} je kupio i gliser vrijedan 150 tisu}a KM. Navodno, ako nekim od visokih zvani~nika pozli u Trpnju da se moè brzo transportirati do Neuma. U su{tini, samo ga je on i koristio, a gorivo je pla}ala Riva Trpanj“, kaè Buri} koji }e ~itav slu~aj prijaviti hrvatskom USKOK-u jer sve {to se pilo, jelo i tro{ilo u Trpnju bilo je ilegalno uvoèno u Hrvatsku preko Slu`be za zajedni~ke poslove organa i tijela FBiH.

FEDERALNI BESPOSLI^AR Ibrahim Tirak odmara se u spornoj vili u Trpnju

da su sanitarni inspektori uzeli i briseva dva uposlenika McDonald’sa, Davora Raji}a i Emina Isakovi}a, u kojima nije prona|ena bakterija.

KO ]E KOGA OJADITI O~igledno, izme|u Harisa Ihtijarevi}a i njegovih, sada ve} biv{ih uposlenika, nije

postignuto nikakvo kompromisno rje{enje pa su slijedile prijetnje. Navodno, Ihtijarevi} je Buri}u poru~io da }e ih sve pobiti, i njih i njihove porodice, a sada{nji {ef McDonald’sa u Mostaru Jadranko Be~a im je rekao da }e Ihtijarevi} do}i u Mostar i sve ih po{amarati. Nakon toga, Buri}, Marija Knezovi} i Lejla Mari} anga`ovali

VELIKO OTVARANJE Haris Ihtijarevi} i biv{i gradona~elnik Sarajeva Alija Behmen na ceremoniji otvaranja prvog McDonald’sovog restorana u BiH 48

su privatnu za{titarsku firmu radi li~ne sigurnosti i sigurnosti svojih porodica, a prijetnje su prijavili policiji. Nakon toga u “Dnevnom avazu“ objavljeno je slu`beno saop{tenje “kompanije McDonald’s“, odnosno firme “Gliese 581“ u kojem je Igor Buri} optuèn da je poku{ao iznuditi novac prijetnjama medijskim objavljivanjem navodnih kr{enja internih procedura, a nakon {to mu nije obnovljen ugovor o radu na odre|eno vrijeme. “Protiv Igora Buri}a je Tuìla{tvu HNK 19. februara podnijeta krivi~na prijava zbog krivi~nog djela kra|e, utaje robe i nesavjesnog rada, zbog ~ega je restoran McDonald’s u Mostaru o{te}en za 25.083 KM. Ista osoba Poreznoj upravi Republike Hrvatske du`na je 176996 kuna (45.622 KM), a na ime nepla}enih poreza u toj dràvi“, stoji izme|u ostalog u saop{tenju firme “Gliese 581“. Sa druge strane Buri} tvrdi da je sve to izmi{ljotina jer niko od njih nije imao kontakta sa novcem. “Oni su kontaktirali Alemu Dùbur i rekli joj da }e je bogato nagraditi ako pristane la`no svjedo~iti protiv nas, nakon ~ega je ona podnijela otkaz“, kaè Buri} koji je zajedno sa Marijom Knezovi} i Lejlom Mari} ~itav slu~aj prijavio kantonalnom Tuìla{tvu i SIPA-i. SLOBODNA BOSNA I 28.2.2013.

ISPRAVNA-oglasi sedmica:ISPRAVNA-oglasi.qxd

26.2.2013

23:57

Page 5

Bundes:TEKST osnova.qxd

27.2.2013

1:53

Page 50

DOSJE SB

SAMO JE JEDNA SAVEZNA LIGA

Njemački nogometni klubovi igraju pedesetu sezonu BUNDESLIGE, po mnogima najboljeg nogometnog takmičenja na svijetu; SB piše o historiji ovog takmičenja i nogometašima iz BiH koji su ostavili dubok trag u njemačkom nogometu Pi{e: NEDIM HASI] Foto: MARIO ILI^I]

ve je po~elo 28. jula u 17 sati i 45 minuta. Nakon sjednice koja je trajala devet sati, 129 delegata sa 103 glasa za i 26 protiv donijeli su odluku o osnivanju nogometne lige u kojoj }e sudjelovati 16 klubova. U konkurenciji za mjesto u novoosnovanom i najelitnijem rangu natjecanja bilo je ukupno 46 klubova. Me|u njima je bio i

Hamburger SV, jedina ekipa koja u Bundesligi igra od osnutka i koja nikada nije pala u ni`u ligu. Za razliku od njih, najtrofejniji njema~ki klub Bayern i Borussia Mönchengladbach u prvu ligu su uspjeli u}i tek 1965. Te je godine broj klubova u ligi pove}an na 18. Nakon ponovnog ujedinjenja Njema~ke 1991. godine, Bundesligi su se pridru`ila i dva isto~nonjema~ka kluba, Hansa Rostock i Dynamo Dresden, pa je liga nakratko imala ~ak 20 klubova, a zatim je broj

timova ponovno smanjen na 18. Ostalo je historija.

PRVOG JE DAO KONIETZKA Prva sezona po~ela je 1963. godine, a do prvog gola pro{lo je manje od minute. Igra~ Dortmunda Timo Konietzka 24. avgusta dao je gol Werderu ve} nakon 58 sekundi. Zanimljivo je to da ne postoji ni fotografija niti video snimak tog pogotka. Njema~ki prvak te je sezone postao Köln pod vodstvom predsjednika kluba Franza SLOBODNA BOSNA I 28.2.2013.

Bundes:TEKST osnova.qxd

27.2.2013

1:54

Page 51

POLA STOLJE]A BUNDESLIGE Istoriju Bundeslige su, dobrim dijelom, obilje`ili i nogometa{i iz BiH. Kako oni Edin koji su bili najbolji strijelci Lige (E D`eko i Sergej Barbarez) tako i neki koji su svojim potezima ostali upam}eni u analima.

BRACO JE, IPAK, NAJBOLJI

HISTORIJA U STVARANJU

U U prolje}e prolje}e 2009. 2009. Wolfsburg, Wolfsburg, predvo|en predvo|en Edinom Edinom D`ekom D`ekom ii Zvjezdanom Zvjezdanom Misimovi}em Misimovi}em osvojio osvojio je je prvu prvu ii vjerovatno vjerovatno posljednju posljednju titulu titulu prvaka prvaka Njema~ke Njema~ke

Kremera i svjetskog prvaka Wolfganga Overatha, koji je za Köln postigao i prvi gol u Bundesligi. Igra~i i treneri isprva nisu zara|ivali mnogo. Delegati su, dodu{e, 1962. godine dali zeleno svjetlo za osnivanje lige, no ne i za njezinu profesionalizaciju. Jedino su igra~i smjeli biti profesionalci, a njihova mjese~na zarada nije smjela prema{ivati 1.200 maraka, uklju~uju}i premije. Dana{nji igra~i Bundeslige vjerojatno bi umrli od smijeha kad biste im ponudili toliko. Recimo, Bayernov i kapiten njema~ke

reprezentacije Philipp Lahm zara|uje oko 583.000 eura. Mjese~no. U ono vrijeme, igra~i su morali zara|ivati i sa strane kako bi imali dovoljno za ìvot: tako je Mönchengladbachova zvijezda Günther Netzer imao svoju diskoteku, a HSV-ova legenda Uwe Seeler radio je za Adidas. Osnivanje Njema~ke nogometne lige (DFL) 18. decembra 2000. u Frankfurtu slovi kao jo{ jedna prekretnica u istoriji. Otada DFL samostalno pregovara i odlu~uje o licencama i marketingu. Pro{le godine ostvaren je promet od 1,75 milijardi eura. Unato~ visokim prihodima, tajnu uspjeha njema~ke lige treba traìti u jednostavnosti igre. To je mo`da najbolje objasnio legendarni trener Otto Rehhagel. “Dimenzije terena iznose 60 puta 100 metara, a to se nije promijenilo. Isto tako, nijedan igra~ dosad nije 100 metara pretr~ao ispod 10 sekundi. Jedino {to se promijenilo je brzina igre koja je porasla jer se igra na jedan dodir.” U aprilu pro{le godine Bundesliga je isposlovala novi ugovor o pravima prijenosa i u sljede}e ~etiri godine uprihodit }e 2,5 milijarde eura, dakle 628 milijuna po sezoni. Najve}i dio toga platit }e televizijska ku}a Sky. To je otprilike upola vi{e nego prija{njih godina. U Engleskoj se vrti ve}i novac, ali ono {to Bundesligu razlikuje od ostalih jeste ozbiljnost u upravljanju financijama. Klubovi u Njema~koj moraju se podvrgnuti strogom procesu licenciranja: ako nemaju ekonomski odrìv koncept, ne mogu dobiti licencu. Navija~i su najve}i kapital jer nijedna evropska liga ne privla~i toliko gledatelja. Dok u Engleskoj prvoliga{ku utakmicu posjeti u prosjeku 35.000 ljudi, u Francuskoj, Italiji i [paniji ta brojka iznosi izme|u 20.000 i 28.000, Bundesliga ima prosjek od 42.000 gledatelja po utakmici i u tome je bez konkurencije na evropskom vrhu.

“Moj gol u utakmici protiv Monchengladbacha je historija Bundeslige“, kaè nam Tomislav Piplica, legendarni golman Energie Cottbusa. Rije~ je, naravno, o autogolu glavom kojeg je pospremio u svoju mreù, no Tomo }e u historiji Bundeslige ostati upam}en i kao ~ovjek kojem su na utakmicu do{la dva njema~ka kancelara, ali i po me~u Energieja i sastavu ovog tima u kojem nije bilo nijednog Nijemca. Uz njega su tada, protiv Wolfsburga, nastupili i Bruno Akrapovi} i Faruk Hujdurovi}. “O tome se tada puno pisalo, bilo je i negativnih komentara, ali navija~i su bili uz nas. Bilo smo mali klub, imali smo puno finansijskih problema i svi ti momci koji su tada igrali igrali su srcem, du{om za Energie, novac ih nije zanimao. To je bio prvi i zadnji put da u Ligi zaigra ekipa bez ijednog Nijemca.“ Decenijama su bh. igra~i igrali u Njema~koj, od Aleksandra Risti}a i Envera Mari}a, preko Predraga Pa{i}a, Radmila Mihajlovi}a pa do Vlatka Glava{a, Seada Kapetanovi}a, Marka Topi}a, Mirka Hrgovi}a, Anela Dàke, Borisa @ivkovi}a, Branimira Baji}a, Radeta Bogdanovi}a, Dème Berberovi}a, Vladana Gruji}a, Murata Ja{arevi}a, Adnana Kevri}a, Adisa Obada, Darka Maleti}a, Ivana Radelji}a, Seada Zili}a, Zlatana Bajramovi}a, Mustafe Ku~ukovi}a... Prvak je sa Kaiserslauternom bio i Demir Hoti}. Pa sve do recentnih godina kada su blistali Zvjezdan Misimovi}, Vedad Ibi{evi}, Sejad Salihovi}. No, kada je rije~ o najuspje{nijima nema nikakve dileme. Kao izbjeglica je stigao u Hamburg, znao na njema~kom re}i samo Bitte Limonade . U njema~koj je Bundesligi, igraju}i za Hamburger SV i minhenski Bayern, ubiljeìo 306 nastupa i 67 postignutih golova. Osvojio Ligu prvaka. Onda je 2007. godine oti{ao u Torino, u najpopularniji italijanski klub. U Juventusu je “odradio“ cijeli ugovor, odigrao 61 me~ i postigao sedam golova. I vratio se u Njema~ku, gdje je u Wolfsburgu okon~ao karijeru. Hasan Salihamidì}, naravno, najuspje{niji je bh. nogometa{ u Njema~koj. Odmah iza njega su momak koji je iz Sarajeva oti{ao uz podsmijeh, sa nadimkom Kloc, te Mostarac za kojeg je

Bundesliga po~iva na ideolo{kom, a ne ekonomskom principu; svaki navija~ klub se mora osje}ati svojim 28.2.2013. I SLOBODNA BOSNA

Bundes:TEKST osnova.qxd

27.2.2013

1:55

Page 52

DOSJE SB

HERCEGOVA^KI VELIKANI BUNDESLIGE Mostarci Sergej Barbarez i Enver Mari} te Jablani~anin Hasan Salihamid`i} me|u najuspje{nijim strancima njema~kog nogometa

HSV odredio obe{te}enje od 42 miliona funti. I Edin Dèko i Sergej Barbarez su u sezonama u kojima su bili najbolji strijelci postizali vi{e od 20 golova. “Te{ko je re}i ko je najbolji, jer je bilo sjajnih igra~a“, kaè nam Enver Mari}, nekada golman Schalkea. “Po nekom mom sudu to su Salihamidì}, zatim Barbarez, Misimovi}, Dèko, Ibi{evi}, kojeg jako volim, i Aleksandar Risti}.“ I Mari} i Piplica, bez subjektivnosti, jer su godinama vezani za njema~ku ligu, uglas tvrde: Bundesliga je najbolje nogometno takmi~enje na svijetu. “Tu sve valja. Od stadiona do finansijske politike. Klubovi su izjedna~eni, svako svakog moè dobiti, nema dugova, pla}a se na vrijeme. Jednom rije~ju, alles perfekt“, kaè Mari}.

ZARADA U MILIJARDAMA Sve {to `elite znati o Bundesligi nalazi se u dokumentu koji njema~ki Savez izdaje svake godine i zove se Bundesliga Report. Ovaj godi{nji izvje{taj opisuje stanje nogometa u klubovima, a vjerovatno najva`niji je onaj iz 2000. godine kada je njema~ki nogomet bio u krizi, bez jasnog rje{enja za budu}nost. No, on je brzo prona|en i to u liku M athiasa Sammera, nekada{njeg reprezentativca, jednog od najboljih igra~a Borussije iz Dortmunda svih vremena, kojem je povjeren koncept novog rada sa mladima. Danas, dvanaest godina kasnije, svaki ~lan prve i druge Bundeslige mora da ima akademiju koja uklju~uje sve dobne grupe od devet godina do prvog tima, ali i napisan detaljan plan i program rada. Dalje, u Njema~koj ne postoji mogu}nost pojave inozemnog vlasnika koji }e kupiti 52

neki klub. Vlasni{tvo nad klubom bazira se na principu 50+1, odnosno, zna~i da su navija~i ve}inski vlasnici svakog kluba, da je dokapitalizacija i prodaja akcija dozvoljena, ali samo u mjeri u kojoj ne bi spustila udio sopstvenih navija~a ispod 50 posto plus jedne dionice. Jedini izuzeci su oni klubovi u kojima postoji tradicionalni vlasnik, koji je kroz decenije ulaganja pokazao da mu je stalo do kluba. To su Bayer Leverkusen, zatim Wolfsburg, iza ~ijeg uspjeha stoji Volkswagen, zatim Hoffenheim, koji je upotpunosti ~edo Dietmara Hoppa i njegovog SAP -a, najve}e kompanije za softver u Evropi. Uz to, svaki klub ima svoj Fans projekt, sistem koji obezbje|uje navija~ima mnogo ve}e u~e{}e u kontroli kluba od onoga {to je uobi~ajeno u drugim velikim ligama. Projekat se ostvaruje u saradnji klubova, lokalne zajednice i udru`enja navija~a, a nisu rijetke situacije u kojima vo|e navija~a poslije povla~enja nastavljaju aktivnost kroz ovakve akcije. Mora se kazati kako je jedna od klju~nih prekretnica u historiji Bundeslige bio i SP odr`an u ovoj zemlji 2006. godine. Rekonstruirani su stari i izgra|eni novi stadioni, {to je postalo urnek za ovakve poslove {irom svijeta. Svako mjesto je pokriveno krovom, stadioni se prazne za nekoliko minuta, {tandova sa hranom, navija~kim materijalom i toaletima ima sasvim dovoljno. Nestale su atletske staze a po{tovana je tradicija i sa~uvane su zone za najvatrenije navija~e koji i dalje mogu da stoje na doma}im me~evima, dok se na me|unarodnim utakmicama spu{taju stolice. Ukupna ulaganja u nove i rekonstruirne stadione iznosila su gotovo dvije

milijarde eura. Prate}a infrastruktura, autoputevi i èljeznica, postojali su jo{ pola stolje}a ranije, {to omogu}ava navija~ima da lako idu na gostovanja. Koncept sa tribinama sa dvostrukom namjenom omogu}uje velike prostore sa izuzetno jeftinim ulaznicama, koje u prosjeku ko{taju desetak eura. Iza takve poslovne politike ne stoji ekonomski, ve} ideolo{ki princip - navija~ mora da klub ose}a svojim, a ne da bude tretiran kao korisnik. Kada je zarada u pitanju, prihodi od televizijskih prava predstavljaju bitnu stavku. Liga svake sezone dobija 594 miliona eura. Sponzori donose 573 miliona dok uz kategoriju “zarada na dan utakmice“, koja obuhvata cijenu ulaznica, ali i sve ostalo {to se kupi na stadionu i oko njega tog dana, stoji 424 miliona eura. Procjenjuje se da Bundesliga njema~koj ekonomiji doprinosi sa 5,1 milijardu eura godi{nje po raznim osnovama. Uticaj na njema~ku ekonomiju je ogroman. Oko 110 hiljada ljudi radi u poslovima povezanim sa Bundesligom. Manje od 10 posto tih poslova vezano je direktno za zaposlenje u klubovima ili savezu; najmanje 10 hiljada zaposlenih u barovima, restoranima i hotelima u Njema~koj posao ima samo zahvaljuju}i nogometu, a procjenjuje se da tri posto kompletne proizvodnje industrije odje}e otpada na nogomet. îst profit procijenjen je na milijardu i po eura godi{nje, sasvim dovoljno da pokrije ukupne tro{kove pet najve}ih dràvnih univerziteta. Naime, od poreza i ostalih doprinosa dràva dobija oko 1,7 milijardi, dok su tro{kovi dru{tva (prije svega kroz policiju) oko 200 miliona godi{nje. SLOBODNA BOSNA I 28.2.2013.

