SLOBODNA BOSNA br. 847

SJE]ANJE NA SR\ANA: USPJEH GOLUBOVI]A NA “SUNDANCEU“

Da;mirj

www.slobodna-bosna.ba

I

U[TEDITE NOVAC! PRETPLATITE SE NA ON-LINE VERZIJU SLOBODNE BOSNE Slobodna Bosna vam nudi pretplatu na on-line izdanje pod vrlo povoljnim uvjetima: polugodi{nja pretplata 20 eura, godi{nja pretplata 35 eura!!!

Tako|er, uz kompletne sedmi~ne novine ~itaocima nudimo arhivu svih ranijih brojeva, iscrpan servis dnevnih vijesti te besplatan pristup svim izdanjima biblioteke Slobodna Bosna!

Detaljnije upute potra`ite na na{oj web stranici www.slobodna-bosna.ba

Obavje{tavamo vas da pretplatu za sljede}ih 6 ili 12 mjeseci mo`ete izvr{iti na na{ ra~un: 502012000-00168-06000004215 Raiffeisen bank, Sarajevo, Danijela Ozme 3, Bosna i Hercegovina, SWIFT CODE: RZBABA2S, IBAN: BA391610600000421543 s naznakom za Pres-Sing d.o.o. Sarajevo, odnosno da po{aljete ~ek u nazna~enom iznosu na na{u adresu: Pres-Sing d.o.o., “Slobodna Bosna�, ^ekalu{a ~ikma 6, 71000 Sarajevo Molimo da nam dostavite kopiju uplatnice, ime i prezime, ta~nu adresu i kontakt telefon.

Cijena pretplate: Za Evropu Godi{nja: 180 EUR Polugodi{nja: 90 EUR Za SAD, Kanadu i Afriku Godi{nja: 360 USD (avio po{ta) Polugodi{nja: 180 USD Za ostale zemlje van Evrope Godi{nja: 500 USD (avio po{ta) Polugodi{nja: 250 USD E-mail adresa je: sl.bos@bih.net.ba www.slobodna-bosna.ba

Vi znate za{to smo najbolji!

Sadrzaj:Sadrzaj.qxd

30.1.2013

23:56

Page 3

SADR@AJ

www.slobodna-bosna.ba na{ list tvrdi da reditelj 64 nije ulo`io ni{ta u izgradnju Andri}grada i da ga nervoznim ~ini zahtjev SDS-a da se razjasni vlasni~ka struktura u Andri}gradu te obja{njava da li je Kusturica nacionalni interes Srba stavio u slu`bu li~nog boga}enja

12 POLEDICA NA AUTOCESTI Italijanski i austrijski gra|evinari tu`e Federaciju BiH Dvije gra|evinske kompanije, austrijski “Strabag“ i italijanski konzorcij „Pizzaroti i Salini“, tvrde da su grubo izigrane na tenderima za izgradnji autoceste 5C i najavljuju pokretanje tu`be protiv Federacije BiH i od{tetnog zahtjeva u iznosu od dvadesetak miliona KM

ALTERNATIVA IZ TEKSASA Omar sarajevska ru`a ^uveni progresivci iz Texasa, THE MARS VOLTA, okon~ali su 11-godi{nju karijeru, dok je gitarista OMAR RODRIGUEZ-LOPEZ osnovao novi bend BOSNIAN RAINBOWS, za ~iji je naziv inspiraciju dobio tokom boravka u Sarajevu

54 SAMO DA RATA NE BUDE Uspje{an dugometra`ni igrani prvijenac Svoj prvi dugometra`ni igrani film KRIVINA na ovogodi{njem “Rotterdam Film Festivalu” predstavio je i Sarajlija iz Toronta IGOR DRLJA^A; za na{ magazin tridesetogodi{nji reditelj govori o odrastanju u Sarajevu, odlasku u Kanadu i snimanju svog prvijenca

16 TAJNA USPJEHA “UGLEDNOG“ SARAJEVSKOG BIZNISMENA

SLOBODNA BOSNA nezavisna informativna revija

Kaznena prijava SIPA-e protiv Nusreta ^au{evi}a Direktor SIPA-e GORAN ZUBAC podnio je 14. decembra pro{le godine Tu`iteljstvu BiH kaznenu prijavu protiv sarajevskog biznismena NUSRETA ^AU[EVI]A i 58 desetorice njegovih poslovnih suradnika, me|u kojima se nalazi i ENSAD KARI], aktualni direktor Javnog poduze}a Autoceste Federacije; iako se ^au{evi} i njegovi ortaci, (su)vlasnici, direktori i ~lanovi uprava vi{e povezanih kompanija sumnji~e za pranje novca u iznosu ve}em od 4,5 milijuna KM Dr`avno tu`iteljstvo se, ponovno u rekordnom roku, za nepunih mjesec dana, proglasilo nenadle`nim i istragu o milijunskom kriminalu prepustilo Kantonalnom tu`iteljstvu u Sarajevu

30 “LOTIKA” HVATA ME PANIKA U lijepom starom, gradu, Andri}gradu MIROSLAV KOJI], poslanik SDS-a u Narodnoj skup{tini RS-a, krajem pro{le nedjelje na{ao se na meti EMIRA KUSTURICE, koji je na njega izru~io salvu uvreda optu`iv{i ga “da ovaj biv{i udba{” nagovara op{tinske vlasti u Vi{egradu da mu otmu Andri}grad; Koji}, me|utim, za 31.1.2013. I SLOBODNA BOSNA

IZDAVA^ Pres-Sing d.o.o. Sarajevo Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI] Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVI] Direktor: Erbein RE[IDBEGOVI] Ure|uje redakcijski kolegij

SRDANOVI “KRUGOVI“ Pri~a o hrabrosti Film “KRUGOVI“ beogradskog reditelja SRDANA GOLUBOVI]A, inspirisan herojskim ~inom Trebinjca SR\ANA ALEKSI]A, osvojio je specijalnu nagradu `irija na presti`nom Sundance Film Festivalu, a uskoro }e biti prikazan i na jednom od tri najve}a evropska festivala, Berlinalu; reditelj Golubovi} za “SB“ govori o tome za{to je odlu~io snimiti ovaj film te kako je tragi~na sudbina mladi}a iz Trebinja ujedinila nekad zara}ene narode na prostoru biv{e Jugoslavije, vrativ{i vjeru u ljudskost i opro{taj

Novinari Suzana MIJATOVI], Danka SAVI], Mirha DEDI], Nedim HASI], Mirsad FAZLI], Dino BAJRAMOVI], Maja RADEVI] Grafi~ki urednik: Edin SPAHI] DTP: Atif D@IDI] Elvira HAJDAREVI] Lektor: Sedina LON^ARI] Sekretar redakcije: Edina MU[OVI] Marketing i prodaja: Amela [KALJI] e-mail: marketing@slobodna-bosna.ba Fotografija: Milutin STOJ^EVI], Mario ILI^I] Revija izlazi sedmi~no Telefoni: 444-041, 262-630, telefaks: 444-895 Adresa: ^ekalu{a ~ikma 6, Sarajevo Transakcijski ra~uni 1610000015710034 - Raiffeisen BANK HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213 BOR BANKA d.d. 1820000000147912 MOJA BANKA d.d.

137-042-60011444-55 List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasila u Ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednim brojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta od 12.6.2001. [tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac.

Fotografije, rukopisi i prenosivi mediji se ne vra}aju.

PDV broj 200333040003 e-mail: sl.bos@bih.net.ba

Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH

3

MINI MARKET:MINI MARKET.qxd

31.1.2013

0:29

Page 4

MINI MARKET VRIJE\A IZA LE\A

Direktor BHRT-a Muhamed Bakarevi} na neprimjeren na~in komentirao istupe delegata Tihi}a, Ragu`a i Bradari}a ^lanovi Poslovodnog odbora BHRT-a bili su zate~eni istupom generalnog direktora dr`avnog Javnog servisa Muhameda Bakarevi}a, kada je na posljednjoj sjednici komentarisao sastanak u Domu naroda Parlamenta BiH. Nakon {to su delegati u Domu naroda odbacili Izvje{taj o poslovanju BHRT-a u 2011. godini a od ~lanova Upravnog odbora Javnog servisa zatra`ili izvje{taj o provo|enju zakonitosti u slu~aju suspenzije direktora BHT-a Marija Peji}a i osudili nedemokratski ~in zabrane njegovog ulaska u zgradu RTV doma, Bakarevi} je iznio brojne, krajnje neprimjerene uvrede na ra~un dr`avnih parlamentaraca. Posebno je komentarisao izlaganja delegata SDA Sulejmana Tihi}a, HDZ-a 1990 Martina Ragu`a i SDP-a Mehmeda Bradari}a, koje je, ina~e, na sjednici Doma naroda saslu{ao bez pogovora.

(S.B.) Muhamed Bakarevi}

4

STRANA^KA ZLOUPOTREBA PRESUDE “SEJDI] I FINCI”

Kanton Sarajevo pronašao rješenje za presudu “Sejdić i Finci”, za razliku od političke šestorke koja godinama tapka u mjestu

“OSTALI” U DRUGOM PLANU [estorka ne traga za rje{enjem koje bi popravilo polo`aj nacionalnih manjina u BiH

Zastupnici u Skup{tini Kantona Sarajevo jednoglasno su usvojili amandmane na Ustav Kantona Sarajevo, kojima je prvi put u BiH na nekoj razini vlasti implementirana presuda Evropskog suda za ljudska prava u Strasbourgu u slu~aju “Sejdi} i Finci”.

Od sada }e zastupnici koji se izja{njavaju kao Ostali mo}i formirati zaseban klub, pod uvjetom da postoji najmanje jedan zastupnik koji se izja{njava kao Ostali, odnosno kao pripadnik nacionalne manjine.

Tako|er, u rukovodstvu Skup{tine, osim predsjedavaju}eg i dva zamjenika iz konstitutivnih naroda, birat }e se i tre}i zamjenik, predstavnik Ostalih.

I to je cijeli sadr`aj ustavnih promjena kojima je Kanton Sarajevo, bez mnogo pompe i krupnih rije~i, eliminirao diskriminatorske ustavne odredbe prema nacionalnim manjinama. Ustavne promjene koje su u Sarajevu pro{le tako glatko, na razini dr`ave zapinju ve} vi{e od tri godine, spre~avaju}i BiH da podnese aplikaciju za ~lanstvo u EU. Ustavna rje{enja na dr`avnoj razini, kojima bi se deblokirao evropski put

BiH, nisu puno kompliciranija od rje{enja primijenjenih u Kantonu Sarajevo, ali dogovor politi~ke {estorke jo{ se i ne nazire.

Prije svega zato {to se implementacija presude Suda u Strazburu na dr`avnoj razini koristi kao prilika za ostvarivanje nekih drugih interesa, koji s nacionalnim manjinama nemaju nikakve veze. Tandem Lagumd`ija-Radon~i} favorizira posredni izbor dva ~lana Predsjedni{tva BiH iz Federacije, koji Radon~i}u otvara put da na izborima 2014. godine zauzme funkciju bo{nja~kog ~lana Predsjedni{tva BiH a Lagumd`iji funkciju predsjedavaju}eg Vije}a ministara BiH, dok tandem ^ovi}-Ljubi} zagovara neposredni izbor dva ~lana Predsjedni{tva BiH, ali uz uvjet da se Federacija BiH podijeli na dvije izborne jedinice, u ~emu ih zdu{no podr`ava i ~elnik SNSD-a Milorad Dodik.

Ni u jednom ni u drugom slu~aju ne bi se pobolj{ao polo`aj nacionalnih manjina, nego bi se jednostavno skinuo s dnevnog reda.

(A. Metiljevi}) SLOBODNA BOSNA I 31.1.2013.

MINI MARKET:MINI MARKET.qxd

31.1.2013

0:29

Page 5

MINI MARKET FOTO NEDJELJE

MILUTIN STOJ^EVI]

Imenovanje glavnog državnog tužioca

NI ZA [TA SE EDITA NE PITA

Ministar finansija Nikola [piri} za vrijeme bolovanja nije ovlasti prenio na svoju zamjenicu Editu \apo Ni nakon dva mjeseca javnosti jo{ uvijek nisu poznati svi detalji vezani za saobra}ajnu nesre}u s ve}om materijalnom {tetom i pet povrije|enih osoba u Titovoj ulici u Drvaru, koja se dogodila 30. novembra u 21.50 sati, a u kojoj je ministar finansija i trezora BiH Nikola [piri} u svojstvu suvoza~a zadobio te`e povrede. Kako nezvani~no saznajemo, zapisnik sa mjesta doga|aja koji su sa~inili djelatnici Policijske uprave Drvar u vi{e navrata je mijenjan kako bi se skinula svaka odgovornost za izazivanje saobra}ajne nesre}e sa [piri}evog voza~a Jovice Stevandi}a, koji je upravljao slu`benim vozilom marke “Audi“. S druge strane, ministar [piri}, koji je nakon saobra}ajne nesre}e bio podvrgnut operaciji kuka, jo{ uvijek je na bolovanju, ali to mu ne smeta da suvereno vlada i upravlja Ministarstvom finansija i trezora BiH. Naime, prema va`e}em zakonu, poslove ministra koji je iz zdravstvenih ili bilo kojih drugih razloga sprije~en da obavlja, preuzima njegov zamjenik. Me|utim, u konkretnom slu~aju [piri}evo mjesto, iz neznanja ili nepetljanja u vlastiti posao, nije preuzela zamjenica Edita D`apo, nego [piri}eva {efica kabineta Sanja Joki} uz malu pomo} [piri}evog pomo}nika Ranka [akote.

(M.F.) Nikola [piri}

31.1.2013. I SLOBODNA BOSNA

5

Iluzije:Iluzije.qxd

30.1.2013

23:41

Page 6

NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE

SVE ZA SRPSKU, SRPSKU NIZA[TA Pi{e: SENAD AVDI]

Dvodnevna rasprava u Narodnoj skupštini RS, kojoj je centralna tema bio zahtjev za zakonsko uobličavanje i sankcioniranje nezakonito stečene imovine u zadnjih dvadeset godina, zapravo je pokazala potpunu dezorijentiranost, nekompetentnost, nedoraslost, nemoć i, na kraju, nepatvoreni strah i paniku vladajuće političke klase okupljene oko Milorada Dodika i njegovog klimoglavog, klijentelističkog stranačkog aparata

P

rije nekog vremena vrlo dobro i pravovremeno informirana osoba iz Banja Luke kazala mi je kako se Srpska demokratska stranka RS ve} sada, nepune dvije godine prije odr`avanja op}ih i entitetskih izbora, priprema za preuzimanje vlasti u Republici Srpskoj u jesen naredne godine. Navodno je, prema ovom izvoru, vrh SDS-a ve} i personalno odabrao najistaknutije svoje strana~ke ljude koji }e preuzeti najodgovornije du`nosti u budu}oj entitetskoj vlasti. Spominje se tako da }e kandidat ove stranke za predsjednika Republike Srpske na sljede}im izborima biti Mi}o Mi}i}, dugogodi{nji gradona~elnik Bijeljine. Savez nezavisnih socijaldemokrata u nekoliko je lokalnih izbornih ciklusa poku{avao preoteti vlast u Bijeljini od SDS-a i njegovog neprikosnovenog lidera u Semberiji Mi}i}a, me|utim svaki puta izborni poraz je bivao sve uvjerljiviji. I bolni-

agilni pravnik iz Gacka Govedarica bi prema aktuelnim strana~kim i kadrovskim projekcijama u budu}oj (ve}inski SDS-ovoj) Vladi RS trebao dobiti resor, “zonu odgovornosti” sli~nu onoj kakvu je u Vladi Srbije za sebe priskrbio Aleksandar Vu~i}, prvi potpredsjednik Vlade Srbije. Dakle, borbu protiv organiziranog kriminala, sistemske korupcije, uspostavu vladavine zakona.

Jesu li SDS-ovci malo po`urili, ima li njihova samouvjerenost upori{te, je li ih prerano protresla pobjedni~ka euforija, tek treba vidjeti. Rezultati posljednjih lokalnih izbora odr`anih prije nepuna ~etiri mjeseca (na kojima je SDS osvojio 27 na~elni~kih funkcija u RS, skoro dvostruko vi{e od Dodikovog SNSD-a), svakako su potvrda da politi~ki rejting ove stranke rapidno i nezaustavljivo raste, kao i da je vrlo realno o~ekivati da }e se taj trend nastaviti i u periodu koji slijedi.

Srpska demokratska stranka se ne}e morat Dodika i njegov bah ji. Stoga uop}e nije bez logike i ozbiljnog promi{ljanja eventualna namjera SDS-a da Mi}i}a kandidira za predsjednika Republike Srpske: ako je tri puta porazio Dodikove kandidate na op}inskim, zbog ~ega to ne bi uspio u odmjeravanju snaga sa SNSD-ovim predsjedni~kim kandidatom, radilo se ~ak i o Miloradu Dodiku osobno.

Srpska demokratska stranka, opet navodno, ve} u ovom trenutku ima spremnog kandidata i za budu}eg predsjednika Vlade RS-a: za tu se du`nost priprema Ognjen Tadi}, potpredsjednik SDS-a i dopredsjedavaju}i Doma naroda Parlamenta Bosne i Hercegovine.

Tridesetosmogodi{nji Tadi} politi~ki je veteran, sa velikom energijom i ni{ta manjim ambicijama.

Posebno mi je zanimljivo bilo ~uti da u budu}oj vlasti Srpska demokratska stranka ozbiljnu poziciju priprema i planira za Vukotu Govedaricu, {efa Kluba poslanika SDS-a u Narodnoj skup{tini RS-a. Kako mi je re~eno, 6

Dva dana je ove nedjelje Narodna skup{tina Republike Srpske raspravljala o Nacrtu zakona o ispitivanju porijekla imovine, dokumentu koji je u parlamentarnu proceduru uputio Klub zastupnika SDS-a, odnosno njegov predsjednik Vukota Govedarica. Poslanici vladaju}e Dodikove partije, kojih je u Narodnoj skup{tini vi{e od polovine, u po~etku su nacrt ovoga zakona do~ekali na no`, kako su tvrdili iz formalnih razloga, upozoravaju}i na njegovu nedora|enost, nekonzistentnost, neuskla|enost, povr{nost. Kvalificirali su ga kao improvizirani, populisti~ki dokument ~iji je jedini cilj demago{ko sakupljanje jeftinih politi~kih poena u “postoje}oj te{koj socijalnoj situaciji u RS-u”. A, u su{tini, dvodnevna rasprava u Narodnoj skup{tini RS, kojoj je centralna tema bio zahtjev za zakonsko uobli~avanje i sankcioniranje nezakonito ste~ene imovine u zadnjih dvadeset godina, zapravo je pokazala potpunu dezorijentiranost, nekompetentnost, nedoraslost, nemo} i, na kraju, nepatvoreni strah i paniku SLOBODNA BOSNA I 31.1.2013.

Iluzije:Iluzije.qxd

30.1.2013

23:41

Page 7

NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE

KAKO KAKO ]E ]E [ESTORKA [ESTORKA IZGLEDATI IZGLEDATI 2014.

2014.

Dodikov Dodikov strah strah od od SDS-a SDS-a

vladaju}e politi~ke klase okupljene oko Milorada Dodika i njegovog klimoglavog, klijentelisti~kog strana~kog aparata.

Retorika i argumentacija kojom su se koristili poslanici SNSD-a, ali i nazo~ni ministri iz kabineta premijera Aleksandra D`ombi}a svjedo~ila je i govorila o svemu drugom, samo nije doticala meritum rasprave - predlo`eni Zakon, kao jedan od klju~nih u borbi protiv sistemske korupcije i endemskog politi~kog kriminala. Osione prijetnje, optu`be za izdaju dr`avnih i nacionalnih interesa, konstrukcije i objede o me|unarodnoj zavjeri sa ciljem ru{enja stubo-

kakvom procesu ozbiljnog odlu~ivanja. Istovremeno, nije za to potvrda isklju~ivo posljednje skup{tinsko zasjedanje, Srpska demokratska stranka svoju najslabiju kariku ima u neuvjerljivom, kolebljivom lideru Mladenu Bosi}u. Njihov klub poslanika u Narodnoj skup{tini RS-a djeluje u{timano i uigrano, razlo`no, sa glavom i repom. Kona~no, i u dr`avnom parlamentu SDS-ovci Aleksandra Pandurevi} i Ognjen Tadi} prednja~e po ozbiljnosti u pripremanju za sjednice i borbi za vlastita politi~ka uvjerenja i rje{enja.

ati previ{e truditi da na narednim izborima pomete ahati, dezorijentirani SNSD va Republike Srpske (prije svih predsjednika Milorada Dodika), najvi{e su svjedo~ile o potpunoj dezorijentiranosti, ali i “potro{enosti” vladaju}e politi~ke elite u Republici Srpskoj.

Udaralo se neselektivno po nevladinoj mre`i, prozivali su se odmetnuti, zlonamjerni mediji. Navodno nije daleko dan kada }e Milorad Dodik pomesti menad`ment i ure|iva~ki ansambl Radiotelevizije Republike Srpske, budu}i da je entitetski javni servis, tradicionalno lojalan predsjedniku, izgubio medijski rat protiv nezavisnih, privatnih elektronskih medija, prije svih bijeljinske BN televizije.

Jo{ jedna va`na ~injenica se mogla bez mnogo muke primijetiti tokom dvodnevnog zasjedanja Narodne skup{tine Republike Srpske: SNSD je zapravo stranka potpunih kadrovskih invalida, nesposobnih, nekompetentnih, limitiranih, bezbojnih provincijskih funkcioner~i}a nedoraslih bilo kakvoj ozbiljnoj i su{tinskoj diskusiji. “Provjereni” strana~ki metuzalemi okupljeni oko Dodika, Radmanovi}, [piri}, Novi}, pa i Igor Radoji~i}, ostavljaju privid ozbiljnosti, a su{tinski su potpuno marginalizirani u bilo 31.1.2013. I SLOBODNA BOSNA

Malo ko je vjerovao nakon {to je na pro{logodi{njim parlamentarnim izborima u Srbiji pobijedila Srpska napredna stranka, a na predsjedni~kim njen lider Tomislav Nikoli}, da }e biv{i radikali imati kadrovskih potencijala da popune ministarska i brojna druga va`na dr`avna mjesta. Tomislav Nikoli}, Aleksandar Vu~i}, Jorgovanka Tabakovi}, to je bilo sveto SNS-ovo trojstvo; te{ko da se iko mogao sjetiti ~etvrtog va`nog ~ovjeka u toj stranci. A onda su ko zna odakle SNS-ovci izvukli neke opasne i sposobne klince i gurnuli ih u vatru; poput predsjednika Narodne skup{tine Neboj{e Stefanovi}a, glavnog pregovara~a sa Kosovom, Dejana Pavi}evi}a, tako|er klinca, Nikoli}evog savjetnika za vanjsku politiku, opet juno{u Marka \uri}a…

Ne znam, ponovo se ogra|ujem, koliko je ta~no da se Srpska demokratska stranka ve} sada samouvjereno priprema da u jesen naredne godine preuzme vlast u Republici Srpskoj. Izvjesno je samo jedno: SDS je ve} sada najprofiliranija politi~ka stranka u bosanskohercegova~kom vi{epartijskom prostoru! Na lokalnoj, entitetskoj i dr`avnoj razini.

7

Iluzije:Iluzije.qxd

30.1.2013

21:39

Page 8

SVAKA MI JE ZLATNA; SEDAM DANA & LJUDI ^ETVRTAK, 24. JANUAR

PONEDJELJAK, 28. JANUAR

Vijest da bi MIRALEM PJANI] mogao karijeru nastaviti u Barceloni nailazi na vi{ednevni podsmijeh, osobito hrvatskih

nogometnih sladokusaca i znalaca. “Ako se Modri} nije mogao nametnuti u Realu, {ta tek da o~ekuje taj mali poluanonimni Bosanac u Barceloni?“, pitaju se na jednom portalu. Zbilja, {ta ima da tra`i? Pjani} je protiv madridskog Kraljevskog kluba, u Ligi prvaka, odigrao dvije utakmice i dao jedan gol. Modri} je za Real odigrao 40 utakmica i, tako|er, samo jedan gol zabio...

PETAK, 25. JANUAR Nevjerovatna je drskost, upornost, bezobrazluk koju Dnevni avaz uz pomo} jednoga bezo~nog advokata (F F aruka Balijagi}a) i jednog poluuspje{nog ubice (E Edina Garaplije) danima ispoljava dokazuju}i ne{to {to se dokazati ne mo`e: da je akademik SULEJMAN RED@I] bio pripa-

Iskreno mi je `ao zbog gluposti koju je sebi dopustio PREDRAG KOKA KURTE[, ministar unutra{njih poslova Fede-

Sidranovu kolumnu prije nego {to bude od{tampana. Ne zanima me, jebat ga...

Jutros, nakon niza dojava, sa ogromnom rado{}u ~itam tekst srpskog pisca VLADIMIRA ARSENIJEVI]A u Jutarnjem listu. Arsenijevi}u je tek na prvi pogled povod za tekst bila posjeta italijanske glumice MONICE BELUCCI Banjoj Luci i Vi{egradu u pratnji re`isera EMIRA KUSTURICE; a zapravo najbolji i najpoeti~niji dijelovi njegovog teksta su inspirisani posjetom Prijedoru, gdje je doma}in beogradskom piscu bio SUDBIN MUSI], Bo{njak, logora{, borac protiv zaborava.

Mu~no je, nesno{ljivo, poni`avaju}e nakon Arsenijevi}a ~itati Sidrana, njegovo privatno, samo`ivo, samozaljubljeno kukumav~enje, prenemaganje, cviljenje, re`anje.

Mene optu`uje da sam dio “~etni~ke ma{inerije“. Neka, fino. Vidim da je Akademik posljednjih mjeseci nakupio solidan izbor SMS poruka koje sam mu slao, pa mu, da upotpuni kolekciju {aljem sljede}u.

OPTIČKI PARADOKS: Otkako mu je Slavni re`iser platio da popravi i izo{tri vid, Veliki pisac sve nepogre{ivije raspoznaje ~etnike.

NEDJELJA, 27. JANUAR

dnik tajnih bo{nja~kih parapolicijskih slu`bi i da tu treba tra`iti uzroke njegovog tragi~nog kraja. Ima li ministar sugurnosti Fahrudin Radon~i} imalo utjecaja na svoju biv{u `enu Azru, vlasnicu “Avaza“ da je upozori kako je ovakvo pisanje monstruozno, da vrije|a obitelj rahmetli akademika Red`i}a. Ili se “Avaz“ definitivno oteo bilo kakvoj zdravorazumskoj kontroli i nadzoru?

SUBOTA, 26. JANUAR Ju~er su me iz Oslobo|enja blago i sa`aljivo upozorili da je u sutra{njoj dionici svojeg kolumnisti~kog maratona ABDULAH SIDRAN na{ao malo vremena i dosta prostora da se i meni krvi napije i nagovori mi se na pasja preskakala. Kolegijalno mi nude da, ukoliko me zanima, pro~itam 8

Skoro do pred pono} sam sjedio sa rukometnim trenerom, Mostarcem ZVONKOM NOKOM SERDARU[I]EM, njegovom suprugom i kolegama sa Federalne televizije. Pretresao je u vi{esatnom ugodnom razgovoru Noka, valjda najtrofejniji evropski rukometni trener, 40godi{nju povijest ex jugoslovenskog i svjetskog rukometa. Osvr}e se Noka na sino}nju utakmicu za tre}e mjesto na Svjetskom prvenstvu u [paniji u kojoj je Hrvatska pomela Sloveniju. Prije dvije godine Serdaru{i} je bio selektor Slovenije, pa je podnio ostavku. Pri~a kako se sporje~kao sa mo}nim ~ovjekom slovena~kog sporta, gradona~elnikom Ljubljane ZORANOM JANKOVI]EM. “Gospodine Serdaru{i}u, cijenim Va{ dosada{nji rad, ali bi mi bilo dra`e da ste Slovenac“, rekao mu Jankovi}. “Gospodine Jankovi}u, mo`da bih i ja sa Vama bolje sura|ivao da ste Slovenac“, odgovorio mu je mostarski {eret Noka Serdaru{i}.

racije BiH. Zbog ~ega je slu`beni automobil vozio on, za{to volan nije prepustio slu`benom voza~u? Za{to je pobjegao, a jeste, nema nikakve sumnje, kada je izazvao, o~ito manji, saobra}ajni udes?