ISPRAVNA-oglasi sedmica:ISPRAVNA-oglasi.qxd

26.2.2013

23:57

Page 8

Hemon:TEKST osnova.qxd

27.2.2013

0:06

Page 54

ALEKSANDAR HEMON

HEMON

ZA ISABEL, SARAJEVO I CHICAGO

SLOBODNA BOSNA I 28.2.2013.

Hemon:TEKST osnova.qxd

27.2.2013

0:06

Page 55

KNJIGA MOJIH @IVOTA

Britanski GUARDIAN prošlog vikenda objavio je opširan članak o novoj knjizi bosanskohercegovačkog pisca ALEKSANDRA HEMONA, koja izlazi iz štampe polovinom narednog mjeseca; Hemonova knjiga memoara prkosi konvencijama i očekivanjima; to je ljubavna pjesma za dva grada koja su obilježila piščev život, ali istovremeno i bolna storija o (ne)raskidivim vezama sa porodicom i prijateljima Priredila: MAJA RADEVI]

ro{la je 21 godina otkako je Aleksandar Hemon prvi put kro~io na ameri~ko tlo. Preciznije, bilo je to 27. januara 1992., samo nekoliko mjeseci prije nego {to }e zapo~eti krvava, razaraju}a ~etverogodi{nja opsada njegovog rodnog grada Sarajeva. Hemon je u to vrijeme bio mladi novinar koji je do{ao na “kulturnu razmjenu“ u Sjedinjene Dràve. Planirao se vratiti ku}i nakon nekoliko sedmica, oboga}en jednim novim, zanimljivim iskustvom. Ali od tog dana do njegovog prvog povratka u Sarajevo pro{lo je osam godina, sje}a se poznati pisac u razgovoru sa novinarom britanskog Guardiana: “Do{li smo u Georgetown, pamtim kako je izgledala ulica gdje smo parkirali automobil. Tu je bila lijepa gradska vije}nica, mogao sam vidjeti svjetlo unutra i ljude kako se kre}u, neki namje{taj, i pomislio sam sa nevjerovatnom jasno}om: ja nikada ne}u u}i u ovu ku}u. I nije bilo razloga za to. Nisam namjeravao da ostanem, nisam imao nikakvog iskustva u Sjedinjenim Dràvama - bio sam tamo mo`da manje od 24 sata - ali unaprijed sam znao da nikada ne}u dospjeti tamo. A to ‘tamo‘ nije bila Amerika sama, nego onaj harmoni~ni na~in ìvota kojim neki sretnici ìve u ovoj zemlji.“

28.2.2013. I SLOBODNA BOSNA

Mnoge Sarajlije u ratu su izgubile ~itave porodice, podsje}a John Freeman iz Guardiana. Hemon je imao vi{e sre}e njegovi roditelji i sestra uspjeli su iza}i iz Sarajeva dan prije nego {to je opsada zvani~no po~ela.

SUOÂVANJE SA AMERI^KOM KULTUROM Skrasili su se u Kanadi, dok je Hemon ostao “zaglavljen“ u Chicagu. Gubitak Sarajeva za njega je bio metafizi~ki gubitak, koji ga je odvojio od vlastite pro{losti. Posljednje dvije decenije, od Pitanja Bruna do Ljubavi i prepreka, proveo je poku{avaju}i spojiti tu pro{lost u jednu cjelinu i dati joj neki narativni tok, “posu|uju}i“ nemilice za svoje knjige fragmente iz vlastitog ìvota. Me|utim, Aleksandar Hemon sada je po prvi put napisao “~iste“ memoare. Njegova nova knjiga, koja }e uskoro biti objavljena na engleskom jeziku, nosi naslov Knjiga mojih ìvota (The Book of My Lives). A ti Hemonovi ìvoti obuhvataju djetinjstvo i odrastanje u Sarajevu, odlazak u SAD i prva suo~avanja sa ameri~kom kulturom, pa sve do njegove sada{nje egzistencije poznatog i priznatog svjetskog pisca sa adresom u Chicagu... Djetinjstvo je bilo sretno - igrao je fudbal sa svojim vr{njacima, u~estvovao na takmi~enjima iz matematike u socijalisti~koj Jugoslaviji, postao ~italac i nau~io da igra {ah od svog karizmati~nog, dominantnog oca... Poput mnogih drugih tinejdèra, zaljubio se u Salingera i Rimbauda, bio “opsjednut“ seksom, slu{ao Sex Pistolse, svirao u o~ajno lo{em bendu i neobuzdano vozio gradskim ulicama ~im je

dobio voza~ku dozvolu. Stariji ~lanovi porodice Hemon brinuli su se da odrè tradiciju njihovog zami{ljenog plemenitog porijekla. O svemu tome Hemon pripovijeda u prvom dijelu Knjige mojih ìvota, a svoje pri~e ~esto zapo~inje sa predmetima, koji su ponekad izgubljeni i trajno nedostupni njihovim vlasnicima. “@ivotne pri~e ljudi koji su dislocirani, izmje{teni, moète rekonstruisati preko predmeta koje posjeduju, ali ako tih predmeta vi{e nema, onda postoje rupe u va{em ìvotu. Zato su ljudi u Bosni za vrijeme rata ulazili u zapaljene ku}e, kako bi poku{ali da spase fotografije“, obja{njava Aleksandar Hemon. Hemonova Knjiga mojih ìvota na engleskom jeziku bit }e objavljena polovinom marta, a na bosanskom - ko zna... Rijetki sretnici koji su imali priliku pro~itati rukopis kaù kako ova knjiga memoara prkosi konvencijama i o~ekivanjima. To je ljubavna pjesma za dva grada koja su obiljeìla pi{~ev ìvot, ali istovremeno i bolna storija o (ne)raskidivim vezama sa porodicom i prijateljima. Knjiga vo|ena stra{}u autora, satkana na ~istoj inteligenciji, razaraju}im, tragi~nim iskustvima i o{troumnim zapaànjima na kakva smo, uostalom, ve} navikli od Hemona. Knjiga mojih ìvota jedno je od onih djela koja vas mijenjaju kao ~itaoca i kao osobu, ostavljaju}i vas sa sasvim druga~ijim pogledom na svijet nakon {to je pro~itate. Za one koji jo{ ne poznaju Hemonovu prozu, ona je savr{en uvod u djelo jednog od najve}ih pisaca na{eg vremena. Kada je tek do{ao u Chicago, Hemonu nisu nedostajale samo porodi~ne fotografije. Lutao je gradom i vrijeme provodio u kafi}ima i zalogajnicama gdje se igrao {ah i pu{ilo. U Knjizi mojih ìvota opisuje susret sa Peterom, Armencem koji je izgubio ~itavu svoju porodicu, zavr{iv{i na kraju u Chicagu potpuno sam. U drugoj pri~i, Hemon se prisje}a kako je igrao fudbal sa grupom imigranata iz Italije, Kameruna, Nigerije, sa Tibeta i iz drugih krajeva svijeta... Kada pi{e o Peteru, ~ija je tragedija ve}a od njegove vlastite, postaje o~igledno da je u to vrijeme mladi Hemon traìo ljude sli~ne sebi, ljude koji ìvot dijele na “prije“ i “poslije“, pi{e novinar Guardiana. Ipak, Hemon tvrdi da nije bilo tako. Kaè da je tragao za “kom plikacijama“, a komplikacije su za njega na~in na koji ljudi govore o sebi samima: “Privilegija srednje klase, tog sigurnog, buròaskog ìvota je u tome {to se moète pretvarati da niste komplikovani i {tititi se kao stabilna, jednostavna osoba, sa profinjenim ìvotnim ciljevima i postignu}ima.“ Hemon govori o ovome zato {to je i sam iskusio {ta zna~i pasti prag niè na dru{tvenoj ljestvici. Prvih mjeseci u 55

Hemon:TEKST osnova.qxd

27.2.2013

0:07

Page 56

ALEKSANDAR HEMON Chicagu, nakon {to mu je istekla stipendija, zapao je u te{ku finansijsku krizu, a u periodu od 1992. do 1995. nije bio u stanju da pi{e. “Nisam mogao pisati na bosanskom, jer je to bio svijet od kojeg sam odvojen i bilo je previ{e traumati~no za mene“, sje}a se. Po~etak promjene po~eo je da se nazire kada je odlu~io kako }e pisati. Ponovo je pro~itao sve knjige koje su mu bile va`ne, ali ovoga puta na engleskom jeziku: Salingera, koji se “odrào“ i Michael Ondaatjea; i druge koji nisu. “Morao sam preispitati cijelu moju estetiku zbog rata i opsade, kao i zbog ~injenice da bi moj profesor do{ao na posao da se nije upucao.“ Kako navodi u knjizi, ~ovjek koji je Hemona u~io da kriti~ki ~ita i pi{e tokom rata u Bosni pretvorio se u desni~arskog podstreka~a genocida. Nakon {to je ponovo i{~itao knjige koje su ga, svaka na svoj na~in, obiljeìle, Hemon se brutalno okrenuo “seciranju“ vlastitog stvarala{tva. “Ponovo sam pro{ao kroz sve {to sam napisao - mnogo toga napisano je u devedesetima - i prona{ao sam samo jedan odlomak koji mi se zaista svidio“, priznaje. U odre|enom trenutku je odlu~io: ako èli preìvjeti u Chicagu, taj grad za njega

KOMPAS @IVOTA Za Aleksandra Hemona, uvijek }e postojati period “prije i “poslije“, ali i ono vrijeme izme|u - vrijeme u kojem je morao odlu~iti ko je i kamo ide

mora postati jednako stvaran kao Sarajevo. Mora ga nau~iti ~uti, osjetiti i okusiti. Kada je prvi put do{ao u Sarajevo poslije rata, mije{ali su se delirij, konfuzija i deja vu, zajedno sa ljudima koji su ostali u gradu a sada su bili prazni, kao i mnoge razru{ene zgrade oko njih... U godinama koje su uslijedile Hemon je nastavio da pi{e o ljudima poput njega, uhva}enim izme|u dva potpuno razli~ita svijeta, okre}u}i se ka ovom sada{njem, dok onaj stari istovremeno ostaje vje~no prisutan u njima. Godine 2004. objavljuje Pitanje Bruna, godinu kasnije Čovjeka bez pro{losti, slijede Hemonwood,

ODLOMAK IZ ESEJA “AKVARIJUM“

“Njeno neizbrisivo odsustvo sad je jedan organ u našim tijelima, čija je jedina funkcija da neprekidno luči tugu“ (...) Jedna od najgorih vjerskih varki je da patnja oja~ava - da je to korak na putu ka nekoj vrsti prosvjetljenja ili spasenja. Isabelina patnja i smrt nisu u~inili ni{ta ni za nju, ni za nas, ni za svijet. Nismo izvukli nikakvu pouku vrijednu znanja, niti stekli bilo kakva iskustva koja mogu nekome biti od koristi. Ni Isabel svakako nije zaradila uznesenje do nekog boljeg mjesta, jer za nju nema boljeg mjesta od njenog doma i porodice. Bez Isabel, Teri i ja smo se na{li s okeanima ljubavi koju joj vi{e nismo mogli davati. Ostali smo s vi{kom vremena koje smo njoj posve}ivali. Morali smo `ivjeti u praznini koju je samo Isabel mogla popuniti. Njeno neizbrisivo odsustvo sad je jedan organ u na{im tijelima, ~ija je jedina funkcija da neprekidno lu~i tugu. Ella ~esto pri~a o Isabel. Kad pri~a o njenoj smrti, radi to vrlo pojmljivo, s istinskim osje}anjima u rije~ima. I ona se suo~ava s istim pitanjima i ~e`njom kakvi i nas mu~e. Jednom me, prije nego {to }e zaspati, pitala: “Za{to je Isabel umrla?” 56

Jednom drugom prilikom mi je rekla: “Ja ne èlim da umrem.” Nedavno je iznebuha rekla Teri kako èli da opet Isabel drì za ruku, koliko joj nedostaje njen smijeh. Nekoliko puta kad smo je pitali da li joj nedostaje Isabel, odbila je da odgovori i pritom pokazala nestrpljenje kakvo nam je potpuno prepoznatljivo – o ~emu tu ima da se pri~a kad je sve o~igledno? Mingus se jo{ uvijek bavi svojim alternativnim postojanjem. Opet ìvi negdje iza ugla, s roditeljima i uvijek nestalnim brojem bra}e i sestara, ali ~esto boravi i kod nas. Sad je ve} imao i svoju djecu – jednom ~ak tri sina, od kojih se jedan zvao Andy. Kad smo oti{li na skijanje, Mingusu je bordanje bilo draè. Kad smo za Boì} oti{li u London, Mingus je oti{ao u Nebrasku. Igra {ah (“{aht”, kako to Ella izgovara), i to, kako se ~ini, dosta dobro. A i dobar je ma|ioni~ar. Ella kaè da svojim ~arobnim {tapi}em moè da u~ini da se Isabel ponovo pojavi.

Ljubav i prepreke te Projekat Lazarus koji ga je doveo do finala za National Book Award, presti`no knji`evno priznanje “otvoreno“ samo za ameri~ke dr`avljane.

POSLJEDNJE POGLAVLJE Tragedija i humor - tipi~no bosanski, reklo bi se - isprepli}u se u Knjizi mojih ìvota. Hemon tako na jednom mjestu opisuje kako se za prvih mjeseci provedenih u Chicagu iz petnih ìla borio da {armira djevojke. Ameri~ki na~in “udvaranja“ bio je znatno druga~iji od sarajevskog. “U Sarajevu imate jedan krug ljudi koje moète poznavati 20 godina, a da nikad u ìvotu niste prozborili ni rije~ jedni s drugima. I onda jednog dana tako zavr{ite na nekom derneku sa djevojkom koju oduvijek znate i s kojom se moète po~eti zabavljati, ili }ete samo postati najbolji prijatelji. Nije tu bilo nikakve ùrbe, niti potrebe da bilo koga impresionirate“, obja{njava. U svojim memoarima opisuje i vezu sa prvom suprugom, Lisom Stodder, koja mu je pruìla stabilnost u vrijeme dok je pisao prve dvije knjige. Govori otvoreno i o kasnijem raspadu njihovog braka, nakon ~ega je ubrzo upoznao i oènio fotografkinju sa Floride, Teri Boyd. U braku sa Teri ro|ene su dvije djevoj~ice, Ella i Isabel. I upravo je Isabel posve}eno posljednje poglavlje Hemonove Knjige mojih ìvota. U eseju pod naslovom Akvarijum, Hemon detaljno, gotovo sa hirur{kom precizno{}u opisuje najgoru no}nu moru svakog roditelja: suo~avanje sa te{kom bole{}u djeteta, komplikovanog naziva A.T.R.T. atipi~ni teratoidni/rabdoidni tumor... “Za Isabel, koja vje~no spava na mojim grudima“, napisao je Hemon u posveti Knjige mojih ìvota. U drugom eseju, u kojem pi{e o tome kako je nau~io igrati {ah sa svojim ocem, Hemon spominje staru {ahovsku tablu koju je dobio na poklon i koja je bila “dokaz da je jednom postojao dje~ak koji je bio ja.“ Za Aleksandra Hemona, uvijek }e postojati period “prije i “poslije“, ali i ono vrijeme izme|u. Vrijeme u kojem je morao odlu~iti ko je i u kojem }e pravcu usmjeriti kompas svog ìvota. SLOBODNA BOSNA I 28.2.2013.

ISPRAVNA-oglasi sedmica:ISPRAVNA-oglasi.qxd

26.2.2013

23:58

Page 9

Gabi:INTERVJU - osnova.qxd

26.2.2013

23:41

Page 58

GABI PONOVO U SARAJEVU

INTERVIEW

Gabi Novak

glazbena diva

Glasovita zagrebačka umjetnica GABI NOVAK svoj novi sarajevski koncert održaće 8. marta u “Bosanskom kulturnom centru”, zajedno sa kolegicama TEREZOM KESOVIJOM i RADOJKOM ŠVERKO u okviru NOĆI DIVA; za “Slobodnu Bosnu” Gabi Novak govori o svojoj više od pedeset godina dugoj glazbenoj karijeri, odlasku u Pariz u prvoj polovini šezdesetih godina, suprugu ARSENU DEDIĆU i sinu MATIJI, Sarajevu, ali i o danima kada je bila član čuvene “Zagrebačke škole crtanog filma”

Moja generacija je vrlo te{ko ostvarivala uspjehe Razgovarao: DINO BAJRAMOVI]

ri hrvatske muzi~ke dive: Gabi Novak, Tereza Kesovija i Radojka [verko nastupaju u Sarajevu 8. marta. U ponedjeljak, 25. februara, kada smo radili intervju sa Gabi Novak, jo{ uvijek nismo znali da li }e na Dan èna biti odràn jo{ jedan koncert u Bosanskom kulturnom centru. Ali, znali smo da je interes veliki, da ulaznica vi{e gotovo i nema i da organizator ozbiljno razmi{lja o “duplom nastupu”. Kako god, glavni grad Bosne i Hercegovine spreman je za vrhunski muzi~ki doga|aj, a na po~etku razgovora za Slobodnu Bosnu Gabi Novak govori o ideji i realizaciji projekta sa svoje dvije kolegice: “Na{a menadèrica Katarina Komarica je prije dvije godine imala ideju, imala je naprosto takvu viziju, da okupi nas tri i da, eventualno, napravimo neki lijepi projekt. Mi smo stvarno na tome jako puno radili, ozbiljno radili, sa sjajnim glazbenicima koje predvodi Ante Gelo. Mogu re}i da smo se pola godine dogovarali {ta }emo pjevati, kako }emo se predstaviti, na koji na~in... I to je jako lijepo profunkcioniralo, puno je entuzijazma u ~itavoj toj jednoj ideji koja je vrlo zgodna. Da se generacijski na|u, zapravo, tri razli~ita glazbena i ljudska 58

karaktera, tri potpuno razli~ite osobe. Vjerovali smo, svi zajedno, i nas tri i menad`erica i muzi~ari, da }e to biti dobar po~etak jednog takvog, uop}e, tipa koncertiranja. Jer, danas se samo pune arene i razne velike sale, dolaze pojedinci koji su medijski stra{no, stra{no prisutni...”