Zbog ~ega se u daljem toku istrage samo dodatno uvaljivao i komplicirao svoj polo`aj? Ne znam. Nije me jednom, nego desetine puta, Koka Kurte{ vozio u slu`benom vozilu: zezao sam se da se njegova slu`bena kola zovu KOKAKOLA... Ali ovo vi{e nije {ega, o~ito.

Na`alost.

UTORAK, 29. JANUAR “Ponosan sam {to me je izabrala struka“, ka`e GORAN SALIHOVI] danas nakon {to je izabran za glavnog tu`itelja Tu`iteljstva Bosne i Hercegovine. I dodaje glavni tu`itelj: “Da me je izabrala politika, ja bih odmah podnio ostavku.“ Potpuno je neva`no ko je, politika, ili struka, izabrao Salihovi}a za glavnog dr`avnog tu`itelja: prvi puta se u karijeri ~ovjek do~epao tu`iteljske du`nosti i to one najvi{e i najodgovornije - a takvu kadrovsku politiku mo`e voditi ili politizirana struka ili nestru~na politika. Kako god bilo, na isto mu ga do|e.

SRIJEDA, 30. JANUAR Mogla je (i trebala) dana{nja sjednica Kantonalne skup{tine Sarajeva biti upam}ena po izmjeni kantonalnog Ustava i uvr{tanju “ostalih“ me|u konstitutivne narode. Me|utim nije: obilje`ila je sjednicu prepirka poslanika ZAIMA BACKOVI]A i NED@ADA FAZLIJE koja se okon~ala tako {to je intelektualac i branitelj Backovi} opsovao mater Fazliji i napustio sjednicu.

Navodno mu je Fazlija namjeravao odgovoriti na isti na~in, ali je, po obi~aju, proma{io: umjesto majke mu opsovao oca o~ina!

SLOBODNA BOSNA I 31.1.2013.

ISPRAVNA-oglasi sedmica:ISPRAVNA-oglasi.qxd

30.1.2013

22:42

Page 2

MINI MARKET 2:MINI MARKET 2.qxd

31.1.2013

0:09

Page 10

MINI MARKET DESNICA POREMETIO LJEVICU

Nakon povratka ministra Radivojevi}a, blokiran izbor nadzornih odbora u nekoliko va`nih dr`avnih preduze}a Ministri u Vladi Federacije BiH nisu ni na pro{loj sjednici razmatrali imenovanje novih ~lanova Nadzornog odbora Hrvatskih telekomunikacija Mostar. Iako je starim ~lanovima Nadzornog odbora mandat istekao po~etkom decembra 2012., zbog ~ega su njihovi privremeni nasljednici trebali biti hitno izabrani (dok se u redovnoj proceduri ne imenuju novi), resorni ministar prometa i komunikacija Enver Bijedi} uporno izbjegava rje{avanje tog problema. Ministru Bijedi}u je, naime, jasno kako bi, nakon povratka njegovog kolege Desnice Radivojevi}a, SDP

Desnica Radivojevi}

10

NOV^ANI (P)OTICAJI

Ministar Jerko Lijanović obilato nagradio “farmere“ bliske NS Radom za boljitak Premda se podaci o korisnicima poticaja, isplati sredstava za kapitalne investicije i drugoj pomo}i u federalnom Ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i {umarstva jo{ uvijek bri`no skrivaju, posve je izvjesno kako }e raspodjela novca u pro{loj godini izazvati buru nezadovoljstva me|u poljoprivrednim proizvo|a~ima.

Kako “SB“ doznaje, na popisu poljoprivrednika kojima je u 2012. odobreno vi{e od 200.000 KM ponovno se na{ao Miro Peji}, strana~ki kolega ministra Jerka Ivankovi}a Lijanovi}a i samozvani predsjednik fantomskog Udru`enja poljoprivrednika u BiH. Peji}u, koji je i vije}nik Narodne stranke Radom za boljitak u Op}inskom vije}u Grude, na ime “kapitalnih investicija“ najprije je ispla}eno 145.000 KM, koliko je navodno ulo`io u objekat za preradu mlijeka. Potom je po istom osnovu, ali za izgradnju {tala za krave i konje, dobio jo{ 81.000 maraka, tako da mu je u kona~nici federalno Ministarstvo poljoprivrede isplatilo 226.000 KM. [iroke

Jerko Lijanovi}

je ruke ministar Jerko Ivankovi} Lijanovi} bio i prema Saveza poljoprivrednih udru`enja Federacije BiH, kojem je dodijelio 30.000 maraka. Na ~elu ovog udru`enja nalazi se Avdo Muslimovi}, jo{ jedan strana~ki kolega federalnog ministra poljoprivrede Ivankovi}a Lijanovi}a.

(S.M.)

VA[AR U VAR[AVI

Na važnom skupu u Varšavi BiH zastupala sekretarica zamjenika direktora Granične policije Žarka Lakete Organizacija zadu`ena za promociju, koordinaciju i razvoj menad`menta granica Evropske unije FRONTEX nedavno je organizovala sastanak u glavnom gradu Poljske,Var{avi.

Sve zemlje, ~lanice EU-a i one koje se nadaju ~lanstvu u toj organizaciji, poslale su ozbiljne, stru~ne i kompetentne kadrove na taj sastanak osim na{e zemlje, koja je u Var{avu poslala - sekretaricu!

Naime, BiH je u Var{avi predstavljala Ivana Ku{i}, sekretarica zamjenika direktora Grani~ne policije @arka Lakete. Na

sastanku na kojem je bilo rije~i o nadzoru, za{titi i kontroli granica EU-a, sekretarica Ku{i} je sa visokim du`nosnicima i uposlenicima grani~nih slu`bi zemalja EU-a razgovarala o doprinosu na{e zemlje u borbi protiv ilegalne emigracije.

Da nije `alosno, bilo bi komi~no, a ako nam EU ponovo uvede vizni re`im, pitat }emo se za{to. Mo`da }e nam sekretarica Ivana Ku{i}, kao (ne)kompetentna osoba znati dati odgovor na to pitanje!

(M.F.) SLOBODNA BOSNA I 31.1.2013.

MINI MARKET 2:MINI MARKET 2.qxd

31.1.2013

0:09

Page 11

MINI MARKET Priredila: Ma{a ]osi}

PRO ET CONTRA

Treba li se međunarodna zajednica aktivno uključiti u pronalaženje rješenja u presudi Sejdić i Finci?

DRAGAN JOVI^I] Direktor Kamernog teatra 55

DA Mi{ljenja sam da se me|unarodna zajednica treba uklju~iti u pronala`enje rje{enja u presudi Sejdi} i Finci jer smatram da na{i politi~ari ne `ele da do|u do rje{enja ove presude.

ISMET OSMANOVI] Predsjednik Kluba SDA u Parlamentu FBiH

DA

by MARIO BRANCAGLIONI

V

SEDMIcNI POGLED U KRIVO OGLEDALO

Glavnu i klju~nu ulogu u pronalasku rje{enja treba da odigraju doma}i politi~ari, odnosno ljudi koji imaju legitimitet i izabrani su od strane gra|ana da ova pitanja privedu kraju. Me|unarodna

31.1.2013. I SLOBODNA BOSNA

zajednica mo`e pomo}i kao dobar medijator.

DU[AN [EHOVAC Direktor Biroa za ljudska prava

NE Me|unarodna zajednica trebala bi prvo omogu}iti da konstitutivni narodi imaju svoja prava, pa tek onda da rje{avaju pitanje manjina.

ALEKSANDAR HR[UM Urednik Zabranjenog foruma

NE Smatram da je me|unarodna zajednica dovoljno u~inila po pitanju rje{avanja presude Sejdi} i Finci u na{oj zemlji.

Sada je sve na politi~arima na{e zemlje, koji ovaj slu~aj ne do`ivljavaju kao ne{to bitno.

ASIM MUJKI] Profesor na FPN-a

izgubio kontrolu nad HT-om Mostar, budu}i da je ministar prostornog ure|enja pristao podr`ati kandidate SDA, HSP-a i Narodne stranke Radom za boljitak. Stoga je Bijedi} odabrao drugu, jednako lo{u soluciju da zbog isteka mandata ~lanovima Nadzornog odbora, rad ovog javnog poduze}a bude gotovo blokiran. U istu je situaciju federalni ministar prometa i komunikacija doveo i jo{ nekoliko javnih poduze}a, me|u kojima su najzna~ajnije @eljeznice Federacije BiH i Ceste FBiH, u ~ijim nadzornim odborima tako|er sjede ~lanovi kojima je istekao mandat.

(S.M.)

DA Predstavnici me|unarodne zajednice su autori sramnog dijela ustava koji je eksplicite antisemitski i bio bi red da isprave tu svoju veliku gre{ku.

Ovo ne razrje{ava odgovornosti doma}e politi~ke lidere koji su dvadeset godina ravnodu{no posmatrali diskriminiraju}u praksu koja spre~ava gra|ane da se kandidiraju za ~lana Predsjedni{tva.

SAFET SOFTI] Poslanik u Parlamentu BiH

DA Podr`avam ideju ukoliko to mo`e ishoditi kona~nom rje{enju, jer o~igledno ni nakon ovoliko vremena doma}i politi~ari nisu spremni do}i do kona~nog cilja.

EKS EKSPERTI

Mediji u RS-u naglo otkrili da Darko Trifunovi} i Domagoj Margeti} nisu ni eksperti ni borci protiv organiziranog kriminala Dva najistaknutija ~lana Ekspertnog tima Jugoisto~ne Europe za borbu protiv terorizma, organiziranog kriminala i korupcije, Darko Trifunovi} i Domagoj Margeti}, predali su Specijalnom tu`ila{tvu za organizovani kriminal u Beogradu krivi~nu prijavu protiv Milorada Dodika zbog “krivi~nih djela pranja novca i utaje poreza, korupcije, sukoba interesa”. Prijavu su potkrijepili dokumentima i dokazima da je Dodik nezakonito ste~eni novac prao u Republici Srbiji.

Potez Trifunovi}a i Margeti}a izavao je prili~nu pa`nju medija u Srbiji i BiH, s izuzetkom medija u Republici Srpskoj koji su do ju~er u stopu pratili rad fantomskog Ekspertnog tima i bez izuzetka okivali u zvijezde ekspertni dvojac Trifunovi}-Margeti}.

(M.A.)

11

Asim:TEKST osnova.qxd

30.1.2013

23:42

Page 12

POLEDICA NA AUTOCESTI

SDP-ov DVOJAC DAMIR HAD@I] I ENSAD KARI] OSUMNJI^EN ZA TENDERSKE MU]KE Dvije građevinske kompanije, austrijski “Strabag“ i italijanski konzorcij “Pizzaroti i Salini“, tvrde da su grubo izigrane na tenderima za izgradnju autoceste 5C i najavljuju pokretanje tužbe protiv Federacije BiH i odštetnog zahtjeva u iznosu od dvadesetak miliona KM Pi{e: ASIM METILJEVI] Foto: MARIO ILI^I]

U

kratkom razmaku od samo dvadesetak dana Javno preduze}e Autoceste Federacije BiH “zaradilo“ je dvije tu`be inostranih gra|evinskih kompanija, s velikim izgledom da obje izgubi a podnosi-

12

ocima tu`bi nadoknadi {tetu koja se mjeri milionima eura. Austrijska gra|evinska kompanija Strabag ve} je formulirala od{tetni zahtjev na 2,5 miliona eura, dok }e od{tetni zahtjev italijanskog konzorcija Pizzaroti&C.S.p.A i Salini S.p.A. biti neuporedivo ve}i. I austrijski i italijanski gra|evinari tvrde da su grubo izigrani na me|unarodnom tenderu za izgradnju dionica autoceste 5C: austrijski Strabag,

iako je pobijedio na tenderu, izgubio je posao vrijedan blizu 25 miliona eura, dok je italijanski konzorcij, pobjednik na tenderu za izgradnju dionice Vlakovo - Lepenica, ostao bez posla vrijednog 152 miliona eura!

STRABAGOV SVILAJ GAJTAN Ravno prije godinu dana austrijska gra|evinska tvrtka Strabag progla{ena je pobjednikom na me|unarodnom tenderu za SLOBODNA BOSNA I 31.1.2013.

Asim:TEKST osnova.qxd

30.1.2013

23:42

Page 13

ITALIJANSKI I AUSTRIJSKI GRA\EVINARI TU@E FEDRACIJU BiH TURSKOM CENGIZU PRIZNATA “GRE[KA“

Cengiz tražio 172, dobio 179 miliona eura Baz obzira na ishod tu`be it alijanskog konzorcija, dionicu autoceste 5C od Vlakova do Lepenice gradit }e turska kompanija Cengiz, ali po cijeni koja je 7 miliona eura vi{a od cijene istaknute na tenderu. Cengiz je naime iza{ao s cijenom od oko 172 miliona eura, ali je kona~ni ugovor sklopljen na 179 miliona eura. Razlika od 7 miliona eura izme|u tenderske i ugovorene cijene obja{njava se nenamjernom “gr-

izgradnju mosta preko Save kod Svilaja, koji je sastavni dio me|unarodnog cestovnog koridora 5C. Ranije je dogovoreno da izgradnju ovog mosta zajedni~ki finansiraju BiH i Hrvatska u omjeru 50:50 posto, a na me|unarodnom tenderu ubjedljivo najni`u cijenu za izgradnju mosta, oko 25 miliona eura uklju~uju}i i PDV, istakao je austrijski Strabag, s kojim je potpisan ugovor u februaru 2012. godine. Poslodavci, Hrvatska i BiH, ugovorom su se obvezali

da }e u roku od 180 dana nakon potpisanog ugovora rije{iti proceduralne probleme i uvesti Strabag u posao.

To se me|utim nije desilo: ugovoreni rok je istekao jo{ u septembru pro{le godine, a ni do danas nije precizno utvr|eno ko je odgovoran za vi{emjese~no ka{njenje i raskid ugovora sa Strabagom.

Damir Had`i}, ministar prometa i komunikacija BiH, nedavno je na sjednici Vije}a ministara BiH priznao probijanje ugovorenog roka, no ustvrdio je da je BiH blagovremeno ispo{tovala svoj dio preuzetih obaveza i da je za probijanje roka usklju~ivo odgovorna susjedna Hrvatska.

No, Had`i}evo poricanje vlastite odgovornosti u ovoj aferi u dubokom je neskladu s odlukom Vije}a ministara BiH “o pokretanju postupka pred nadle`nim institucijama BiH za utvr|ivanje krivi~ne odgovornosti onih koji nisu uradili svoj dio posla“. Ako je BiH u predvi|enom roku uradila svoj dio posla, kako je ustvrdio ministar Had`i}, za{to je onda zatra`ena istraga protiv onih “koji nisu uradili svoj dio posla“?!

Pravni osnov za Strabagovu tu`bu protiv BiH i Hrvatske prili~no je stabilan.

Austrijska kompanija poziva se na ~injenicu da Hrvatske autoceste i Ministarstvo prometa i komunikacija BiH nisu u dogovorenom roku, unutar 180 dana, dostavili takozvane “upute za po~etak gradnje“. To je i glavni razlog zbog kojeg je Strabag raskinuo potpisani ugovor i Strabagov klju~ni argument za isticanje od{tetnog zahtjeva u visni od 2,5 miliona eura.

e{kom“ koja je utvr|ena naknadno.

Navodno, kada se zbroje pojedina~ne stavke Cengizove ponude, zbilja se dolazi do kona~nog iznosa od 179 miliona eura, no u ponudi je “gre{kom“ utvr|en kona~ni zbir u iznosu od 172 miliona eura!

Osim sasvim realne mogu}nosti da BiH i Hrvatska izgubi sudski spor sa Strabagom, neuporedivo ve}a {teta ve} je nastala zbog vi{emjese~nog ka{njenja s izgradnjom mosta kod Svilaja. Vi{e od pet mjeseci nakon raskida ugovora sa Strabagom, Hrvatska i BiH odlu~ile su raspisati novi tender koji }e, u najboljem slu~aju, biti okon~an tek sredinom godine, {to prakti~no zna~i da }e izgradnja mosta kod Svilaja zapo~eti s najmanje 18 mjeseci zaka{njenja!

ELIMINIRANA NAJBOLJA PONUDA I najavljena tu`ba italijanskog konzorcija Pizzaroti&C.S.p.A i Salini S.p.A. protiv JP Autoceste Federacije BiH, djeluje prili~no uvjerljivo. Italijanski gra|evinari tvrde da su grubo izigrani na me|unarodnom tenderu koji je direkcija Autocesta Federacije BiH raspisala za izgradnju poddionice Vlakovo - Lepenica, ~ija ukupna du`ina iznosi svega 10 kilometara.

No, zbog nepovoljnog terena koji zahtijeva izgradnju vrlo slo`enih i skupih objekata, cijeli posao je procijenjen na preko 154 miliona eura. Zbog toga je me|unarodni tender za ovu poddionicu privukao golemu pa`nju evropskih gra|evinaca. Cjenovno najpovoljniju ponudu, 154 miliona eura, poslao je italijanski konzorcij Pizzaroti&C.S.p.A i Salini S.p.A., no Autoceste FBiH posao su zaklju~ile s turskom kompanijom Cengiz, ~ija je ponuda ravno 18 miliona eura skuplja od ponude italijanskog konzorcija. U me|uvremenu, od zatvaranja tendera do potpisivanja

Strabag tra`i od{tetu u iznosu od 2,5 miliona eura a italijanski konzorcij u iznosu od 10 miliona eura 31.1.2013. I SLOBODNA BOSNA

13

Asim:TEKST osnova.qxd

30.1.2013

23:42

Page 14

POLEDICA NA AUTOCESTI

NEUVJERLJIVA ODBRANA Ministar Damir Had`i} i direktor autocesta Ensad Kari} nemu{to brane propuste u tenderskoj proceduri

ugovora, ponuda turske kompanije na vol{eban na~in narasla je za dodatnih 7 miliona eura, pa je u kona~nici zaklju~en

ugovor na 179 miliona eura, {to je dakle 25 miliona eura vi{e od ponu|ene cijene italijanskog konzorcija!

JP AUTOCESTE POTRO[ILE NASLIJE\ENI NOVAC

Neizvjesna izgradnja Ä?etvrte dionice autoceste 5C Aktuelna uprava JP Autocesta FBiH zatekla je od prethodne vlasti projektnu dokumentaciju i obezbije|ena sredstva za izgradnju ~etiri dionice autoceste 5C. Trenutno su u izgradnji tri dionice (Vlakovo - Tar~in, POTRO[ENA POTRO[ENA SREDSTVA SREDSTVA Bija~a - Zvirovi}i i Za Za izgradnju izgradnju ~etvrte ~etvrte dionice dionice autoceste autoceste 5C 5C Gorica - Bilje{evo) Federaciji Federaciji BiH BiH nedostaje nedostaje oko oko 200 200 miliona miliona eura eura dok je izgradnja ~etvrte dionice, u lacije prethodne vlasti kod ugovaranja okviru koje se nalazi i most preko Save kredita, ali je i posljedica drasti~nog kod Svilaja, jo{ uvijek neizvjesna zbog poskupljenja gra|evinskog materijala i nedostatka novca. Prema obja{njenju goriva. direktora Ensada Kari}a, nedostatak Za izgradnju ~etvrte dionice potrebno novca za izgradnju ~etvrte dionice je obezbijediti oko 200 miliona eura. autoceste posljedica je pogre{ne kalku-

14

Iz javnih istupa ~elnika JP Autoceste FBiH Ensada Kari}a, mo`e se razabrati da su italijanski gra|evinci izgubili posao zato {to se nisu strogo pridr`avali projektnog zadatka. Navodno su samoinicijativno, bez suglasnosti finansijera, preprojektovali neke gra|evinske objekte i na taj na~in oborili ukupnu cijenu projekta za blizu 20 miliona eura. Ako direktor Kari} govori istinu, onda je tu`ba italijanskog konzorcija posve neutemeljena.

Italijanski konzorcij, me|utim, tvrdi suprotno. Istina, priznaju da su samoinicijativno preprojektovali neke pozicije definirane tenderom, no tako|er tvrde da su uz tendersku ponudu poslali i oficijelno pismo kojim su pokazali spremnost da cijeli posao, bez ikakvih projektnih preinaka, urade za ponu|enu cijenu od 154 miliona eura.

Prije podno{enja tu`be i isticanja od{tetnog zahtjeva, italijanski konzorcij zatra`io je o~itovanje Ureda za `albe BiH. Direktor Ureda Amir Pilav potvrdio je za Slobodnu Bosnu da je pristigla `alba italijanskog konzorcija i da }e Ured zatra`iti o~itovanje JP Autoceste Federacije BiH. Bez obzira na ishod ovog postupka, Slobodna Bosna iz provjerenih izvora doznaje da }e italijanski konzorcij podi}i tu`bu protiv Autocesta FBiH i zatra`iti od{tetu u iznosu ne manjem od 10 miliona eura!

SLOBODNA BOSNA I 31.1.2013.

ISPRAVNA-oglasi sedmica:ISPRAVNA-oglasi.qxd

30.1.2013

22:43

Page 3

Lok:TEKST osnova.qxd

30.1.2013

22:56

Page 16

TAJNA USPJEHA “UGLEDNOG” SARAJEVSKOG BIZNISMENA

Direktor SIPA-e GORAN ZUBAC podnio je 14. decembra prošle godine Tužiteljstvu BiH kaznenu prijavu protiv sarajevskog biznismena NUSRETA ČAUŠEVIĆA i desetorice njegovih poslovnih suradnika, među kojima se nalazi i ENSAD KARIĆ, aktualni direktor Javnog poduzeća Autoceste Federacije; iako se Čaušević i njegovi ortaci, (su)vlasnici, direktori i članovi uprava više povezanih kompanija sumnjiče za pranje novca u iznosu većem od 4,5 milijuna KM Državno tužiteljstvo se, ponovno u rekordnom roku, za nepunih mjesec dana, proglasilo nenadležnim i istragu o milijunskom kriminalu prepustilo Kantonalnom tužiteljstvu u Sarajevu

NEPOZNATA BIOGRAFIJA Direktor JP Autoceste Federacije BiH Ensad Kari} ranije je bio prvi ~ovjek Lok instituta, u me|uvremenu je postao i ve}inski vlasnik Unis Toursa

Pi{e: SUZANA MIJATOVI] Foto: MARIO ILI^I]

D

irektor Dr`avne agencije za istrage i za{titu (SIPA) Goran Zubac potpisao je prije mjesec i pol dana Izvje{}e o po~injenom kaznenom djelu protiv sarajevskog biznismena Nusreta Čau{evi}a i desetorice njegovih poslovnih suradnika, osumnji~enih za organizirani kriminal, zlouporabu slu`benog polo`aja ili ovlasti i pranje novca u milijunskim iznosima. Istraga protiv Čau{evi}a, ve}inskog vlasnika 16

SLOBODNA BOSNA I 31.1.2013.

Lok:TEKST osnova.qxd

30.1.2013

22:56

Page 17

KAZNENA PRIJAVA SIPA-e PROTIV NUSRETA ^AU[EVI]A DVOJAC ZA MILIJUNSKI KRIMINAL Nusret ^au{evi} i Ned`ad Beglerovi} su nakon Mikrokreditne fondacije Lok postali suvlasnici jo{ pet - {est povezanih kompanija

^AU[EVI]EVI MIKROKREDITI ZA MAKROKRIMINAL odnosno suvlasnika vi{e kompanija: Unis instituta, Lok instituta, Lok investa, Unis promexa i Unis toursa (sve sa sjedi{tem u Sarajevu), otvorena je sredinom septembra 2012., kada je Federalna agencija za bankarstvo upozorila Financijsko-obavje{tajno odjeljenje SIPA-e na sumnjive nov~ane transakcije izme|u Mikrokreditne fondacije

Lok i tvrtke ING Kaktus iz Sarajeva.

Tijekom kontrole poslovanja te mikrokreditne fondacije Federalna je agencija za bankarstvo, naime, otkrila ugovor sa gra|evinskom firmom ING Kaktus vrijedan vi{e od 4,5 milijuna KM, za koji nije postojala nikakva poslovna i pravna svrha.

No, fiktivni ugovor o navodnom zajed-

ni~kom financiranju izgradnje poslovnostambenog objekta u sarajevskom naselju Vele{i}i, kako }e se ubrzo ispostaviti, doveo je istra`itelje SIPA-e do organizirane kriminalne skupine, (su)vlasnika, direktora i ~lanova uprave vi{e povezanih tvrtki.

FANTOMSKI POSLOVNI OBJEKAT U VELE[I]IMA Pored Nusreta ÄŒau{evi}a, kaznene su prijave podnesene protiv njegovog najbli`eg poslovnog partnera Ned`ada Beglerovi}a, te Envera Beganovi}a, Faruka Brkani}a, Zaima Smajovi}a, Alema Beganovi}a, Radomira Ognjenovi}a, Ned`ada Muhovi}a, Jasenka Maglajlije, Ismara [abovi}a i Ensada Kari}a, aktualnog direktora Javnog poduze}a Autoceste Federacije BiH. Izvje{}e o po~injenom kaznenom djelu protiv ukupno jedanaest osoba i {est tvrtki direktor SIPA-e Goran

Nusret ^au{evi} je Mikrokreditnu fondaciju Lok osnovao donatorskim sredstvima, milijunski profit je investirao u vlastite firme, trgovinu oru`jem, kupovinu dionica PBS-a i Helios osiguranja 31.1.2013. I SLOBODNA BOSNA

17

Lok:TEKST osnova.qxd

30.1.2013

22:57

Page 18

TAJNA USPJEHA “UGLEDNOG” SARAJEVSKOG BIZNISMENA Zubac dostavio je Tu`iteljstvu BiH 14. decembra 2012., ali su se dr`avni tu`itelji, u neobi~no kratkom roku, proglasili nenadle`nim za dalje provo|enje istrage.

Iako je, upravo po prijavama Financijskoobavje{tajnog odjeljenja SIPA-e, proteklih godina podignuto na stotine optu`nica za zlouporabu slu`benog polo`aja i pranje novca (pa ~ak i u slu~ajevima kada se radilo o neuporedivo manjim iznosima), Tu`iteljstvo BiH je ve} 10. januara predmet ustupilo Kantonalnom tu`iteljstvu u Sarajevu, unato~ ~injenici da se osumnji~eni terete da su nezakonito zaradili vi{e od 4,5 milijuna KM?! Kako nam je potvr|eno u sarajevskom Tu`iteljstvu, zvani~na istraga jo{ nije pokrenuta, budu}i da }e trebati dosta vremena dok tu`itelj pregleda obimnu dokumentaciju i izvr{i analizu dokaza koje je prikupila SIPA.

KAKO JE ENSAD KARI] POSTAO VLASNIK UNIS TOURSA Direktor Mikrokreditne fondacije Lok Nusret Čau{evi} i njegov zamjenik Ned`ad Beglerovi}, koji su ujedno i suvlasnici gore pobrojanih firmi, sumnji~e se da su zajedno s ~lanovima Upravnog odbora Enverom Beganovi}em i Farukom Brkani}em dogovorili fiktivnu izgradnju poslovnog objekta u Vele{i}ima s vlasnikom tvrtke ING Kaktus Zaimom Smajovi}em. Na temelju potpisanog Predugovora o zajedni~kom financiranju Mikrokreditna fondacija Lok je na ra~un ING Kaktusa od kraja decembra 2008. do kraja marta 2009. u deset transakcija izvr{ila uplate preko 4,5 milijuna KM. Napomenimo i kako u to vrijeme tvrtka ING Kaktus nije imala referenci za obavljanje ozbiljnih gra|evinskih poslova i da je njihov godi{nji prihod iznosio oko 250.000 maraka.

Istodobno je Čau{evi}eva mikrokreditna fondacija bila registrirana kao neprofitna organizacija, koja je osnovana radi obavljanja djelatnosti mikrokreditiranja s ciljem pobolj{anja materijalnog polo`aja korisnika kredita, pove}anja zaposlenosti i pru`anja podr{ke razvoju poduzetni{tva.

Prema nalazima Agencije za bankarstvo, Mikrokreditna fondacija Lok je osnovana donatorskim sredstvima, a ne vlastitim kapitalom osniva~a, ali su u narednim godinama ostvarili vi{emilijunski profit, koji su potom investirali suprotno va`e}im zakonskim propisima. I mada su za poslovno-stambeni objekat upla}ena milijunska sredstva, inspektori SIPA-e su u gotovo rutinskoj provjeri kod nadle`nih organa u Op}ini Novo Sarajevo ustanovili kako radovi na izgradnji zgrade nikada nisu ni zapo~eli. Utvr|eno je i da tvrtka ING Kaktus ne posjeduje ni urbanisti~ku suglasnost, niti gra|evinsku dozvolu za poslovno-stambeni objekat, dok su na 18

POSLOVNO-STAMBENI KOMPLEKS U VELE[I]IMA Prema zvani~nom ugovoru Lok je gra|evinskoj firmi ING Kaktus uplatio vi{e od 4,5 milijuna KM za izgradnju poslovnog objekta koja nikada nije ni zapo~ela

navedenoj adresi zate~ene stare devastirane zgrade, u kojima ve} godinama nitko ne `ivi.

Kako je ve} tada postalo jasno da je fantomski poslovno-stambeni kompleks predstavljao samo paravan za pranje novca u milijunskim ciframa, dalja je provjera poslovne dokumentacije otkrila da je 4,5 milijuna maraka s ra~una ING Kaktusa u Volksbanci i Bor banci vrlo brzo preba~eno na ra~une Unis instituta i Lok instituta. Na ra~un direktora Unis instituta Alema Beganovi}a transferirano je preko 1,5 milijuna KM, dok je tada{njem direktoru Lok instituta Ensadu Kari}u upla}eno vi{e od 2,3 milijuna maraka. Osniva~i Unis instituta su, opet, sa po 50 procenata vlasni{tva Nusret Čau{evi} i Ned`ad Beglerovi}, dok je, prema iskazu sada{njeg direktora Radomira Ognjenovi}a, ve}inski vlasnik Lok instituta - Unis institut. Prate}i dalje tokove novca inspektori SIPA su utvrdili da je direktor Lok instituta Ensad Kari}, po osnovu povrata pozajmica (?), pare upla}ivao drugim povezanim firmama:

Unis Toursu (~iji je Kari} ve}inski vlasnik), Unis Promexu (ve}inski vlasnici Čau{evi} i Beglerovi}, a udjela ima i Kari}), odnosno Unis institutu, Lok investu i Helios osiguranju (Čau{evi} i Beglerovi}) po osnovu davanja pozajmica. Istodobno je novac upla}en na ra~un Unis instituta zavr{io na ra~unima Lok instituta, za zatvaranje kredita koje su iste firme podizale u vi{e poslovnih banaka, ali i za isplatu dividendi Nusretu Čau{evi}u i Ned`adu Beglerovi}u. Tako je od 4,5 milijuna KM koliko su direktor Mikrokreditne fondacije Lok Čau{evi} i njegov zamjenik Beglerovi} uplatili na ra~un firme ING Kaktus, 3,9 milijuna maraka transferirano na ra~une njihovih tvrtki Unis institut i Lok institut, odnosno Unis Promexu, Unis Toursu i Lok investu. Od tih je sredstava vra}en ve}i dio kredita koji je tvrtka Unis tours podigla u Bor banci, kao i cjeloukupan kredit Unis Promexa u Privrednoj banci Sarajevo. Radi se o iznosu od 300.000 KM koji je Unis Promex podigao za obrtna sredstva, s tim da je SLOBODNA BOSNA I 31.1.2013.

Lok:TEKST osnova.qxd

30.1.2013

22:57

Page 19

KAZNENA PRIJAVA SIPA-e PROTIV NUSRETA ^AU[EVI]A TAJNI POSLOVI S NAORU@ANJEM

Nusret Čaušević je poslovno surađivao i sa švercerom oružja sa UN-ove “crne liste“ Slobodanom Tešićem

POSLOVNO POSLOVNO BRATSTVO BRATSTVO

Nusret Nusret ^au{evi} ^au{evi} ii Slobodan Slobodan Te{i} Te{i} su su suradnju suradnju zapo~eli zapo~eli na na poslovima poslovima izvoza izvoza naoru`anja naoru`anja iz iz tvornice tvornice Bratstvo, Bratstvo, novac novac je je stizao stizao na na Te{i}ev Te{i}ev ra~un ra~un uu ^au{evi}evoj ^au{evi}evoj Privrednoj Privrednoj banci banci Sarajevo Sarajevo

Tristo tisu}a maraka koje je s ra~una tvrtke Unis Promex upla}eno Tvornici namjenske vojne industrije Binas u Bugojnu, istra`itelje je SIPA-e doveo na trag i drugim ^au{evi}evim sumnjivim poslovima s (pre)prodajom naoru`anja. Prema informacijama Slobodne Bosne, me|u ^au{evi}evim poslovnim partnerima bio je i me|unarodni {vercer oru`ja Slobodan Te{i}, s kojim je po~eo sura|ivati prije tri godine. Po~etkom 2010. direktor Unis instituta Alem Beganovi} zapo~eo je formalnu proceduru za dobijanje kredita od Mikrokreditne fondacije Lok

u kojoj je, i to na poziciji predsjednika Upravnog odbora, bio njegov otac Enver Beganovi}. Kredit je zatra`en kako bi se vratio dug tvornici Bratstvo u Novom Travniku, ~iji je direktor tada bio Abaz Mand`uka, a sredstva u iznosu od 152.000 KM su trebala biti ispla}ena za pla}e radnicima. Budu}i da je u to vrijeme ra~un Bratstva bio blokiran, bilo je dogovoreno da se napravi fiktivni ugovor o cesiji, a potom izvr{i isplata prema spisku radnika (na kojem se nalazilo blizu tristo imena), koji je Mand`uka dostavio Beglerovi}u. Kredit bi se vra}ao kroz zaradu

istraga otkrila da je kasnije upla}en Tvornici namjenske vojne industrije Binas u Bugojnu od koje je Čau{evi}eva tvrtka kupovala oru`je. Iz istih je sredstava Nusret Čau{evi} izvr{io i povrat dijela kredita (u ukupnom iznosu od 2,4 milijuna KM) za kupovinu dionica Helios osiguranja.

MILIJUNI MARAKA ZA DOKAPITALIZACIJU PBS-a Tada{nji direktor Lok instituta Ensad Kari} i predsjednik Skup{tine dru{tva Nusret Čau{evi} potpisali su 3. marta 2009.

31.1.2013. I SLOBODNA BOSNA

proisteklu iz poslova sa Slobodanom Te{i}em, nakon {to je direktor Alem Beganovi} dogovorio da na ra~un Unis instituta budu upla}ena sredstva sa ra~una Te{i}eve kompanije MoonStorm na Cipru, zara|ena na izvozu minobaca~a proizvedenih u Bratstvu, koji su prodati u Jemenu.

Nusret ^au{evi} je na nagovor Abaza Mand`uke pristao na taj poslovni aran`man, ali je tra`io garancije federalne Vlade.

Kako je, me|utim, Vlada odbila izdati garanciju, tada{nji je federalni ministar energetike, industrije i rudarstva Vahid He}o

odluku o kupovini zatvorene emisije dionica Privredne banke Sarajevo, za {to je izdvojeno 970.000 KM. Dvije godine ranije Lok institut je kao ~lan orta~ke grupe preuzeo obvezu kupovine vi{e od 16 tisu}a dionica te banke za iznos od 1,2 milijuna KM. Provjera je, me|utim, pokazala da je na Skup{tini Privredne banke Sarajevo koja je odr`ana po~etkom decembra 2008. usvojena odluka o raspisivanju ~etvrte emisije dionica putem zatvorene prodaje unaprijed poznatim kupcima i da je Lok institut pozvan da kao ~lan orta~ke grupe

intervenirao kod biv{eg direktora gora`danske tvornice Unis Ginex Jusufa Hubijera da izda tra`ene garancije Unis institutu. Nakon {to je Hubijer pristao, izvr{ena je uplata kredita, odnosno, pla}a radnicima Bratstva. Poslovna suradnja Nusreta ^au{evi}a i Slobodana Te{i}a nastavljena je i 2011. godine, kada je uz njegovu pomo} bjelosvjetski trgovac oru`jem otvorio ra~un u Privrednoj banci Sarajevo. Na ra~un Te{i}eve firme Bosniaspecexport u Privrednoj banci Sarajevo su prije godinu dana upla}ivana sredstva zara|ena na poslovima izvoza naoru`anja iz BiH, prije nego {to je tvrtka formalno uga{ena.

sudjeluje u dokapitalizaciji sa najmanje 156. 000 KM. No, kako je menad`ment Lok instituta ponudio znatno vi{e novca, proizilazi da je fiktivna izgradnja poslovnostambenog objekta, izme|u ostalog, poslu`ila i za pove}anje vlasni~kog udjela Čau{evi}a i Beglerovi}a u dokapitalizaciji Privredne banke Sarajevo. Istodobno, zvani~ni prihodi iz poslovne bilance Unis instituta i Lok instituta nisu bili dostatni ni za otplatu kredita, a kamoli za kupovinu dionica Privredne banke Sarajevo u koju je ulo`eno nekoliko milijuna maraka?!

19

Simatovic:TEKST osnova.qxd

31.1.2013

0:34

Page 20

STANI[I] I SIMATOVI]

DO@IVOTNA KAZNA ZATVORA I LEKCIJA ZA SRBIJU 20

SLOBODNA BOSNA I 31.1.2013.

Simatovic:TEKST osnova.qxd

31.1.2013

0:34

Page 21

KRIVI ZA NAJTE@E ZLO^INE

Sredinom ove nedjelje u Haagu su održane završne riječi Tužilaštva i odbrane bivših šefova srbijanske Državne bezbjednosti JOVICE STANIŠIĆA i FRANKA SIMATOVIĆA, optuženih za organizovanje zločinačke mreže parapolicijskih i paravojnih jedinica tokom ratova u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini; naša novinarka izdvaja najvažnije akcente iz ovih završnih riječi Pi{e: NID@ARA AHMETA[EVI]

Tu`ilac Dermont Groom pozvao je Sudsko vije}e u Haagu da Jovicu Stani{i}a i Franka Simatovi}a proglasi krivima po svim ta~kama optu`nice i osudi ih na najte`u kaznu koju Tribunal mo`e izre}i 31.1.2013. I SLOBODNA BOSNA

“Ukoliko Sudsko vije}e zaklju~i da su ova dvojica optu`enih krivi za sve zlo~ine za koje se terete u optu`nici, bilo bi te{ko zamisliti da je neko po~inio zlo~ine ve}e te`ine. Zlo~ini za koje se terete uklju~ivali su na hiljade `rtava… Zlo~ini su to ~ije se posljedice vide i danas, zlo~ini koji }e dugo trajati, i nakon {to Vije}e donese svoju odluku.”” Ovim rije~ima tu`ilac Dermont Groom poku{ao je ubijediti jo{ jednom sudije da presuda koju }e izre}i dvojici biv{ih lidera Dr`avne bezbjednosti Srbije mora biti osu|uju}a i najte`a.

Tu`ila{tvo smatra da su tokom vi{e od ~etiri godine su|enja uspjeli iznijeti dovoljno dokaza o odgovornost Jovice Stani{i}a i Franka Smatovi}a zbog njihove uloge u onom {to su tokom ratova u Hrvatskoj i BiH po~inile jedinice kao {to su Crvene beretke, Arkanovi Tigrovi, [korpioni, a rije~ je o najte`im zlo~inima po~injenim u ove dvije zemlje. Sve ove jedinice, tvrdi Tu`ila{tvo, bile su pod njihovom kontrolom i djelovale u skladu sa naredbama koje su im oni izdavali, za {ta su svi bili pla}eni iz bud`eta Srbije.

Dokazi o njihovoj krivici dokazi su o uklju~enosti dr`avnog vrha Srbije u zlo~ine po~injene po~etkom devedesetih u Hrvatskoj i BiH. Tu`ila{tvo smatra i da su obojica bila dio udru`enog zlo~ina~kog 21

Simatovic:TEKST osnova.qxd

31.1.2013

0:35

Page 22

STANI[I] I SIMATOVI] poduhvata koji je imao cilj da se etni~ki o~iste veliki dijelovi ovih dr`ava.

Odbrane pak smatra da izneseni dokazi nisu dovoljno uvjerljivi da bi njih dvojica bili osu|eni. Stani{i}ev branilac Wayne Jordash rekao je da njegov branjenik trebao iza}i iz sudnice “kao slobodan ~ovjek, bez mrlje na reputaciji”, te da se vrati ku}i i “u`iva u miru u ~ijem je ostvarivanju u~estvovao”.

Tu`ila{tvo je po~elo izno{enje svojih zavr{nih rije~i u utorak, 29. januara, da bi odbrane nastavili dan kasnije i, kako je planirano, trebaju okon~ati 31. ovog mjeseca.

KOMPLEKSNA MRE@A ZLO^INA Tu`ila{tvo je tokom su|enja saslu{alo skoro 100 svjedoka, me|u kojima su bile `rtve zlo~ina ali i insideri, ljudi koji su bili pripadnici jedinica koje se spominju u optu`nici i koji su, nekada sa prikrivenim identitetom, ali neki i javno, govorili o onom {to su radili tokom rata i vezama sa optu`enima.

Prema dokazima tu`ila{tva, Stani{i} i Simatovi} imali su najve}u odgovornost za obu~avanje, finansiranje, organizovanje, opremanje i rukovo|enje ovim jedinicama koje su “po~inile ozbiljna krivi~na djela u ime za{tite Srba”, rekao je tu`ilac Groom.

“U srcu ovog slu~aja le`i kompleksna i prikrivena mre`a srbijanske DB kojom su rukovodili Jovica Stani{i} i Franko Simatovi}. Oni su tu mre`u koristili da tajno ubacuju ljudstvo, materijale i da obu~avaju ljude koji su djelovali u Hrvatskoj i BiH, odnosno koji su izvr{avali zlo~ine iz njihovog kriminalnog plana koji su dijelili sa drugima”, re~eno je u sudnici.

Pored dvojice optu`enih, dijelom udru`enog zlo~ina~kog poduhvata bili su Slobodan Milo{evi}, @eljko Ra`natovi} Arkan, Radovan Stoji~i} Bad`a, Vojislav [e{elj, Milan Marti} i “drugi zvani~nici Srbije i srpskih entiteta”.

Branilac Jordash pak smatra da veze njegovog branjenika sa ovim osobama nisu potvrda plana o zlo~inu, nego da je on “po prirodi posla” morao biti blizak sa njima, ali da takva bliskost nije dovoljna da se doka`e njegova odgovornost. Jordash je rekao da se njegov branjenik tokom ratova sastajao sa “raznim visokim zvani~nicima” da bi dobio “najbolje informacije” neophodne da bi radio svoj posao - “{titio bezbjednost Srbije”.

Uz to, tvrdi odbrana, Stani{i} je bio Milo{evi}ev izaslanik koji je nastojao smiriti ekstremiste u RSK i RS, te ih privoljeti na mirovne sporazume.

Tu`ila{tvo je pak dokazivalo da su jedince za ~ije kretanje i akcije su ova dvojica odgovorni, po~inili zlo~ine, izme|u ostalog, u Glini, Lov}encu, Kijevu, potom {irom Isto~ne Slavonije, te u selima u hrvatskoj Krajini me|u kojima su Ba}in, 22

ZNA^AJ MLADI]EVIH DNEVNIKA

Stanišić i Simatović znali su sve o svemu I u ovom su|enja kao jedan od klju~nih dokaza Tu`ila{tvo je ponudilo dnevnike Ratka Mladi}a koje su ulo`ili pri samom kraju, i to kao dodatne dokaze. U spis je uneseno 15 odlomaka iz dnevnika, Ulo`ene dijelove Tu`ila{tvo je podijelilo u tri kategorije: one koji su kori{teni tokom iskaza Manojla Milovanovi}a, nekada{njeg Mladi}evog zamjenika koji se poja-

vio kao svjedok i na ovom su|enju. Drugu kategoriju ~ine dijelovi kojima se pobijaju tvrdnje odbrane da Stani{i} i Simatovi} nisu znali za de{avanja na terenu u BiH i Hrvatskoj, dok se tre}om kategorijom pobija tvrdnja odbrane da u dnevnicima Ratka Mladi}a nije postojao nijedan telefonski broj kojim je on mogao kontaktirati {efove DB Srbije.

PARAVOJSKOVO\E PARAVOJSKOVO\E IZ IZ SJENE SJENE

Jovi}a Jovi}a Stani{i} Stani{i} ii Franko Franko Simatovi} Simatovi}

Vukovi}i, Saborsko, [kabrnja i Nadin. U BiH su djelovali u Bijeljini, Zvorniku,

ZLOČINAČKI PODUHVAT: Pored dvojice optuženih, dijelom udruženog zločinačkog poduhvata bili su Slobodan Milošević, Željko Ražnatović Arkan, Radovan Stojičić Badža, Vojislav Šešelj, Milan Martić i “drugi zvaničnici Srbije i srpskih entiteta”

Bosanskom [amcu, Doboju, Trnovu, Sanskom Mostu…

Tu`ilac Adam Weber je rekao kako su specijalne jedince DB bile “paravojne formacije” koje su optu`eni rasporedili na razne lokacije.

“Da li se radilo o Crvenim beretkama u Doboju, ili Tigrovima koji su provodili Arkanovu politiku bez zarobljenika u Dalju, ili pripadnicima [korpiona koju su ubili {est muslimana u Trnovu. Kori{tenjem tih jedinica, unapre|ivao se zajedni~ki cilj i namjera u masovnom razaranju nesrpskog stanovni{tva. Te su jedinice djelovale neka`njeno uz podr{ku srbijanske DB”, rekao je tu`ilac Weber tokom zavr{nih rije~i.

Crvene beretke su, po navodima tu`ila{tva, osnovane pod okriljem DB Srbije 1991. godine i pod razli~itim imenima su djelovale do kraja ratova u Hrvatskoj SLOBODNA BOSNA I 31.1.2013.

Simatovic:TEKST osnova.qxd

31.1.2013

0:35

Page 23

KRIVI ZA NAJTE@E ZLO^INE i BiH. Jedinica je formirana u logoru za obuku u Golubi}u kraj Knina, a formirao ju je, po nalogu optu`enih, Dragan Vasiljevi}, poznat kao Kapetan Dragan (koji ~eka izru~enje Hrvatskoj u pritvoru u Australiji gdje ve} godinama `ivi).

Ista slu`ba, pod kontrolom Simatovi}a i Stani{i}a, kontrolisala je arkanovce, odnosno Srpsku dobrovolja~ku gardu, na ~ijem ~elu je bio @eljko Ra`natovi} Arkan, te jedinicu [korpioni ~iji vo|a Slobodan Medi} Boca je, tvrdi Tu`ila{tvo, Stani{i}a zvao {efom. [korpioni su, pored ostalog, ubili {estoricu mu{karaca u Trnovu, poslije pada Srebrenice. Odluka o njihovom u~e{}u na ovom dijelu rati{ta, tvrdi tu`ila{tvo, donesena je u Simatovi}evoj kancelariji u Beogradu.

PODACI O SU\ENJU

Od hapšenja do završnih riječi - 10 godina Optu`nica protiv Stani{i}a i Simatovi}a podignuta je 2003. godine, da bi bila izmijenjena 2006. a potom i 2008. godine. Obojica su uhap{ena u Srbiji, tokom akcije Sablja, u martu 2003., da bi nekoliko mjeseci poslije bili preba~eni u Haag.

U prvom pojavljivanju pred sudijom obojica su izjavila da nisu krivi.

SARADNJA I POVJERENJE Činjenica da su povremeno djelovali zajedno sa vojskama, odnosno sa policijskim snagama u RSK ili u RS, ali, prema tu`ila{tvu, ne mijenja njihov karakter niti negira “lojalnost optu`enima”, nego ~ini jo{ uvjerljivijom tvrdnju o postojanju udru`enog zlo~ina~kog poduhvata.

“Dokazi izneseni tokom ovog su|enja pokazuju da su Crvene beretke, Tigrovi i [korpioni imali mnogo zajedni~kog. Imali

31.1.2013. I SLOBODNA BOSNA

su zajedni~ke simbole, ma~ uperen prema gore, a njihovim su aktivnostima rukovodili optu`eni i njihovi podre|eni. Oni su djelovali iz baza u dijelovima Hrvatske na granici sa Srbijom, Iloku, Erdutu i \eleotovcima, te su zajedno djelovali u brojnim akcijama u BiH. Uprkos nastojanjima da djeluju tajno, poku{ajima optu`enih da ih prikriju kao i svoju odgovornost, dokazi pokazuju da su Stani{i} i Simatovi} doprinijeli

tome da te specijalne jedinice provedu zajedni~ki zlo~ina~ki plan”, tvrdi Tu`ila{tvo u Haagu.

Tokom su|enja, a i u zavr{nim rije~ima, dvojica optu`enih su poku{ali da se distanciraju jedan od drugog, me|utim, smatra Tu`ila{tvo, njihov blizak odnos koji je postojao tokom ratova nije upitan, {to dokazuju brojnim fotografijama i snimcima prikazanim tokom su|enja.

“Odnos ime|u dvojice optu`enih je bio blizak i podrazumijevao je saradnju i povjerenje tokom ~itavog perioda koji obuhvata optu`nica. To je najva`niji odnos izme|u pojedina~nih u~esnika udru`enog zlo~ina~kog poduhvata u ovom predmetu”, rekao je tu`ilac Groom.

Na kraju izno{enja zavr{nih rije~i Tu`ila{tvo se zahvalilo svjedocima koji su tokom procesa govorili o onome {to su pre`ivjeli, te su izrazili nadu da }e presuda, “bilo osu|uju}a ili osloba|aju}a”, pomo}i ljudima u Srbiji da razumiju doga|aje iz pro{losti.

“Srbija je dala znatan doprinos istini vezanoj za te doga|aje i nadam se da }e odluka Vije}a biti ne{to {to }e ljudima u Srbiji dati dublje razumijevanje doga|aja koji su tako duboko uticali na njihovu zemlju”, zaklju~ilo je Tu`i la{tvo.

23

MUP:TEKST osnova.qxd

30.1.2013

23:02

Page 24

OPREMANJE POLICIJE

Početkom novembra 2012. godine “Euro Inspekt“, akreditovan za ispitivanje tekstila, kože i konca, proslijedio je nalaz bivšem ministru MUP-a KS Muhamedu Budimliću, u kojem je zaključeno da kupljene policijske cipele ne odgovaraju tehničkim karakteristikama koje su propisane u Uredbi o jedinstvenoj policijskoj uniformi jer su vodopropusne

SARAJEVSKI POLICAJCI U [UPLJIM CIPELAMA I KANCEROGENIM UNIFORMAMA Foto: Milutin Stoj~evi}

MUKE PO BIV[EM MINISTRU Biv{i ministar MUP-a u kantonalnoj Vladi, Muhamed Budimli}, izbjegao odgovornost

24

SLOBODNA BOSNA I 31.1.2013.

MUP:TEKST osnova.qxd

30.1.2013

23:03

Page 25

SKUPO, A NEKVALITETNO Pi{e: MIRSAD FAZLI]

M

inistarstvo unutra{njih poslova Kantona Sarajevo jo{ uvijek ra{~i{}ava haos koji su iza sebe ostavili biv{i ministar Muhamed Budimli} i njegovi saradnici.

Konkretno, policijski komesar Vahid ]osi} direktoru Federalne uprava policije Draganu Luka~u 28. januara 2013. godine dostavio je dopunu izvje{taja o po~injenom krivi~nom djelu protiv direktorice Uprave za administraciju i podr{ku MUP-a Kantona Sarajevo Sanje Petrovi} jer su kupljene neodgovaraju}e policijske cipele, ~ime je bud`etu Kantona Sarajevo nanesena {teta u iznosu od 162 hiljade KM! Pri~u o nabavci policijske opreme, uniformi, cipela, ~izama... svojevremeno su

DOKUMENTACIJA Nalaz Euro Inspekta u kojem stoji da su kupljene policijske cipele neodgovaraju}e i izvje{taj komesara Vahida ]osi}a o po~injenom krivi~nom djelu direktoru FUP-a Draganu Luka~u

koristili sindikalci da optu`e biv{eg ministra Budimli}a zbog nabavke lo{e opreme koju, u to vrijeme, policajci nisu bili ni zadu`ili. Podsje}anja radi, u aprilu pro{le godine gradom je kru`io pokretni bilbord koji je pozivao na ostavku ministra Budimli}a, a na bilbordu je bila slika pripadnika MUP-a KS u novim uniformama sa “potpisom pod sliku“ - a cipela nema.

[UPLJA I PRI^A I CIPELE Biv{i ministar Budimli} “po`urio“ je da policajcima ~im prije nabavi obu}u, pa je krajem aprila pro{le godine sa tuzlanskom kompanijom Subito, odnosno njenim direkt orom A mirom Krvavcem potpisao ugovor o isporuci 1.000 pari mu{kih cipela

i 100 pari `enskih cipela i isto toliko takti~kih ~izama. Cijena ugovorenog posla iznosila je 162 hiljade maraka. Me|utim, i prije samog po~etka nabavke obu}e i odje}e za policajce Uprava policije i Sindikat policiji MUP-a KS ukazivali su na to da se mora voditi ra~una o kvalitetu kako bi se stvorili i osigurali uslovi za {to efikasnije funkcionisanje policije. Nakon nabavke i kupovine cipela i takti~kih ~izama biv{em ministru Budimli}u i spomenutoj direktorici Uprave za administraciju i podr{ku MUP-a Kantona Sarajevo Sanji Petrovi} pismeno je skrenuta pa`nja na lo{ kvalitet izabranih i kupljenih artikala, odnosno cipela i ~izama.

Zbog opravdanih i objektivnih primjedbi na kvalitet kupljenih policijskih

Prema jo{ nepotvr|enim laboratorijskim nalazima koje je sa~inila akreditovana kompanije iz Hrvatske, boja kori{tena za farbanje tkanina od kojih su sa{ivene policijske uniforme je kancerogena!

31.1.2013. I SLOBODNA BOSNA

25

MUP:TEKST osnova.qxd

30.1.2013

23:03

Page 26

OPREMANJE POLICIJE “HALJINICA“ BOJE RAKA

Policijske uniforme obojene kancerogenom bojom OSUMNJI^ENA Direktorica Uprave za administraciju i podr{ku MUP-a Kantona Sarajevo Sanja Petrovi}

cipela i ~izama, tada{nji ministar Budimli} anga`uje kompaniju Euro Inspekt, akreditovanu, izme|u ostalog, za ispitivanje tekstila, ko`e i prediva/konca. Po~etkom novembra 2012. godine Euro Inspekt proslijedio je svoj nalaz ministru Budimli}u, u kojem je zaklju~eno da cipele ne odgovaraju tehni~kim karakteristikama koje su propisane u Uredbi o jedinstvenoj policijskoj uniformi jer su vodopropusne. Pet dana nakon {to je primio nalaz “Euro Inspekta“, da bi otklonio sve sumnje u vlastitu odgovornost, Budimli} je direktorici Sanji Petrovi} nalo`io da se pokrenu svi zakonski postupci s ciljem za{tite prava i obaveza MUPa KS, s obzirom da je u izvje{taju o provedenoj kontroli utvr|eno da uzorci kupljenih policijskih mu{kih i `enskih cipela ne odgovaraju tehni~kim karakteristikama.

Po svemu sude}i, pri~a o policijskim ~izmama i cipelama do`ivjet }e svoj sudski epilog. A kako nezvani~no saznajemo, isti, sudski epilog, mogla bi imati i pri~a o nabavci policijskih uniformi.

SKRIVENA TENDERSKA DOKUMENTACIJA I pored naredbe tada{njeg ministra Budimli}a, Sanja Petrovi} ne preduzima nikakve mjere, koje su isklju~ivo u njenoj nadle`nosti, kako bi za{titila prava i interes MUP-a KS kao kupca, niti preduzima bilo kakve mjere kako bi se po~injena {teta blagovremeno otklonila. Suprotno tome, Sanja Petrovi} izdaje nalog magacinu Rakovica da se izvr{i podjela kupljenih cipela sumnjive kvalitete koje ne zadovoljavaju propisane tehni~ke karakteristike.