PRAVA ODLUKA

Pa ste, vjerovatno, htjeli napraviti kontrast? Da, upravo to smo htjeli i svemu tome pristupiti na jedan druga~iji na~in, {to bi zna~ilo: koncert koji obuhva}a sve te na{e karijere i koji bi bio sastavljen isklju~ivo od doma}eg repertoara, {to smatramo vrlo potrebnim, zato {to nas ljudi na takav na~in najbolje prihva}aju. A mi smo u tih pola stolje}a karijere, dodu{e Radojka ne{to malo manje, pjevaju}i na na{im festivalima jo{ od kraja pedesetih godina, i same sazrijevale, ostvarile svoj cilj i stvorile, da

PRELOMNE FAZE: Presudni trenuci u karijeri su kada dođe neko vrijeme gdje nešto stoji, a treba ti nešto novo; ne možeš stalno blistati

tako kaèm, svaka sebe na jedan svoj posebni na~in. Ta razli~itost je vrlo prisutna. Prvi javni koncert odràle smo 10. listopada 2011. u dvorani Vatroslav Lisinski u Zagrebu, koja je bila puna, krcata, nabijena emocijama, sa na{e strane, od strane publike. Bilo je prekrasno! Jednostavno, taj koncert nam je bio kao neki vjetar u le|a, a ubrzo su se za na{ koncert zainteresirali organizatori i iz nekih drugih gradova. I tako smo ostvarili devet lijepih koncerata. Podràvaju li vas sponzori, s obzirom da je u taj projekt uklju~en veliki broj muzi~ara, a vi ba{ i nemate ambiciju nastupati u arenama i velikim salama? Čitav prostor biv{e dràve, svi mi zajedno sada smo u jednom te{kom vremenu. Svaka dràva posebno i svaka regija na svoj na~in. Na{ projekt je ne{to malo skuplji, a do sada je, maltene, uvijek bio realiziran bez sponzora. Jedino nam je na prvom koncertu u susret iza{ao gradona~elnik Zagreba Milan Bandi}, kojem se zahvaljujemo. Uvijek je imao razumijevanja uop}e da pomogne. A mi i dalje privla~imo publiku i punimo dvorane, {to je danas, u ovo ludo vrijeme, rekla bih neobi~no, pogotovo {to od sponzora apsolutno niko nije pokazivao ba{ neki veliki interes. Prepu{teni smo sami sebi, ali nismo odustali. SLOBODNA BOSNA I 28.2.2013.

Gabi:INTERVJU - osnova.qxd

26.2.2013

23:41

Page 59

MI JE VOLIMO NA SVOJ NA^IN

BEZ SKANDALA, BEZ LA@I, BEZ DODVORAVANJA Legenda hrvatske umjetni~ke scene, Gabi Novak, nikada u karijeri, a ni u privatnom `ivotu, nije imala ni jednu jedinu mrlju

28.2.2013. I SLOBODNA BOSNA

Gabi:INTERVJU - osnova.qxd

26.2.2013

23:42

Page 60

GABI PONOVO U SARAJEVU

PRIZNANJE VELIKOJ UMJETNICI Gabi Novak pobijedila je na Va{em {lageru sezone 1979. izvode}i pjesmu Kemala Montena (lijevo); Gabi, snimljena 1967. godine (desno)

Rekoste mi u razgovoru, prije ovog oficijelnog dijela, da se projekt zaustavljao po nekoliko mjeseci, pa se opet nastavljao... To~no, ali to nije va`no. Pokazalo se da ljudi imaju interes za na{e nastupe uz sjajni ansambl koji nas prati. Idemo dalje... Va{a kolegica Tereza Kesovija prije skoro pedeset godina Vas je pozvala u Pariz, gdje je ve} `ivjela prije toga i nastojala ostvariti uspje{nu karijeru. Trebala sam potpisati ugovor sa slavnom {ansonijerkom René Lebas, koja je imala svoju firmu. Slu{ala je Terezu i mene na jednom opatijskom radnom festivalu 1962. godine. Imala je veliki interes i pozvala je nas dvije u Pariz. Tereza je odlu~ila oti}i, ~ak s malim djetetom. @ivjela je tamo, nau~ila francuski jezik savr{eno i napravila lijepu karijeru. Mislim da je u Parizu ostala deset godina. A ja sam do{la godinu nakon nje, na upoznavanje kompozitora koji bi pisao za mene, ali i na dogovore oko nekih promjena u svom izgledu. Trebala sam prihvatiti da smr{am, mada nisam ni bila debela, kazali su mi da previ{e germanski izgledam... Čudno od njih? Ma, nije! Me|utim, tra`ili su od mene velike promjene, bez obzira na moj glas koji im se dopao. Ali, na sve te promjene 1964., promjene na sebi i prihvatiti raditi na nekakav ~udan na~in po nekim no}nim lokalima, i kada sam ku}i zaista bila u punom usponu, nisam mogla pristati. Iako mi nije bilo lako donijeti odluku. To je jako lijepo, ali za osobu koja je ~isti po~etnik. A ja sebe nisam smatrala po~etnikom, ako 60

sam po~ela pjevati 1959. godine. Dugo sam u sebi nosila tu svoju odluku. Ali, tada sam mislila, kako mi je sjajno krenulo ovdje ku}i, da bi mi izostanak mo`da mogao vi{e na{koditi nego {to bi mi pomogao. Zato, pretpostavljam, niste ni poku{ali muzi~ku sre}u potra`iti u rodnom Berlinu? Ne, ne, ne... Nikada nisam ni imala interes da odem iz svoje ku}e. Iako sam prihvatila poziv René Lebas da do|em u Pariz. I bila sam u pravu {to nisam ostala. Desile su se 1965., 1966., godine mog pravog uspona, kada sam shvatila da sam donijela pravu odluku.

BOJAN ADAMI] JE “KRIV” ZA SVE

Zavr{ili ste [kolu primijenjene umjetnosti i dizajna, grafi~ki smjer, u Zagrebu i jo{ 1956. po~eli raditi u Vjesniku. Zna~i da na{ grafi~ki urednik mora dobro paziti {ta radi? Jasno. A u Vjesniku su, nekoliko mjeseci nakon {to sam zavr{ila {kolu, tra`ili retu{era. U toj ku}i sam retu{irala sve {to bi nam donosili na{i umjetnici, “uljep{avala” neke `ene, oduzimala, dodavala... Jako zanimljiv posao. Me|utim, upravo u tom Vjesniku sam jednog dana te 1956. pro~itala da gospodin Du{an Vukoti}, jedini pravi hrvatski oskarovac, formira Studio za crtani film u Zagreb filmu... I tako ste, ve} u startu, postali jedan od ~lanova, kasnije ~uvene, Zagreba~ke {kole crtanog filma! Tako je. Organizirao je audiciju, na koju su do{le moje kolege iz [kole primijenjene umjetnosti i dizajna, ljudi sa zagreba~ke

Akademije likovnih umjetnosti, mnogi koji su imali bilo kakav likovni potencijal. Bila sam primljena i najsretnija na svijetu. Prvi crtani film na kojem sam radila bio je Benko Kamenko. Pro{la sam gotovo sve faze rada na crtanom filmu - od pokrivanja, dekovanja, scenografije, a posudila sam i glas jednoj svojoj djevoj~ici, koju smo morali o`ivjeti. Taj glas je ~uo Bojan Adami~, ~uveni slovenski kompozitor, i pitao: ‘Tko to pjeva?’ A moje kolege su mu odgovorile: ‘Pa, to je jedna na{a radnica, iz Studija.’ ‘Ho}ete li da mi ju dovedete?‘, pitao je Adami~. Do{la sam i upoznala se s njim, znala sam naravno tko je on, sva sam se tresla. On me onda upitao da li bih za dva mjeseca, 1958. je godina, bila gost na njegovom koncertu u Ljubljani, gdje bi me on, kao mladu pjeva~icu, prvi put predstavio tamo{njoj publici. Pristala sam, te{kom mukom, ali rekoh - idem, pa da vidim. A nikada nisam imala nikakve pjeva~ke pretenzije, niti sam ja i{la na nekakve prve pljeskove, niti na i{ta. Egzistencijalno sam dobro stajala, imala zacrtan put i bila presretna {to radim na crtanom filmu. Sa tako sjanim umjetnicima, od Zlatka Boureka pa da ne nabrajam dalje. Kako ste pro{li u Ljubljani? Pjevala sam dvije jazz numere, a publika me savr{eno primila. Po{to je Adami~ sa svojim orkestrom imao turneju po biv{oj Jugoslaviji, nastupila sam i u Zagrebu. Ali, nisam nastavila turneju, zato {to nisam htjela izostajati s posla. Uglavnom, tada su me i Zagrep~ani prvi put ~uli, odu{evljeno primili i prihvatili. A kako su na takve glazbene doga|aje dolazili i ljudi iz svijeta SLOBODNA BOSNA I 28.2.2013.

Gabi:INTERVJU - osnova.qxd

26.2.2013

23:42

Page 61

MI JE VOLIMO NA SVOJ NAÎN glazbe, tako sam i nastupila na Zagrebfestu 1959. godine. Pa onda od Skoplja do Ljubljane, a na beogradskom Ta{majdanu ve} 1960. godine. U{la sam, dakle, u te glazbene vode, ostavila, naàlost, crtani film i prepustila se glazbi koju sam oboàvala od ro|enja. ”Kolege su je od milja zvali Gabi, voljeli su njene crteè pastelnih boja.” Nikada nisam vidio nijedan Va{ crte`, ali kao da ih vidim ispred sebe i kao da su, po suptilnosti, komplementarni Va{em glasu? Pa, je. Ja sam osoba intime u svemu. Tako bih sebe okarakterizirala. Ne treba mi ni{ta transparentno. Trebam dobre ljude oko sebe, imam prekrasnu porodicu i gledam naprijed samo pozitivno. Volim tje{iti ljude, volim ljudima pomo}i. Ro|ena sam u znaku raka, a taj znak sve obja{njava.

BILI SMO PIONIRI

Koji trenutak smatrate prelomnim u Va{oj karijeri? Te{ko mi je odgovoriti na to pitanje. Presudni trenuci u karijeri su kada do|e neko vrijeme gdje ne{to stoji, a treba ti ne{to novo. Ne mo`e{ stalno blistati. Dolaze faze, kao i u svim tim umjetni~kim granama, kada ti je potrebno ne{to pozitivno. A u glazbi to pozitivno zna~i dobra pjesma. Prema tome, svi presudni trenuci su kada ti formira{ kvalitetnu ekipu, ima{ dvije, tri dobre stvari, sve te to nosi, publika vrti tvoje pjesme, medijski se pokazuje{... Mada ja nikada nisam pala, nego sam imala jednu liniju sa nekim gradacijama, sa vi{e ili manje uspjeha, {to je prirodno. Moja generacija je vrlo te{ko ostvarivala uspjehe i nije imala tu sre}u da je bila medijski forsirana kao, naprimjer, dana{nja generacija. A zapravo smo bili pioniri koji su otvarali put svim tim glazbenicima koji su kasnije dolazili. E, sad, neki to jako po{tuju, i znaju i cijene, a DIVE NA SCENI Tereza Kesovija, Radojka [verko i Gabi Novak

BERLIN, HVAR, ZAGREB

“Jer ono sve što znaš o meni, to je samo stara priča” Gabi Novak ro|ena je 8. jula 1936. u Berlinu, samo dvadeset i ~etiri dana prije po~etka Olimpijade. Da, da, to je ona Olimpijada na kojoj je tamnoputi Jesse Owens odnio ~etiri zlatne medalje tik Hitleru ispred o~iju. Majka joj je bila Njemica Elizabeth Reiman, a otac \uro Novak, inènjer brodogradnje, Hvaranin, njema~ki student. “Upoznali su se na kupali{tu u Hvaru, zagledali se i ostali zajedno do njegove prerane smrti u 2. svjetskom ratu. Za vrijeme rata, Gabi je ìvjela s bakom na Hvaru, a nakon rata preselila se s majkom u Zagreb gdje su zapo~ele novi ìvot.”

ima i nekih koji smatraju da su svojim dolaskom stvorili jedan novi glazbeni svijet. Kako Vam je sara|ivati sa suprugom Arsenom, on je dosta strog ~ovjek? Strog? Pa, hvala Bogu da je takav, da ima jedan pregled nad svime. Arsen je izuzetna osoba! Skladatelj, pjesnik, perfekcionista. A sin Matija? Sjajan je! Ali on nije ne{to puno komponirao za druge izvo|a~e, njega vi{e zanima instrumentalna glazba, a prvenstveno njegov klavir i usavr{avanje na tom instrumentu. Čovjek se zvao Louis “Satchmo” Armstrong. O njemu je sve ve} davno napisano, ali nigdje nisam pro~itao je li bio

Ono {to se de{avalo od tada do danas u ìvotu Gabi Novak jednim dijelom moète pro~itati u na{em intervjuu. Nazive pjesama i albuma, nastupe na festivalima, nagrade i priznanja ne}emo nabrajati, eno ih na internetu. Samo }emo napisati da su za njene velike uspjehe u karijeri, pored supruga Arsena i sina Matije, zaslu`ni i bra}a Kalogjera, Alfi Kabiljo, \or|e Novkovi}, Kemal Monteno... Kao i da je svoj posljednji album, Pjesma je moj ìvot, objavila 2003. godine. “Ne}u vi{e snimati, izjavila sam to prije dvije godine, kakav si ti novinar pa to ne zna{“, blago je ukorila Gabi Novak autora ovog intervjua. Ne znam, {ta }u, pamtim samo sretne dane.

druèljubiv, a Vi pone{to o tome znate, nastupali ste zajedno, mislim 1959. godine? Ni{ta ja ne znam. Kako smo se tih godina nakon koncerata nalazili u nekim adekvatnim prostorima gdje bi se ~esto odràvali sessioni do ranih jutranjih sati, tako sam se i upoznala s njime kada je gostovao u Zagrebu. Neko je od mojih kolega rekao da i ja pjevam, a Armstrong me upitao {ta èlim otpjevati. Rekla sam: pjevam Čaj za dvoje. On je potraìo jedan tonalitet i tako smo zajedno otpjevali tu pjesmu. Bilo je to u zagreba~kom Ritzu. Od 1959. i Zagrebfesta gotovo svake godine ste u~estvovali na festivalima koji su se odràvali na podru~ju biv{e Jugoslavije. Pa tako i na Va{em {lageru sezone 1979. u Sarajevu, kada ste izveli pjesmu [to je ljubav Kemala Montena. A {to je Sarajevo tada bilo? Sarajevo je uvijek prekrasno, sa prekrasnim ljudima, od kojih su mnogi na{i prijatelji! I imalo je fantasti~an festival, izvrsno organiziran. Va{ {lager sezone, za Boga miloga! Mo`da je tada i sve bilo bolje nego sada. Veselimo se, sve tri, koncertu 8. marta! Ve} dugi niz godina nisam bila u Sarajevu, posljednji put 2003. na velikom koncertu Kemala Montena u Skenderiji, koji nikada ne}u zaboraviti. Bilo je stvarno ganutljivo i dirljivo, do suza kako se kaè. Nijednu jedinu mrlju u karijeri Vi nemate! Je li teè bilo to ostvariti ili dobiti za izvo|enje od Arsena pjesme Ku}a za ptice i Sve {to zna{ o meni? Mrlju nisam imala, nikada u ìvotu, a te Arsenove pjesme su mi najdraè! Pjevat }u ih, naravno, i u Sarajevu.

28.2.2013. I SLOBODNA BOSNA

Adisa Yoko:TEKST osnova.qxd

26.2.2013

23:45

Page 62

UMJETNICA I(LI) VJE[TA BLEFERKA MAGNETNA PRIVLA^NOST SLAVE Yoko Ono je ve} decenijama prisutna u medijima, ali se o njenom umjetni~kom radu zapravo malo zna

Teško bi se našla omraženija žena na svijetu, Eva Braun i Magda Goebbels nisu joj ni do koljena: vječita udovica JOHNA LENNONA, svestrana umjetnica YOKO ONO, decenijama je proglašavana arogantnom pozerkom koja nema nikakvog talenta i samo parazitira na uspomeni na svog muža; ovih dana Yoko Ono slavi 80. rođendan velikom retrospektivnom izložbom i koncertom u Njemačkoj; ona se konačno želi dokazati kao umjetnica sa integritetom i sopstvenim respektabilnim opusom

(NE)ZASLUŽENO SLAVNA, (NE)ZASLUŽENO OMRAŽENA Pi{e: ADISA BA[I]

“Ro|en 1940. @ivio. Upoznao i oènio Yoko Ono.“ Ovako je John Lennon sumirao cijeli svoj ìvot u jednom zapisu koji je po prvi put objavljen lani u obimnoj knjizi The John Lennon Letters. O muzici, drugim ènama ili svjetskom miru ni rije~i. Ona je bila centar njegovog kosmosa, 62

njegova pratnja ~ak i na mjestima gdje prije `enska noga nije kro~ila, naprimjer na snimanjima novih pjesama Beatlesa.

RECITE SLOBODNO, SVI SU ME MRZILI Taj zvjezdani status u Johnovim o~ima njoj }e priskrbiti mr`nju miliona. Bi}e okrivljena za raspad najve}eg pop benda svih vremena i za Lennonovo (ne)sretno okretanje eksperimentalnoj muzici. Tek 2012. godine Yoko Ono }e do`ivjeti svoje-

vrsnu rehabilitaciju kad Paul McCartney javno ka`e da ona nije kriva za raspad grupe. “Recite slobodno, svi su me mrzili“, izjavila je prije nekoliko dana Yoko Ono novinaru njema~kog Bilda, sje}aju}i se svoje pro{losti. “To je ~udno. Ljudi te vole i komplimentiraju ti naj~e{}e jer su nesigurni i ho}e da te pridobiju da ih voli{. Mrze te iz sli~nog razloga, jer su nesigurni, zavidni. Ja uglavnom nisam bila pravi uzrok mr`nje, mr`nja je bila u njima SLOBODNA BOSNA I 28.2.2013.