26

POLICIJSKI [TRAJK Cipele su nabavljene i pla}ene, ali ne zadovoljavaju tehni~kim karakteristikama koje su propisane Uredbom o jedinstvenoj policijskoj uniformi

Direktorica Uprave za administraciju i podr{ku MUP-a Kantona Sarajevo Sanja

Naime, ugovor vrijedan 868 hiljada maraka za nabavku policijskih uniformi, jakni, pantalona, ko{ulja, kravata, kapa, rukavica, kravata... potpisan je sa {est firmi: Uslu`nost Sarajevo, Men Travnik, Integral Kladanj, Zenko Zenica, Shot Zenica i Koteks Te{anj. Me|utim, materijal kori{ten za {ivanje policijskih uniformi kupljen je u Kini, a prema jo{ nepotvr|enim laboratorijskim analizama provedenim u Hrvatskoj koje je sa~inila akreditovana kompanije iz Hrvatske, boja kori{tena za farbanje tkanina od kojih su sa{ivene policijske uniforme je kancerogena!

Petrovi} sumnji~i se da je svojim (ne)~injenjem nanijela {tetu bud`etu Sarajevskog kantona u iznosu od 162 hiljade maraka, a za isti iznos je omogu}ila protivpravnu imovinsku korist tuzlanskoj firmi “Subito“ koja nije ispo{tovala ugovorene obaveze. Tako|er, u izvje{taju o po~injenom krivi~nom djelu, koji je komesar ]osi} pro slijedio Federalnoj upravi policije, navedeno je da je jedan dio slu`bene dokumentacije koja se odnosi na tenderske postupke nabavke cipela i takti~kih ~izama namjerno prikriven te da on, niti Uprava policije KS-a, ne raspola`u njime.

Stoga ]osi} upozorava da bi bilo neophodno da nadle`na slu`ba Federalne uprave policije u saradnji sa Tu`ila{tvom zatra`i i izvr{i uvid u tendersku dokumentaciju kako bi se ona mogla koristiti u dokaznom postupku po~injenog krivi~nog djela.

SLOBODNA BOSNA I 31.1.2013.

ISPRAVNA-oglasi sedmica:ISPRAVNA-oglasi.qxd

30.1.2013

22:44

Page 4

Skandal:Skandal.qxd

30.1.2013

21:41

Page 28

SKANDAL NEDJELJE

Sudski okršaj osam federalnih ministara i premijera Nikšića

Ramiz Džaferović dao punomoć odvjetnicima da zastupaju Nermina Nikšića, iako nije utvrđeno da je federalnom premijeru umanjena sposobnost odlučivanja?!

BESPLATNA ILI SKUPO PLA]ENA PRAVNA POMO] Iako je Ramiz D`aferovi} opunomo}io odvjetni~ki tim koji }e braniti Nermina Nik{i}a, nije poznato ko }e platiti tro{kove obrane: Razvojna banka, Vlada Federacije ili premijer sam

Pi{e: SUZANA MIJATOVI] Foto: MILUTIN STOJ^EVI]

P

redsjednik Uprave Razvojne banke Federacije BiH Ramiz D`aferovi} opunomo}io je odvjetnicu Senku No`icu i njezinog kolegu Nedima Ademovi}a da u parni~nom postupku koji se pred Op}inskim sudom u Sarajevu vodi po tu`bi osam federalnih ministara zastupaju tu banku. Ministri iz SDA, HSP-a i Narodne stranke Radom za boljitak Adil Osmanovi}, Erdal Trhulj, Salmir Kaplan, Sanjin Halimovi}, Ante Krajina, Vjekoslav ^amber, Jerko Ivankovi} Lijanovi} i Milorad Bahilj pokrenuli su, podsjetimo, u svojstvu ~lanova Skup{tine banke sudski spor radi utvr|ivanja nezakonitosti odluka vezanih za Razvojnu banku. Ministri u Vladi Federacije zatra`ili su, podsjetimo, i sudsku mjeru osiguranja kako bi se premijeru Nerminu Nik{i}u zabranilo dono{enje odluka o produ`enju mandata sada{njoj Upravi Razvojne banke.

Istodobno su federalni ministri protiv Nik{i}a podnijeli i kaznenu prijavu, optu`uju}i ga da je kao predsjedavaju}i Skup{tine Razvojne banke dugogodi{njem predsjedniku Uprave Ramizu D`aferovi}u 28

nezakonito, bez njihove suglasnosti, produ`io mandat.

I mada je bilo za o~ekivati da }e Nermin Nik{i}, ina~e diplomirani pravnik, sam sebi prona}i branitelja, umjesto federalnog premijera to je u~inio njegov „skrbnik“ Ramiz D`aferovi}?! Predsjednik je Uprave Razvojne banke, naime, 31. decembra pro{le godine, kada je ovlastio Senku No`icu i Nedima Ademovi}a da zastupaju banku, potpisao i punomo} prema kojoj }e isti odvjetni~ki tim u sudskom postupku po kaznenoj prijavi osam federalnih ministara braniti Nermina Nik{i}a. U tom smislu valja pojasniti da, prema Zakonu o kaznenom postupku Federacije BiH, ukoliko osumnji~eni ili optu`eni sam ne uzme branitelja, odvjetnika mo`e anga`irati njegov zakonski zastupnik, bra~ni ili vanbra~ni drug, krvni srodnik, usvojitelj ili hranitelj. Kako, me|utim, D`aferovi} nije Nik{i}u ni (van)bra~ni drug, ni ro|ak, usvojitelj ili hranitelj, jedino bi logi~no obja{njenje njegovog ~ina bilo da je federalnom premijeru, u me|uvremenu, umanjenja sposobnost rasu|ivanja! Sasvim je drugo pitanje mo`e li Ramiz D`aferovi}, ako mu je mandat zvani~no istekao 27. novembra 2012., u svojstvu predsjednika

Uprave Razvojne banke potpisati ijedan slu`beni dokument, ra~unaju}i i punomo} advokatima, kao i tko }e, na koncu, platiti tro{kove obrane federalnog premijera — Razvojna banka, Vlada Federacije ili Nermin Nik{i} sam?!

Prema nezvani~nim informacijama koje je Slobodna Bosna dobila iz izvora bliskih Agenciji za bankarstvo Federacije BiH, nalazi kontrole upravljanja i rukovo|enja u Razvojnoj banci koja je zavr{ena prije desetak dana, idu u prilog tu`bi osam ministara. Kontrolori federalne Agencije za bankarstvo su, kako doznajemo, utvrdili da odluka o produ`enju mandata aktualnoj Upravi Razvojne banke nije bila u nadle`nosti predsjednika Skup{tine i premijera Nermina Nik{i}a, odnosno, da sjednica Skup{tine nije odr`ana sukladno propisima koji reguliraju njezin rad. No, unato~ jasnom upozorenju Agencije za bankarstvo i tu`bi osam federalnih ministara koji su osporili legalnost njegovog upravljanja Razvojnom bankom, Ramiz D`aferovi} je u posljednja dva mjeseca, otkako mu je istekao mandat, donio vi{e odluka, uklju~uju}i i one koje se odnose na dodjelu novih kredita.

SLOBODNA BOSNA I 31.1.2013.

ISPRAVNA-oglasi sedmica:ISPRAVNA-oglasi.qxd

30.1.2013

22:45

Page 5

Kusturica u panici:TEKST osnova.qxd

30.1.2013

22:49

Page 30

“LOTIKA” HVATA ME PANIKA Foto: Mario Ili~i}

MIROSLAV KOJIĆ, poslanik SDS-a u Narodnoj skupštini RS-a, krajem prošle nedjelje našao se na meti EMIRA KUSTURICE, koji je na njega izručio salvu uvreda optuživši ga “da ovaj bivši udbaš” nagovara opštinske vlasti u Višegradu da mu otmu Andrićgrad; Kojić, međutim, za naš list tvrdi da reditelj nije uložio ništa u izgradnju Andrićgrada i da ga nervoznim čini zahtjev SDS-a da se razjasni vlasnička struktura u Andrićgradu te objašnjava da li je Kusturica nacionalni interes Srba stavio u službu ličnog bogaćenja Pi{e: MIRHA DEDI]

“Ho}e da mi otmu Andri}grad!“, lamentirao je krajem pro{le nedjelje re`iser Emir Kusturica, ve}inski vlasnik vi{egradskog Andri}grada. La`i i manipulacije protiv njega i Andri}grada {iri samo jedan ~ovjek, ka`e Kusturica, a to je Miroslav Koji}, poslanik SDS-a u Narodnoj skup{tini Republike Srpske, protiv kojeg je spremio tu`bu.

KUSTURICA NE @ELI DA DIJELI DOBIT OD ANDRI]GRADA ^elnik SDS-a iz Vi{egrada Miroslav Koji} na{ao se na meti re`isera Kusturice od kada je prije mjesec dana u Skup{tini RS-a tra`io odgovor na poslani~ko pitanje koliko je ta~no bud`etskog novca utro{eno u Andri}grad. Od tada Kusturica novoformiranu vlast u Vi{egradu, na ~ijem je ~elu SDS-ovac Slavi{a Mi{kovi}, naziva primitivcima, neciviliziranim i nekulturnim 30

LAKI LAKI JE JE MALO MALO NERVOZAN NERVOZAN

Kusturica Kusturica odbija odbija da da do|e do|e uu zgradu zgradu op{tine op{tine Vi{egrad Vi{egrad kako kako bi bi razjasnio razjasnio koliko koliko novca novca jo{ jo{ Op{tina Op{tina treba treba da da ulo`i ulo`i uu Andri}grad, Andri}grad, aa koliko koliko on on

SLOBODNA BOSNA I 31.1.2013.

Kusturica u panici:TEKST osnova.qxd

30.1.2013

22:49

Page 31

U LIJEPOM STAROM, GRADU, ANDRI]GRADU

NOVA VLAST U VI[EGRADU ISPITA]E SVE MAHINACIJE KUSTURICE I DODIKA U ANDRI]GRADU Miroslav Koji}: “Ljudi bliski Emiru Kusturici prijete mi smr}u i upu}uju psovke, ali istraja}u kako bismo istjerali na ~istac {ta u Andri}gradu pripada nama a {ta gospodinu re`iseru“

KUSTURICA NE @ELI DA SARA\UJE SA SDS-om “Kusturica ka`e da je Andri}grad ve} samoodr`iv, a op{tina nikakav priliv sredstava od toga nema”

ljudima. Neciviliziranim ih ~ini to {to u Andri}gradu nisu do~ekali njegovu uva`enu go{}u Monicu Bellucci, veli proslavljeni re`iser.

“Kusturica ne mo`e da se pomiri s tim da u Vi{egradu vi{e nije na vlasti SNSD njegovog prijatelja Milorada Dodika, koji je Op{tini ostavio velike dugove, a gra|ane doveo u te{ku ekonomsku situaciju. Po 31.1.2013. I SLOBODNA BOSNA

Kusturicinoj viziji i viziji njegovih lo{ih savjetnika, ja sam jedan od ljudi koji ima veliki uticaj u SDS-u u Vi{egradu. On smatra da }e nastaviti da odra|uje poslove vezane za Andri}grad ukoliko uspije da me degradira. Srpska demokratska stranka apsolutno nikada nije bila protiv izgradnje Andri}grada u Vi{egradu. Me|utim, nije samo SDS na vlasti u Vi{egradu, ve} koali-

cija SDS-a, PDP-a, DP-a RS, SRS-a RS i DNS-a. Svih pet partija jedinstvenog su stava da je potrebno izvr{iti reviziju dosada{njeg poslovanja i na osnovu te revizije odrediti ~ime raspola`emo. Isto se radi i u ostalim sredinama u kojima je do{lo do promjene vlasti. Logi~no je da se podvu~e linija {ta je ura|eno. Me|utim, administracija Emira Kusturice to jednostavno ne mo`e da prihvati“, ka`e za na{ list Miroslav Koji}.

Prema ugovoru koji su potpisali Kusturica, ~ija je firma Lotika d.o.o. vlasnik Andri}grada u iznosu od 51 posto, i Vlada RS-a i Op{tina Vi{egrad, koje imaju po 24,5 posto, Op{tini Vi{egrad pripadaju Gradska ku}a i Gradsko pozori{te. Me|utim, Kusturica tra`i da se Gradsko pozori{te odmah po izgradnji vrati njemu na kori{}enje i to u narednih 30 godina bez naknade. Iz tog razloga nova vlast u Vi{egradu `eli ta~no znati {ta u Andri}gradu pripada Op{tini Vi{egrad.

“Op{tina je do sada za Andri}grad dala sedam miliona sa kamatom, plus infrastrukturno zemlji{te na prostoru od oko 30.000 kvadrata. U dosada{njem poslovanju mi smo dali svoj dio, Vlada RS-a je dala svoj, sada je red na Kusturicu da i on ne{to ulo`i.

Nas ne interesuje na koji na~in }e on to ostvariti. Me|utim, ispada da mi dobijamo dvije zgrade u vlasni{tvo, a samo jednu na kori{}enje. I onda mi kao ozbiljni ljudi postavljamo pitanje koliko te zgrade vrijede i {ta zna~i tih sedam miliona koje smo do sada dali. Mi tra`imo da vidimo da li smo 31

Kusturica u panici:TEKST osnova.qxd

30.1.2013

22:49

Page 32

“LOTIKA” HVATA ME PANIKA

ZA POZORI[TE KUSTURICA NE]E DA PLA]A KIRIJU Op{tini Vi{egrad pripada Gradska ku}a i Gradsko pozori{te, me|utim, Kusturica tra`i da se pozori{te odmah po izgradnji vrati njemu na kori{}enje, i to u narednih 30 godina bez naknade

ispunili kvotu od 24,5 posto i koliko do kraja izgradnje Andri}grada Op{tina eventualno treba jo{ da izdvoji novca. Da vidimo da li Op{tina uop{te to mo`e podnijeti, jer imamo 3.000 nezaposlenih, 2.500 hiljade penzionera. Imamo, dakle, veoma te{ko ekonomsko stanje. Ova nova lokalna vlast ne mo`e da di{e u privrednom smislu od onoga {ta je uradila vlast SNSD-a. Zadu`ila je Vi{egrad sa preko 10,5 miliona KM. Milion maraka nam je godi{nja rata, koju moramo pla}ati sa kamatama zato {to je pro{la vlast SNSD-a napravila niz pogre{nih poteza. Izme|u ostalog, zadu`ila se sa tri miliona KM za izgradnju Andri}grada, koje su preba~ene Kusturicinoj firmi Lotika. Dakle, mi ho}emo da znamo {ta pripada Op{tini Vi{egrad i da nastavimo dalje da radimo. Ja vam tvrdim da je jedna odgovorna ekipa do{la na vlast u Vi{egrad i ona `eli da se uhvati u ko{tac sa brojnim problemima. I to nije lak posao“, ka`e narodni poslanik Koji}.

ANDRI]GRAD JE U VI[EGRADU, A NE OBRNUTO On ka`e da je iznena|en Kusturicinim strahom da }e mu op{tina oduzeti Andri}grad i da mu nije bilo svejedno kada je re`iser novu vlast u Vi{egradu kvalifikovao kao “primitivnu”.

“Kusturici ne mo`e niko uzeti ono {to je njegovo. Op{tina Vi{egrad je vlasnik samo dijela Andri}grada. U ugovorima stoji da je to projekat koji }e obezbijediti izgradnju novog gradskog, turisti~kog i kulturnog centra op{tine Vi{egrad. To je ne{to {to je u 32

centru Vi{egrada i apsolutno ne mo`e da se oduzme ni njemu, a ni nama. Niko ne}e sporiti da on ima tu 51 posto kapitala koji eventualno bude utvr|en. Kod prethodne vlasti postojala je `elja da se administracija Op{tine Vi{egrad preseli u Gradsku ku}u.

Nova vlast smatra da to nije dobar potez ni u kom smislu za op{tinu Vi{egrad. Na{a maksima i u predizbornoj kampanji, a i sada stojimo iza nje, jeste da je Andri}grad u Vi{egradu, a ne Vi{egrad u Andri}gradu.

Time, naravno, ne potcjenjujemo Andri}grad, nego mora da se zna red veli~ina.

Vi{egrad je lokalna zajednica i mi ne mo`emo prihvatiti ~injenicu da se op{tinska administracija prebaci u Andri}grad. Rade}i u diplomatiji obi{ao sam cijeli svijet i volio bi da mi neko poka`e grad koji u glavnoj ulici nema svoj administrativni centar. Preseljenjem op{tine znamo koliko bi izgubila na zna~aju na{a glavna ulica kao i ljudi koji u centru dr`e lokale, za koje pla}aju daleko vi{e nego da ih dr`e u nekoj drugoj zoni. Na vrijednosti bi izgubili stanovi, i to je ne{to {to smatram da ne treba nikoga da ljuti, ili nervira. Mi imamo svoj stav, a to je i stav ljudi koji su glasali za nas i `elimo u tome da istrajemo“.

Na{ sagovornik tvrdi da su ovih dana do njega dolazile dosta neprijatne prijetnje od ljudi koji su lojalni Kusturici i koji za njega rade u Andri}gradu. Ka`e da su mu ti ljudi, otkada se anga`ovao da ra{~isti poslovanje Andri}grada, prijetili smr}u.

“Dolazile su prijetnje iz Andri}grada, od ljudi koji su bliski Kusturici. Bilo je tu raznih prijetnji i psovanja, o ~emu ja ovom

prilikom ne bih pri~ao. Naravno da ~ovjeku nije svejedno kada ~uje takve prijetnje i uvrede. Kusturica je za mene govorio da sam biv{i inspektor Udbe i razne druge ru`ne stvari koje ne stoje. Da sam udba{, to mi moje godine ne dozvoljavaju. Bio sam pripadnik poslijeratne slu`be Dr`avne bezbjednosti Republike Srpske, mo`da ga to frustrira. Kusturica je na BN televiziji i RTRS-u javno rekao da smo mi primitivci i necivilizovani ljudi. Ja sam na civilizovan na~in rekao da smo mi ljudi koje je narod legalno izabrao, i to natpolovi~nom ve}inom, i ako smo necivilizovani, to zna~i da je takav i narod koji nas je birao i prihvatio.“ Andri}grad je ve} po~eo da ostvaruje prihode od kino ulaznica, kafi}a i prodavnica. Me|utim, njegovim finansijskim poslovanjem potpuno upravlja Kusturica.

“Andri}grad je po~eo zara|ivati, pa se sada tra`i na~in da se otme, briga njih {to treba postati tvr|ava na{e kulture“, kazao je ovih dana Kusturica.

“Kusturica ka`e da je Andri}grad ve} samoodr`iv. Mi nikakav priliv sredstava od toga nemamo. Ja }u u Skup{tini RS-a postaviti pitanje da li Republika Srpska ima kakvu dobiti od Andri}grada. Tu rade i odre|ene prodavnice i institucije, a niko ne zna da li Vi{egrad i od toga treba da ima odre|enu dobit, ili procenat. Ako ne treba da znamo {ta je na{e, da li je tih sedam miliona ve} prevazi{lo u~e{}e vrijednosti onoga {to Vi{egrad dobija? Nisam vidio neki drugi ugovor u kome pi{e da }e se ti vlasni~ki odnosi na kraju korigovati. I zato SLOBODNA BOSNA I 31.1.2013.

Kusturica u panici:TEKST osnova.qxd

30.1.2013

22:49

Page 33

U LIJEPOM STAROM, GRADU, ANDRI]GRADU RUSI DOLAZE

KUSTURICA: “Svoje obaveze prema Andrićgradu ispuniću uz pomoć ruskih donacija” Kusturica je imao u planu da u sklopu Andri}grada na upravljanje dobije i vi{egradsku }upriju - most Mehmed-pa{e Sokolovi}a, koja bi se uklopila u ambijent kamenog grada. Me|utim, sude}i po o{trim tonovima koji sti`u od novih vi{egradskih vlasti, Kusturica }e morati odustati od tog plana.

On je ovih dana objasnio na koji na~in }e on ispuniti svoje finansijske obaveze prema Andri}gradu.

“Sada je red na mene da tro{im svoje pare. Ne vidim {ta je sporno, izuzev Bosi}eve politi~ke borbe da sru{i Milorada Dodika. Bosi} je Titov poluuspje{ni udba{ koji je glasove na izborima dobio zahvaljuju}i tome {to je glasa~ima iz svog ’micubi{ija’ na plin u dvori{te ubacivao ovce. Finansijska konstrukcija po~iva na

smatram da mora do}i do zajedni~kog nastupa. Institucije Op{tine Vi{egrad na tome rade, prikuplja se sva raspolo`iva dokumentacija i mi }emo to u interesu Vi{egrada zavr{iti. Nije nama cilj istjerivanje vje{tica. Samo tra`imo presjek stanja, koliko nam je u~e{}e u kapitalu i {ta dobijamo. Kusturica, iz nama nepoznatih razloga, nije `elio da do|e u zgradu Op{tine da to razjasnimo. Mi smatramo da se ovi poslovi ne rje{avaju u kafani ili na ulici, ve}

ugovoru o osnivanju firme ’Andri}grad’. U posao je u{lo moje preduze}e iz Srbije sa 51 posto i Op{tina i Vlada RS-a sa po 24,5 odsto, kao u svim pravnim dr`avama. U prvoj fazi najvi{e novca je izdvojila Vlada RS-a, a ja sam dao polovinu sredstva od onoga koliko je izdvojila Op{tina. Sada je na redu druga faza, u kojoj }u ja za izgradnju izdvojiti 10 miliona maraka preko kredita. Taj novac je pokri}e za narednu godinu, a ostatak novca do 32 miliona nabavi}emo u narednom periodu od ruskih donacija.

Rekonstrukcija Jugoslovenskog dramskog pozori{ta u Beogradu ko{tala je toliko novca, a ja }u izgraditi ~itav jedan grad s pozori{nom dvoranom za iste pare. Oni su sve papire dobili na uvid i potpisali, i {ta sad ho}e?”, pita se Kusturica.

isklju~ivo u op{tinskoj zgradi, u nadle`nim odjeljenjima i sa ljudima koji su do sada bili uklju~eni u projekat Andri}grada“, veli Koji}.

Da SNSD i Kusturica u Vi{egradu nisu popularni, govori i podatak da na koncert koji je on organizovao u predizborne svrhe Dodikovog SNSD-a do{lo jedva hiljadu gra|ana Vi{egrada. Nasuprot tome, na predizbornom skupu SDS-a i ostalih stranaka, kada je pjevala folk pjeva~ica Stoja, do{lo je

VI[EGRA\ANI IGNORISALI MONICU Kusturica je uvije|en jer lokalne vlasti u Vi{egradu nisu do~ekale njegovu uva`enu go{}u, proslavljenu divu Monicu Bellucci 31.1.2013. I SLOBODNA BOSNA

preko tri hiljade gra|ana. Pjeva~ica Stoja je kasnije bila predmet Kusturicinog ismijavanja. Me|utim, na{ sagovornik tvrdi da su gra|ani Vi{egrada ogor~eni SNSD-om.

DODIK VI[E NE STANUJE OVDJE “Nova vlast je u op{tini zatekla opelje{enu kasu od strane SNSD-ove vlasti. Dok je SNSD bio ovdje na vlasti, ja sam bio odsutan jer sam bio u diplomatiji, kada sam se vratio u Vi{egrad malo sam se poigrao politikom i, eto, pobijedili smo ih. Mnogi ljudi u toj pobjedi vide moj zna~aj i mo`da ti savjetnici Kusturici govore da }e, ako uspije privatno mene da degradira, bolje pro}i. [to je pogre{no. Kusturica mo`e biti najbolji re`iser svih vremena, ja }u mu ~estitati, ali u Vi{egradu ova ekipa u kojoj sam ja radimo po dikatatu naroda i po onome {to smo u predizbornoj kampanji ljudima obe}ali. To niko ne}e promijeniti, pa ni Emir Kusturica. Osim toga, SDS na ~elu sa Mladenom Bosi}em nije ni navikao da u svom sistemu rada provodi diktaturu i nekakav teror. SDS cijeni svoje kadrove koji pokazuju rezultate, za razliku SNSD-a gdje vlada ~ista diktatura. Tamo je jednoumlje jednog ~ovjeka i oni se tako pona{aju. O~ito Kusturica ne mo`e da se navikne na ovakav na~in rada.“ Na kraju razgovora na{ sagovornik obja{njava zbog ~ega Kusturicu hvata panika i za{to nervozno istupa u javnosti.

“Mi shvatamo da je Republika Srpska u izuzetno te{koj situaciji, nikada goroj.

Onda{nji i onakav SDS nakon napu{tanja Vlade Pere Bukejlovi}a ostavio je 150 miliona suficita u bud`etu, a sada imamo blizu pet milijardi maraka zadu`enja. Tu je narod vidio katastrofalnu situaciju i SDS je sa jednom mudrom politikom, poslije niza pritisaka, sa Mladenom Bosi}em uspio da izgradi jednu ~vrstu i demokratsku stranku koju je narod ponovo prepoznao kao iskrene i po{tene predstavnike naroda i zato smo imali ovakav rezultat na izborima 2012. godine. Sigurni smo da 2014. godine dolazimo na republi~ku scenu i da }emo biti najja~a partija u RS-u. Zbog te ~injenice Dodika i njegovog partnera Kusturicu hvata velika panika. Na{ stav je da Andri}grad mora da bude projekat koji }e donijeti dobro svima nama. Ja se najiskrenije nadam i vjerujem u to da }e nam Andri}grad donijeti mnogo vi{e blagostanja i da }emo kroz njega uspjeti da rije{imo probleme velikog broja ljudi. To je investicija od nekih 30 miliona maraka i mi moramo znati koliko }e biti otvoreno radnih mjesta i kroz {ta jo{ Vi{egrad mora pro}i da taj projekat bude zavr{en. S tim {to u finansijskom dijelu mi smatramo da smo ve} do sada dali vi{e nego {to treba. Samo u tom kontekstu, na realnim ekonomskim principima, mi }emo se pona{ati i ubudu}e.“ 33

Dacic:TEKST osnova.qxd

30.1.2013

23:06

Page 34

DA LI PADA VLADA SRBIJE?

Protekle nedjelje kulminirao je rat između premijera IVICE DAČIĆA i potpredsjednika Vlade ALEKSANDRA VUČIĆA, koji u medijima provlači da su narkobosu DARKU ŠARIĆU godinama pomagali Dačićevi prvi saradnici; Dačić odbacuje optužbe i tvrdi da čitava ujdurma ima za cilj da on bude smijenjen s mjesta premijera

DA^I]: “NAMJE[TAJU MI KRTICE DARKA [ARI]A, DA BI ME SMIJENILI“ Pi{e: MIRHA DEDI] Foto: MILUTIN STOJ^EVI]

Z

vani~na posjeta Ivice Da~i}a Sarajevu bila je munjevita.

Aktuelni premijer Srbije i ministar unutra{njih poslova jedva je odvojio petnaestak minuta za radoznale sarajevske novinare. Za to vrijeme oni mu nisu imali priliku postaviti niti jedno pitanje koje ovih dana potresa vladu koju on vodi i uveliko ugro`ava njegovu poziciju premijera.

Da~i}eva situacija i pozicija premijera i ministra MUP-a Srbije u Beogradu znatno je kompleksnija od slike koju on stvara o sebi.

Dovoljno je pro~itati nekoliko beogradskih novina bliskih vicepremijeru Aleksandru Vu~i}u, koji otkrivaju koliko su Da~i}evi saradnici bili bliski narkobosu Darku [ari}u, da bi se stvorila slika u kako te{koj situaciji se zapravo on nalazi.

Pritiske zbog [ari}evih saradnika iz MUP-a Da~i} trpi svakodnevno, a posljedice su takve da je Da~i}eva premijerska pozicija potpuno delegitimisana. Naime, ve}inu poslova koju u svakoj zemlji vodi premijer u Srbiji je preuzeo prvi potpredsjednik Vlade Srbije Aleksandar Vu~i}.

“Svi se ubijaju tra`e}i razloge za pad Vlade. Jedni ka`u da }e pasti zbog Mi{kovi}a, jedni zbog [ari}a”, rekao je Ivica Da~i} pro{le nedjelje.

Tokom pro{log vikenda objavljene su slu`bene zabilje{ke MUP-a Srbije koje govore da je Branko Lazarevi}, biv{i {ef kabineta ministra Ivice Da~i}a, bio na vezi s ~lanovima mafija{ke grupe Darka [ari}a!

Osnovano se sumnja da je upravo Lazarevi} ljudima iz [ari}evog klana 34

odavao povjerljive podatke iz istrage. Te {okantne tvrdnje stoje u izvje{taju Uprave kriminalisti~ke policije MUP-a Srbije koji je napisan jo{ januara 2012. godine. Ovaj izvje{taj je preko vikenda postao glavna vijest u svim beogradskim medijima.

POTJERA ZA [ARI]EVIM KRTICAMA Kako se navodi u izvje{taju, Lazarevi} je bio u bliskim vezama sa [ari}evim advokatom Radovanom [trpcem, ali i sa biznismenom iz RS-a Zoranom ]opi}em, kome je u Banjoj Luci su|eno zbog pranje narkomiliona.

Veza izme|u Da~i}evog {efa kabineta i [ari}evih ljudi bio je i Lazarevi}ev {urak Nikola Dimitrijevi}, koji je preko svoje firme DTM parama narkoklana kupio firmu Mitrosrem. Dimitrijevi}, koji je tokom istrage uhap{en, priznao je da je radio za [ari}a i osu|en na godinu dana zatvora po{to se nagodio s tu`ila{tvom.

Branko Lazarevi}, me|utim, i pored ~vrstih dokaza nikad nije ispitan, a neposredno po otvaranju afere iz Da~i}evog kabineta preba~en je na mjesto ata{ea u ambasadi Srbije u Atini.

Uprava kriminalisti~ke policije (UKP) ovih dana je od Specijalnog tu`ila{tva za organizovani kriminal zatra`ila da Lazarevi} hitno bude pozvan u Beograd na saslu{anje. Policajci su, kako se tvrdi, tu`iocima dostavili konkretne podatke o vezama biv{eg Da~i}evog {efa kabineta sa narkoklanom. Izme|u ostalog, dostavljeni su i transkripti prislu{kivanih razgovora u kojima Lazarevi}, navodno, [ari}evim ljudima odaje informacije iz istrage!

Mile Jerkovi}, svjedok saradnik na su|enju Darku [ari}u, tako|er je u svom iskazu tvrdio da je Da~i}ev {ef kabineta Branko Lazarevi} tokom 2008. i 2009.

pomagao ~lanovima zloglasnog narkoklana. Jerkov je kazao da je Lazarevi} bio [ari}eva krtica u vrhu vlasti.

Lazarevi} je navodno sklonjen iz Beograda da istraga o njegovim mafija{kim vezama ne bi bila dovedena do kraja.

Prvi potpredsjednik Vlade Aleksandar Vu~i}, koji je na sebe preuzeo borbu protiv organizovanog kriminala, nedavno je izjavio je kako o~ekuje da }e odbjegli narkobos Darko [ari} biti uhap{en do ljeta!

Vu~i} je kazao da istraga o [ari}u i dalje traje, ali da ne `eli da se izja{njava o dokumentima Uprave kriminalisti~ke policije o povezanosti Branka Lazarevi}a, biv{eg {efa kabineta Ivice Da~i}a, sa [ari}em.

“Ko god da je ume{an, pa makar i iz mog okru`enja, mora}e da odgovara!

Princip va`i za sve, iako mnogi u to sumnjaju”, rekao je Vu~i}.

U Vu~i}evom glasilu, dnevnim novinama Informer objavljeno je da u Upravi kriminalisti~ke policije postoji sumnja da je Lazarevi} sve to radio u dogovoru s Da~i}em, ali da je isto tako mogu}e da je {ef kabineta “radio ministru iza le|a”.

Ina~e, policija je od Specijalnog tu`ila{tva za organizovani kriminal zatra`ila da otvori hitnu istragu protiv funkcionera biv{e i sada{nje vlasti osumnji~enih za saradnju sa narkobosom Darkom [ari}em.Tu`ila{tvu je dostavljen spisak ljudi za koje se sumnja da su bili povezani sa [ari}evim mafija{ima. Na tom spisku su i neki bliski saradnici Ivice Da~i}a, ali i ljudi iz okru`enja biv{eg predsjednika Srbije Borisa Tadi}a?!

Izvori na{eg lista navode da se preko “slu~aja [ari}“ u vrhu srpske policije vodi pravi rat za prevlast.

“Ima tu ~injenica koje ozbiljno optu`uju neke mo}ne ljude, ali ima i dosta podmetanja. U svakom slu~aju, ako se ovaj slu~aj SLOBODNA BOSNA I 31.1.2013.

Dacic:TEKST osnova.qxd

30.1.2013

23:06

Page 35

NEPOMIRLJIV SUKOB DA^I]A I VU^I]A DA^I] DA^I] U U POSJETI POSJETI SARAJEVU SARAJEVU

Tokom Tokom posjete posjete Sarajevu Sarajevu Ivica Ivica Da~i}, Da~i}, premijer premijer ii ministar ministar unutra{njih unutra{njih poslova poslova Srbije, Srbije, sa sa ministrom ministrom sigurnosti sigurnosti BiH BiH Fahrudinom Fahrudinom Radon~i}om Radon~i}om dogovorio dogovorio je je vidove vidove policijske policijske saradnje saradnje izme|u izme|u dvije dvije zemlje zemlje

rasvijetli do kraja, ako se zaista utvrdi ko je sve iz vrha dr`ave radio za [ari}ev klan, bi}e to ozbiljna revolucija”, navodi sagovornik na{eg lista iz samog vrha policije.

Da su [ari}i zaista imali svoju krticu u MUP-u i Tu`ila{tvu, govori i to {to su oni uvijek bili za korak ispred policije. Znali su i kada su pra}eni i kada su prislu{kivani. Na 31.1.2013. I SLOBODNA BOSNA

kraju, Darku [ari}u je blagovremeno javljeno da pobjegne s teritorije Srbije da bi izbjegao hap{enje.

DA^I]: LA@NO ME OPTU@UJU! Predsjednik Vlade Srbije tvrdi da se iza “teorija zavjere o [ari}u” kriju poku{aji ru{enja njegovog kabineta. Premijer je ovih

dana zategao stvar do pucanja saradnje izme|u njega i Vu~i}a.

Naime, Da~i} je zaprijetio vanrednim izborima zbog objavljivanja izvje{taja UKP-a u kome se otkrivaju navodne veze njegovog biv{eg {efa kabineta Branka Lazarevi}a s narkoklanom Darka [ari}a!

“Da~i} je u no}i izme|u petka i subote 35

Dacic:TEKST osnova.qxd

30.1.2013

23:06

Page 36

DA LI PADA VLADA SRBIJE? poslao poruku Aleksandru Vu~i}u u kojoj mu je poru~io da ne}e vi{e {utke trpjeti medijska podmetanja i da je, ako treba, spreman da podnese ostavku i ide na vanredne izbore”, otkriva izvor iz vrha MUP-a Srbije.

Prema njegovim rije~ima, prvi potpredsjednik Vlade je Da~i}u odgovorio da zakon mora da va`i za sve, pa i za njegove saradnike.

Da~i}, ina~e, tvrdi da Lazarevi} “{ari}evcima” nije odavao informacije iz istrage i nagla{ava da je pri~a o vezama [ari}a s ljudima iz njegovog okru`enja “najobi~nija namje{taljka”?!

“Dosta vi{e s raznim namije{taljkama!

To je poku{aj da neko ka`e: Ne mogu ovi vi{e da vode Vladu, vidite kako su kompromitovani”, rekao je Da~i} po~etkom nedjelje i naveo da “nikada nije utvr|eno da je Lazarevi} poznavao [ari}a ili sara|ivao s njim”. “[ta je uloga policije i bezbednosnih slu`bi? Pa da me informi{u i da mi uka`u na mogu}e probleme. A mene nikada niko nije informisao da postoje bilo kakvi problemi u vezi s Brankom”, naglasio je Da~i} i upitao za{to se ovaj slu~aj pote`e ba{ uo~i izbora novog direktora policije.

“Neko ovim napadima mo`da poku{ava da uti~e na izbor direktora policije. E to tako ne}e mo}i!”, istakao je premijer.

Ivica Da~i} nagla{ava da nikada nikoga nije branio, pa ni sebe, i da mu ne pada na pamet da od zakona {titi Branka Lazarevi}a.

“Ipak, potpuno sam siguran da on nije odao slu`benu tajnu pripadnicima [ari}evog klana. [ari}ev klan je razbijen kada sam ja bio ministar policije i potpuno je suludo tvrditi da sam ja imao ne{to s njim, i da se navod-

KO SE BOJI [ARI]A?

Darka Šarića u bjekstvu nekoliko puta pokušali likvidirati Darka [ari}a, koji je u oktobru 2009. godine pobjegao iz Srbije, nekoliko puta su poku{ali ubiti, objavio je dnevni list Informer. [ari} je, kako navodi ovaj list, ubije|en da su to poku{ali da u~ine mo}nici iz Srbije, politi~ari i biznismeni koji se pani~no pla{e njegovog svjedo~enja.

Darko [ari} je preko posrednika srpskim bezbjednjacima uputio signale da je spreman da sara|uje i da }e re}i sve {to zna, navodi ovaj list.

no pla{im njegovog svedo~enja. Bio sam ministar kada je stavljen na crvenu poternicu i bi}e uhap{en za vreme mog mandata”, tvrdi Da~i}.

Upu}eni izvori tvrde da je Lazarevi} mnogo manji “igra~“, od ministara iz Ko{tuni~ine Vlade, direktora Agencije za spre~avanje pranja novca ili za privatizaciju koji su omogu}ili da [ari} “ubaci” stotine miliona eura “prljavog ke{a” u Srbiju.

Me|utim, da postoji ozbiljan sukob izme|u Da~i}a i Vu~i}a, govori i to {to potpredsjednik Vlade uzurpirao gotovo sve nadle`nosti koje pripadaju premijeru, pa ~ak i u MUP-u Srbije, uklju~uju}i i obra~un sa organizovanim kriminalom koji je po~eo Vu~i}evom istragom finansijera Da~i}eve stranke.

Da~i} je u posljednjih nekoliko mjeseci najvi{e anga`ovan oko Kosova. Me|utim,

KO JE MO]NIJI, VU^I] ILI DA^I] Aleksandru Vu~i}u se `uri da raspi{e vanredne izbore u Srbiji kako bi se do~epao premijerske pozicije 36

Darko [ari}

upu}eni izvori tvrde da mu je zapravo utrpan “vru} krompir” jer se niko iz Vu~i}eve Srpske napredne stranke nije htio baviti ovim poslom kako ne bi bio prozivan za izdaju nacionalnih interesa. Vu~i} koji smatra da je Kosovo kamen u srpskoj cipeli potpuno je ovo osjetljivo pitanje prebacio na Da~i}a.

Analiti~ari tvrde da je danas u Srbiji te{ko na}i nekoga ko zaista misli da Da~i} brani Kosovo. Naime, op{ta je percepcija da Srbija ubrzano odustaje od Kosova, da se granice Kosova tretiraju kao dr`avne i da ~ak Srbija odustaje od svoja dva najve}a privredna resursa na Kosovu, Elektroprivrede i Telekoma, predaju}i ih u ruke Pri{tini. Me|utim najosjetljivije pitanje od svih jeste povla~enje Srbije sa sjevera Kosova, {to }e biti glavni uslov Beogradu za dobijanje datuma pregovora i {to }e Da~i} kao glavni pregovara~ morati potpisati.

Istina, povukao je u posljednjih mjesec dana Da~i} i nekoliko popularnih poteza.

Uhapsio je Miroslava Mi{kovi}a (iako je to upisano u zasluge Vu~i}u), uklonio je spomenik u Pre{evu, susreo se s Ivom Josipovi}em.

Me|utim, analiti~ari tvrde da bi na padu Vlade najvi{e “profitirao” Vu~i} koji je bacio oko na premijersko mjesto.

Vu~i}u, ~ija je popularnost na vrhuncu, zapravo i odgovara {to br`e raspisivanje izbora jer bi se ve} za nekoliko mjeseci situaciji mogla bitno promjeniti. Naime, kada gra|ani shvate da se hap{enjem tajkuna njihov standard nimalo nije promijenio i kada pod pritiskom Brisela Vlada Srbije bude morala u~initi niz ustupaka vezanih za Kosovo!

Ipak, na{ dobro upu}eni izvor tvrdi da Vu~i} ne}e uspjeti da sru{i Da~i}a i raspi{e vanredne izbore sve dok to ne aminuju zapadne ambasade u Beogradu.

SLOBODNA BOSNA I 31.1.2013.

ISPRAVNA-oglasi sedmica:ISPRAVNA-oglasi.qxd

30.1.2013

22:46

Page 7

Knjiga:TEKST osnova.qxd

30.1.2013

22:58

Page 38

KAKO JE KR[EN EMBARGO O UVOZU ORU@JA U BiH

Vrlo temeljito istraživanje slovenačkih novinara Mateja Šurca i Blaža Zgaga, koji su pratili šverc i trgovinu oružjem od početaka ratova na području bivše Jugoslavije sve do afere Patria, objavljeno najprije u Sloveniji, dobilo je i svoje hrvatsko izdanje. Slobodna Bosna prenosi njegove najzanimljivije dijelove koji se odnose na Bosnu i Hercegovinu

“SLOVENSKA POMO] BiH” Jedan dio vi{egodi{njeg rada slovena~kih novinara Mateja [urca i Bla`a Zgaga, autora trilogije U ime dr`ave koja je dobila i svoje hrvatsko izdanje, osvjetljava i doga|aje vezane za nabavku oru`ja za BiH tokom rata 38

SLOBODNA BOSNA I 31.1.2013.

Knjiga:TEKST osnova.qxd

30.1.2013

22:58

Page 39

SKUPO PLA]ENA SLOVENA^KA POMO]

SLOVENIJA U TRGOVINI ORU@JEM - OD RATOVA U EX JUGOSLAVIJI DO AFERE PATRIA Helikopter kojim je Slovenija naplatila bh. dugove, poput nekih drugih nerazrije{enih pri~a iz trgovine oru`jem, i danas optere}uje slovensko-bosanske odnose Priredila: DANKA SAVI]

A

fera Patria, zbog koje je pro{log mjeseca finsko dr`avno tu`iteljstvo podiglo optu`nicu protiv {estorice nekada{njih menad`era kompanije Patria, prethodno je rezultirala jednom od najve}ih me|unarodnih kriminalisti~kih istraga ikada vo|enoj u Evropskoj uniji, u kojoj su sura|ivali finski, austrijski i slovenski istra`itelji. Istovremeno, jedno sjajno novinarsko istra`ivanje “plod vi{egodi{njeg detaljnog i sistemskog istra`ivanja tisu}a originalnih dokumenata, razgovora sa vi{e desetina svjedoka” preto~eno u knjige sugerira da se aferu Patria nu`no treba promatrati kao nastavak uhodane suradnje ljudi iz vlasti, operativaca, pomaga~a i kupaca oru`ja tokom posljednjih 20 godina.

Dvojica slovena~kih novinara, Matej [urc i Bla` Zgaga, autora trilogije U ime dr`ave, “prekaljeni novinari”, kako ih je u uvodu nazvao slovena~ki komentator Branko Soban, “obavili su u proteklih nekoliko godina divovski istra`iva~ki posao, probijaju}i se kroz tisu}e papira i razgovaraju}i sa brojnim svjedocima”, a kao rezultat toga objavljena je knjiga “puna do sada manje poznatih ili ~ak potpuno nepoznatih detalja, koji nam poma`u na putu prema cjelovitoj istini o trgovini oru`jem”. Jedan dio njihovog vi{egodi{njeg rada osvjetljava i doga|aje vezane za nabavku oru`ja za BiH tokom rata. U pogovoru knjige, Soban podsje}a da slovenska pomo} u oru`ju Hrvatskoj te BiH, koju je na kraju krajeva odobrilo i Predsjedni{tvo dr`ave, u biti uop}e nije sporna, jer je “Slovenija naprosto bila du`na pomo}i biv{im bratskim republikama, naro~ito BiH”. Ali, moralno i legalno je sporan na~in kako su to izvele slovenska politika i njezine tada{nje 31.1.2013. I SLOBODNA BOSNA

sigurnosne slu`be. Iako to nije predmet ovog istra`ivanja, knjiga istovremeno nudi uvid kako se posao vodio sa bosanske strane. Pomenimo jo{ da je pri ovom iscrpnom istra`ivanju u dijelu koji se ti~e BiH, slovena~kim novinarima pomogao njihov bosanski kolega Esad He}imovi}. U nastavku, i uz saglasnost autora, prenosimo skra}ene dijelove iz odjeljka Slovenska pomo} BiH: za borbu Bo{njaka protiv Bo{njaka hrvatskog izdanja trilogije.

“POPIS @ELJA” ARMIJE BiH SLOVENA^KOM MINISTARSTVU OBRANE Kolovoza 1992. godine Fikret Abdi} je u Sloveniji jo{ uvijek nastupao kao predstavnik Predsjedni{tva BiH. Sa slovenskim ministrom obrane Janezom Jan{om i Seadom Halebi}em u Ljubljani je potpisao sporazum o pomo}i Slovenije na podru~ju obrane. Jan{a je tada postupao u skladu s odlukama Vije}a za obranu pri Predsjedni{tvu Slovenije, koje je vodio predsjednik Milan Ku~an. S Abdi}em i Halebi}em ministar se dogovorio za osposobljavanje bo{nja~kih vojnika na slovenskom teritoriju te pomo} u intendantskoj i drugoj vojnoj opremi. Sve to “obra~unat }e se po sporazumno dogovorenim cijenama. Do namirivanja tro{kova za spomenutu pomo}, BiH kao garanciju prepu{ta slovenskom Ministarstvu obrane helikopter Bell 412“, zapisano je u dogovoru Abdi}-Jan{a. Član kriznog {taba Muslimana u Hrvatskoj za pomo} BiH u ratu, Azim Karamehmedovi}, 29. je svibnja 1992. iz kabineta predsjednika Izetbegovi}a primio molbu za nabavu pje{adijskog oru`ja, streljiva, protuoklopnog oru`ja, mina i vojne opreme. Rukom napisani dokument odobrio je i potpisao sam predsjednik Predsjedni{tva BiH Alija Izetbegovi}. U popratnom tekstu dopisa vo|a kabineta

Predsjedni{tva, Izetbegovi}eva k}erka Sabina Berberovi}, dopisala je: “U vezi dana{njeg telefonskog razgovora s gospodinom Jan{om {aljemo vam potpisanu specifikaciju s to~kama od 1 do 10 te vam molimo da uspostavite kontakt s gospodinom Jan{om i da mu uru~ite spomenutu specifikaciju.“ Svjedoci su potvrdili da se u konketnom slu~aju radilo o “popisu `elja“ Armije BiH. Slovensko Ministarstvo obrane ih je nekoliko ispunilo i u Bosnu dostavilo oru`je u ukupnoj vrijednosti od 1.850.000 njema~kih maraka. Izetbegovi}ev povjerenik Karamehmedovi}, koji je u Zagrebu vodio logisti~ki centar za pomo} BiH, poslao je, naime, jo{ istog dana u Ljubljanu potvrdu u ime Predsjedni{tva Bosne i Hercegovine, s kojom se jam~ila isplata navedenog iznosa. Do otplate duga i on je kao garanciju ponudio spomenuti helikopter, koji je bio u vlasni{tvu Ministarstva unutarnjih poslova BiH, a tada se nalazio u Sloveniji. Karamehmedovi}ev dokument kasnije se na{ao u rukama biv{eg predsjednika Srbije i optu`enika Me|unarodnog kaznenog suda za biv{u Jugoslaviju (MKSJ) Slobodana Milo{evi}a.

Iskoristio ga je prilikom saslu{avanja svjedoka.

Slovenija je 1992. godine usko sura|ivala s BiH, poma`u}i joj i na vojnom podru~ju. Dva mjeseca prije potpisa sporazuma Jan{a-Abdi} o slovenskoj pomo}i BiH, po~etkom lipnja 1992., predstavnik bosanske vlade pripremio je, naime, plan obuke pripadnika Teritorijalne obrane BiH u Sloveniji, zamoliv{i Ministarstvo obrane u Ljubljani za tro{kovnik obuke, opreme i naoru`anja. Plan je obuhva}ao osposobljavanje tisu}u vojnika i njihovo naoru`anje, no bo{nja~ki su predstavnici sakupili jedva polovicu od predvi|enog broja.

Najvi{e vojnika regrutirali su u Cazinskoj krajini, u Sarajevu i u nekim europskim 39

Knjiga:TEKST osnova.qxd

30.1.2013

22:59

Page 40

KAKO JE KR[EN EMBARGO O UVOZU ORU@JA U BiH Foto: Mario Ili~i}

dr`avama, gdje je `ivjela brojna bo{nja~ka emigracija.

Obuka se odvijala u Svetlom Potoku na podru~ju ko~evljanske Male Gore, nepunih 10 kilometara od Mozelja. I osamnaest mjeseci kasnije mogu se na ~istini nekada{njeg prostora za obuku opaziti tragovi vojnog poligona i streljane, a na rubu {ume barake i ~ak nekoliko pljesnivih madraca odba~enih pod nadstre{nicu jedne drvene zgrade. Prva je skupina bosanskih teritorijalaca u Svetlom Potoku po~ela s obukom krajem kolovoza 1992. Pokroviteljstvo i organizaciju preuzelo je Ministarstvo obrane, a u izvedbi su sudjelovali u vojnici specijalne brigade Moris iz Ko~evske Reke, slu`benici vojne tajne slu`be Vome i drugi pripadnici slovenske Teritorijalne obrane.. “Me|u instruktorima bili su i hrvatski dr`avljani, prekaljeni borci s hrvatskih boji{ta. Neiskusnim su Bo{njacima zorno pokazivali kako najbr`e i najefikasnije onesposobiti neprijatelja.

Ukratko, u~ili su ih ubijati“, sje}a se Ivo Furlan, tada{nji pomo}nik zapovjednika 5. regionalnog {taba Teritorijalne obrane.

NIKAD RAZRIJE[ENI SPOR Bosanski helikopter Bell 412, koji je 1992. u SAD-u nabavio Franc Kosi, savjetnik u Ministarstvu unutarnjih poslova, Sloveniji je bila garancija da }e naplatiti dugove od BiH

njema~kih maraka, dug prema Sloveniji narastao je na oko 3,1 milijun maraka. No Slovenija je za garanciju u svojim rukama imala bosanski helikopter Bell 412, koji je bio mnogo vredniji. U prolje}e 1992. u

Sjedinjenim Ameri~kim Dr`avama nabavio ga je Franc Kosi, savjetnik u Ministarstvu unutarnjih poslova.

Taj helikopter, poput nekih drugih nerazrije{enih pri~a iz trgovine oru`jem, i

NAPLATA BOSANSKIH DUGOVA Dobrovoljce, o kojima su svjedoci pri~ali kako su savjesno i revno u~ili osnovne vje{tine ratovanja, tada je, usred ko~evljanskih {uma, do{ao posjetiti i ~lan Predsjedni{tva BiH Fikret Abdi}. Slovenija je dvije skupine bosanskih dobrovoljaca opremila s uniformama isto~nonjema~kog porijekla, rubljem koje je ostavila Jugoslavenska narodna armije i lakim pje{a~kim naoru`anjem, streljivom i minsko-eksplozivnim sredstvima. Dobili su i ne{to minobaca~a te odgovaraju}e bojne komplete mina. Drugu skupinu je, kao i prvu, sastavljalo oko dvjesta ~etrdeset boraca. Me|u njima je bilo i nekoliko djevojaka. No prije nego {to su dobrovoljci druge skupine do kraja obavili planirane obaveze, stigla je naredba da moraju napustiti Sloveniju u roku od dvadeset i ~etiri sata. Razlog je le`ao u me|unarodnom pritisku na slovensku vladu.

Njihov odlazak preko hrvatskog teritorija u Bosnu ote`avali su zao{treni odnosi izme|u Hrvata i Bo{njaka, koji su postajali sve napetiji zbog sve otvorenijeg mije{anja hrvatskih oru`anih snaga u sukobe na teritoriju BiH. Tek {to su bosanski borci iza{li iz ko~evljanskih {uma i pre{li Kupu, ve} je vlada BiH primila ra~un za njihovu obuku. U slovenskom su ga Ministarstvu obrane napisali 18. rujna 1992., a sadr`avao je specifikaciju tro{kova oru`ja, osobne i sanitetske opreme, hrane, prijevoza i naknade za instruktore. Ukupno je iznosio preko 1,2 milijuna njema~kih maraka.

Uzev{i u obzir potra`ivanje za dostavljeno oru`je Armiji BiH u iznosu od 1.850.000 40

HA[KO SU^ELJAVANJE MILO[EVI]-KU^AN

Milan Kučan nije očekivao da će mu na sudu Milošević predočiti dokument o uvozu oružja Fikreta Abdića Otprilike godinu dana nakon {to je Fikret Abdi} osu|en zbog zlo~ina u Cazinskoj krajini, na Me|unarodnom kaznenom sudu za biv{u Jugoslaviju suo~ili su Slobodan Milo{evi} i Milan Ku~an. Biv{i predsjednik Slovenije temeljito se pripremio za nastup na ha{kom sudu, oslanjaju}i se, u vezi s embargom, na politi~ko tuma~enje zapadnih dr`ava. One su u vrijeme konflikta u biv{oj Jugoslaviji procijenile da je manje zlo kr{iti rezoluciju br. 713 i dopustiti uvoz oru`ja Hrvatima i Bo{njacima nego ukinuti embargo, jer bi tada Srbima, koji su se domogli ve}eg dijela te{kog oru`ja biv{e jugoslavenske vojske, omogu}ile dodatno naoru`avanje. No, Ku~an je u verbalnom duetu previdio va`an detalj. Dokumenti koje mu je na sudu predo~io ha{ki optu`enik, odnosili su se, naime, na uvoz oru`ja Fikreta Abdi}a. Cazinski “babo“ bio je Milo{evi}ev saveznik, koji je uz srpsku pomo} uperio oru`je protiv Bo{njaka. A Milan Ku~an je ostao blizak prijatelj i saveznik Alije Izetbegovi}a. U ratu mu je obe}ao pomo}. Tako je Slovenija dozvolila i obu~avanje boraca na Ko~evskom te omogu}ila tranzite oru`ja preko svog

Milan Ku~an

teritorija. Predsjednik je izjavio kako se nije posebno bavio samim tokom pomo}i Bosni. Pojedinosti o tome nisu mu poznate, zna samo da su za to bili zadu`eni Ministarstvo obrane i Sigurnosno-informativna slu`ba (VIS).

SLOBODNA BOSNA I 31.1.2013.

Knjiga:TEKST osnova.qxd

30.1.2013

22:59

Page 41

SKUPO PLA]ENA SLOVENA^KA POMO] Foto: Mario Ili~i}

KAKO SU SE U DE@ELI OBU^AVALI BH. VOJNICI Slovenija je dvije skupine bosanskih dobrovoljaca opremila uniformama isto~nonjema~kog porijekla, rubljem koje je ostavila JNA, lakim pje{a~kim naoru`anjem, streljivom i minsko-eksplozivnim sredstvima

danas optere}uje slovensko-bosanske odnose.

Kako je rat u BiH visio u zraku jo{ u ~asu krvavih konflikata u Hrvatskoj ujesen 1991., neki su se Bo{njaci ve} tada na njega po~eli u`urbano pripremati. Me|u njima je bio i kontroverzni Alija Delimustafi}, navodni suradnik vojne kontraobavje{tajne slu`be JNA (KOS) i dobar prijatelj Fikreta Abdi}a. Upravo on je Delimustafi}u omogu}io da je postao ministar unutarnjih poslova u bosanskoj vladi. Po mi{ljenju poznavatelja, to je bio jedan od Abdi}evih uvjeta Izetbegovi}u za to da mu je prepustio polo`aj predsjednika Predsjedni{tva BiH. Delimustafi} se u izboru posrednika za kupnju helikoptera o~igledno najvi{e pouzdao u Bav~arevog stru~njaka za logistiku zadu`enog za kupovine oru`ja i vojne opreme.