Adisa Yoko:TEKST osnova.qxd

26.2.2013

23:45

Page 63

80. RO\ENDAN YOKO ONO

LE@E]I AKTIVIZAM John Lennon i Yoko Ono su 1969. godine medeni mjesec proveli u krevetu u jednom amsterdamskom hotelu, protestuju}i tako protiv rata u Vijetnamu

samima, oni su mrzili sebe, a ja sam im bila samo prividni cilj. @ao mi je {to su toliki ljudi tro{ili vrijeme mrze}i me. Ja sam u me|uvremenu doìvljavala prelijepe stvari i imala lijep ìvot ispunjen umjetno{}u. Zato danas u meni nema ni traga ogor~enosti“, kaè osamdesetogodi{nja Yoko i

furtu (traje do maja ove godine) a drugo je koncert koji je odr`ala sedamnaestog februara (uo~i svog ro|endana) u Berlinu zajedno sa svojim mla|im kolegama, kolegicama i sinom Seanom. Yoko je ~esta go{}a u Njema~koj jo{ od {ezdesetih kad je bila aktivna u avangardnom umjetni~kom

nastavlja: “Kako sam preìvjela silnu mr`nju? Pa ba~ena sam u vodu, koprcala sam se i odràvala se nekako na povr{ini. Kona~no sam isplivala. @eljela sam isplivati, po svaku cijenu. Bilo je sli~no kao u onom filmu Pijanist, kad se ~ovjek suo~en sa opasno{}u povla~i u svoj svijet, zami{lja da svira. Tako sam i ja bjeàla u svijet umjetnosti, kad su me najvi{e pljuvali, ja sam stvarala. I tako preìvjela.“ Seriju intervjua ova vi{estrana umjetnica dala je proteklih dana, uglavnom za njema~ke medije, jer su u ovoj zemlji organizovane ~ak dvije manifestacije u ~ast osamdesetog ro|endana Yoko Ono: jedno je velika retrospektivna izlo`ba u Frank-

pokretu Fluxus. Njen umjetni~ki rad osta}e svih ovih decenija u sjeni njenog braka sa Johnom Lennonom, ali to je dijelom i njena zasluga. Do dana dana{njeg, trideset i tri godine nakon njegove smrti, ona ne prestaje da ga spominje u javnim nastupima i da insistira na njihovoj duhovnoj vezi koja nije postojala samo u jedanaest godina braka, nego navodno postoji i danas. Yoko o tome ka`e: “Jo{ uvijek komuniciram sa Johnom. Naprimjer, kad ne{to dobro skuham, {to je danas prava rijetkost jer to rijetko radim, ~ujem ga da pita kako ti je ovo uspjelo! Javlja mi se i oko nekih drugih stvari. Ljut je na svijet, stra{no je ljut i zabrinut zbog stanja u kojem se svijet danas nalazi.“

Yoko pobo`no ~uva uspomenu na Johna i jo{ uvijek ìvi u njujor{kom stanu u zgradi Dakota ispred koje je John ubijen 1980.: “Svako jutro pro|em pored tog mjesta i sre}em ljude iz cijelog svijeta koji dolaze da mu odaju po~ast. Oni se meni obi~no ne obra}aju, a i ja se trudim da pro|em neprimje}eno.“ Ovo je valjda jedina situacija kad ova umjetnica poku{ava da ne privu~e pa`nju, ina~e se ~ini da je veliki dio njene energije usmjeren upravo na suprotno. Nekoliko je verzija pri~e o tome kako su se John i Yoko upoznali: u njenoj umjetni~koj biografiji obi~no stoji kako je John do{ao na njenu izlo`bu, odu{evio se i radom i umjetnicom, i vezao se neraskidivno za ènu koja navodno nije bila upoznata sa planetarnom slavom Beatlesa. Druga verzija je prikladnija za ùtu {tampu: Yoko je oti{la kod Johna po neku od pjesama za ljude sa kojima je radila. Ostala je kod Johna ~ija je tada{nja supruga bila odsutna i provela no} sa njim. Narednog jutra supruga se vratila i zatekla Yoko kako sjedi u njenom ku}nom ogrta~u i pije ~aj sa Johnom. Kakav god da je bio po~etak njihove veze, tok i tragi~ni kraj te veze su svjetskoj javnosti prili~no dobro poznati: John je pratio i podràvao karijeru Yoko Ono, RAD IZ 1966. Ova linija je dio ogromne kru`nice

u~estvovao u njenim performansima i tako im davao publicitet. Muzi~ki su sara|ivali i na posljednjim pjesmama Beatlesa i u eri nakon {to se veliki bend raspao. Neka od njenih najpoznatijih djela nastala su u saradnji sa njim i to za vrijeme vijetnamskog rata 1969. godine. Prvi rad iz tog perioda je antiratni plakat sa njujor{kih ulica na kojem je krupnim slovima pisalo Rat je zavr{en! A ispod toga mnogo sitnije Ako ti to `eli{! John i Yoko su zajedni~ki izveli i dva performansa: medeni mjesec proveli su le`e}i sedam dana u krevetu u jednom amsterdamskom hotelu, uz prisustvo medija. Kasnije su isto htjeli ponoviti u SAD-u, ali po{to im demokratske vlasti to

Kad su me najvi{e pljuvali, povla~ila sam se u umjetnost i stvarala 28.2.2013. I SLOBODNA BOSNA

Adisa Yoko:TEKST osnova.qxd

26.2.2013

23:45

Page 64

UMJETNICA I(LI) VJE[TA BLEFERKA GOLA UMJETNOST Yoko Ono je u performansu iz 1965. pozvala publiku da joj odrezuje komade odje}e

PRIZOR PRIZOR IZ IZ FILMA FILMA “MUHA” “MUHA”

Godine Godine 1970. 1970. Yoko Yoko Ono Ono snimila snimila je je film film oo muhi muhi koja koja slije}e slije}e na na razli~ite razli~ite dijelove dijelove `enskog `enskog nagog nagog tijela tijela

INSTALACIJA INSTALACIJA “PREPOLOVLJENA “PREPOLOVLJENA SOBA” SOBA”

Ovaj Ovaj rad rad iz iz 1967. 1967. sastoji sastoji se se od od polovica polovica predmeta predmeta iz iz svako svakodnevnog dnevnog ìvota ìvota koji koji oslikavaju oslikavaju gubitak gubitak nekoga nekoga ili ili ne~ega ne~ega uu na{im na{im ìvotima ìvotima

nisu dopustile, performans su izveli u Montrealu. Ova dva doga|aja ostala su upam}ena kao umjetni~ki rad Bed-ins for Peace. Njeni ostali radovi su {iroj javnosti slabije poznati, a John je svojedobno za nju rekao da je najslavniji nepoznati umjetnik na svijetu.

ISJECITE ME NA KOMADE Na dana{njim retrospektivama u sami vrh opusa Yoko Ono smje{ta se 25minutni film iz 1970. godine Fly (Muha). Film prikazuje neprijatne prizore muha koje slije}u na dijelove `enskog golog tijela. Yoko se povodom izlo`be u Frankfurtu prisjetila snimanja ovog umjetni~kog filma: “Sje}am se da smo tada {e}ernom vodicom mamili muhe na tijelo jedne cure koja je zaista le`ala nepomi~no i odli~no radila posao. Kad nam je svih deset muha 64

koje smo imali uginulo, nismo znali {ta da radimo. Onda sam u sitne sate poslala svoju pomo}nicu da ode na neku stanicu podzemne èljeznice i da nam nahvata muha da moèmo nastaviti...“ Kraj {ezdesetih obiljeìla je njena instalacija Prepolovljena soba: ovaj rad sastoji se od polovica predmeta iz svakodnevnog ìvota koji oslikavaju gubitak, nedovr{enost, nasilno uklanjanje nekoga ili ne~ega iz na{ih ìvota. Rad je posebnu dimenziju dobio nakon 1980. godine i atentata na Johna Lennona. Udovica Yoko Ono je ovaj put u svojoj prepolovljenoj sobi dobila plasti~an prikaz svog ìvota u kojem je pretrpjela nenadoknadiv gubitak. Njen svijet je prepolovljen, izgubio je upori{te.

BOGATA[KO, IZVRSNO OBRAZOVANO DIJETE

Brak sa Lennonom je zasjenio i njeno majčinstvo i njenu karijeru Yoko Ono ro|ena je 1933. godine u Tokiju, a djetinjstvo je provela izme|u Japana i SAD-a, gdje je njen otac radio. U Tokiju je sa porodicom 1945. pre`ivjela bombardovanje. [kolovala se u najelitnijim {kolama i stekla dobro obrazovanje, a iako je kratko studirala filozofiju uglavnom je prou~avala klasi~nu muziku. Prije Johna je bila udata jo{ dva puta, najprije za kompozitora To{ija I~inajagija, a zatim za muzi~ara i producenta Anthonyja Coxa.

Sa drugim muèm ima i k}erku Kyoko, koju je Cox odveo sa sobom i godinama joj onemogu}avao bilo kakav kontakt sa Yoko. Brak sa Johnom Lennonom je (uz jedan duì prekid) trajao od 1969. godine do njegove smrti 1980. godine. Sina Seana dobili su 1975. Umjetni~ki rad, muzika, njena cjelokupna karijera kao i najve}i dio privatnog ìvota ostali su trajno obiljeèni time da je Yoko Ono bila supruga Johna Lennona.

SLOBODNA BOSNA I 28.2.2013.

Adisa Yoko:TEKST osnova.qxd

26.2.2013

23:45

Page 65

80. RO\ENDAN YOKO ONO

STARENJE BEZ GOR^INE Dok su me drugi mrzili, ja sam imala lijep i ispunjen `ivot

KAD KAD SVECI SVECI MAR[IRAJU MAR[IRAJU

Film Film Zadnjice Zadnjice iz iz 1966. 1966. prikazuje prikazuje mu{ke mu{ke pozadine pozadine za za vrijeme vrijeme mar{a mar{a

Najradikalniji rad i ipak najli~niji rad Yoko Ono bio je performans iz {ezdesetih godina Cut Piece: u njemu se umjetnica pojavi na sceni obu~ena, sa makazama i molbom da svako od prisutnih odre`e po jedan komad njene odje}e. Povodom

frankfurtske retrospektive, ona o historijatu tog rada kaè: “To je bilo samo drasti~no prikazivanje `rtvovanja i samo`rtvovanja kojima su ène u dru{tvu ina~e izloène. Nikada se nisam pla{ila tih ljudi sa makazama koji bi se na{li preda mnom.

YOKO ONO KAO MODNA KREATORKA

Bizarna kolekcija posvećena uspomeni na Johna U toku svoje vi{edecenijske umjetni~ke karijere Yoko Ono se oku{ala i kao modna kreatorka. Lani je lansirala modnu kolekciju inspirisanu Johnom Lennonom, od koje se njegovim oboàvateljima uglavnom stomak okretao od muke. Skice za modele su nastale jo{ 1969. kao svadbeni dar od Yoko za Johna, i tada su vjerovatno bile duhovite: predvi|ale su naprimjer hla~e sa providnim okruglim “prozorom“ na zadnjici, ili hla~e sa otiskom ruke koja hvata mu{ko me|uno`je. Ono {to je preko ~etrdeset godina stajalo kao nacrt, pro{le je godine ostvareno i nastala je bizarna modna kolekcija koja se po pisanju ameri~kog tabloida USA Today prodavala u New Yorku i Los Angelesu. “John je imao prelijepo tijelo koje me je inspirisalo i to sam èljela podijeliti sa svijetom“, izjavila je prilikom lansiranja kolekcije Yoko. Ali mo`da zaista nije morala rasprodati ba{ svu svoju intimu iz zajedni~kog ìvota sa rano preminulim genijem.

28.2.2013. I SLOBODNA BOSNA

MODNI IZLET Odje}a inspirisana Johnovim “izazovnim tijelom”

Obi~no sam zavr{avala gola na kraju performansa. Ponekad je sve jako dugo trajao jer su ljudi znali bolno oklijevati da i{ta u~ine, jer im je kroz taj proces ogoljavanja postajalo jasno {ta zna~i oduzimati nekome pravo na intimu.“ Feminizam je oduvijek bio va`na potka njenih radova, ali tu je bio i antiratni dru{tveni anga`man, zatim njena ekolo{ka uvjerenja i te`nja ka slobodi i nesputanosti. Muzi~ka kritika za nju kaè da je oduvijek bila ispred svog vremena, da je “svirala elektopop u vrijeme kad su oboàvatelji Beatlesa jo{ uvijek mislili da je sintisajzer |avolja sprava“. Da, ja jesam vje{tica kaè u jednoj svojoj pjesmi iz 1974. Yoko Ono, a tom pjesmom je i na ro|endanskom koncertu podsjetila publiku da je ona ipak rodona~elnica ènskog muzi~kog bunta kakav }e zaìvjeti tek decenijama kasnije. Yoko danas podràva Pussy Riot , a aktuelizirala je i tekstove nekih pjesama koje je zajedno sa gostima otpjevala u Berlinu. Tako su se u svevremenskom antiratnom hitu Give Peace a Chance na{li i stihovi protiv pape, protiv genetske manipulacije biljnog i ìvotinjskog svijeta, te protiv nekontrolisane i neeti~ne proizvodnje hrane. Ova godina i proslava jubileja kruna su karijere umjetnice koju su decenijama prihvatali sa velikom rezervom. Tek danas, u poznim godinama, ona dobiva priznanja, poput pro{logodi{nje nagrade Kokoschka koja joj je za ìvotno djelo dodijeljena u Be~u. Njeni avangardni filmovi poput onog u kojem gole zadnjice mar{iraju neprekidno u krupnom planu, danas se smatraju antologijskim, otkupljuju se za muzeje i galerije, prikazuju na specijalnim projekcijama. Nakon vi{edecenijskog prezira, animoziteta prema njoj i okrivljavanja za Johnov prerani odlazak, svijet kao da joj je oprostio. I po~eo kona~no slu{ati {ta ta neobi~na sitna èna iza golemih tamnih nao~ala ima da kaè. 65

Enki:TEKST osnova.qxd

26.2.2013

23:49

Page 66

ENKI BILAL U LOUVREU

Poznati francuski autor bosanskohercegovačkog porijekla ENKI BILAL u Parizu je nedavno promovirao svoju novu knjigu “FANTOMI LOUVREA“; knjiga je dio istoimene izložbe koja je u muzeju Louvre otvorena do 18. marta, a koja po prvi put predstavlja najveća remek-djela svjetske umjetnosti obogaćena maštom i kreativnošću jednog strip-autora...

MALI LJUDI U SUSRETU SA VELIKOM UMJETNOŠĆU

odnicima pari{kog Louvrea Enki Bilal prvi put je pro{etao kao devetogodi{njak. Bilo je to davne 1960. godine, neposredno nakon {to je sa roditeljima iz biv{e Jugoslavije stigao u francusku metropolu. Ro|en 1951. u Beogradu, pravim imenom Enes Bilalovi}, sin Bosanca i Slovakinje, Bilal je danas jedan od najpoznatijih i najpriznatijih svjetskih strip-autora. Svoju osebujnu ma{tu, kreativnost i vje{tinu potvr|uje sa svakim novim projektom, ali je upravo posljednji koji je radio, pod nazivom Fantomi Louvrea (Les fantômes du Louvre), dao poseban pe~at njegovom stvarala{tvu. Prvi put u povijesti, najglasovitiji muzej svijeta dao je odrije{ene ruke jednom strip-crta~u da boravi u njihovim galerijskim prostorima i reinterpretira neka od najpoznatijih djela iz povijesti umjetnosti. A Bilal je to uradio na uistinu fascinantan, sebi svojstven na~in: najprije je napravio oko ~etiri stotine fotografija remek-djela, slika i skulptura koje se ~uvaju u Louvreu, potom od njih 400 odabrao 23, izradio ih u velikim formatima i svakom od njih pridru`io po jednog svog pastelnog “fantoma“.

Foto: Milomir Kova~evi} Stra{ni

Pi{e: MAJA RADEVI]

FASCINANTAN FASCINANTAN PROJEKAT PROJEKAT MAJSTORA MAJSTORA STRIPA STRIPA

Fantomi Fantomi Louvrea Louvrea za za Enkija Enkija Bilala Bilala su su povratak povratak uu djetinjstvo djetinjstvo ii hommage hommage velikim velikim svjetskim svjetskim umjetnicima umjetnicima

PRIÊ IZA PLATNA Mu{karci, ène, djeca, umjetnici i njihovi modeli, muze i savremenici - sve su to fantomi Louvrea i Bilalove imaginacije. Kroz njihove likove autor nam pripovijeda o ljudima koji kao duhovi “progone“ i opsjedaju velika umjetni~ka djela i na taj na~in ih iz pozicije posmatra~a, ali i direktnih u~esnika pri~a na temelju kojih su nastala, zauvijek obiljeàvaju. Rimski legionari, muze i slikari, njema~ki oficiri sa Mona Lisom, Nika Samotra~ka i njen nepoznati autor, bista egipatskog faraona i Direrov autoportret... - svi oni “oìvjeli“ su u Bilalovoj viziji, u okviru izlo`be koja }e 66

SLOBODNA BOSNA I 28.2.2013.