Kosi je izradio predra~un, na osnovi kojeg su mu predstavnici Ministarstva za unutarnje poslove BiH osobno donosili gotovinu. Novac je potom preko tajnog ra~una slovenskog Ministarstva unutarnjih poslova u klagenfurtskoj banci Die Kärntner Sparkasse pod {ifrom Dragica u vi{e rata uplatio tvrtki SLT America u New Yorku, podru`nicu Slovenijalesa. Kod kupovine helikoptera u SAD-u Kosiju je pomogao poduzetnik slovenskog porijekla Louis [kufca. Ukupan iznos upla}en za helikopter bio je 4.277.800 dolara.

Bo{nja~ki pilot je sredinom o`ujka 1992. prebacio helikopter s novog na stari kontinent. Ubrzo nakon toga u BiH su izbili sukobi, let prema tamo je bio onemogu}en, te su se i kupci u Sarajevu slo`ili da letjelica privremeno ostane u Sloveniji. Kosi je izra~unao da su tro{kovi prelijetanja Atlan31.1.2013. I SLOBODNA BOSNA

tika iznosili 30.000 dolara. Ujedno se pohvalio kako se odrekao provizije od 3%, koja mu je pripadala za posredovanje kod kupovine. Helikopter je preuzela zrakoplovna jedinica policije na Brniku; kasnije, Kosi je saznao da ga koristi slovenska vojska: “Ne razumijem kako je to mogu}e, jer svi originalni ra~uni su kod mene. Bez tih papira nitko ne mo`e registrirati helikopter. Mislim da ga vojska koristi zato jer BiH Sloveniji duguje novac za oru`je“, rekao je u razgovoru s kriminalistom.

Bav~arov savjetnik o~ito nije znao za sporazum izme|u Jan{e i Abdi}a, prema kojem je helikopter zapeo u Sloveniji kao hipoteka za otpla}ivanje bosanskih dugova.

BH-SLOVENA^KI PREGOVORI BEZ REZULTATA Jusuf Pu{ina bio je ministar unutarnjih poslova, Bakir Alispahi} na~elnik slu`be sigurnosti u Sarajevu, a Hasan Čengi} ~lan zapovjedni{tva Armije BiH i slu`beni Izetbegovi}ev nabavlja~ oru`ja. Ispred glavnog ureda u Ministarstvu obrane u Ljubljani strpljivo su ~ekali da ih primi ministar Janez Jan{a. Trebali su oru`je za obranu suverene i me|unarodno priznate BiH. U strahovitim okolnostima u kojima su se na{li, prihvatili bi bilo kakvu cijenu.

Bili su svjesni da je Slovenija najbli`a lokacija gdje se mo`e dobiti oru`je i streljivo. Ujedno je bila va`na tranzitna zemlja u kojoj se mogla pripremiti logisti~ka baza. Čengi} i njegovi kolege imali su u pregovorima s Jan{om izuzetno te`ak i slo`en zadatak. Trebalo se, naime, dogovoriti za vra}anje duga i vra}anje helikoptera Ministarstvu unutarnjih poslova

BiH te uglaviti dogovor o novim nabavkama oru`ja za Armiju BiH. Jan{a je trojici izaslanika iz Sarajeva pokazao papir na kome je pisalo kako Bo{njaci duguju Ministarstvu obrane 3.119.000 njema~kih maraka. “Ministar nam je rekao kako je to dug Fikreta Abdi}a, koji je iz Slovenije uvozio oru`je. Poku{ao sam mu objasniti da Abdi} vodi svoju politiku koja je u suprotnosti sa slu`benom politikom BiH, te da je to oru`je upotrebljavao za naoru`avanje svojih jedinica, koje su se kasnije upustile u bratoubila~ki rat“, rekao je kasnije Hasan Čengi}. No Jan{a je ustrajavao da je Abdi} tri tjedna ranije, sredinom kolovoza 1992., potpisao sporazum o pomo}i Slovenije u ime predsjedni{tva BiH. Delegaciji iz Sarajeva tako nije preostalo drugo nego da obe}a da }e otplatiti taj dug za oru`je, koje }e Abdi}eva vojska pribli`no godinu dana kasnije upotrijebiti u borbi protiv svoje bra}e.

Zahtijevala je samo to~nu dokumentaciju, dakle otpremnicu za svaku pojedinu po{iljku, cijene za pojedina~ne komade oru`ja, ukupne cijene i popis osoba koje su preuzele po{iljke.

“Jan{a je obe}ao da }e dostaviti sve potrebne papire i tome prilo`iti broj ra~una u Austriji, gdje }e se mo}i uplatiti novac za podmirivanje duga, ali to obe}anje do danas nije ispunio.” To je bio odli~an izgovor za slovensku stranu da zadr`i helikopter.

Nakon posjeta sarajevske delegacije Čengi} je uzalud poku{avao uspostaviti telefonski kontakt s Jan{om, da bi ga podsjetio na obe}anje. Uslijedilo je vi{e pregovora. U BiH se u me|uvremenu formirala posebna pregovara~ka skupina za rje{avanje tog problema. Razgovori su se odvijali i na razini bo{nja~ko-hrvatske Federacije, koja je intenzivno nastojala da Slovenija vrati helikopter, jer ga njena policija tada nije imala. Krajem 1995. godine sastale su se delegacije obaju ministarstava na hrvatskoslovenskoj granici: “Na tim sam pregovorima sa slu`benog mjesta dobio neslu`beni odgovor. Predstavnici slovenskog Ministarstva obrane priznali su da nemaju dokumentaciju.”

Unato~ tome je Čengi} sve do 1999. godine nastojao otplatiti Abdi}ev dug, ne bi li BiH vratio helikopter. Prema njegovim izra~unima, vrijednost letjelice bila je najmanje za trideset posto ili za pribli`no 1,2 milijuna njema~kih maraka vi{a od slovenskog potra`ivanja prema BiH. Tvrdio je kako treba uzeti u obzir i sate letenja koje helikopter nakon leta preko Atlantika napravio u sastavu slovenske vojske.

2008. godine iz Ministarstva obrane priop}ena je kratka izjava: “Rje{avanje problematike helikoptera jo{ je u toku, i zato vam pojedinosti ne mo`emo komentirati.“ 41

EUROPA:EUROPA.qxd

30.1.2013

15:39

Page 42

EVROPA, ODMAH Poziv Vijeća Evrope na jačanje po MILO[ ZEMAN NOVI PREDSJEDNIK servisa u Evropi ^E[KE Kao {to se i predvi|alo, drugi krug predsjedni~kih izbora donio je pobjedu Milo{u Zemanu, predsjedniku donjeg doma parlamenta 1996.-’98. i premijeru od 1998. do 2002. godine. Predstavnici frakcija u Evropskom parlamentu izrazili su zadovoljstvo {to umjesto najglasnijeg euroskeptika me|u {efovima dr`ava i vlada EU-a, odlaze}eg Vaclava Klausa, dolazi “eurofederalista”, kako sam sebe zove Zeman. U razgovoru za radio Slobodna Evropa, Filip Tesar, vanjskopoliti~ki saradnik Instituta za me|unarodne odnose iz Praga i analiti~ar balkanskih prilika, ka`e da }e to u `ivote ~e{kih gra|ana unijeti su{tinsku promjenu odnosa prema EU. Me|utim, on podsje}a i na Zemanove ksenofobi~ne izjave prema muslimanskom svijetu, u koji ubraja i Albance, pa je tako Kosovo nazvao „teroristi~kom dr`avom“. Treba napomenuti da su u odnosu na druge zemlje ovlasti ~e{kog predsjednika poprili~no ograni~ene i uglavnom su fokusirane na imenovanje ili smjenjivanje ~lanova vlade, generala i sudaca.

TALIN, PRVI GRAD SA BESPLATNIM JAVNIM PREVOZOM Estonski Talin je postao prvi evropski glavni grad koji je uveo besplatni javni

Jedna od najzanimljivijih debata na redovnom zimskom zasjedanju Parlamentarne skupštine Vijeća Evrope u Strasbourgu bila je posvećena stanju u medijima u Evropi, a među zemljama u kojima postoje politički pritisci na javne servise spomenuta je i Srbija

Talin

42

“Stanje slobode medija u Evropi sve vi{e se pogor{ava”, upozorio je pro{le sedmice, tokom redovnog zimskog zasjedanja Parlamentarne skup{tine Vije}a Evrope (PSVE) Mats Johansson, {vedski parlamentarac i autor izvje{taja o stanju u evropskim medijima, na kojem je ra|eno vi{e od dvije godine. Izvjestitelj Johansson je podsjetio da je pro{le godine u svijetu ubijeno vi{e od stotinu novinara i da je na hiljade uhap{eno

i zastra{ivano. “ Ni Evropa nije toga po{te|ena“, upozorio je on. Tako|er je podsjetio da je od 1970. godine ova Skup{tina usvojila pedesetak rezolucija sa preporukama o razli~itim aspektima medijskih sloboda. Dr`ave ~lanice Vije}a Evrope posebno imaju pozitivne obaveze po ~lanovima 2 i 10 Konvencije da {tite novinare od napada na njihove `ivote i slobodu izra`avanja, te da sprije~e neka`njavanje po~initelja takvih SLOBODNA BOSNA I 31.1.2013.

EUROPA:EUROPA.qxd

30.1.2013

15:40

Page 43

političke nezavisnosti javnih

DEBATA DEBATA O O MEDIJIMA MEDIJIMA U U STRASBOURGU STRASBOURGU

Vije}e Vije}e Evrope Evrope je je zabrinuto zabrinuto zbog zbog brojnih brojnih fizi~kih fizi~kih napada napada na na novinare, novinare, prije prije svega svega uu Rusiji, Rusiji, kao kao ii hap{enja hap{enja ii sudskog sudskog gonjenja gonjenja novinara, novinara, uu ~emu ~emu uu svijetu svijetu prednja~i prednja~i Turska Turska

djela. Skup{tina Vije}a Evrope je pro{le sedmice usvojila rezoluciju u kojoj se

31.1.2013. I SLOBODNA BOSNA

iskazuje zabrinutost zbog stanja slobode medija u Evropi, posebno u Rusiji, Turskoj, Ma|arskoj i Bjelorusiji. PSVE je zabrinuta je zbog brojnih fizi~kih napada na novinare, prije svega u Rusiji, kao i hap{enja i sudskog gonjenja novinara, u ~emu u svijetu prednja~i Turska. Skup{tina je u Rezoluciji posebno istakla problem nedostatka transparentnosti u vezi sa vlasni{tvom medijskih ku}a, te slu~ajeve tajnih dogovora medija i vlasnika medija sa politi~arima i dr`avnim zvani~nicima. Od dr`ava iz regije, a u dijelu koji se odnosi na nezavisnost javnih servisa i zabrinutost zbog politi~kih pritisaka na javne servise, spominje se i Srbija, uz jo{ {est evropskih zemalja. Parlamentarna skup{tina Vije}a Evrope upozorila je dr`ave ~lanice da javni servisi moraju biti za{ti}eni od politi~kog uticaja, te da visoke menad`erske pozicije treba da budu uskra}ene ljudima sa jasnom politi~kom i strana~kom pripadno{}u. Na spomenuti izvje{taj najvi{e su zamjerki iznijeli poslanici iz prozvanih zemalja.

Tako je, recimo, Pelin Gundesh iz Turske naveo da se u izve{taju ne spominje “~injenica” da osu|eni i pritvoreni novinari u Turskoj nisu hap{eni zbog svojih novinarskih aktivnosti ve} zbog “povezanosti sa raznim krivi~nim djelima: ubistvima, oru`anim kra|ama, terorizmom, poku{ajima vojnih udara i podmetanjem eksploziva na javnim mjestima”. Ruski poslanik Anton Beljakov zamjerio je izvjestitelju da je “iz medija uzimao informacije i stavljao ih u izve{taj, ne provjeravaju}i ih”. Predlo`ene preporuke Odbora ministara, koje su za razliku od rezolucije obavezuju}i dokument, nisu usvojene jer za njih nije bilo potrebne dvotre}inske ve}ine.

(D. Savi})

prevoz. Od po~etka godine vo`nja autobusima, tramvajima i trolejbusima za 420.000 stanovnika Talina je besplatna.

Gra|ani moraju samo da plate dva eura novu zelenu kartu koju “ovjere” svaki put po ulasku u vozilo. Karta je potvrda da putnik ima boravi{te u Talinu, a broj vo`nji nije ograni~en.

PRIRU^NIK ZA DR@AVLJANINE VELIKE BRITANIJE Britanska vlada objavila je novi, revidirani priru~nik “@ivot u Velikoj Britaniji” za one koji bi htjeli da steknu britansko dr`avljanstvo, a od aplikanata o~ekuje da nau~e sve o toj zemlji - od biv{e premijerke Margaret Thatcher do Lete}eg cirkusa Montyja Pythona. Dok je prethodna verzija sadr`ala neka prakti~na pitanja o svakodnevnom `ivotu, u novoj je akcenat na britanskoj historiji i kulturi. Tu su i pitanja o sportu, muzici i povijesnim li~nostima – od Williama Shakespearea do Winstona Churchilla. Vlada navodi da novi priru~nik, koji }e biti predstavljen u martu, pru`a uvid i u “britanski jedinstveni smisao za humor i satiru”, a cilj mu je da novim dr`avljanima Britanije pomogne da shvate “vrijednosti i principe su{tine britanskog bi}a”.

ODBA^ENA TU@BA PROTIV ISLANDA Sud Evropske asocijacije za slobodnu trgovinu (EFTA) u Luksemburgu odbacio je 2,6 milijardi dolara te{ku tu`bu koju je protiv Islanda podnijela uprava EFTA-e za nadzor tr`i{ta zbog navodnog kr{enja pravila Evropske ekonomske zone.

Podsjetimo da su islandske vlasti nakon propasti njegova bankovnog sistema 2008. godine, odbile novcem poreznih obveznika spa{avati nekoliko najve}ih banaka, uklju~uju}i i Landsbanki, koja je putem svog tada popularnog modela online {tednje IceSave namamila mno{tvo britanskih i nizozemskih {tedi{a.

Dok su islandske {tedi{e obe{te}ene tako {to im je novac bio preba~en u solventne banke, gotovo 350.000 Nizozemaca i Britanaca morale su (u ukupnom iznosu od gotovo 5,5 milijardi dolara) isplatiti njihove vlade, koje su stoga bile zatra`ile od{tetu od Islanda.

EFTA-in sud u obrazlo`enju odbacivanja tu`be me|u ostalim ka`e kako nije bilo mogu}e predvidjeti razmjere krize, koja je bila sistemske naravi.

43

BIZNIS:BIZNIS.qxd

30.1.2013

22:26

Page 44

BUSINESS

Priredio: ASIM METILJEVI]

Formalna trgovina dionicama “BH Telecoma“ Okon~ana petogodi{nja istraga u “@ici“ “Haden“ najve}i dioni~ar “Bosnalijeka“ Sna`an rast turisti~ke industrije BiH

Foto: Mario Ili~i}

NOVI DIONI^AR BH TELECOMA 300.000 dionica BH Telecoma od Prevent Investa kupio je Prevent Sarajevo

“Prevent Sarajevo“ novi dioničar “BH Telecoma“ Vlasni~ki paket dionica Prevent Investa u BH Telecomu pre{ao je u ruke kompanije Prevent Sarajevo a transakcija vrijedna {est miliona KM realizirana je preko Moje banke. Iza tri od ~etiri spomenute firme, Prevent Investa, Preventa Sarajevo i Moje banke, krije se isti vlasnik - Nijaz Hastor - {to prakti~no zna~i da je paket od 300 hiljada dionica BH Telecoma protrgovan samo formalno, odnosno da je i nakon prodaje ostao u rukama istog vlasnika, Nijaza Hastora.

O ~emu se zapravo radi?

Prije izvjesnog vremena Komisija za vrijednosne papire Federacije BiH obvezala je investicioni fond “Prevent Invest“ da proda dio dionica u BH Telecomu, budu}i da prema va`e}im zakonskim propisima, vlasni{tvo u nekoj kompaniji ne smije prelaziti 15 posto ukupnog portfelja fonda. A udio Prevent Investa u BH Telecomu bio je ne{to iznad propisanog zakonskog maksimuma, pa je investicioni fond Prevent Invest morao oglasiti prodaju dionica kako bi vlasni~ki udio u ovoj kompaniji sveo u zakonom propisani okvir.

44

Rije~ je dakle o ~isto formalnoj transakciji, koja je zbog specifi~nog konteksta izazvala golemu pa`nju poslovnih krugova. Posljednjih dana uveliko se spekulira o prodaji BH Telecoma koja bi navodno trebala uslijediti nakon rekonstrukcije Vlade Federacije BiH. Novi federalni koalicioni partneri, SDP i SBB, odlu~ni su u namjeri da zapo~nu privatizaciju najprofitabilnije kompanije u BiH, o ~emu, pored ostalog, svjedo~i i ~injenica da je federalna Agencija za privatizaciju, pod nadzorom SDP-a, nedavno i slu`beno predlo`ila prodaju paketa od 5 posto dionica BH Telecoma, ali i jo{ nekih kompanija u dr`avnom vlasni{tvu koje su do sada bile izuzete od privatizacije.

Najavljena prodaja dionica BH Telecoma u re`iji federalne Agencije za privatizaciju, prema saznanjima Slobodne Bosne, nema apsolutno nikakve ni formalne ni su{tinske veza s transakcijom dionica Prevent Investa.

Mada uop}e ne treba isklju~iti mogu}nost da se Hastor pojavi i kao kupac novog paketa dionica BH Telecoma!

Nesporna privatizacija “Žice“ Sredinom protekle sedmice ve}inski vlasnik sarajevskog preduze}a @ica d.d.

Muhamed Pilav slu`beno je obavije{ten da je protiv njega obustavljen predistra`ni postupak pokrenut na temelju prijave nekoliko biv{ih uposlenika i biv{eg direktora @ice Hajrudina Kamenice. Prijava protiv novog vlasnika @ice Muhameda Pilava definitivno je odba~ena kao neosnovana, a takvu odluku Kantonalno tu`ila{tvo Sarajevo donijelo je nakon punih pet godina danono}nog mrcvarenja svjedoka i osumnji~enika koji su dragocjeno vrijeme, energiju i novac, umjesto na revitalizaciju uni{tene @ice, tro{ili na dokazivanje vlastite nevinosti.

U startu je bilo jasno da optu`ba protiv Pilava za nezakonitu privatizaciju @ice stoji na klimavim nogama, no Tu`ila{tvo je bilo du`no provjeriti navode iz prijave. Problem je me|utim {to je provjera (o~ito la`nih navoda) trajala punih pet godina, mada objektivnom, nepristrasnom i kompetentnom tu`iocu nije trebalo vi{e od pet dana predanog rada da ustanovi kako je prijava protiv novog vlasnika @ice neosnovana. No, umjesto pet dana, provjera je trajala pet godina!

Sli~nih, bezrazlo`no dugih sporova poput ovog u @ici ima napretek. Razvoj privrede BiH ne blokira samo nelikvidnost, tehnolo{ko zaostajanje i patuljasto tr`i{te nego i maratonsko rje{avanje privrednih sporova i ambijent pravne nesigurnosti koji obeshrabruje ozbiljne investitore a poput magneta privla~i investicione {pekulante i kriminalce.

SLOBODNA BOSNA I 31.1.2013.

BIZNIS:BIZNIS.qxd

30.1.2013

22:27

Page 45

Ko će preuzeti “Bosnalijek“?

MISTERIOZNI INVESTITOR Jo{ nije utvr|eno ko stoji iza investicionog fonda Haden koji je postao najve}i dioni~ar Bosnalijeka

Ni nakon slu`benog o~itovanja Investicijske grupacije iz Luksemburga pod nazivom Haden, nimalo nije jasnija slika o najve}em pojedina~nom suvlasniku sarajevskog Bosnalijeka.

Fantomski investicioni fond iz Luksemburga, s oko 23 posto kupljenih dionica, ve} je izbio na prvo mjesto liste Bosnalijekovih dioni~ara, mada je i dalje ostalo nejasno ko se zapravo krije iza fonda Haden i kakve su krajnje namjere anonimnih investitora iz Luksemburga. U slu`benom saop}enju Hadena navodi se da je grupa “osnovana i pravno utemeljena po va`e}im zakonskim propisima dr`ave Luksemburg” i da “Haden S.A. nije nikakva {pekulativna kompanija” {to dokazuje i ~injenica da su sve dionice Bosnalijeka kupljene “na transparentan na~in, putem Sarajevske berze”.

Iz Hadena S.A. najavljuju i skoru posjetu Vladi FBiH i nadle`nom ministarstvu, a cilj tih kontakata jeste “transparentno

usagla{avanje stavova radi za{tite kako ve}inskih tako i manjinskih dioni~ara Bosnalijeka”.

Nije malo onih koji tvrde da se iza luksembur{kog investicionog fonda krije ranija uprava Bosnalijeka predvo|ena dugogodi{njim direktorom Edinom Arslanagi}em, koji je i nakon odlaska u redovnu penziju zadr`ao kontakte s aktuelnom upravom Bosnalijeka, kojoj pru`a savjetni~ke usluge. Indikativna je ~injenica da Arslanagi} nije iskoristio konjukturu da unov~i svoje dionice u Bosnalijeku. U opticaju je i posve druk~ija interpretacija doga|aja s dionicama Bosnalijeka. Iza transakcije navodno stroji nekada{nji predstavnik Bosnalijeka u Moskvi Nedim Uzunovi}, koji se nakon sva|e i razlaza s Arslanagi}em uspio pribli`iti SDP-ovom dijelu vlade Federacije BiH s kojim je udru`io snage u borbi za preuzimanje kontrole nad najve}om farmaceutskom kompanijom u BiH.

Protekle godine BiH posjetilo 890 hiljada turista Turisti~ka industrija BiH nekoliko godina zaredom bilje`i visoke stope rasta. U protekloj, 2012. godini, broj turisti~kih posjeta BiH porastao je za oko 9,5 posto u pore|enju s 2011. godinom, a sli~an trend rasta registriran je i u 2009., 2010. i 2011. godini. S obzirom na odli~an start zimske turisti~ke sezone, u 2013. godini broj turisti~kih posjeta prema{it }e broj od 900 hiljada.

31.1.2013. I SLOBODNA BOSNA

45

Slovenija:TEKST osnova.qxd

30.1.2013

23:40

Page 46

NEGATIVNA SLOVENIJA

Iako premijer Janez Jan{a tvrdog ostavku, mali su izgledi da }e “pre` 46

SLOBODNA BOSNA I 31.1.2013.

Slovenija:TEKST osnova.qxd

30.1.2013

23:40

Page 47

MO@E LI JAN[A PRE@IVJETI Foto: REUTERS

Građanski protesti, koji su krajem prošle godine zahvatili nekoliko gradova u Sloveniji, u prvim nedjeljama 2013. godine uzdrmali su Vladu premijera JANEZA JANŠE, što je dovelo do potpunog raspada vladajuće koalicije; naša suradnica objašnjava šta se zapravo posljednjih mjeseci dešava u Sloveniji i koji su mogući scenariji izlaska iz svakovrsne krize u Deželi Pi{e: SENIHA MUHAREMI VUKAS (Ljubljana)

K

oglavo odbija podnijeti e`ivjeti“ najnoviju krizu 31.1.2013. I SLOBODNA BOSNA

riza vlade u Sloveniji samo godinu dana nakon formiranja desne vlade Janeza Jan{e, koja je nastala kao rezultat politi~ke aritmetike nakon pada prethodne Pahorove vlade i pobjede Zorana Jankovi}a na prijevremenim izborima, u punom je jeku. Ona }e, najvjerovatnije, dovesti do novih prijevremenih izbora. Prije tri nedjelje, naime, Komisija za borbu protiv korupcije objavila je izvje{taj o imovinskom stanju predsjednika svih parlamentarnih stranaka, u kome vo|e dvije najve}e parlamentarne stranke, premijera i predsjednika Slovenske demokratske stranke SDS Janeza Jan{u i gradona~elnika Ljubljane i predsjednika Pozitivne Slovenije Zorana Jankovi}a, optu`uje za kr{enje protivkorupcijskih zakona.

Izvje{taj navodi da Jan{a Komisiji nije prijavio, ili je prekasno prijavio odre|ene transakcije (npr. kupovinu automobila), da je te transakcije obavljao gotovinom, ~ije porijeklo nije mogao da objasni i da je stan i ku}u kupovao gotovinom nepoznatog porijekla pod neobi~no povoljnim uslovima od firmi koje su istovremeno bile poslovni partneri dr`ave. Na taj na~in Jan{i se, navodno, imovina u posmatranom periodu pove}ala za preko 200 hiljada eura nepoznatog i nedokazanog porijekla.

Pored toga, Jan{a Komisiji nije znao da objasni iz kojih izvora pokriva tro{kove ~estih skupih putovanja na egzoti~ne desti- 47

Slovenija:TEKST osnova.qxd

30.1.2013

23:40

Page 48

NEGATIVNA SLOVENIJA nacije (Maldivi, Australija, Mauricijus itd.), koje te{ko mo`e finansirati premijerskom platom od oko 4,5 hiljade eura mese~no, od koje otpla}uje visoke rate stambenih kredita.

JANKOVI]EVA PRIVATNA PRIJESTONICA Jankovi}a Komisija tereti za neprijavljivanje ve}ih koli~ina gotovine, koje je na njegov teku}i ra~un upla}ivala Elekta, firma u vlasni{tvu njegovih sinova, a izvor novca je navodno u firmama s kojima je Zoran Jankovi} istovremeno potpisivao ugovore o izvo|enju radova za Gradsku skup{tinu Ljubljana, prije svega na novom sportskom kompleksu Sto`ice. U ~etiri godine takvih uplata bilo je za oko 2,4 miliona eura. Pored toga, Jankovi} je navodno firmama svojih sinova i prijatelja preko insajderskih informacija omogu}avao visoke profite u trgovini nekretninama i zemlji{tima. Poslovanje oba funkcionera Komisija opisuje kao “optere}eno zna~ajnim rizicima korupcije“.

Izvje{taj Komisije je kona~an i na njega ne postoji pravo `albe.

Izvje{taj je u javnosti izazvao zahtjeve da obojica odmah podnesu ostavke na sve funkcije, pa nije ~udo da u Sloveniji ljudi ve} mjesecima protestuju protiv korumpirane politi~ke elite, koja je u samo 20 godina uspjela da od najuspje{nije dr`ave nastale na prostoru biv{e Jugoslavije stvori kroni~nog ekonomskog i politi~kog bolesnika. Svakog mjeseca de{avaju se “ustanci“, odnosno istovremeni protestni skupovi u svim ve}im gradovima u dr`avi, a izvje{taj Komisije za borbu protiv korupci-

SUMNJIVO STE^ENA IMOVINA Komisija za borbu protiv korupcije optu`uje Janeza Jan{u da je stan i ku}u kupio gotovinom nepoznatog porijekla

`ila glasanje o povjerenju u organima vlastitih stranaka. Rezultati izja{njavanja strana~kih organa ne iznena|uju, mada vi{e podsje}aju na izbore u nekim totalitarnim dr`avama nego na odlu~ivanje organa parlamentarnih stranaka u dr`avi ~lanici EU-a.

Na Savjetu SDS-a Janeza Jan{u je podr`alo 281 od ukupno 285 ~lanova, a Savjet Pozitivne Slovenije nije htio ni da glasa o tome da Zoran Jankovi} podnese ostavku na funkciju predsjednika stranke.

Uprkos tome, na Kongresu Pozitivne Slovenije, Jankovi} je “zamrznuo“ funkciju

TEŠKE OPTUŽBE: Prije tri nedjelje Komisija za borbu protiv korupcije objavila je izvještaj u kome premijera i predsjednika Slovenske demokratske stranke SDS Janeza Janšu i gradonačelnika Ljubljane i predsjednika Pozitivne Slovenije Zorana Jankovića optužuje za kršenje protivkorupcijskih zakona je dao je argumente zahtjevima demonstranata, koji tra`e smjenu ~itavog politi~kog establi{menta, kako vladaju}e koalicije tako i opozicije. Tako se u medijima ponovo rasplamsala rasprava o tome da li javni funkcioner treba da podnese ostavku kada postoji osnovana sumnja za korupciju ili tek kada je za nju pravosna`no osu|en. Analiti~ari i pravni stru~njaci nagla{avaju da je ostavka u slu~aju osnovane sumnje na korupciju u zrelim demokratijama norma, koja spre~ava uticaj osumnji~enog politi~ara na dalji tok istrage, ali i koja spre~ava da koruptivno pona{anje postane javni standard.

Umjesto da poslu{aju glas javnosti i podnesu ostavke, oba optu`enika su zatra48

predsjednika stranke do izbornog kongresa, koji se treba odr`ati krajem ove godine. Za to vrijeme, poku{at }e da opere svoje ime od optu`bi za korupciju na redovnim sudovima. Povukao se tako|er iz politi~kih aktivnosti na dr`avnom nivou. Ne pada mu, me|utim, na pamet, da podnese ostavku i kao gradona~elnik Ljubljane, iako ga Komisija tereti upravo za djela po~injena u vezi s obavljanjem te funkcije. Uzgred re~eno, za vrijeme njegovog mandata Ljubljana je na mnogim punktovima renovirana a izgra|eni su i mnogi vitalni objekti. Iako u vladaju}oj koaliciji od 5 stranaka Jan{u bezuslovno podr`ava samo njegov SDS, a donekle i mala ultradesna Nova Slovenija, premijer nema namjeru podnijeti

ostavku, {to je iznio i na nedavnoj konferenciji za {tampu. Umjesto toga, odlu~io je da Komisiju tu`i na Upravnom sudu, a mediji bliski SDS-u po~eli su kampanju osporavanja kredibiliteta i moralnog integriteta ~lanova Komisije za borbu protiv korupcije, naro~ito njenog predsjednika Gorana Klemen~i~a. Preostale tri koalicione stranke procijenile su da premijer, suo~en sa ozbiljnim optu`bama o korupciji, nema vi{e legitimitet za vo|enje vlade.

ZA JAN[U JE STANJE NORMALNO Gra|anska lista, ~lanica vladaju}e koalicije, uputila je Jan{i ultimatum da }e napustiti koaliciju ukoliko premijer do 23. januara ne podnese ostavku. Po{to se to nije dogodilo, ova stranka je toga dana zaista istupila iz koalicije, njena dva ministra od tada obavljaju samo teku}e poslove, a predsjednik stranke Gregor Virant od ponedjeljka, 28. januara, nije vi{e predsjednik parlamenta. Izlazak iz koalicije je za po~etak februara najavila i druga ~lanica koalicije, stranka penzionera Desus, a za kraj februara i Slovenska ljudska stranka. Vladu }e zato u februaru napustiti jo{ ~etiri ministra.

Kriza vlade je tako ve} nastupila, iako premijer tvrdi kako vlada zadr`ava punu operativnost. Istina, odlaze}e ministre premijer mo`e zamijeniti novima, ali niko jo{ nije uspio da sa podr{kom od svega 30 poslanika u 90-~lanom parlamentu vlada vi{e od nekoliko meseci. Jan{a stoga odlaze}e koalicione partnere takti~ki poziva da u parlamentu zatra`e glasanje o povjerenju premijeru. Prema slovena~kom ustavu, me|utim, pokreta~ takve inicijative mora istovremeno predlo`iti i novog premijera, oko ~ijeg imena te{ko da bi se poslanici slo`ili. Nova koalicija u parlamentu izme|u tri prebjegle ~lanice koalicije i Pozitivne SLOBODNA BOSNA I 31.1.2013.

Slovenija:TEKST osnova.qxd

30.1.2013

23:41

Page 49

MO@E LI JAN[A PRE@IVJETI

OP[TENARODNI USTANAK Slovenci ve} mjesecima protestuju protiv korumpirane politi~ke elite

Slovenije malo je vjerovatna, jer sve tri tra`e ostavku Zorana Jankovi}a na funkciju gradona~elnika Ljubljane, {to se ne}e dogoditi jer on i dalje ostaje na tom polo`aju, zato Jan{i ne prijeti opasnost da }e se ove ~etiri stranke u dogledno vrijeme dogovoriti o zajedni~kom kandidatu za premijera. Na konferenciji za novinare, odr`anoj u ~etvrtak, 24. januara, premijer je kao mogu}e rje{enje krize predlo`io promjenu izbornog sistema iz dosada{njeg proporcionalnog u ve}inski, koji navodno obezbje|uje ve}u stabilnost, ali ustvari jo{ vi{e ote`ava smjenu diskreditovanih politi~ara.

Smisao ove inicijative nije jasan, a {anse za njen uspjeh su minimalne, budu}i da joj se protive gotovo sve parlamentarne stranke, pogotovo one manje, koje bi u ve}inskom sistemu neminovno nestale.

Tako|er, gotovo je nezamislivo da se u jeku krize, recesije, zapo~etih pa prekinutih reformi, demonstracija i {trajkova, politi~ka javnost kao glavnom temom mjesecima bavi promjenom izbornog sistema. Jedna od mogu}ih opcija razrje{enja krize jeste formiranje tehni~ke vlade po italijanskom uzoru na ~elu sa nekom kredibilnom li~no{}u izvan sfere strana~ke politike. U javnosti se spominje Peter Kralji~, nekada na vode}im funkcijama u konsultantskoj ku}i McKinsey, koji se proslavio savjetuju}i njema~ku vladu u vrijeme ~uvenih Schroederovih reformi. Izgleda da bi Kralji~a podr`ala Virantova Gra|anska lista i Pozitivna Slovenija pod privremenim rukovodstvom stranke na ~elu sa Alenkom Bratu{ek, ina~e novom li~no{}u na slovena~koj politi~koj sceni. Problem tehni~ke vlade jeste da je bez sna`ne podr{ke ve}ine politi~kih stranaka u parlamentu osu|ena 31.1.2013. I SLOBODNA BOSNA

na neuspjeh, o ~emu svedo~i i sudbina Montijeve vlade u Italiji. A sa takvom podr{kom ona prestaje biti tehni~ka i postaje eminentno politi~ka...

Sljede}a opcija su prevremeni izbori.

Najglasnije ovu mogu}nost promovira prvak Socijaldemokratske stranke Igor Luk{i~, koji ra~una da bi se neke li~nosti iz lijevo orijentisane Pozitivne Slovenije mogle ponovo priklju~iti njegovoj SD. Ohrabruju ga i rezultati anketa javnog mi{ljenja, koji njegovu stranku trenutno rangiraju dosta visoko, {to je

MUTNI POSLOVI Gradona~elnik Ljubljane Zoran Jankovi} tereti se za neprijavljivanje ve}ih koli~ina gotovine

rezultat nedavne pobede njihovog kanidata Boruta Pahora na predsjedni~kim izborima.

Predsjednik Pahor, me|utim, protivi se prijevremenim izborima i smatra da koalicija mora obezbijediti kontinuitet tzv. reformskog procesa, koji je zapo~ela Jan{ina vlada.

On dalje isti~e da je nedostatak prijevremenih izbora u tome {to to podrazumijeva nekoliko mjeseci bezvla{}a i blokadu parlamenta upravo u vrijeme velikih dru{tvenih previranja, protesta i demonstracija, kao i duboke ekonomske recesije. [ta, me|utim, o situaciji u zemlji misli javnost? Prema anketi Fakulteta za primijenjene dru{tvene studije iz Nove Gorice, vladu podr`ava svega oko 16% gra|ana. ^ak 46% anketiranih smatra da najbolje rje{enje politi~ke krize predstavljaju prijevremeni izbori, a oko 26% ih se zala`e za nastavak rada postoje}e koalicije sa drugim premijerom. Kada bi se sutra odr`avali izbori, preko 50% gra|ana ili ne bi iza{lo na izbore ili ne bi znali za koga da glasaju. Najve}i broj opredijeljenih bira~a, njih tek oko 10%, glasalo bi za Socijaldemokratsku stranku. Ovi podaci na svoj na~in svjedo~e o istro{enosti vladaju}eg politi~kog modela u Sloveniji te o apatiji i zasi}enosti ve}ine bira~kog ijela.

JAN[A KAO MILO[EVI]: MITING I KONTRAMITING Za petak, 8. februara u 11 sati pred parlamentom u Ljubljani masovni skup u znak podr{ke Janezu Jan{i najavljuje Zbor za republiku, organizacija civilnog dru{tva, koja okuplja pristalice SDS-a, konzervativne intelektualce i crkvene dostojanstvenike, a istoga dana sa istog mjesta, samo 4 sata kasnije, kre}e “tre}i op{tenarodni ustanak“, odnosno masovni protest protiv etablirane politike, a za tekovine socijalne dr`ave, transparentnu politiku i neposrednu demokratiju. Na istom mjestu za kratko vrijeme susrest }e se pro{lost i budu}nost Slovenije. Po{to staro nikada ne umire bez otpora, mogu}e su svakakve provokacije, pa se oba doga|aja ve} sada do`ivljavaju kao visoko rizi~ni skupovi.

Izvje{taj Komisije za borbu protiv korupcije samo je jedna od pritoka u bujici koja sve br`e odnosi ideje Janeza Jan{e o autoritarnoj Drugoj republici, ali i ideje Zorana Jankovi}a o upravljanju dr`avom kao privatnim preduze}em. [ta bi moglo da stupi na njihovo mjesto, predmet je brojnih spekulacija medija i analiti~ara, a nije nemogu}e da se barem dio nove politi~ke elite, koja bi zemlju trebala izvu}i iz krize, ve} sljede}ih dana artikulira u protestima i sukobima sa policijom na trgovima Ljubljane i Maribora i ostalih gradova Slovenije.

49

Sjenar:TEKST osnova.qxd

31.1.2013

1:20

Page 50

NE TAKO OBI^NA PRI^A

Za sebe kaže da je samo jedan od pola miliona uposlenika VOLKSWAGENA, no DŽEMAL SJENAR nije običan radnik, on je voditelj VW-ovog Odjela za razvoj novih vozila; Sjenar je, u prvom razgovoru za neki od bh. medija, pričao o svom životnom putu, nagradama koje je dobio za Bluemotion motore i konceptu razvoja vozila budućnosti

DŽEMAL SJENAR GENIJE IZ VOLKSWAGENA

EKSKLUZIVNO

Pi{e: NEDIM HASI]

A 50

uto motor und sport jedna je od u svijetu najcjenjenijih novina koja se bavi automobilima. Isto tako, njihov televizijski kanal jedan je od najgledanijih u Evropi, kako

zbog mnogobrojnih, detaljnih testova razli~itih vrsta vozila, pa tako i do dokumentarnih filmova koji na zanimljiv na~in vode gledatelje kroz bogatu historiju automobilske industrije, posebice njema~ke. Prije nekoliko dana na Auto motor und Sport televiziji prikazan je po drugi put odli~an dokumentarni film o historiji

Volkswagena. Od po~etaka kompanije ~ije su tvornice izgra|ene u mo~vari oko koje je kasnije nastajao grad koji se danas zove Wolfsburg, od Hitlerove ideje o Bubi kao narodnom, jeftinom vozilu dostupnom za svakoga pa do blje{tavih novih modela Volkswagena, Bugattija, [kode, Seata...

Dobar dio dokumentarca posve}en je SLOBODNA BOSNA I 31.1.2013.

Sjenar:TEKST osnova.qxd

31.1.2013

1:20

Page 51

ZVIJEZDA NJEMA^KE AUTOINDUSTRIJE

Nagra|ivani bh. in`injer voditelj je Volkswagenovog odjela za razvoj svih novih i konceptnih vozila

konceptima iz Volkswagenove tvornice, a o njima je pri~ao in`injer koji se zove D`emal Sjenar. Kako bi se reklo, na{e gore list. Stru~njak koji se ve} godinama nalazi na ~elu Odjela za razvoj novih vozila.

Zanimljivo, iako je dva puta emitirana, D`emal jo{ uvijek nije pogledao reporta`u.

Nakon {to smo s njim razgovarali u 31.1.2013. I SLOBODNA BOSNA

Wolfsburgu, ka`e da }e sada morati na}i vremena i potra`iti je na internetu.

ELEKTRI^NA BUBA D`emal Sjenar, rodom sa Sokoca, je, kako skromno ka`e, “diplomirani in`injer ma{instva, ~ovjek iz Bosne i jedan od oko 550 hiljada radnika Volkswagena {irom

svijeta“. U Sarajevu je od 1987. do 1991. godine, nakon okon~anog studija na Ma{inskom fakultetu, radio u tada{njem TAS-u i bio vanredni asistent na Ma{inskom fakultetu. Godinu dana prije rata, tada{nji direktor TAS-a prepoznao je njegov talenat i poslao ga u Njema~ku, u Volkswagen. Postdiplomski studij na zagreba~kom Sveu~ili{tu prekinuo je ba{ zbog odlaska. Od 1992. godine uposlen je u Volkswagenu, u Odjelu za istra`ivanje i tehni~ki razvoj. Danas je D`emal odgovoran za koncepciju i razvoj novih vozila.

Nijemci bi to rekli Leiter Studienfahrzeuge.

Na desetine projekata je iza D`emala i njegovih suradnika u Volkswagenovom istra`iva~kom odjelu, za svoj je rad i nagra|ivan u okviru koncerna. No, izdvaja dva projekta koja su uspje{no implementirana u VW vozilima “Prva je koncept izduvnog sistema sa fleksibilnim crijevom“, ka`e Sjenar, poja{njavaju}i: “Konceptom se smanjuje prenos vibracija sa motora na izduvni sistem, ~ime se posti`e dugovje~nost izduvnog sistema i zna~ajno smanjuju vibracije u autu.

Koncept je za{ti}en evropskim patentom i danas se primjenjuje u svim VW vozilima.“ Drugi koncept ozna~io je po~etak takozvane Volkswagenove Bluemotion strategije, odnosno, motora sa niskom potro{njom goriva i iznimno malim procentom zaga|ivanja zraka. “Koncept VW-ECO vozila napravljen je 2002. godine na bazi Pola i premijerno je prikazan na Sajmu u @enevi 2006. godine, ~ime je po~ela era BlueMotion u Volkswagenu“, ka`e nam. D`emalov radni dan traje deset sati, iz Volkswagenovih laboratorija ne izlazi nikada prije 18 sati poslijepodne. Ono malo slobodnog vremena provede plivaju}i, voze}i bicikl ili igraju}i malo nogomet. Zbog nedostatka slobodnog vremena u Sarajevo dolazi jedanput godi{nje. U posljednje vrijeme najvi{e vremena sa svojim suradnicima provodi razvijaju}i konceptne automobile pogonjene baterijama, takozvana elektri~na vozila. Volkswagen je me|u liderima kada je u pitanju uvo|enje ekolo{kih, “zelenih“ automobila sa svojim BlueMotion modelima. U ameri~koj su dr`avi Kalifornija prije nekoliko dana otkrili dio svoje strategije za elektrifikaciju vozila u bliskoj budu}nosti. Rije~ je o takozvanoj strategiji VW Strategie 18 kojom `ele prodati deset miliona vozila godi{nje do 2018. godine. Volkswagen vjeruje da }e morati prodati i oko 300.000 plug-in vozila godi{nje kako bi ispunio ovaj plan. @ele pomo}i u 90- postotnom smanjenju emisije {tetnih gasova i efekta staklene ba{te do 2050. godine. To zna~i da }e Volkswagen morati da smanji emisiju izduvnih gasova za 20 g/km po svakom vozilu. Jaz se mo`e 51

Sjenar:TEKST osnova.qxd

31.1.2013

1:21

Page 52

NE TAKO OBI^NA PRI^A smanjiti samo elektrifikacijom automobila, ali to }e biti postignuto samo u regionima sa kori{tenjem relativno ~iste energije. U Volskwagenu ka`u da za sada ne postoji tr`i{te za masovnu prodaju automobila na elektri~ni pogon i da postoji potreba da se napravi “fascinantna” elektromobilnost u svijetu. Sa sada{njim ograni~enjem u pogledu dometa vo`nje, elektri~ni automobili }e dugo ostati “drugo ili tre}e” vozilo u doma}instvu. Za{to navodimo detalje ove stretegije? Izme|u ostalog i zato {to je, zahvaljuju}i i Sjenarovom radu i idejama, posljednje iza{lo iz Vokswagenove radionice konceptnih vozila, bila, nazovimo je tako, elektri~na Buba. Dakle, E-Bugster Elektroroadster sa dva sjedi{ta i elektri~nim pogonom. Buba je imala svoju svjetsku premijeru na sajmu u Detroitu u januaru 2012. U martu pro{le godine, na Sajmu u @enevi VW je prezentirao koncept Cross Coupe Diesel Plug-in Hybrid. “Interesantan je podatak da ovaj auto u evropskom ciklusu tro{i samo 1,8 litara dizela na sto km iako mu je potrebno samo 6,5 sekundi do 100 km/h. Ovaj koncept je pro{le godine nagra|en od ~italaca Autobilda i autoTest novina sa nagradom eCar Award u klasi najboljeg Plug-In-Hybrid koncept vozila.“ Kada su u pitanju nova vozila, dodaje jo{: “Na sajmu u brazilskom Sao Paolu, u oktobru pro{le godine predstavljen je koncept Taigun, SUV u AO/AOO segmentu. Na sajmu u Detroitu ove godine premijerno je prikazan koncept CrossBlue, dizel Plug-In-Hybrid, SUV vozilo do sedam sjedi{ta razvijeno ekskluzivno za ameri~ko tr`i{te.“ Iz Detroita se Sjenar vratio neposredno prije nego {to }e razgovarati za SB. Tvrdi kako se ameri~ko tr`i{te oporavilo te da Amerikanci jo{ uvijek `ele posjedovati za njih tipi~na vozila, velikih dimenzija i velike zapremine motora. “ Detroit je sjedi{te ameri~ke automobilske indu strije, dakle, tamo su GM, Ford, Chrysler, za mnoge je on ‘meka autoindustrije’.

Ameri~ko tr`i{te se vidno oporavilo od krize posljednjih godina i to je primjetno kako na ulici tako i na sajmu. Najprodavanije auto u Americi je Ford F-150.

Uglavnom veliki automobili preovla davaju kada se gleda slika na cesti.

Amerika ostaje dosljedna svojim Pick-Up vozilima“, pri~a nam Sjenar.

GOLF SVIH GOLFOVA Konceptni model najbr`i Volkswagen ikada

GOLF SVIH GOLFOVA Od mnogih projekata na kojima radi sa suradnicima je i onaj E-Bube. No ona je, poja{njava, samo jedan od koncepata kojima se Volkswagen bavi u svojim istra`ivanjima i razvijanju vozila. “VW radi intenzivno na razvoju elektrovozila. Volkswagen posjeduje vlastiti razvoj i prizvodnju 52

NAGRADA ZA INOVATIVNOST D`emal Sjenar sa suradnicima

SLOBODNA BOSNA I 31.1.2013.

Sjenar:TEKST osnova.qxd

31.1.2013

1:21

Page 53

ZVIJEZDA NJEMA^KE AUTOINDUSTRIJE PREMIJERA PREMIJERA U U DETROITU DETROITU

Konceptni Konceptni E-Bugster E-Bugster predstavljen predstavljen prije prije nekoliko nekoliko dana dana na na sajmu sajmu uu SAD SAD

litijumskih baterija i elektromotora. E-Buba je trenutno samo Conceptcar i slu`i istra`ivanju trzi{ta.“ Na pitanje ima li uop}e takav koncept prevoza budu}nost ili }e se mo`da morati kombinirati sa jo{ nekom vrstom motora, Sjenar ka`e: “Danas na cesti mo`ete vidjeti uglavnom auta sa pogonom na benzin ili dizel. U skoroj budu}nosti }e ta slika ostati nepromijenjena. Broj vozila sa hibridnim pogonom, dakle, kombinacija elektromotora sa motorom na unutra{nje sagorijevanje }e se bitno pove}ati. Čista elektrovozila imaju jo{ uvijek nerije{en problem a to je da se baterije sporo pune a brzo prazne, a uz to su jo{ i skupe.

Potraja}e jo{ dugo dok bolje baterije budu razvijene. Na neki daleki put jo{ se niko ne upu}uje sa elektrovozilima, iako nije isklju~eno da }emo se jednog dana svi voziti samo autima na elektri~ni pogon.“ Jedan od svakako najzanimljivijih, ali i medijski najatraktivnijih projekata na kojima je radio Sjenar je Golf GTI W12650. U redu, ukoliko Bugatti Veyron, najbr`i serijski automobil na svijetu, koji je tako|er dio koncerna VW, ostavimo po strani, ovaj je Golf, izra|en u svega nekoliko primjeraka, najbr`i Volkswagenov automobil koji je ikada iza{ao iz njihovih pogona. “Golf GTI W12-650 je 31.1.2013. I SLOBODNA BOSNA

DECENIJE IDEJA: Od 1992. godine Sjenar je uposlen u VW-u, u Odjelu za istraživanje i tehnički razvoj, odgovoran za koncepciju i razvoj novih vozila bez sumnje meni jedan od najdra`ih projekata”, ka`e nam Sjenar. Najja~i i najbr`i Golf svih vremena ubrzava do 100 km/h za svega 3,7 sekundi, posti`e maksimalnu brzinu od 325 km/h, a sve zasluge za ovakve impresivne brojke pripadaju sredi{nje smje{tenom W12 motoru s dva turbopunja~a. Da bi ugradnja bila mogu}a, Volkswagenovi in`enjeri konstruirali su aluminijski podokvir u koji je motor smje{ten, a sistemi hla|enja spojeni su s bo~nim ventilacijskim otvorima. Aluminijski 6,0-litreni W12 motor, evolucija je 450 KS sna`ne izvedbe iz modela Phaeton, a nastao je spajanjem dva V6 motora i dodataka dva turbopunja~a. Razvija ~ak 650 KS koji se putem {estbrzinskog Tiptronic automatskog

mjenja~a prenose na stra`nje kota~e.

Ovakve performanse zahtijevale su i brojne dorade na studiji koja je u odnosu na velikoserijsku GTI izvedbu {ira za 160 mm te 70 mm ni`a. Krov je konstruiran od karbonskih vlakana, dok stra`nje krilo predstavlja difuzor, ali ujedno i kanalizira zrak za hla|enje motora, ba{ kao i C nosa~i krova s integriranim usisnicima zraka. Golf GTI W12-650, dizajnerska je studija Volkswagena namijenjena obilje`avanju tradicionalnog GTI festivala u austrijskom Wortherseu, najve}eg ovakve vrste u Europi, na kojem brojni fanovi odaju po~ast legendarnoj GTI oznaci.

“Tim koji je radio na autu je brojao oko dvadesetak radnika, dakle, in`enjeri, dizajneri, mehani~ari, lakireri, {atleri, elektri~ari… Auto je definisan i napravljen za rekordnih osam sedmica.

Publika je bila odu{evljena. Naravno da bih ja volio da je do{lo do odluke da se pravi 650 ovakvih golfova. Trenutno se ne radi dalje na projektu, tako da }e Golf svi Golfova ostati unikat.“ Kakav je automobil u pitanju, mo`da najbolje govori slijede}a ~injenica. “Senzacija je bila da je auto predstavljen u okviru emisije TOP-Gear koju gleda u prosjeku do 350 miliona gledalaca {irom svijeta“, ne bez ponosa }e Sjenar.

53

Igor Drljaca:TEKST osnova.qxd

30.1.2013

23:04

Page 54

SAMO DA RATA NE BUDE

IGOR DRLJAČA Svoj prvi dugometražni igrani film KRIVINA na ovogodišnjem “Rotterdam Film Festivalu” predstavio je i Sarajlija iz Toronta IGOR DRLJAČA; za naš magazin tridesetogodišnji reditelj govori o odrastanju u Sarajevu, odlasku u Kanadu i snimanju svog prvijenca

UHVATI “KRIVINU” Pi{e: DINO BAJRAMOVI]

H

olandski Rotterdam je krajem januara i po~etkom februara svake godine mjesto okupljanja filmskih radnika iz ~itavog svijeta. Tamo{nji Festival je, zapr avo, najve}i filmski market i najzna~ajnija smotra prvog i drugog autorskog filma na planeti. E, ba{ u Rotterdamu, ovih dana, u programu Bright Futures, prikazan je dugometra`ni igrani prvijenac Igora Drlja~e, Sarajlije sa adresom u Torontu, koji se zove Krivina.

Upravo u Torontu je pro{le godine premijerno prikazano ovo ostvarenje, a kada }e u Sarajevu, jo{ uvijek ne znamo.

No, Igor je sada tu, u Slobodnoj Bosni, a 6. februara i u svom rodnom gradu.

OSJE]AJ KOJI GU[I NA[E DU[E “Krivina je film koji je inspirisan pri~ama ljudi u Bosni, kao i na{ih izbjeglica u inostranstvu. To su uglavnom ljudi koji su i dalje izgubljeni, koji su o{te}eni traumama koje ih jo{ proganjaju. Mislim da taj osje}aj vlada na podru~ju biv{e Jugoslavije, pogotovo Bosne i Hercegovine, ali i me|u dijasporom, koja je zavr{ila u inostranstvu zbog rata. Film je minimalisti~ka pri~a o toj ideji. I prati Miru, ~ovjeka iz biv{e Jugoslavije, koji `ivi i radi u Torontu. Miro na vijestima ~uje da njegovog prijeratnog prijatelja Dadu tra`e zbog ratnog profiterstva i da se on ponekad pojavljuje u selu gdje mu `ivi ujak. Odlu~i

da se vrati u Bosnu u potrazi za Dadom, ali ni{ta u filmu nije ono {to bi mnogi mogli pretpostaviti”, govori nam Igor Drlja~a direktno iz Rotterdama.

Ka`e i da je njegov film originalno stvarala~ko djelo, u kojem je kombinovao pisane scene zajedno sa improvizacijom: “Često dolazim u Bosnu. Svaki put kada sam tu, primijetim u pri~ama sa familijom i prijateljima, i u Federaciji i u Republici Srpskoj, jedan sli~an odnos prema traumama koje vladaju na ovom podru~ju, me|u veteranima rata kao i me|u civilima.

Istu stvar sam osjetio i me|u na{om dijasporom {irom svijeta. Interesovao me taj osje}aj koji gu{i na{e du{e, koji ne dozvoljava ljudima da nastave dalji `ivot.”

Izgleda da ratna tematika nikada ne}e iza}i iz na{ih glava, bez obzira ~ime se bavimo? “Mislim da Bosna nije pro{la

OBJEKTIVNO OBJEKTIVNO OKO OKO OBJEKTIVA OBJEKTIVA

Igor Igor Drlja~a Drlja~a (desno) (desno) na na snimanju snimanju svog svog prvijenca prvijenca Krivina; Krivina; glumci glumci Goran Goran Slavkovi} Slavkovi} ii Jasmin Jasmin Geljo Geljo (gore) (gore)

Igor Drlja~a: “Sa tehni~kog aspekta, nikada nije bilo lak{e snimati filmove, jer je tehnologija sve jeftinija“ 54

SLOBODNA BOSNA I 31.1.2013.

Igor Drljaca:TEKST osnova.qxd

30.1.2013

23:04

Page 55

USPJE[AN DUGOMETRA@NI IGRANI PRVIJENAC SINOPSIS IGOROVE KARIJERE

Magistar filmske produkcije Igor Drlja~a u svojoj dosada{njoj filmografiji ima sljede}e naslove, ako isklju~imo Krivinu, sve odreda kratke filmove: A Wound (2005.), The BatteryPowered Duckling (2006.), Mobile Dreams Snovi (2008.), On a Lonely Drive (2009.), Woman in Purple (2010.) i The Fuse: Or How I Burned Simon Bolivar (2011.).

Glavni lik ove pri~ice ro|en je 1983. u Sarajevu, koje napu{ta 1. maja 1992. godine. Ve} je dvadeset godina stanovnik Toronta.

U tom gradu je diplomirao, na Univerzitetu York, ali i magistrirao filmsku produkciju u istoj visokoobrazovnoj instituciji. Krivina je njegov prvi dugometra`ni igrani film.

31.1.2013. I SLOBODNA BOSNA

period rekoncilijacije. Politi~ari su odustali od toga i ~ak iskori{tavaju raznorazne traume da bi postigli svoje ciljeve. Zbog toga se mnogi reditelji, i drugi umjetnici, i pisci, stalno vra}aju na tu temu. Nade je bilo poslije rata, ali ona polako nestaje”, veli Drlja~a.