Enki:TEKST osnova.qxd

26.2.2013

23:50

Page 67

FANTOMI IZ MUZEJSKIH HODNIKA TAJNE REMEK-DJELA Bilal je najprije fotografisao slike i skulpture iz neobi~nih uglova, zami{ljaju}i li~nosti i okolnosti koje su bile u osnovi njihovog nastanka, a potom im je dodavao “fantomske” pastele

28.2.2013. I SLOBODNA BOSNA

Enki:TEKST osnova.qxd

26.2.2013

23:50

Page 68

ENKI BILAL U LOUVREU

u Louvreu biti postavljena do 18. marta ove godine. A prije dvije sedmice, Bilal je u Parizu promovirao i istoimenu knjigu. “I izlo`ba i knjiga su izvjesna evokacija moje prve posjete Louvreu, u koji me je odveo otac kad sam imao manje od deset godina“, kaè Enki Bilal. “Taj davni doìvljaj ostao mi je u sje}anju do dana dana{njeg pomalo fantomski. Nisam znao ni rije~i francuskog, ni{ta nisam razumio oko sebe, i sâm sam bio fantom“, sje}a se. Vjerovatno nema tog turiste koji je ikada posjetio Pariz a da nije bar zavirio u Louvre. Dnevno kroz ovaj muzej pro|e na desetine hiljada ljudi. Svi èle makar na trenutak “uìvo“ vidjeti slavnu Da Vincijevu Mona Lisu, djela Goye, El Greca i Delacroixa, fascinantne anti~ke i persijske skulpture... Tokom dana, kroz hodnike Louvrea rijeke ljudi putuju kao na pokretnoj traci, nametljivi i nezaustavljivi, {kljocaju svojim fotoaparatima i kamerama mobitela (pa ~ak i ako je to strogo zabranjeno) da bi kasnije sve te fotografije mogli postaviti na Facebook ili Twitter i pohvaliti se svojim kratkotrajnim susretima sa velikom umjetno{}u... Ali no}u, kad se muzejska vrata zatvore za posjetioce i sve utihne, doìvljaj Louvrea je potpuno druga~iji. U to se uvjerio i Enki Bilal, koji je puna tri mjeseca lutao muzejskim 68

salama, razgledao remek-djela, zbli`avao se s njima, naslu}uju}i i odgonetaju}i njihovu tajnu i su{tinu, fotografi{u}i ih iz neobi~nih uglova i zami{ljaju}i li~nosti i okolnosti koje su bile u osnovi njihovog

nastanka... Njegovi fantomi ~esto daju naslutiti tragi~ne sudbine: bol, strah i o~aj na njihovim licima i u o~ima, predavanje neumitnosti `ivota koja mo`e “zasjeniti“ ~ak i najcjenjenija umjetni~ka djela na

NERASKIDIVA VEZA S BOSNOM

Bilalovi radovi na aukcijama dostižu cijene i preko 100.000 eura Enki Bilal pre{ao je dug put od po~etka sedamdesetih godina pro{log stolje}a, kada je tek po~eo da objavljuje stripove u francuskim listovima i ~asopisima. Njegov otac Muhamed Hamo Bilalovi} radio je kao kroja~ za Josipa Broza Tita, zbog ~ega je njega i suprugu posao odveo iz Bosne u Beograd, gdje se i rodio sin Enes. U Parizu mali Enes (kasnije Enki) upoznaje Renéa Goscinnyja i zapo~inje svoju posve}enost stripu. U Goscinnyjevom magazinu Pilote 1972. objavljuje svoju prvu pri~u - Le Bol Maudit. Tri godine kasnije objavljen mu je prvi samostalni album, Zov zvijezda. Od tada, autor je desetina albuma, koji su mu obezbijedili mjesto na samom vrhu u svijetu devete umjetnosti. Njegova

ostvarenja nerijetko su obiljeèna reminiscencijama na zemlju porijekla, Bosnu i Hercegovinu. Tako prva pri~a iz Bilalove futuristi~ke serije San monstruma po~inje u Sarajevu, koje je predstavljeno fascinantnim crteìma, a junaci stripa su Bosanci, ro|eni u ratu od 1992. do 1995. godine. Bilalovi radovi danas na svjetskim aukcijama dostiù cijene i od preko 100.000 eura. U tom pogledu rekorder je me|u savremenim strip-crta~ima: jedno njegovo ostvarenje prodato je za 177.000 eura. Nema sumnje da }e Fantomi Louvrea, jo{ jedan u nizu impresivnih, mo}nih projekata ovog autora, u~vrstiti njegovu poziciju kao jednog od najinteresantnijih i najtalentovanijih umjetnika na{eg doba. SLOBODNA BOSNA I 28.2.2013.

Enki:TEKST osnova.qxd

26.2.2013

23:51

Page 69

FANTOMI IZ MUZEJSKIH HODNIKA potpuno imaginarni, ali s idejom da se povjeruje da je sve to postojalo. I mnogi vjeruju da su oni zaista postojali.“ Za Bilala, Fantomi Louvrea nisu samo povratak u doba kada se kao dje~ak po~eo susretati sa umjetno{}u i doìvljavati je onako kako je to samo dje~ija ma{ta u stanju percipirati. To je ujedno i svojevrstan hommage umjetnicima kojima se divi, poznatim i nepoznatim i koji su godinama, svjesno ili podsvjesno, uticali na njegovo stvarala{tvo. “Niko ne zna ko je isklesao Niku Samotra~ku. Dok sam boravio u Louvreu u mojoj fantaziji iskrsnuo je lik tog stvaraoca i predstava da je njegov ìvot zavr{en na nasilan na~in. Napravio sam mu hommage uz skulpturu koju je stvorio. Sli~no sam nastojao da u~inim i za sve druge umjetnike“, kaè ovaj autor i dodaje kako mu nije bio cilj novo vi|enje ili tuma~enje remek-djela u najve}em muzeju na svijetu, nego upravo otkrivanje “fantoma njihovog nastanka“ koji, nevidljivi, lebde oko njih.

INSTINKT I RAVNOTE@A PREDAVANJE NEUMITNOSTI @IVOTA Fantomi ~esto daju naslutiti tragi~ne sudbine: bol, strah i o~aj na njihovim licima i u o~ima...

planeti. Jer upravo ve}ina njih nastala su u doba kad je ìvot obi~nog ~ovjeka bio mnogo suroviji i teì nego danas. “Pravio sam fotografije u funkciji lica koja sam planirao da se pojave, tako da su slike ~esto namjerno ra|ene s pomjerenim kadrom. Selekciju je diktirao instinkt. Zami{ljao bih lik i fotografisao bih. Odmah sam vidio lica kako se pojavljuju, obi~ne ljude ~iji se ìvot, u odre|enoj epohi, iz osnova mijenja u susretu sa umjetno{}u“, obja{njava Bilal.

Tek kada bi likovi bili nacrtani, “ispri~ao“ bi njihove `ivote: “Ni{ta nisam unaprijed pripremao. Nije bilo scenarija prije crtanja. Izmi{ljao sam pri~e u funkciji likova koje sam naslikao. To je bilo kao da sam samom sebi, na neki na~in, postavljao zamke. Bio sam kasnije primoran da tretiram likove, takve kakvi su bili. Ali, u isto vrijeme, radio sam kao istori~ar, jer sam se trudio da sve bude vjerodostojno, da odgovara socijalnom `ivotu i umjetnicima onog vremena. Ljudi su, dakle, fantomi, Foto: Milomir Kova~evi} Stra{ni

SA PROMOCIJE KNJIGE U PARIZU Enki Bilal sa svojim prijateljem, umirovljenim generalom Jovanom Divjakom 28.2.2013. I SLOBODNA BOSNA

Cijeli projekat Les fantômes du Louvre realiziran je na inicijativu direktora Louvrea Henry Loareta, koji dobro poznaje Enkijev rad i èlio je da upravo Bilal stvori ne{to za muzejsku ediciju. Enki Bilal priznaje da u po~etku ni sam nije imao predstavu {ta bi to moglo biti. “Loaret mi je dao odrije{ene ruke. Nisam èlio da napravim strip i onda sam zamislio da uradim ove likove. Prva ideja mi je bila da sve fotografi{em, ali sam brzo zaklju~io da je to lo{a metoda i da bi trebalo da pustim da me djela privla~e. Opustio sam se i po~eo da reagujem na ono {to zaista skrene pa`nju mom pogledu. Sve je, zaista, bilo instinktivno“, pri~a Bilal.. “Nipo{to nisam èlio da intelektualizujem moj prosede. Istovremeno, poku{ao sam da stvorim ravnoteù izme|u slike, skulpture, objekata, prostora i perspektive. Odlazio sam nekoliko puta u Louvre i napravio oko 400 fotografija. Ve} pri nastajanju, bila je to nesvjesna selekcija, a kasnije sam odabrao 23 za Louvre i 22 za knjigu.“ Na promociji Bilalove knjige Fantomi Louvrea u Parizu okupilo se mnogo poznatog svijeta. Brojni fanovi njegovih stripova, koji su prevedeni na desetine jezika, strpljivo su ~ekali u redovima ispred knjiàra kako bi dobili potpis slavnog autora. U Baru kulture 61 Bilalu su, me|u ostalima, do{li ~estitati i umirovljeni general Armije BiH Jovan Divjak, novinar Remy Ourdan, biv{i ratni izvje{ta~ Le Mondea iz Sarajeva, sarajevski fotograf sa pari{kom adresom Milomir Kova~evi} Stra{ni (koji nam je ljubazno ustupio nekoliko svojih fotografija za ovaj tekst) i mnogi drugi... 69

prvi-KULT market MUZIKA-KINO:prvi-KULT market MUZIKA-KINO.qxd

25.2.2013

19:24

Page 70

KULT MARKET MUZIKA

MILO[

Latino “Milo{ Karadagli}, nova zvijezda klasi~ne gitare iz susjedstva”, samo je jedan od naslova u medijima koji opisuju tog gitarskog majstora. E, pa, Milo{ je snimio album Latino na kojem se nalazi {esnaest pjesama. Zanimljivo je kako se taj crnogorski glazbenik sa {esnaest godina prijavio na londonsku Academy of Music s ku}nim videom i pro{ao.

“Nemesis”, novi studijski album finske grupe “Stratovarius”

Čudesna energija

STRAY DOG

Fire’s Never Wrong Nakon 2010. i odluke o samostalnom muziciranju, beogradski indie folker Du{an Strajni} osnovao je band Stray Dog. S bandom je godinu kasnije snimio album Almost, koji je zabilje`io izvrsne reakcije kriti~ara i publike. Band je snimio i drugi studijski album Fire’s Never Wrong, koji ~ini devet pjesama, a na albumu gostuje i Devendra Banhart.

RAY MANZAREK

Light My Fire Rijetko imamo prigodu predstaviti neko knji`evno djelo usko vezano uz glazbu. Rije~ je o petnaest godina starom djelu Raya Manzareka Light My Fire - moj `ivot s Doorsima. Ova knjiga je upravo objavljena na doma}im jezicima, pa }e se fanovi tog kultnog banda zasigurno obradovati memoarima vezanim za Morrisona i ekipu.

SAMO “VARI”, STRADI Stratovarius, najpoznatiji finski power metal band

[to dobijete kada spojite violinu najpoznatijeg svjetskog graditelja violina Stradivariusa i ime najpoznatijeg svjetskog branda iz oblasti elektri~nih gitara Fender Stratocaster? Odgovor je Stratovarius, najpoznatiji finski power metal band, koji je svjetsku slavu prvi put okusio jo{ 1989., kada su svojim prvim albumom Fright Night nagovijestili uspje{nu karijeru. Iako u biografiji na slu`benoj stranici i dalje stoji kako se radio o finskom bandu, u Stratovariusu sviraju i klavijaturist iz [vedske i bubnjar iz Njema~ke. Band ~ine pjeva~ Timo Kotipelto, klavijaturist Jens Johansson, gitarist Matias Kupiainen, basistica Lauri Porra i bubnjar Jorg Michael. Do sad su objavili ~etrnaest albuma. Vrhunac karijere banda zbio se izme|u 1997. i 1999., izdanjima Visions i Destiny. To je bilo razdoblje u kojima su se naklade udvostru~ile, koncerti rasprodani, osvajale nagrade. Najzaslu`niji za status koji danas u`iva Stratovarius je pjeva~ Timo Kotipelto, koji je svojim glasom i karizmati~nom pojavom bandu dao novi zamah i status kultnog skandinavskog banda. Nemale zasluge idu i Derecku Riggsu s kojim band ima suradnju jo{ od 2000., od kada im on crta naslovnice albuma. To je onaj genijalni britanski crta~ koji je osmislio i izmislio najpoznatiju heavy metal maskotu. Naravno, rije~ je o Eddiju, maskoti Iron Maidena. Nemesis }e u prodavnice za desetak dana, sadr`i jedanaest pjesama, a otvara ga Abandon, u kojoj sve pr{ti od ~udesne energije. Slijedi je Unbreakable, uz neobi~an

klavirski uvod koji vrlo brzo ustupa mjesto èstokim riffovima i melodi~nim vokalima Tima Kotipelta. Zbilja sve pohvale basistici Lauri Porra, koja je odli~nim dionicama oplemenila cijeli album. Pjesma Out of Fog nekako se sama po sebi izdvaja od ostatka albuma. Iako stadionska, sa epskim pozadinskim podlogama, pjesma sadrì i modernisti~ku metal crtu. Pjesma Castles In the Air uklapa se u epske teme kojima se band bavi ve} duè od dvadeset i tri godine. Tu su jo{ i brze pjesme Dragons i balada If the Story is Over koja pjeva o Avalonu, mitskom otoku iz vremena kralja Arthura. Album zatvara futuristi~ka pjesma Nemesis, kojom dominiraju klavijature i gitarske dionice. Sve u svemu, finski metalci imaju jo{ jedan odli~an album, nabijen pozitivnom energijom, koji }e zasigurno, kao i obi~no, dosegnuti veliku nakladu. (M. Ili~i})

TOP LISTA (iz “Top 40” BH radija 1) 1. 2. 3. 4. 5.

Battle Box: Battle Box Bad Religion: Fuck You C2C ft. Derek Martin: Happy Miss Li: Plastic Faces Rudimental ft. John Newman & Alex Clare: Not giving in 6. The Postal Service: A tattered line of string 7. Depeche Mode: Heaven 8. Non Tiq: Love Machine 9. Blaudzun: Flame on my head 10. Asgeir Trausti: Leyndarmal

SLOBODNA BOSNA I 28.2.2013.

prvi-KULT market MUZIKA-KINO:prvi-KULT market MUZIKA-KINO.qxd

25.2.2013

19:24

Page 71

KULT MARKET KINO KRITIKA Film “Nije ti život pjesma s Havaja” (Hrvatska, 2012.), u režiji Dane Budisavljević

Propitkivanje vlastite sebičnosti

Autorica se filmom sna`no bori za korektniji odnos prema istospolnoj zajednici

28.2.2013. I SLOBODNA BOSNA

Arpad Bogdan Igrani film iz 2007., koji je jednim dijelom nastao i od autobiografskog iskustva, a govori o nemo}noj siro~adi, koja do svoje osamnaeste godine `ive u ma|arskim dr`avnim domovima. U fokusu pri~e je Attila, mladi Rom koji nastoji saznati kako je dospio u dom. Biv{i direktor doma mu predaje osobni karton. Da li }e to pomo}i Attili? Film o najnemo}nijim i najmla|im pripadnicima na{e vrste, o nedu`noj djeci. Ocjena: 4

TRGOVAC ^ETIRIJU GODI[NJIH DOBA

DANIN “@IVOT”

Nije ti ìvot pjesma s Havaja je naziv veoma lijepog i pou~nog dokumentarnog filma autorice Dane Budisavljevi}. Rije~ je o autobiografskoj pri~i same autorice, koja kroz formu nekoliko zajedni~kih objeda sa ~lanovima svoje uè obitelji propitkuje njihov odnos prema ~injenici da je ona homoseksualna osoba. Kroz iznimno zanimljive likove, odnose, sukobe, razrje{enja, propitkivanja, autorica ne samo da propitkuje njihov odnos prema njenoj odluci, ve} se i sama suo~ava sa svojim, ne uvijek ispravnim stavom. Naprimjer, ona je zamjerala roditeljima u jednom periodu ve}u brigu o sinu, tj. njenom bratu nego o njoj, iako se njen brat u to doba lije~io kemoterapijom... Autorica se filmom sna`no bori za korektniji odnos prema istospolnoj zajednici i pojedincima u toj zajednici, no propitkuje i vlastitu sebi~nost u tom odnosu snaga na terenu. U svakom slu~aju, potreba za suo~avanjem, propitkivanjem, njenim, na{im, njihovim pogre{kama, predrasudama, tuma~enjima, izrazito je zdrava, vodi u bolji i jasniji odnos, ìvot, u odgovornije, svjesnije i savjesnije ìvljenje. To je ono {to je po meni najzna~ajnije u ovom filmu. Samokriti~nost je ne{to {to se isti~e, bilo kroz autoricu bilo kroz njenu obitelj, koja se javno suo~ava, putem ovog filma, s nizom stvari iz ìvota. Nerijetko se susreti s obitelji svode na jedenje, ru~kove, ve~ere... Napraviti korak dalje, otvoreno komunicirati, smatram da je jako dobronamjerno i pozitivno iskustvo. Naravno, ono uklju~uje slu{anje drugih, tu|e stavove i misli, naravno i obrnuto. Ne negiranje drugih, ve} uvaàvanje. Dana jako iskreno, jako nje`no,

SRETAN NOVI @IVOT

prezentira sve to u ovom filmu. Mislim da je film ohrabrenje mnogima, bez obzira na seksualno opredjeljenje, bez ozbira da li se radi o obitelji ili krugu prijatelja, ili {iroj zajednici, da se komuniciranjem {to{ta mo`e spoznati. Po meni je komunikacija osnovni lijek, a nekomunikacija ili lo{a komunikacija izvor svih problema na svijetu. Bez komunikacije smo zajedljivi, nemamo uvid u prave informacije, odnosi nisu potpuni, unato~ ogromnom potencijalu za iste. Zato, ne gadimo, ne mrzimo, ne ~inimo drugom “psine”. Komunicirajmo! Volimo se, ljudo`deri! (D. Jane~ek) AMERI^KI BOX OFFICE A Good Day to Die Hard (John Moore) 2. Identity Thief (Seth Gordon) 3. Safe Haven (Lasse Hallstrom) 4. Escape from Planet Earth (Cal Brunker) 5. Warm Bodies (Jonathan Levine)

Rainer Werner Fassbinder Igrani film u boji iz 1971., koji je reìrao te scenario za njega napisao veliki Rainer Werner Fassbinder. Hans Epp odlazi u bar i opija se. Bavi se trgovinom vo}em. Dostavio je vo}e biv{oj ljubavnici Ingrid, te je to prouzrokovalo sva|u s njegovom suprugom, zbog koje je oti{ao u bar. Hans, naàlost, po~inje biti nasilan prema èni, doìvljava sr~ani udar, nemo}an da radi zapo{ljava Anzella, s kojim je njegova èna imala intimniji odnos... Ocjena: 4

VJETAR ]E NAS ODNIJETI

Abbas Kiarostami

TOP 5 U BH. VIDEOTEKAMA 1. Charilijev svijet (Stephen Chbosky, Summit Entertainment) 2. Potraga za Nemom 3D (Andrew Stanton, Lee Unkrich, Walt Disney/Pixar) 3. Kraljevska afera (Nikolaj Arcel, Zentropa Entertainments, Discovery film i video) 4. U dobru i u zlu (David O. Russell, The Weinstein Company) 5. Nemogu}e (Juan Antonio Bayona, Summit Entertainment)

Film velikog Abbasa Kiarostamija iz 1999. godine. Abbas je i reìrao film i napisao scenarij za njega. Jedan inènjer s jo{ dvoje kolega putuje iz Teherana u selo Siah Dareh. Provode dan u selu te posmatraju ìvot tamo. Inspiracija za film potje~e od istoimene pjesme Furugha Farrukhzada. Film je nagra|en specijalnom nagradom ìrija na Festivalu u Veneciji. Ocjena: 4

drugi-KULT market MALI SPORT-LIFE:drugi-KULT market MALI SPORT-LIFE.qxd

27.2.2013

0:10

Page 72

KULT MARKET AUTOMOBILI

Golf GTD

SPORT Osam tačaka iz UEFA-e

Plan za spas nogometa FINANSIJSKA RAVNOPRAVNOST Ekonomski plan Evropske komisije

Na ovogodi{njem sajmu u @enevi, VW }e predstaviti najnoviju verziju Golfa GTD, ovog sportskog modela ~iji motor sa 184 KS TDI ve} ispunjava standarde emisija EU 6.

MOTOCIKLI

Yamaha

Novi mali zvrk dolazi iz Yamahe. Aerox je brand me|u skuterima od 50 ccm. Iako je ve} du`i niz godina zapravo nepromijenjen, i dalje je pri samom vrhu ponude u svojoj klasi.

DESIGN

McLaren McLaren je objavio zvani~ne slike modela P1, koji ima benzinskoelektri~ni pogon snage 915 KS i ubrzanje od 0-200 km/h, {to je br`e od Bugatti Veyrona. Proizvodna verzija spolja se razlikuje od konceptualne samo po otvorima za hla|enje ko~nica.

Evropska unija je najavila da }e stati na kraj basnoslovnim iznosima koji se ispla}uju prilikom transfera sporta{a. Od novih pravila bi zbog uvo|enja tzv. fairplay-pristojbe trebali profitirati manji klubovi. Cilj najnovije inicijative Evropske komisije je “kroz bolju raspodjelu stvoriti uvjete za po{teno i uravnoteèno trì{no natjecanje izme|u klubova“. Ono {to se zapravo krije iza ove formulacije, koja proizlazi iz nacrta radne grupe Evropske komisije pod nazivom Good Governance in Sport, zapravo bi moglo do temelja revolucionirati sada{nju praksu prilikom transfera igra~a iz jednog u drugi klub. Stru~njaci Evropske komisije su, zajedno s predstavnicima vode}ih nogometnih udruènja, FIFA-e, UEFA-e, EPFL-a (Europske profesionalne lige) i ECA (Europska udruga klubova), predstavili plan s osam ta~aka koji bi trebao do kraja godine biti preto~en u gotov koncept. Jedna od najva`nijih ta~aka je klauzula o uvo|enju tzv. fairplay-pristojbe koja bi se u korist manjih klubova pla}ala u slu~aju da iznos prilikom transfera sporta{a prije|e odre|eni iznos. Oko visine iznosa se jo{ ne zna ni{ta, ali o njemu bi se zajedni~ki trebali dogovoriti predstavnici me|unarodnih nogometnih organizacija i klubova. Nadalje bi transferi trebali postati transparentniji te bi trebala biti detaljnije poja{njena uloga posrednika. To se posebno odnosi na ulogu agenata koji pojedine igra~e posu|uju klubovima.

Osim toga bi tzv. buy out-klauzule u ugovorima o transferu trebale biti “primjerenije”. Time bi iznosi poput 250 milijuna eura, koliko je FC Barcelona platila za “otkup” Lionela Messija, postali nemogu}i. Jadna od ukupno osam ta~aka koncepta se odnosi i na tzv. za{titno razdoblje tokom kojeg igra~ na smije napustiti klub. To vremensko razdoblje se ubudu}e ne bi smjelo produljivati jer to “povisuje otkupne svote”. Reforma trì{ta profesionalnih sporta{a time bi, po prvi put nakon 17 godina i presude u slu~aju Bosman, doìvjela novi uzlet. Belgijski profesionalni nogometa{ Jean-Marc Bosman podnio je tada tu`bu (i dobio spor) pred Europskim sudom protiv visoke svote koju je njegov klub traìo kao od{tetu i to ~ak nakon isteka ugovora. Najnoviji politi~ki impuls bi trebao smanjiti neravnoteù izme|u siroma{nih i bogatih klubova. Od svih svota koje se isplate prilikom transfera kod manjih i amaterskih klubova zavr{ava tek oko dva posto, stoji u dokumentu Europske komisije. Na neprihvatljive prakse prilikom transfera sporta{a Europska komisija je u dokumentu pod nazivom “Razvoj evropske dimenzije sporta” ukazivala jo{ 2011. Ovdje se utvr|uje kako transferi sporta{a uvijek iznova izazivaju pozornost javnosti jer “postoje dvojbe glede zakonitosti i transparentnosti prilikom protoka velikih nov~anih iznosa”. Ukupna svota ispla}ena za transfere se u razdoblju od 1995. do 2011. pove}ala za sedam puta. (dw.de) SLOBODNA BOSNA I 28.2.2013.

drugi-KULT market MALI SPORT-LIFE:drugi-KULT market MALI SPORT-LIFE.qxd

25.2.2013

16:23

Page 73

KULT MARKET LIFESTYLE O čitanju i čitateljicama kroz povijest

Ponos i predrasude

OBAVEZNO [TIVO Neki lije~nici tvrdili su da knjige nisu dobre za `ensko zdravlje, a kao lijek su propisivali - prestanak ~itanja i brak

U knjizi The Woman Reader autorica Belinda Jack opisuje povijest ~itateljica od praistorije do danas, navodi te{ko}e i predrasude s kojima su se susretale, te kako su same sebe doìvljavale. Mnoge autorice ranijih tekstova ispri~avaju se {to su se usudile „podi}i pero“, a ~itateljice potajno „gutaju“ nedopu{tenu literaturu. âk i kad se ène obrazovalo, postojali su na~ini da ih se odvrati od ozbiljnijeg ~itanja - ~itanje je prikazivano kao nezdravo i neprikladno, a ène koje su stremile intelektu smatrane su mu{kobanjastima i ~esto ismijavane. Čitateljice su kroz povijest dugo povezivane s upitnim moralnim vrijednostima, dok je ~itanje i obrazovanje mu{karcima oduvijek davalo mo} i autoritet. U srednjem vijeku ène èljne znanja i ~itanja ~esto su odlazile u samostan, a i tu su se neke preru{avale u mu{karce jer su kao redovnici uìvale ve}e slobode i mogle putovati. Crkva {tampa kataloge zabranjenih knjiga i tek reformacija u 16. stolje}u {iri pismenost, Bibliju prevodi na svjetovne jezike i tako mnogim ènama omogu}uje da prvi put ~itaju. U 18. stolje}u, ja~a srednja klasa, trgova~kom staleù obrazovane k}eri i supruge postaju statusni simboli, ali jo{ uvijek im muèvi i o~evi propisuju lektiru. Postoji zazor od toga da ène ~itaju ljuba28.2.2013. I SLOBODNA BOSNA

vne romane, u kojima su glavne junakinje ~esto jake ène koje svojim postupcima u pitanje dovode brak i postoje}i dru{tveni poredak. Goethe svojoj sestri Corneliji u pismu zabranjuje ~itanje ljubavnih romana, predloìv{i da joj on odabere odre|ene dijelove literature. Neki lije~nici tvrde da ~itanje nije dobro za ènsko zdravlje, da izaziva konvulzije i nedostatak mlijeka u trudno}i, a kao lijek propisuju - prestanak ~itanja i brak! Nije ~udo da su se zbog prevladavaju}ih predrasuda mnogi mu{karci podozrivo odnosili prema èlji svojih ìvotnih druìca za ~itanjem. Trebali su biti jako slobodoumni da se ne bi obazirali na stereotipe. Vrijeme je to kad bogatiji stale` stvara privatne biblioteke, otvaraju se saloni u kojima bogatije dame primaju uvaène goste s kojima, izme|u ostalog, raspravljaju i o pro~itanim knjigama. No, ve}ini je knjiga jo{ uvijek nedostupna - u to doba cijena jednog romana u Engleskoj mogla je prosje~nu obitelj hraniti dvije sedmice! Od 19. stolje}a u imu}nijim obiteljima djevojke se poti~e da pi{u dnevnik, ali on nije intiman, ve} je dio dru{tvenog i obiteljskog ìvota. Poznato je da su Lav Nikolajevi~ Tolstoj i njegova supruga Sofija ~itali jedno drugome dnevnike, a kompozitorica i pijanistica Clara Schumann u mladosti je dnevnik pisala s ocem, a kasnije sa suprugom Robertom Schumannom. Iako ène sve strastvenije “gutaju“ romane, debate o njihovoj {tetnosti traju i po~etkom 20. stolje}a, jer ène se psihi~ki, fizi~ki i moralno smatraju slabijima od mu{karaca, pa bi romani kod njih mogli potaknuti histeriju, ~ak i ludilo. Autorica podsje}a da je Flaubert zbog “nemoralnosti“ romana Madam Bovary zavr{io na sudu, i pita se nije li se tada sudilo i ~itateljicama ljubavnih romana? Mogu}e je i zapitati se - da ène nisu po~ele ~itati romane o jakim, pametnim ènama koje su se izborile za sebe, mo`da bi ih zauvijek sputavali mu{karci koji odlu~uju o svemu {to ih se ti~e, ~ak i o lektiri koju smiju ~itati? UNESCO predvi|a da }e 2015. oko 800 miliona ljudi, dakle petina svjetskog stan ovni{tva, i dalje biti nepismena, te isti~u kako u arapskim zemljama jo{ uvijek polovina èna ne zna ~itati i pisati. One se za pravo na ~itanje tek trebaju izboriti. (Priredila: M. Radevi})

VELIKA BRITANIJA

Nogomet Igranje nogometa se pokazalo u~inkovitim u sniàvanju povi{enog krvnog tlaka, kaù britanski znanstvenici s University of Exeter. U njihovom istraìvanju su sudjelovala 22 mu{karca i svi su imali blagu do umjerenu hipertenziju prije nego {to su po~eli rekreativno igrati nogomet dva puta sedmi~no u trajanju od po sat vremena. Nakon {est mjeseci kod tri ~etvrtine ispitanika visina krvnog tlaka bila je u preporu~enim granicama.

SAD

Pam}enje Dobro raspoloènje kod osoba starije ìvotne dobi povezano je s pobolj{anjem pam}enja i sposobnosti dono{enja odluka. Rezultati istraìvanja objavljeni u stru~nom ~asopisu Cognition and Emotion temelje se na pra}enju 46 ispitanika u dobi od 63 do 85 godina. Znanstvenici poja{njavaju kako je upravo kvalitetno pam}enje nu`no za popravljanje sposobnosti dono{enja odluka.

KINA

@ene za udaju Kineska vlada naredila je nacionalnom feministi~kom udruènju da kroz medijske napise potakne ène u dobi izme|u 27 i 30 godina da na|u partnera za brak, budu}i da je sve ve}i broj èna koje su obrazovane i ìve u gradskim sredinama, a nisu udate. “Lijepim djevojkama ne treba puno obrazovanja da se udaju za bogatog muà. No, djevojke prosje~nog ili lo{ijeg izgleda te{ko nalaze ìvotnog saputnika, jer su nepoèljne“, navodi se u jednom od takvih “namjenskih“ ~lanaka.

treci-KULT market FENJER-PREKO GRANICE:treci-KULT market FENJER-PREKO GRANICE.qxd

27.2.2013

0:07

Page 74

KULT MARKET CRVENI FENJER

ENGLESKA

Sammi Jo

Seks postaje skupa roba

Nadnica za blud

Sammi Jo nije lik iz nekada{nje popularne sapunice Dinastija koja je `arila i palila ’80-ih pro{log stolje}a, no unato~ tome ova zanosna Britanka pali i `ari jednakom stra{}u.

BRAZIL

Talita Correa

EKONOMSKA EKONOMSKA STUDIJA STUDIJA

O O recesiji, recesiji, sifilisu sifilisu ii mu{ko-`enskim mu{ko-`enskim odnosima odnosima

Talita je brazilski model i djevojka koja vrlo brzo stje~e slavu u svijetu modelinga.

ENGLESKA

Natalie Hawker Zbog svojih fizi~kih atributa Natalie se ~esto nalazi na razli~itim listama ljepotica, a nedavno je snimila i provokativan video u kojem otkriva sve svoje dra`i.

Zaboravite antibebi pilulu. Za suvremeni odnos prema seksualnosti odgovoran je penicilin kojim je zauzdan podmukli sifilis, tvrdi ameri~ki ekonomist Andrew Francis. Govore}i ekonomskim jezikom, seks je do tada bila skupa roba, koja se pla}ala stra{nom bole{}u, a do “demokratizacije po`ude“ je do{lo {ezdesetih, kada su se ljudi oslobodili straha od te “Bo`je kazne za blud“. Sve do pojave side, kada mu je cijena opet sko~ila. Danas? Zbog u~inkovitih lijekova, seks je iznova pojeftinio. Ali opet se budi sifilis. Slobodna ljubav i seksualno samoodre|enje bili su karma hipi pokreta ro|enog u SAD-u {ezdesetih godina. Bile su to godine baby booma, stvaranja seksualnih simbola, u modu su do{li obrazovni filmovi, a seksualni cunami je odmah zapljusnuo i evropsko dru{tvo. [to je bio okida~ revolucije? Pronalazak razvikane antibebi pilule i lateks prezervativi, tvrdi se. Ali, zaboravite pilulu. Za suvremeni odnos prema seksualnosti odgovoran je penicilin, vi{e od desetlje}a stariji od pilule. Tako barem tvrdi ameri~ki ekonomist Andrew Francis sa Sveu~ili{ta Emory u Atlanti, dokazuju}i u svojoj studiji naslovljenoj Nadnica za grijeh: Kako je otkri}e penicilina preoblikovalo suvremenu seksualnost da je kori{tenje ovog antibiotika pedesetih godina dovelo do zna~ajnog smanjenja sifilisa, oslobodiv{i ljude straha od te stra{ne “Bo`je kazne za blud“. Kako sifilis pojede mozak, najbolje dokazuje primjer ameri~kog mafija{a Al

Caponea koji je od te bolesti umro u 48. godini. Zarazio se jo{ u mladosti, a njegov lije~nik je izjavio da je godinu dana prije smrti imao mentalne sposobnosti 12godi{njeg djeteta. Sifilis se doista smatrao nadnicom za blud, protiv kojega je jedina potpuno sigurna za{tita (kako prije, tako i danas) bila apstinencija. Ono {to je kasnije bila sida, to je sifilis bio tridesetih i ~etrdesetih godina, kada je 1939. od te bolesti u SAD-u poumiralo 20.000 ljudi. Novinski oglasi su i po~etkom pedesetih upozoravali na oprez, jer je “1.500.000 Amerikanaca zaraèno sifilisom ili gonorejom, a da to ne znaju“. Dru{tvo pedesetih stoga i nije bilo ba{ toliko licemjerno po pitanju seksa, kakvim ga doìvljavamo danas, kaè Andrew Francis, jer je imalo razloga za propovijedanje suzdrànosti. Za{to jedan ekonomist, nau~en na baratanje pojmovima kao {to su profit, cijena ili dividende, analizira ne{to tako nemjerljivo kao {to je ljudska intima, ukoliko nije rije~ o prostituciji? Francis, naime, i seks tuma~i rje~nikom ponude i potra`nje, vi{e i niè cijene. Govore}i ekonomskim jezikom, slobodna ljubav je u doba sifilisa bila naprosto preskupa, budu}i da je cijena seksa mogla biti smrtonosna bolest. A onda je do{ao penicilin, zahvaljuju}i kojemu je od 1947. do 1957. broj mrtvih smanjen za 75, a broj novooboljelih za 95 posto. Oslobo|ena bolesti, Amerika je bila spremna za procvat “demokratizacije poùde“, tvrdi Andrew Francis. (t portal) SLOBODNA BOSNA I 28.2.2013.

treci-KULT market FENJER-PREKO GRANICE:treci-KULT market FENJER-PREKO GRANICE.qxd

25.2.2013

16:21

Page 75

KULT MARKET PREKO EX-YU GRANICA “Gangster te voli“ na ZagrebDoxu

Priča o Amoru iz Imotskog

SPLIT

Veseljko Tatjana Bebi} Beba, svestrana splitska umjetnica i k}erka humoriste i novinara Tome Bebi}a, na svojoj aktuelnoj izlo`bi pod nazivom Neozbiljna izlo`ba ozbiljnog karaktera, postavljenoj u splitskom Figa food baru, predstavila je duhovite crte`e falusa koje je, u skladu s mu{kim karakterima, nazvala “dare`ljivi”, “veseljko”, “hipi”, “odgovorni”, “doktor koji ima lijek za sve”, “mamin sin”...

BEOGRAD

Krugovi AUTENTI^NE PRI^E Film Neboj{e Slijep~evi}a o bra~nom posredovanju i vje~noj potrazi za ljubavlju

Svjetskom premijerom filma Gangster te voli reditelja Neboj{e Slijep~evi}a, u Zagrebu je 24. februara otvoren deveti festival dokumentarnog filma ZagrebDox. “Čovjek mora biti ro|en za to”, kaè Nediljko Babi}, ~uveni bra~ni posrednik iz Imotskog, dok za~e{ljava brkove u uvodu filma. Zbog svoje snala`ljivosti simpati~ni Nediljko prozvan je Gangster, a do sada je uspje{no sklopio 280 brakova. O “imotskom Amoru”, fenomenu bra~nog posredovanja, ali i o budu}nosti dokumentaraca, reditelj Neboj{a Slijep~evi} govorio je za Jutarnji list. “Po~etna ideja bila je da radim film o dogovorenim brakovima. Kada smo moja producentica Vanja Jambrovi} i ja krenuli u istraìvanje, ime Nediljka Babi}a bilo je prvo koje bi se pojavilo, pri ~emu sam ve} prilikom na{eg prvog susreta shvatio sam da on nudi neusporedivo vi{e od onoga {to su o njemu izvje{tavali mediji“, pri~a Slijep~evi}. “Krenuo sam od nedoumice koja je svrha braka danas, a na kraju smo pratili pri~u Bugarke Maje, samohrane majke koja je po svemu èna kakvu bi mnogi poèljeli, ali je imala velike pote{ko}e na}i partnera u Hrvatskoj zbog silnih predrasuda kojima su hrvatski mu{karci naoruàni. Pritom na Nediljkov posao ne gledam toliko kao na bra~no posredovanje, ve} na posredovanje u ljubavi. Ljudi iz raznoraznih razloga ne znaju kako upoznati ili pristupiti poten28.2.2013. I SLOBODNA BOSNA

cijalnom ìvotnom partneru, a on im pomaè da na|u pravi pristup, i uz malo sre}e ostvare vezu“, kaè Slijep~evi}. Rad na dokumentarnom filmu ovaj autor smatra usamljeni~kom odisejom, prije svega iz finansijskih razloga: “Mislim da je put do uspjeha hrvatskog filma pri~ati autenti~ne hrvatske pri~e koje su nama lokalno bitne. Dominacija igranog filma koja traje zadnjih sto godina zapravo je proiza{la iz nemo}i dokumentarnog filma, a ta nemo} nastajala je zbog tehni~kih ograni~enja, ali danas je tehnologija postala toliko savr{ena da ja prakti~ki sam mogu snimiti dugometra`ni film. Puno autora danas tako radi, uzmite za primjer Iliana Meteva koji je s filmom Posljednja ambulantna kola Sofije poharao svjetske festivale. Mislim da je to prava revolucija, koja }e postepeno donijeti dominaciju dokumentarnog filma nad igranim, pogotovo kad je rije~ o nacionalnim kinematografijama.“ Slijep~evi} je reìrao i kratki film [amar za prvi dio omnibusa Zagreba~ke pri~e, a zanatski se najvi{e izgradio na hvaljenom televizijskom serijalu Direkt u produkciji Fade Ina. Kao svoje dokumentaristi~ke uzore navodi Krstu Papi}a i Zorana Tadi}a, te prije svih @elimira @ilnika, a od stranih autora to su bra}a Maysles, zatim Victor Kossakovsky, koji na ovogodi{njem ZagrebDoxu ima svoju retrospektivu, te kazahstanski reditelj Sergey Dvortsevoy. (Priredila: M. Radevi})

Film Krugovi reditelja Srdana Golubovi}a, inspirisan herojskim ~inom Trebinjca Sr|ana Aleksi}a ratnih 90-ih, premijerno je prikazan 23. februara u Sava centru, nakon nagrada koje je nedavno osvojio na Sundanceu i Berlinaleu. Poslije Beograda, slijede projekcije u Novom Sadu i Podgorici, a ovo ostvarenje uskoro bi trebala vidjeti i bh. publika...

PODGORICA

Marquez Prvo crnogorsko izdanje romana Sto godina samo}e kolumbijskog nobelovca Gabriela Garcie Marqueza predstavljeno je na Zimskom salonu knjiga u Podgorici. O knjizi su govorili pisac i knji`evni kriti~ar Bal{a Brkovi} i Jelena Krsmanovi}, urednica izdava~ke ku}e Nova knjiga koja je i objavila ~uveni Marquezov klasik.

Cetri oka:Cetri oka.qxd

27.2.2013

0:28

Page 76

U ^ETIRI OKA BH. INFO Uvijek odjekuje kada se u prodaji pojavi novi broj Odjeka! Barem u ovoj rubrici. Uvodnik, Ogledi, Dru{tvene teme, Svijet poezije, Razmatranja, Putopisi du{e, Prikazi. Ali, i Specijalni prilog. Pa, provjerite kome je posve}en... Ma, svega, na stotinu ~etrdeset i dvije stranice Odjeka. I za svega sedam KM.

Razgovarao: DINO BAJRAMOVI]

MC FRENKIE, tuzlanski reper

Nek’ se “Napa}eni Bo{njo” dobro zavrti...

Do sada je ekipa filma Halimin put, koji je po scenariju na{eg autora Fe|e Isovi}a reìrao hrvatski reditelj Arsen Anton Ostoji}, osvojila {est nagrada i sudjelovala na ~etiri me|unarodna filmska festivala. U narednom periodu Halimin put }e biti prikazan i na festivalima u New Yorku, Los Angelesu, Pragu, Maroku i Clevelandu. Na uglednom Me|unarodnom takmi~enju Davorin Jenko, za klaviriste i duva~e, u Beogradu, {esnaestogodi{nji mostarski pijanista Mirza Golo{ osvojio je tre}e mjesto u kategoriji C klavir solo. Mirza, u~enik drugog razreda Muzi~ke {kole I i II stupnja Mostar, uspio je biti “bronzani” u konkurenciji trideset i dva mlada evropska umjetnika. Na nekoliko lokacija u Sarajevu, do 3. marta }e biti odràn 4. festival jednog lica. To “jedno lice”, odnosno organizator ove kulturne manifestacije, je reditelj i knjièvnik Ratko Orozovi}. Koji tako, na veoma zanimljiv na~in, proslavlja 69. ro|endan i ~etrdeset i devet godina djelovanja na umjetni~koj sceni. U petak je Dan nezavisnosti, pa nam svima, od srca, sretan praznik! A dan ranije }e, odnosno no} ranije, tim povodom, Udruènje likovnih umjetnika BiH predstaviti javnosti “izlo`bu umjetni~kih djela nastalih u toku pro{logodi{njeg radnog saziva Internacionalne kolonije Po~itelj; Izlo`ba nosi simboli~an naziv Po~iteljska pri~a”.

U ponedjeljak, 25. februara, u programu MTV Adria premijerno je

prikazan novi spot na{eg repera Frenkieja Napa}eni Bo{njo. “Ovo je jedan od mojih najzahtjevnijih spotova, jer smo imali vi{e od ~etrdeset statista. Ekipa koja ga je radila zaista se pokazala profesionalnom i bez obzira na iscrpljuju}i rad uìvali smo u svakom trenutku stvaranja cijelog videa. Snimali smo dan poslije mog koncerta u Linzu, pred kraj pro{le godine, a autori spota su Dinko Draganovi} i Sini{a Vidovi}“, kaè nam Frenkie: “Ovo je peti spot sa albuma Troyanac, a jo{ dva su u montaì. Ali, polako, nek’ se prvo Napa}eni Bo{njo dobro zavrti. A uz prikazivanje tog spota ide i moj novi zagreba~ki koncert 2. marta, te novi sarajevski koncert, 16. marta u Art kinu Kriterion.” Dok ~itate ove redove, ekipa HTV-a predvo|ena Darijom Marjanovi} nalazi se u Tuzli, gdje snima reportaù o Frenkieju. Mo}i }ete je pogledati u emisiji Horizonti, najvjerovatnije sljede}e sedmice.

SNEŽANA ALIČ, glumica iz Sarajeva SNE@ANA ALI^ “Neko je rekao kako se nada da }e predstava biti inteligentna kao {to je bio i sam Karim”

U sarajevskom klubu Cinemas Sloga 22. marta, sa po~etkom u 22 sata, koncert }e odr`ati splitska grupa Libar. “Grupa je sastavljena od petorice pjeva~a, ~lanova ponajboljih dalmatinskih klapa i pet instrumentalista, ~lanova eminentnih bendova splitske muzi~ke scene”, dio je saop{tenja organizatora ovog koncerta.

SLOBODNA BOSNA I 28.2.2013.

Cetri oka:Cetri oka.qxd

27.2.2013

0:29

Page 77

Dr. ZLATKO HADŽIDEDIĆ, sarajevski politolog

“Tajna veza” izme|u liberalizma i nacionalizma U ~etvrtak, 28. februara u 13 sati, na Fakultetu politi~kih nauka u Sarajevu bi}e promovisana Va{a knjiga: Silom slobodni: paradoksi liberalizma i nacionalizma. [ta Vas je potaknulo da u svojoj knjizi istraùjete vezu izme|u nacionalizma i liberalizma? Zapo~eo sam sa pitanjem koje me je godinama mu~ilo: za{to od 1990. do danas brojni diplomati sa Zapada diskretno ali neprekidno nude podjelu Bosne i stvaranje tri nacionalne dràvice kao “najmanje lo{e rje{enje”? Te{ko je bilo povjerovati da je u pitanju puki pragmatizam koji neprekidno popu{ta pred zahtjevima lokalnih nacionalista. Bilo je logi~nije pretpostaviti da se radi o izvjesnoj doktrini, koju oni uporno slijede. Nije bilo te{ko prona}i izvore takve doktrine u tezama koje je jo{ u 19. stolje}u razvio John Stuart Mill, ~ije ideje predstavljaju temelj anglo-ameri~ke politi~ke kulture. Prema Millu, “slobodne institucije su nemogu}e u zemlji sastavljenoj od razli~itih nacionalnosti”. A budu}i da dràva bez slobodnih institucija unutar liberalnog diskursa nije legitimna dràva, nelegitimna je svaka dràva koja nije konstituirana kao dràva-jedne-nacije, tako da ni BiH nije legitimna tvorevina, nego nepoèljan presedan. I upravo to tvrde i na{i lokalni nacionalisti. Daljim istraìvanjem utvrdio sam da koncept

nacionalne dràve zauzima sli~no mjesto i u djelima ostalih klju~nih liberalnih mislilaca, od Lockea do Rawlsa. Naravno, fiksiranje na nacionalnu dràvu kao jedini legitiman model upravljanja nu`no priziva nacionalizam kao sredstvo za reproduciranje takvog modela. No, interesantno je da je ova “tajna veza” izme|u liberalizma i nacionalizma do sada bila potpuno neprimije}ena od strane teoreti~ara nacionalizma. Za{to je liberalizam kao ideologija 19. stolje}a bitan i u dana{njem vremenu? Liberalizam je ideologija kapitalizma, i kapitalizam nema drugu ideologiju. Kao takav, liberalizam je sveprisutan u svim dru{tvima koja su prihvatila kapitalisti~ki sistem. Dakle, skoro u ~itavom svijetu. U su{tini, zadatak ove ideologije je da partikularne interese kapitala u~ini univerzalno prihvatljivim, dovode}i na isti nivo slobodu mi{ljenja i pravo na ìvot sa slobodom trgovine i pravom na profit.

Uzbudljivo i jezivo u isto vrijeme U Sarajevskom ratnom teatru 2. marta premijerno }e biti izvedena predstava Tajna dèma od malina, koju inspirisana istoimenom zbirkom pri~a Karima Zaimovi}a reìra Selma Spahi}. Moè li se sjetiti osnovnog osje}aja ili raspoloènja nakon {to je prvi put pro~itala tu knjigu, pitamo glumicu Sneànu Ali~, aktera u ovoj predstavi: “Knjigu sam prvi put pro~itala prije po~etka procesa, prije nego {to sam uop{te prihvatila ulogu. I, nevjerovatno su mi se svidjele sve pri~e u Karimovoj knjizi. Mislim da su interesantne, zanimljive, emotivne. Bilo mi je i uzbudljivo i jezivo u isto vrijeme, nisam znala {ta je fikcija a {ta je stvarnost”, kaè Sneàna Ali~. A {ta je osnovna karakteristika tog dramskog teksta, zapravo sublimacije zbirke pri~a prerano preminulog sarajevskog knjièvnika i novinara? “Naravno, Karimove pri~e morali smo prirediti za pozori{te. Mislim da smo postigli tu karakteristiku da u na{oj predstavi imamo i komi~ne i jezive i interesantne scene. Puno smo istraìvali i do{li do ideje kako bi predstava, zapravo, trebala izgledati. Neko je rekao kako se nada da }e predstava biti inteligentna kao {to je bio i sam Karim. Vjerujem da }emo to i posti}i, kao {to se vjerujem i da smo zadràli njegovu karakteristiku, tome smo i teìli”, isti~e na{a sagovornica. Je li ovo jedna od predstava za koju vjerujete da }e se dugo zadràti na repertoaru SARTR-a? “Iskreno se nadam! Ne samo

28.2.2013. I SLOBODNA BOSNA

SCENA IZ “TAJNE” Jasenko Pa{i} i Alban Ukaj

zato {to smo uloìli puno napora i truda, kao uostalom i za svaku predstavu, nego zato {to mislim da je Tajna dèma od malina kvalitetna predstava i da zasluùje da dugo bude na repertoaru SARTR-a.” 77

Dozvolite-Panjeta:Panjeta.qxd

26.2.2013

18:15

Page 78

by DINO BAJRAMOVIC

“U prošlom životu bio sa prostitutka”

1. Je li bolje biti TV novinar ili {tampani umjetnik? U ovoj dr`avi ni jedno ni drugo.

2. Da li ste kao m ali sanjali da }ete biti pilot? Nisam, gluho bilo , pla{im se visine. rajevu? 3. Kako se osje}ate u Sa . no ~ud bro Boga mi, podo

4. [ta ne morate imati u friìderu? Ribu u bilo kom obliku, ali zbog k}erkice moram. 5. Koga biste poveli na pusto ostrvo? Jest, da ti napi{em, pa da mi èna pro~ita. 6. [ta obavezno nosite na plaù? Novine i ko{pe. 7. Da niste to {to jeste, {ta biste bili? A, kakav sam baksuz, opet isto ovo. 8. [ta ste bili u pro{lom ìvotu? Prostitutka.

9. Gdje ste do~ekali smak svijeta pro{le godine? Kod Mustafe u SOS-u, sa nekoliko probisvijeta. 10. Jeste li meteoropata? Ne, jer ovi {to nam {alju meteo izvje{taje obi~no fule.

11. Koliko ima istine u izreci: “Ne dade se usranom do potoka?” Jedna od istinitijih i pragmati~nijih narodnih umotvorina. 12. Da li je bolje biti lijep i pametan ili ru`an i glup? Sude}i po politi~kom establi{mentu, ovo drugo.

17. Osoba koja vas ìvcira? Jedna? 13. [ta uradite kad vam preko puta pre|e crna “Me~ka”? Pomislim na Midu Arifovi}a. 14. Da imate 15 minuta vlasti, {ta ne biste u~inili? Igrao tenis sa ministrom Damirom Hadì}em. 15. Opi{ite Senada Hadìfejzovi}a u tri rije~i? Drag mi ~ovjek. 16. S kim biste voljeli otplesati tango? Opet me loì{ kao za pusto ostrvo.

18. [ta obla~ite kada `elite izgledati moderno? “@eljin” dres. 19. Tange ili badi}? Ovisi na kome je {ta. 20. A begova ili {kembe ~orba? E, to je ve} istinska dilema, neka danas bude begova. 21. Poruka ~itaocima na{eg magazina? Da nema Va{ih novina, moji trenuci u toaletu bili bi siroma{niji.

SLOBODNA BOSNA I 28.2.2013.

Foto: Milutin Stoj~evi}

novinar: V T , IĆ Š PA IN H A Š O IM M m

Fadila:Iluzije.qxd

25.2.2013

19:22

Page 79

KLIN ^ORBA

DA LI STE ZA [KIJU ILI RONHILL? Pi{e: FADILA NURA HAVER

Eto na što mi je ispala dvadeset i jedna godina gluho-bilo-života u nezavisnoj Bosni i Hercegovini, državi ravnopravnih naroda i građana! Ostala sam zaleđena u onom prijestupnom februarskom danu...

a, za{to da Ne? Sje}am se tog 29. februara 1992. godine, ne samo kao da je ju~er bio, nego kao da jo{ traje i traje, a ja i dalje, s nebrojenim kom{ijama iz istog kvarta, stojim u redu na vanjskim ulaznim stepenicama zgrade zvane Parnja~a, u kojoj su (osim kotlova parnog grijanja) kancelarije op}inske organizacije Socijalisti~kog saveza radnog naroda Socijalisti~ke Federativne Republike Jugoslavije. Dan je sun~an i vedar, s povremenom promjenom vjetra koji ~as nanese vru}inu pa nas sve natjera da poskidamo jakne i kapute, ~as iz suprotnog smjera stigne onaj ledeni zapuh od kojeg se sav najeì{ te hitro navu~e{ kaput i spuca{ ga do brade. Niko se, me|utim, ne àli na vrijeme, {to je ina~e dokoli~arska tema, ve} svi s jednakom euforijom uìvamo u historijskom danu u kojemu }e na{e DA dati èljenu priliku onima koji s prozora okolnih zgrada oda{ilju na nas svoje prezrivo NE i sve }e to skupa uskoro postati blato zajedni~ke nam historije, nakon ~ega }e iste ove kancelarije u Parnja~i zaposjesti ratni vojni invalidi Armije BiH, a kotlovnice parnog grijanja ni do dana dana{njeg ne}e se upaliti. Mali grad u kojem se sve ovo de{ava, koji se tog dana jo{ nalazio u srcu Bosne, na}i }e se uskoro na me|uentitetskoj granici, iskusiv{i sve mogu}e ljepote poroka koje granica ima u ponudi. Ovo je posljednji sveobuhvatno vedar dan u mojoj ìvotnoj memoriji i, kao takav, zauvijek je zale|en na granici izme|u ìvota, suìvota i ne-ìvota.

o{ uvijek stojim ondje, na onim stepenicama, i punih dvadeset i jednu godinu razmi{ljam kako da odgovorim na pitanje: Da li ste za nezavisnu Bosnu i Hercegovinu, dr`avu ravnopravnih naroda i gra|ana? Ne znam {ta me ~eka unutra, u prostoru Socijalisti~kog radnog naroda, {to smo k’o biva svi mi, ravnopravno, i ovi na stepenicama i oni na prozorima. Nudi mi se da budem {to ve} jesam, ili su mi oduvijek govorili da jesam, pa mi na um ne pada pitati {ta je to neka nova nezavisnost i ravnopravnost. Nego: da li ste... Da, kako da Ne?! Za{to da Ne?! Odjednom, slika se odledi, neko je rekao dalje! - i ja napokon ulazim u referendumsko ozra~je. Tutnu mi listi} u ruke, i ja stanem ~itati referendumsko pitanje: Da li ste za nezavisnu Republiku Srpsku, na ~elu sa Savezom nezavisnih socijaldemokrata? U sebi se obazrem oko sebe, ne mogu sabrati pola dana vlastitog `ivota, bog-me-

28.2.2013. I SLOBODNA BOSNA

ubio ako nije malo~as ovdje stajao nasmije{eni drug D`emil, a sad ispod oka vidim bradatog momka u invalidskim kolicima, s bombom ka{ikarom u rukama, ve} se dohvatio ka{ike i samo {to me nije pokusao s ovog svijeta... Jesam li ZA? Jesam!

vaj s ka{ikom, slju{tri me po mahnitoj glavi i bombom i ka{ikom u paketu, veli: @eno-ludaro, zna{ li ti da si Bo{njakinja u Sarajevu, kako }e{ zaokruìti DA, jadna ne bila?! Zna{ li ti da smo mi za ovu nezavisnu BiH ostali bez nogu, bez ruku, bez posla, bez hljeba, bez pameti...? Utom me po~nu mlatiti svi koji su ostali bez svega da ne bi ostali bez RS-a, al‘ mene neki |avo, valjda onaj koji je Sarajevo prekrstio u Teheran, uporno nagovara da im ~orlu~im: Neka ste, tako vam i treba, i ja sam ostala bez Kiki bombona usred Sarajeva, a imala sam volju darovati ih jednoj maloj Ivoni ~iji su deda i baka onoga pradavnog dana tako|er zaokruìli DA, pa sad sretno, nezavisno i ravnopravno ìve u jednom totalnom NE svemu {to nije has muslimansko. U svojoj dana{njoj kontuziji i konfuziji, ne znaju}i da li se novi referendum desio ili je plod moje dvadesetogodi{nje no}ne more, u oba uha ~ujem orija{ku huku Velikog Proroka Velike Zemlje: Jo{ malo, samo jo{ da dràvnu imovinu uknjiìmo na entitete i u biometrijske li~ne karte upi{emo entitetsko dr` a vljanstvo. Koji }e nam vrag referendum, kad se va{e DA moè dobiti lak{e i elegantnije no ona stvar nacrtana na tarabi?!

to na {to mi je ispala dvadeset i jedna godina gluhobilo-ìvota u nezavisnoj Bosni i Hercegovini, dràvi ravnopravnih naroda i gra|ana! Ostala sam zale|ena u onom prijestupnom februarskom danu, vi{e nego sto posto sigurna u svoje historijsko DA, ne znaju}i da je moj odgovor bio nedvojbeno ta~an, ali je naàlost pitanje bilo pogre{no. Sad se jo{ samo, u prazni~nom sjaju obiljeàvanja 1. marta, dana u kojem je bilo jasno da je 64 posto onda{njih Bosanaca i Hercegovaca mislilo isto, tje{im malim mozgalicama kako bi bilo zabavno da se referendumsko pitanje odnosilo na Republiku Srpsku. U tom bi slu~aju danas, mo`da, jedino Srbija slavila Dan nezavisnosti. Ovako, samo ona ostade bez tog praznika. [teta! A mogla je, umjesto nas, pu{iti nezavisni republi~ko-srpski Ronhill u vijeke vjekova. 79

Auto:CRNA.qxd

27.2.2013

0:08

Page 80

PETA BRZINA Priredio: Nedim Hasi}

Clio Estate: I kao karavan najljep{i u klasi Renault uskoro po~inje sa prodajom novog modela Clia u karavanskoj verziji, koja bi trebalo da ponudi iste kvalitete dopadljivog hatchbacka u kombinaciji sa komforom i prostrano{}u karavana. Prtlja`nik ima zapreminu od 443 litra u standardnoj konfiguraciji, a zapremina raste do 1380 litara sa obaranjem zadnjih sjedi{ta. Clio Estate bi}e ponu|en sa spektrom savremenih i ekolo{ki prihvatljivih motora, uklju~uju~i novi trocilindri~ni TCe 90 benzinac, koji tro{i 4,5 litara goriva na 100 km te dizela{ Energy dCi 90, opisan kao â&#x20AC;&#x153;najekonomi~niji motor u svojoj klasiâ&#x20AC;&#x153;. Bazni benzinac pru`a sasvim solidne performanse, kakve o~ekuje prosje~an voza~ koji nema aspiracija da vozi `ustro. Motor i menja~ su projektovani tako da u petom stepenu prenosa pri 3000 obrtaja

imate putnu brzinu od 100 kmh, {to govori da ovo nije opcija za one koji ~esto voze vangradske vo`nje. Bazni benzinski motor se ne isporu~uje sa start&stop sistemom niti sa ECO re`imom rada. Ostali agregati uklju~uju i ove mogu}nosti. Karavanski Clio napunjen je svom potrebnom opremom, uklju~uju}i ABS sa elektronskom distribucijom sile ko~enja i asistencijom pri naglom ko~enju, sistem pokretanja automobila bez klju~a, asistenciju pri kretanju na uzbrdici, zatim Bluetooth i plug-in konekciju eksternih ure|aja, LED dnevna svjetla, navigaciju sa sedmoin~nim ekranom osjetljivim na dodir, tempomatom sa ograni~iva~em brzine i, izme|u ostalog, kamerom za pogled unazad. Renault }e po~eti prodaju ovog karavana na nekoliko evropskih tr`i{ta u prvoj polovini ove godine.

U Renaultu isti~u da su, osim potrebe za funkcionalno{}u, prilikom dizajniranja modela naro~ito vodili ra~una da automobil bude dopadljiv i elegantan, odnosno da to {to je vozilo karavan ne zna~i da istovremeno mora da izgleda dosadno. Renault jo{ uvijek nije objavio datum po~etka prodaje modela Estate, kao ni cijenu tog automobila. Prema posljednjim najavama iz francuske kompanije, to }e se dogoditi u prvoj polovini 2013. godine. Renault klju~ traì u pouzdanosti, emocijama, kvalitetu i ekologiji. Zna~ajni napori su uloèni da Clio postane jeftiniji automobil, ne samo za kupiti ve} i za posjedovati. Produèni servisni intervali u kombinaciji sa kompletnom pogonskom gamom koja emituje ispod 100 g CO2 po pre|enom kilometru su recept da kupci koji paze na ove parametre ozbiljno razmotre novi Clio.

SLOBODNA BOSNA I 28.2.2013.

Reagiranja:Reagiranja.qxd

26.2.2013

17:57

Page 81

REAGIRANJA Samir Rizvo – Uredni{tvu “SB””

kod nadle`nog suda. Prigovor sam podnio i Vije}u za {tampu.

Ra{id Sijer~i} - Uredni{tvu

Neistinite su tvrdnje Magnum Crimen i etika Samir Rizvo Slobodne Bosne da Samir umjetnika Uredništvo “SB” Samiru Rizvo nije smijenjen zbog (“Alija Izetbegovi} je Mocart kraj kontrole Sarajevske pivare Rizvi gomile Salierija”, SB br. 849) nego zbog pasoša izdatih Po{tovani pomo}ni~e ministra sigurnosti, Nevjerovatna je kontradiktornost, bolje “arapskoj braći” prije nego {to Vam ~estitamo na presre}i konfuzija stavova iznesenih u ovom (“Borac za bolju pro{lost - Samir Rizvo nije smijenjen zbog kontrole Sarajevske pivare nego zbog paso{a izdatih arapskoj bra}i”, SB, br. 846) Potpuna je neistina iznesena u tekstu Slobodne Bosne i na online izdanju istog medija da sam nedavno za “Dnevni avaz“ ustvrdio da sam 2001. godine smijenjen s mjesta {efa Sektora kriminalisti~ke policije MUP-a Kantona Sarajevo jer sam po~eo da “~e{ljam“ poslovanje “Sarajevske pivare“. U tekstu objavljenom u “Dnevnom avazu“ dana 23.1.2013. sam veoma jasno na pitanje novinara: “bi li moja smjena mogla imati veze s pokrenutim aktivnostima na dokumentiranju kriminala u “Pivari“, odgovorio: “da to ne znam“. Tako|er, potpuna je neistina iznesena u istom tekstu da sam smijenjen sa mjesta {efa Sektora kriminalisti~ke policije MUP-a Kantona Sarajevo jer sam bio doveden u vezu sa nezakonitim izdavanjem li~nih karata licima afro-azijskoj porijekla koje je vodio tada{nji CJB Sarajevo u periodu 1994. do kraja 1996. godine. U depe{i Ministra MUP-a Kantona Sarajevo iz juna 2001. godine o mom razrje{enju te u Rje{enju o mom raspore|ivanju iz septembra iste godine ne navode se kao razlozi za moje razrje{enje, razlozi navedeni u tekstu Slobodne Bosne, nego sasvim drugi razlozi. Stoga navodi u tekstu i sam naslov teksta “Samir Rizvo nije smijenjen zbog kontrole Sarajevske pivare nego zbog paso{a izdatih arapskoj bra}i” predstavljaju zlonamjernu konstrukciju i izno{enje odnosno prono{enje izraàvanja neistinih ~injenica koje su poruzrokovale {tetu mom ugledu, te kao takve predstavljaju vrlo jasnu klevetu. Pored toga, sarkasti~no i cini~no stavljanje cijelog teksta pod nadnaslov “Borac za bolju pro{lost”, ~ime su autori jasno iskazali svoje nastojanje da me izvrgnu podsmijehu i podrugivanju i da me uvrijede, dodatno {teti mom ugledu. Stoga, traìm da se moj demant objavi u potpunosti u oba medija u kojima je objavljen i navedeni tekst te da se autor, odgovorni urednik i izdava~ javno izvinu za u~injenu klevetu, i na taj na~in ublaè {tetu koju su mi uzrokovali izraàvanjem neistinitih ~injenica, a za koju }u obe{te}enje zatraìti 28.2.2013. I SLOBODNA BOSNA

ti`noj nagradi koju ste pro{le nedjelje dobili u Austriji (“Velik zlatni orden Republike Austrije”), du`ni smo Vas podsjetiti na nekoliko elementarnih ~injenica koje ste, o~ito, zaboravili: Prvo: Smijenjeni ste sa du`nosti na~elnika Policijske uprave Centar (Sarajevo) jer ste nekoliko desetina stranih dràvljana afro-azijskog porijekla nezakonito uveli u dràvljanstvo Bosne i Hercegovine u periodu neposredno nakon rata. Drugo: Protiv Vas i barem dvadesetak drugih tada odgovornih policijskih i dràvnih du`nosnika zbog zloupotrebe poloàja, krivotvorenja dokumenata Uprava policije FBiH podnijela je krivi~nu prijavu koja se jo{ uvijek nalazi/kiseli u Tuìteljstvu BiH. Tre}e: Nikada niste objasnili kako ste bh. isprave dali stranim dràvljanima koji su navodno stanovali na adresi koja u Sarajevu ne postoji (Bolni~ka ulica na nepostoje}em broju). êtvrto: Neka Va{e djelovanje sluì na ~ast nadle`nom ministru Fahrudinu Radon~i}u. Peto: Neka presti`no priznanje koje ste dobili u Austriji sluì na ~ast toj prijeteljskoj zemlji koja se zalaè za funkcioniranje pravne dràve i vladavinu zakona u BiH. Uredni{tvo “SB”

intervjuu. Biti, prema sopstvenom priznanju, prakti~no u vrhu vladaju}e stranke, dakle aktivni sudionik op{teg stanja u BiH u posljednjih 20 godina, a istovremeno izjavljivati da nema “kome u ovom dru{tvu vi{e nije muka od politike”, podsvjesno je (ili mo`da svjesno) bjeànje od odgovornosti, a kao kolaterala je atak na inteligenciju i zdrav razum ~italaca. Ovih dana mediji nas redovno informi{u o toku procesa rehabilitacije Draè Mihajlovi}a u Beogradu. Kakve veze ovo ima sa predmetnim intervjuom, upitat }e se neko. Evo kakve. Kada smo prije nekih 8-9 godina (radi se o jednom udruènja gra|ana u Gora`du) pokrenuli inicijativu da se jedno od najve}ih strati{ta ~etni~kih `rtava iz perioda II svjetskog rata kona~no obiljeì, vrh SDA se napregao iz sve snage da to sprije~i. Ne daju ravnogorci. Umjesto da se na tom Gradskom mostu, gdje se punih osam sedmica (decembar 1941. – januar 1942. godine) odvijao stravi~an pokolj, postave table sa natpisom Most `rtava (~etni~kog) fa{izma, ili Most gora`danskih `rtava genocida, ili mo`da samo Most sje}anja, osvanule su table na kojima je pisalo Most Alije Izetbegovi}a. Od {tampanih medija o ovom slu~aju pisali su samo Oslobo|enje i Dani,

Reagiranja:Reagiranja.qxd

26.2.2013

17:58

Page 82

REAGIRANJA isklju~ivo u rubrikama reagovanja, dok je Slobodna Bosna objavila {iri novinarski uradak. Tragi~no je da niko od intelektualaca iz redova SDA nije na ovo reagovao. Za njih je, kao po{tovaoce svoga predsjednika normalno bilo njegovim imenom nazvati strati{te na kojem je (prema procjeni) ìvota li{eno preko hiljadu nevinih `rtava. Prema svjedo~enju don Ante Bakovi}a (ro|eni Gora`danin) u navedena dva mjeseca Drina je sa strati{ta Fo~e, Gora`da i Vi{egrada ponijela oko osam hiljada zaklanih muslimana, od kojih je poneki le{ doplovio sve do Beograda. Krvava korelacija sa Srebrenicom iz 1995. Prije mjesec dana, na Dan sje}anja, 26. januara (mada table sa oficijelnim imenom i dalje stoje) Gradski most u Gora`du dobio je kona~no epitaf posve}en nedu`nim `rtvama genocida, koji glasi: “Posljednje svjetlo prije stra{ne no}i bio je bljesak munjevita noà, i vrisak bijel jo{ i sad u sljepo}i, i bijela, bijela krvnikova koà.” Uz kratki informativni tekst o tome {ta se na ovom mostu doga|alo prije 71 godinu, epitafu je dodana i jedna katarzi~na strofa: “Njihove ìvote prekrila je

no} jeziva i mra~na. A rijeka bi da te~e bistra i smjerna, bez srama krvavih inferna.” Na kraju je urezano i “U znak trajne zahvalnosti narodnooslobodila~koj antifa{isti~koj vojsci - gra|ani Gora`da.” Treba li napominjati da su federalni elektronski mediji vijest o otkrivanju ovog epitafa samo formalno otaljali, dok su o Kustendorfu brujali 3-4 dana. Nathan Beyrak, stru~njak za “usmenu istoriju” iz Izraela, dao je krajem januara pro{le godine intervju Oslobo|enju za njihov prilog Pogledi. Iz tog intervjua mo`emo saznati da “diljem Izraela postoji najmanje sedam institucija posve}enih isklju~ivo istra`ivanju, dokumentovanju, komemoraciji i obrazovanju o holokaustu”. Holokaust se tako|er izu~ava i kao akademski predmet na svim univerzitetima u Izraelu. “I dalje: Jedan od projekata o holokaustu, koji je sada u toku u Izraelu, zove se ’Svaka osoba ima ime.’ Te `rtve nemaju grobove, zar trebaju biti i bez imena, bez sje}anja?” Ovih par navoda jasan su indikator na kom se stepenu, pored ostalog, nalazi i na{a kultura sje}anja. Trebalo bi kona~no biti jasno da je ne samo nemoralno, nego i morbidno zloupotrebljavati ~ak i imena

mrtvih. Zato, epitaf na gora`danskom Gradskom mostu trebao bi da bude inicijalni korak ka kona~nom razbijanju tabua, naro~ito kada je rije~ o genocidu ~etnika Dra`e Mihajlovi}a u Gornjem Podrinju.

SLOBODNA BOSNA I 28.2.2013.

U[TEDITE NOVAC! PRETPLATITE SE NA ON-LINE VERZIJU SLOBODNE BOSNE Slobodna Bosna vam nudi pretplatu na on-line izdanje pod vrlo povoljnim uvjetima: polugodi{nja pretplata 20 eura, godi{nja pretplata 35 eura!!! Tako|er, uz kompletne sedmi~ne novine ~itaocima nudimo arhivu svih ranijih brojeva, iscrpan servis dnevnih vijesti te besplatan pristup svim izdanjima biblioteke Slobodna Bosna! Detaljnije upute potra`ite na na{oj web stranici www.slobodna-bosna.ba

Obavje{tavamo vas da pretplatu za sljede}ih 6 ili 12 mjeseci mo`ete izvr{iti na na{ ra~un: 502012000-00168-06000004215 Raiffeisen bank, Sarajevo, Danijela Ozme 3, Bosna i Hercegovina, SWIFT CODE: RZBABA2S, IBAN: BA391610600000421543 s naznakom za Pres-Sing d.o.o. Sarajevo, odnosno da po{aljete ~ek u nazna~enom iznosu na na{u adresu: Pres-Sing d.o.o., â&#x20AC;&#x153;Slobodna Bosnaâ&#x20AC;?, ^ekalu{a ~ikma 6, 71000 Sarajevo Molimo da nam dostavite kopiju uplatnice, ime i prezime, ta~nu adresu i kontakt telefon. Cijena pretplate: Za Evropu Godi{nja: 180 EUR Polugodi{nja: 90 EUR Za SAD, Kanadu i Afriku Godi{nja: 360 USD (avio po{ta) Polugodi{nja: 180 USD Za ostale zemlje van Evrope Godi{nja: 500 USD (avio po{ta) Polugodi{nja: 250 USD E-mail adresa je: sl.bos@bih.net.ba www.slobodna-bosna.ba

Vi znate za{to smo najbolji!

portal slobodne bosne

najveca tvornica

dnevnih vijesti u bIh www.slobodna bosna.ba