AUTOBIOGRAFSKA KOMBINACIJA ISKUSTAVA Na{eg sagovornika zamolili smo i da nam predstavi gluma~ku ekipu iz svog filma. Dobro, Jasmina Gelju znamo ve} odavno, kao i Minelu Ja{ar, novinarku ku}e TV1... “Koristio sam kombinaciju profesionalnih glumaca i amatera. Profesionalci su Jasmin Geljo i Edis Livnjak koji je zavr{io glumu u Italiji, a Minelu Ja{ar sam

upoznao preko svoje prijateljice. Glavnu ulogu, pak, tuma~i Goran Slavkovi}, s kojim sam napravio tri kratka filma u Torontu. S njim godinama imam kvalitetnu saradnju. Jasmin je Goranov mentor ve} dugi niz godina. Goran je tako|e dio dijaspore iz biv{e Jugoslavije, porijeklom je iz Splita, tako da je moj film, djelimi~no, autobiografska kombinacija iskustava Jasmina, Gorana i moje porodice i prijatelja u Kanadi. Ostali glumci su moja familija, prijatelji i mje{tani @ljebova i Sokolovi}a, uglavnom familija M ijatovi}, tetka Bogdanka, baka Rosa itd. Moja baka ima ku}u na Romaniji, tako da je film i stvoren tako {to smo koristili infrastrukturu koju smo imali. U Sarajevu smo snimali blizu Čar{ije, po{to mi tu `ivi majka. Scene su

55

Igor Drljaca:TEKST osnova.qxd

30.1.2013

23:05

Page 56

SAMO DA RATA NE BUDE snimane oko objekata koji su mi poznati iz djetinjstva, gdje smo imali podr{ku familije i prijatalja. Zauvijek }u im svima biti zahvalan”, iskren je Igor.

Krivinu je na{ reditelj po~eo snimati u ljeto 2009. u Bosni i Herecegovini, a poslednja klapa pala je u novembru 2010. u Kanadi. “Bilo je puno pauza, jer je film sniman tokom nastave, a i ~ekali smo odgovaraju}e vremenske uslove. U Bosni smo snimali u Sarajevu, u @ljebovima i u Sokolovi}ima. Krivina je skroman ultramikrobud`etni projekat. Po~eo je kao magistarski rad, a svi glumci su volontirali sve vrijeme. Tro{kovi su uglavnom bili logisti~ki. A tro{kovi postprodukcije su uglavnom zavr{ili na kreditnim karticama koje jo{ otpla}ujem. Nismo imali podr{ku kanadskih institucija, mada sam dobio nekoliko malih grantova od fakulteta; po{to je magistarski rad nijedna ve}a filmska institucija nije nam smjela dati novac.

Filmska industrija se brzo mijenja i mladi reditelji po cijelom svijetu moraju se pomiriti sa tim. To va`i i za Bosnu i Hercegovinu. Mogao sam i ja ~ekati pet godina da sakupim dovoljno novca, ali sam

SVE ZA POMIRENJE: “Mislim da Bosna nije prošla period rekoncilijacije; političari su odustali od toga i čak iskorištavaju raznorazne traume da bi postigli svoje ciljeve” se pomirio s tim da film mo`da ne}e biti snimljen s najboljom opremom i da ne}emo mo}i posti}i sve {to smo zamislili, ali i to je sastavni dio kreativnog procesa. Te{ko je raditi kada ne mo`e{ omogu}iti ni honorar ljudima i nadam se da }emo u budu}nosti imati podr{ku filmskih institucija. Najbitnija stvar je pri~a - ne samo ko je u filmu, bud`et ili sli~no. Sa tehni~kog aspekta, nikada nije bilo lak{e snimati filmove, jer je tehnologija sve jeftinija i omogu}ava snimanje sa manjim ekipama. Kompjuteri su, tako|e, olak{ali cijeli proces”.

Ve} rekosmo da je Krivina premijerno prikazana na Toronto Film Festivalu 2012. godine. “Film je u Torontu odli~no primljen. Vode}i kanadski kriti~ari, iz najva`nijih novina - Globe and Mail i Toronto Star, kao i kriti~ari iz ve}ih svjetskih filmskih novina, naprimjer iz Screen Dailyja, veoma su ga dobro primili, {to nam je i pomoglo u njegovoj distribuciji u Kanadi. Deset dana je igrao u Torontu, od 25. januara do 3. februara. Nadam se da }e se vidjeti i u drugim gradovima Kanade, a 56

MINELA JA[AR, NOVINARKA I GLUMICA

Moje prvo filmsko iskustvo Diplomirali ste na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu, a gluma na Akademiji scenskih umjetnosti u istom gradu osta `elja pusta. Danas radite kao novinar na TV1, ali i igrate u filmu Krivina. Otkud Vi u Igorovom i Igor u Va{em `ivotu?

Na`alost, ili na sre}u, osta! Ni u jednom momentu se nisam pokajala zbog svog izbora, mo`da zato {to sam upravo na TV1 uspjela spojiti profesiju, u ovom slu~aju ekonomiju, a onda i na{la izduvni ventil pred kamerama. Nastojim ne biti stereotipni novinar/reporter, nego svako javljanje ili pri~u donijeti na meni specifi~an na~in. U tome mi je svakako pomoglo desetogodi{nje teatarsko iskustvo. Mislim da je od pozori{ta sve i po~elo. Besim Mulamuhi}, tada{nji reditelj u Teatru Farsa, pozvao me na audiciju za voditelja kviza U~ilica na BHT1, a onda sam tamo upoznala ljude preko kojih sam do{la do Igora. Prvi susret... I ve} smo dogovorili saradnju. S obzirom da je to bilo moje prvo filmsko iskustvo, imala sam sre}u da radim sa rediteljem kao {to je on.

Koju ulogu igrate u Krivini i koje su karakteristike tog lika?

Uloga nije velika. Na putu tra`enja svog prijatelja iz rata, glavni lik kojeg igra Goran Slavkovi} nailazi na razli~ite ljude koji mu daju razli~ite informacije o mjestu gdje se nalazi njegov prijatelj. Ja sam jedna od tih osoba na koje on nailazi. Lik

najvi{e karakteri{e suosje}anje sa glavnim likom, koji je zbunjen tra`enjem prijatelja. [ta je u tom scenariju Vama bilo najinteresantnije, koji je to mamac na koji bi se svi mi, publika dakle, mogli upecati?

Ljepota na{ih `ena! Ma, {alim se. Sad ozbiljno. Ovo nije tipi~an poslijeratni film.

Ono {to je mene dojmilo, a mislim da }e i publiku, jeste prikazani mentalitet bosanskohercegova~kih ljudi. Razli~itosti u pogledu razmi{ljanja i do`ivljavanja ljudi koji nisu dio njihove sredine. Iskreno se nadam da }e Krivina jednako osvojiti publiku u BiH, kao {to je i publiku u Torontu, gdje se film ve} prikazivao i nai{ao na odli~ne kritike.

Da li ste gledali film?

Vi{e puta. Poruka koju film nosi je duboka, zbog toga mislim da svako novo gledanje nije naodmet. Najbolje je da to sami procijenite.

A {ta ako Vas “krene”, pa dobijete glavnu ulogu u filmu nekog od bosanskohercegova~kih reditelja?

To bi bilo ostvarenje mojih snova.

Smatram da bi bio veliki uspjeh ostvariti se u nekom od na{ih filmova, s obzirom da je bh. kinematografija sve cjenjenija u svijetu. Sve do sad u mom `ivotu je i{lo, rekla bih, logi~nim slijedom de{avanja. Ne bi bilo lo{e da se tako i nastavi.

PRVO POSAO PA ONDA GLUMA Minela Ja{ar na radnom zadatku, u studiju TV1

SLOBODNA BOSNA I 31.1.2013.

Igor Drljaca:TEKST osnova.qxd

30.1.2013

23:05

Page 57

USPJE[AN DUGOMETRA@NI IGRANI PRVIJENAC tako|e i u Bosni, na{em regionu, a i u svijetu”, isti~e Igor Drlja~a.

NOVI FILM O SARAJEVU

DETALJI, KADROVI, DRU@ENJA Film Krivina po~eo se snimati u BiH u ljeto 2009., da bi bio zavr{en u jesen naredne godine

31.1.2013. I SLOBODNA BOSNA

Sales agenta Igora Princa njegov imenjak je upoznao na Toronto Film Festivalu. Ovom se svidio film, tako da je Princ glavni sales predstavnik za film. “U Torontu je, dakle, bila svjetska premijera, a u Rotterdamu evropska. Bi}emo u kompeticiji u Viljnusu u martu i u jo{ nekoliko evropskih kompeticija koje jo{ nisu objavljene, tako da }ete sami to saznati u narednim sedmicama. [to se ti~e sarajevske premijere, ~ekamo, pa }emo vidjeti {ta }e biti. Dr`ite nam fige.

Pripremam novi film o Sarajevu, o omladini koja je ro|ena poslije rata. Dobili smo podr{ku me|unarodnog Hubert Bals Funda, tako da sada razvijamo scenario.

Tema filma nije ratna, nego o padu moralne vrijednosti na prostoru cijele biv{e Jugoslavije, ali se radnja de{ava isklju~ivo u Sarajevu. Kapitalizam, pogotovo u svojim ranim etapama, veoma je traumati~an proces, pomalo psihopati~an i stvara raznorazne dru{tvene probleme”, ka`e Drlja~a.

Kada do|e u Sarajevo Igor uvijek donese vre}u uspomena, “a onda, kada krenem, ponesem nazad novu vre}u”. Prije rata, na{ sagovornik je stanovao u Aerodromskom naselju i poha|ao Osnovnu {kolu Simon Bolivar na Dobrinji. Svojoj osnovnoj {koli posvetio je i film: “Da, o dje~aku koji se nada da }e mu se {kola zatvoriti, zato {to `eli izbje}i lo{u ocjenu iz likovnog. [kola ne samo da se zatvori, nego i izgori, a zatim po~inje rat. Film }e uskoro biti emitovan u programu BHT1. Ve} je proputovao svijet i bio prikazan na vi{e od ~etrdeset festivala.

Dobio sam i nekoliko nagrada, a The Fuse: Or How I Burned Simon Bolivar sada je nominovan za kanadsku verziju Oscara CSA Awards , u kategoriji kratkog dokumentarnog filma. Sarajevo }e uvijek imati duh koji niko ne mo`e uni{titi. Ne mogu re}i da danas imam osje}aj da je grad ostao isti, niti da je dru{tvo isto. Na`alost, puno dobrih ljudi ga je napustilo. Poslije rata ve}ina je ostala razo~arana, ali se nadam da }e nove generacije napraviti konkretne promjene i na miran na~in stvarati bolju budu}nost. Tako|e, mislim da bi neki ~lanovi dijaspore htjeli pomo}i i u~estvovati u tome, ali najte`i posao je pred onima koji u Bosni `ive.”

Majka Fatima, mama Igorove mame, `ivi u Sarajevu, kao i nekoliko njegovih ro|aka i prijatalja. Dok mu ve}ina bliske familije `ivi u drugim dijelovima svjeta.

Kako jedan lik ka`e u Krivini: “Rat je u~inio svoje”. A Krivina je posve}ena Igorovoj mami, koja je preminula 9. januara pro{le godine.

57

Golubovic:TEKST osnova.qxd

30.1.2013

22:54

Page 58

SR\ANOVI “KRUGOVI”

FILM KOJI NAS ČINI BOLJIM LJUDIMA

Film “KRUGOVI“ beogradskog reditelja SRDANA GOLUBOVIĆA, inspirisan herojskim činom Trebinjca SRÐANA ALEKSIĆA, osvojio je specijalnu nagradu žirija na prestižnom Sundance Film Festivalu, a uskoro će biti prikazan i na jednom od tri najveća evropska festivala, Berlinalu; reditelj Golubović za “SB“ govori o tome zašto je odlučio snimiti ovaj film te kako je tragična sudbina mladića iz Trebinja ujedinila nekad zaraćene narode na prostoru bivše Jugoslavije, vrativši vjeru u ljudskost i oproštaj Pi{e: MAJA RADEVI]

O

vih dana navr{ilo se ta~no dvadeset godina od ubistva 27godi{njeg Sr|ana Aleksi}a. Neka da{njeg glumca amatera i pliva~ku nadu iz Trebinja, u januaru 1993. nasmrt su pretukla ~etvorica pripadnika Vojske Republike Srpske dok je od batinjanja poku{avao da odbrani svog prijatelja, Bo{njaka Alena Glavovi}a. Od

58

zadobijenih povreda Sr|an je prvo pao u komu, a {est dana kasnije preminuo.

Njegov otac Rade u ~itulji sinu tada je napisao: “Umro je vr{e}i svoju ljudsku du`nost.“

CIJENA RATA U isto vrijeme dok su se Trebinjci na dvadesetu obljetnicu njegove tragi~ne smrti prisje}ali svog sugra|anina, mladi}a ~iji herojski ~in svih ovih godina predstavlja parametar humanosti, morala i principa,

dokaz da i u krvavom ratu mo`e postojati ne{to {to je dobro i ljudsko, u gradi}u Park City u ameri~koj saveznoj dr`avi Utah, na najva`nijem svjetskom festivalu nezavisnog filma - Sundance Film Festivalu koji je davne 1978. osnovao veliki Robert Redford, odr`ana je svjetska premijera ostvarenja Krugovi beogradskog reditelja Srdana Golubovi}a. Film koji je inspirisan pri~om o Sr|anu Aleksi}u, ra|en prema scenariju Sr|ana Koljevi}a i Meline Pota Koljevi}, osvojio je nagradu `irija SundaSLOBODNA BOSNA I 31.1.2013.

Golubovic:TEKST osnova.qxd

30.1.2013

22:54

Page 59

PRI^A O HRABROSTI

Golubovi}: “Ova pri~a nije ni antisrpska, ni prosrpska, ni antibo{nja~ka, ni probo{nja~ka, nego samo - ljudska“

ncea za umjetni~ku viziju u kategoriji svjetskog filma, ali i pohvale ameri~ke publike i uglednih filmskih kriti~ara.

“Ovo nije politi~ki film, jer se prije svega bavi emocionalnim teretom i posljedicama rata. Odli~no je re`iran, sa briljantnim glumcima i pru`a nova vi|enja ratova na Balkanu, njihovih cijena i posljedica...“, pi{e, izme|u ostalog, kriti~ar jednog od najve}ih svjetskih filmskih magazina Hollywood Reporter.

Reditelja Golubovi}a zatekli smo u Beogradu po povratku iz Amerike, a ve} se priprema za idu}i veliki festival: Krugovi }e 11. februara biti prikazani u sekciji Forum na filmskoj smotri u Berlinu.

“Film smo poslali uporedo na Berlinale i Sundance i jako mi je drago {to }e ga u razmaku od samo mesec dana videti i ameri~ka i evropska publika na dva tako va`na festivala“, ka`e Golubovi}. “Na Sundanceu smo odli~no pro{li, kriti~ari su veoma dobro prihvatili film, {to je va`no za njegov budu}i `ivot, a razgovori koje smo vodili sa gledaocima su bili vrlo zanimljivi 31.1.2013. I SLOBODNA BOSNA

i emotivni. Mislim da je ameri~ka publika na pravi na~in razumela ovu pri~u i to mi je posebno zna~ajno, s obzirom da je u pitanju publika koja ne zna mnogo toga o Balkanu, ni o ratu u Bosni i Hercegovini. Moja `elja je bila da film ima taj univerzalni jezik, bez obzira {to se de{ava na na{im prostorima.“ Sa pri~om o Sr|anu Aleksi}u Golubovi} se, kako ka`e, prvi put susreo 2007. godine, dok je jo{ bio aktuelan njegov prethodni film Klopka. “Bili smo tada na nekom festivalu u Nema~koj i se}am se da sam pro~itao pri~u o Sr|anu na sajtu B92. Ono {to mi je odmah upalo u o~i bili su komentari ispod tog teksta koje su ostavljali razni ljudi iz Srbije, Bosne, Hrvatske...

U~inilo mi se da je to pri~a koja na neki na~in ujedinjuje sve ove na{e ‘razjedinjene‘ narode i narodnosti, ustvari priznanje da je ~in Sr|ana Aleksi}a ne{to retko ljudsko {to se desilo u vreme rata. Taj njegov herojski, a pre svega humanisti~ki ~in je na neki na~in anticipacija svega onoga {to ja li~no ose}am prema tom ratu“, obja{njava reditelj Golubovi}. “Svih ovih godina `eleo

sam da imam nekog ~oveka koji je moj li~ni heroj, heroj moje generacije, ~ijem delu bih mogao da se divim. Tako sam po~eo da razmi{ljam o tome na koji na~in da to pretvorim u filmsku pri~u. Nije me zanimalo da pravim ratni film, nego sam `eleo da napravim film koji se bavi posledicama jednog tragi~nog doga|aja i time kako je taj doga|aj promenio `ivote ljudi koji su mu svedo~ili ili su bili njegovi direktni u~esnici. S druge strane, Krugovi govore o tome kako jedan takav doga|aj mo`e sve da nas promeni i da nas u~ini, ako je mogu}e, bar malo boljim ljudima.“ Krugovi su zapravo filmski mozaik sastavljen iz tri paralelne pri~e koje se nadovezuju jedna na drugu. Prva prati oca glavnog junaka Marka, koji gradi crkvu i kod kojeg jednog dana dolazi da zatra`i posao jedan od sinova vojnika koji su ubili Marka. Druga pri~a je o najboljem Markovom prijatelju, koji radi kao doktor u Beogradu i suo~ava se s moralnom dilemom kada u jednom pacijentu prepozna vo|u grupe koja je ubila Marka. Tre}a pri~a 59

Golubovic:TEKST osnova.qxd

30.1.2013

22:55

Page 60

SR\ANOVI “KRUGOVI” 1

2

UTISCI SA SUNDANCEA

3

1. Golubovi} sa osniva~em Festivala, glumcem Robertom Redfordom; 2. Krugovi su nagra|eni za umjetni~ku viziju u kategoriji svjetskog filma; 3. Ekipa filma na crvenom tepihu u Park Cityju

sa svih strana, u Srbiji najvi{e, ali to }e ve}inom biti oni ljudi koji ne}e ni gledati film. Kad ka`em da film nije politi~ki, to nije zato {to sam ja be`ao od toga, nego prosto zato {to mislim da to ne bi bilo po{teno prema Sr|anu Aleksi}u. Sve vreme sam razmi{ljao o tome kako da napravim film koji }e biti dostojan njegovog dela, kako da se ne osramotim pred njim i njegovim ocem... To mi je bilo najva`nije, to je ona polazna ta~ka i svest iz koje se sve dalje razvijalo.“

IMA LI SMISLA BITI HEROJ govori o Bo{njaku civilu koga je Marko spasio i koji sada `ivi u Njema~koj... Iako je ra|en po motivima stvarne pri~e, film je najve}im dijelom fikcija, isti~e Golubovi}: “U toj fikciji postoji deo pri~a koje sam ~uo pre svega od Sr|anovog oca, Radeta Aleksi}a. Rade mi je i najvi{e pomogao u realizaciji celog filma, zapravo jedna njegova re~enica gde on pri~a o tome da ako Sr|anovo ljudsko i herojsko delo pokrene nas da budemo bolji ljudi i da ~inimo dobre stvari, onda i ta tragedija na neki na~in ima smisla. To je ideja mog filma. Li~nost Radeta Aleksi}a i na~in na koji se on nosi sa smr}u svoga sina u velikoj meri su isprovocirali ideju kojom sam se bavio u ovom filmu.“ Film je sniman tokom 2011. godine, najve}im dijelom u Trebinju, te u Beogradu i njema~kom gradu Haleu. I kako to obi~no kod nas biva, ~im se pro~ulo da ekipa iz Beograda dolazi u Trebinje da pravi film o Sr|anu Aleksi}u, po~ele su “kontroverze“ i politi~ka prepucavanja. Ime Sr|ana Aleksi}a u proteklih 20 godina bilo je, na`alost, (pre)~esto politizirano, sa jedne ili sa druge strane, na ovaj ili onaj na~in... Tako su na vijest o snimanju filma me|u prvima 60

reagovali ~lanovi Bora~ke organizacije op{tine Trebinje, koji su u saop{tenju za javnost na nevi|eno zaklju~ili da }e i Krugovi biti jo{ jedan film koji pripadnike “herojske“ Vojske Republike Srpske prikazuje u negativnom svjetlu. “Imamo pravo da ka`emo da na{ grad niko ne voli vi{e od nas, onih koji su zalo`ili sebe kada je bilo najpotrebnije i ne `elimo da u svijet ode pogre{na slika o na{em gradu, kao ni o pripadnicima vojske koja ga je branila“, naveli su, izme|u ostalog, trebinjski borci, a re`iser Golubovi} i direktor filma Milan Stojanovi} morali su tada ~ak nakratko prekinuti snimanje i sazvati vanrednu konferenciju za novinare na kojoj su ubje|ivali dio nezadovoljnih Trebinjaca da Krugovi ne}e biti “antisrpski“ film.

Golubovi} ka`e kako svakako o~ekuje da }e na ovim prostorima biti jo{ negativnih komentara, ali to je valjda neizbje`no: “Uop{te me nije zanimalo da se bavim politikom, niti je to politi~ki film. Ova pri~a nije ni antisrpska, ni prosrpska, ni antibo{nja~ka, ni probo{nja~ka, nego samo ljudska. E sad, zakleti nacionalisti uvek vide ono {to `ele da vide, tako da svakako o~ekujem da }e biti mnogo ‘kriti~ara’ filma

Jedno je, najva`nije pitanje koje se provla~i kroz cijeli film: ima li smisla danas biti heroj? Tog 21. januara ‘93. na trebinjskoj pijaci, dok je poku{avao da se odbrani od nemilosrdnih udaraca pu{~anim kundacima, Sr|an Aleksi}

SLOBODNA BOSNA I 31.1.2013.

Golubovic:TEKST osnova.qxd

30.1.2013

22:55

Page 61

PRI^A O HRABROSTI MAGAZIN “VARIETY“ O GOLUBOVI]EVOM FILMU

Duhovi bosanskog rata pratili su balkanski film skoro 20 godina; “Krugovi“ bude nadu Film Krugovi snimljen je u koprodukciji pet zemalja (Srbija, Njema~ka, Francuska, Hrvatska i Slovenija).

Nosilac produkcije je Golubovi}eva producentska ku}a Ba{ ^elik, a projekat su podr`ali i fondacija Eurimages i televizije Arte i ZDF. Uloge u filmu tuma~e Aleksandar Ber~ek, Leon Lu~ev, Neboj{a Glogovac, Hristina Popovi}, Nikola Rako~evi}, Boris Isakovi}, Vuk Kosti}...

A ubrzo nakon srbijanske premijere, koja }e biti odr`ana 23. februara u Beogradu, u okviru filmskog festivala FEST 2013, Krugove }e imati priliku da vidi i bosanskohercegova~ka publika. Reditelj Golubovi} ka`e kako bi volio da bh. premijera

sasvim sigurno nije razmi{ljao o tome kako }e se jednog dana njegovo ime vezati uz pojam herojstva, niti mu je to bilo bitno. Dvije decenije kasnije, iz njegove tragi~ne sudbine smo, ~ini se, malo toga nau~ili: jo{ uvijek slavimo zlo~ince, a ne

filma bude u Trebinju, “na mestu gde je sve po~elo i zavr{ilo...“ A s obzirom da smo ve} spomenuli dio kritike iz Hollywood Reportera, red je da napi{emo i {ta o filmu misli kriti~ar Varietyja John Anderson.

“Pro{lost se vra}a da progoni sve u Krugovima Srdana Golubovi}a, neobi~noj pri~i o moralu i zlo~inu Srbina nad Srbinom, u kojoj koncentri~na naracija stvara zna~ajan efekat.

Duhovi bosanskog rata pratili su balkanski film skoro 20 godina, a Golubovi}evo djelo ostavi}e publiku zbunjenom - i mo`da sa probu|enom nadom.

Komercijalne mogu}nosti su ograni~ene, ali gledaoci }e biti zadovoljni“, pi{e Anderson.

heroje, samo neka su “na{i“. “Kakvi se to modeli pona{anja nude mladima ako su Ratko Mladi}, ~ovek koji je ubio hiljade ljudi, ili Ceca Ra`natovi}, peva~ica koja je pokrala milione, uzori?“ - pita se Srdan Golubovi}.

“Na`alost, na Balkanu se slave i veli~aju oni koji su napadali, a vrlo retko oni koji nekoga brane od napada~a. To je ona Njego{eva pri~a o ~ojstvu i juna{tvu - juna{tvo je kada ~ovek brani sebe od zla u drugome, a ~ojstvo je kada brani drugoga od zla u sebi. Te vrednosti kod nas ne postoje, a bojim se i da malo gde u svetu danas postoje. Kada sam tek po~eo da radim ovaj film, nisam bio siguran u odgovor na to pitanje da li ima smisla biti heroj. Ali nekako, {to sam vi{e ulazio u celu tu pri~u, shvatio sam da ipak ima smisla, ~im Sr|anova sudbina sve nas toliko godina provocira i tera da se time bavimo. Na{a dru{tva vape za takvim ljudskim, pozitivnim primerima. I pri tome ne mislim na pobede fudbalera ili tenisera na svetskim takmi~enjima - to su lepe stvari, ali ovo je ne{to {to predstavlja samu sr` humanizma. Na`alost, rat i siroma{tvo su u~inili svoje i vi{e nemamo previ{e empatije prema drugim ljudima, ali mene je rad na ovom filmu naterao da ponovo verujem u herojstvo i ljudskost.“ Kao {to je jednom rekao Sr|anov otac, Rade Aleksi}, obilje`ja su sporedna stvar u odnosu na osje}anja, a ime Trebinjca Sr|ana Aleksi}a postalo je sinonim dobrote i ~asti koja se po{tuje, bez obzira na kojoj ste “strani“. Ima neke simbolike u tome {to su trebale pro}i godine, pa da u Trebinje do|e re`iser iz Beograda (zajedno sa scenaristom ~iji je otac bio istaknuti ratni ~lan SDS-a N ikola Koljevi}) i snimi mo`da najve}u i najbolju bosanskohercegova~ku (po)ratnu pri~u, onu koja nedvosmisleno kazuje da poslije rata nema pobjednika, niti pora`enih ostaju samo ljudi i neljudi, a najvi{e grobovi nevinih `rtava.

DOBRI LJUDI U VREMENU ZLA Pri~a o jednom tragi~nom doga|aju i njegovim posljedicama 31.1.2013. I SLOBODNA BOSNA

61

Harmonikasi:TEKST osnova.qxd

30.1.2013

23:00

Page 62

HARMONIKA[I IZ UGLJEVIKA

U veliko finale srbijanskog šou programa JA IMAM TALENAT, koje će biti održano krajem sljedećeg mjeseca u Beogradu, plasirao se i ORKESTAR HARMONIKA iz Ugljevika; osnovan je prije petnaest godina, a njegov šef SLAVKO NIKOLIĆ naš je sagovornik

ONI IMAJU TALENAT NA BEOGRADSKOJ SCENI

Orkestar harmonika odu{evljava publiku u regionu

Slavko Nikoli}: “Postali smo prepoznatljivi po na{em na~inu izvo|enja muzike“ Pi{e: DINO BAJRAMOVI]

O

ni su odu{evili `iri ~etvrte sezone beogradskog {ou programa Ja imam talenat. Pazite, u tom `iriju sjedi i Ivan Tasovac, direktor Beogradske filharmonije, zbog kojeg je mla|a raja prijavljena za u~e{}e u prethodne tri godine znala i zaplakati.

SMIJEH I SUZE Onako o{tar i bez ikakvih kalkulacija, Tasovac je bio odu{evljen izvedbama Orkestra harmonika iz Ugljevika, koji se plasirao u superfinale! “Kona~ni obra~un” desi}e se u glavnom srbijanskom gradu 24.

62

februara. Pa, hajde, da upoznamo Orkestar harmonika, ~iji je {ef Slavko Nikoli}.

Dakle, vi{e od trideset harmonika na jednom mjestu u isto vrijeme. “Orkestar harmonika postoji ve} petnaest godina, osnovan je 1997., krajem decembra. Po{to sam ve} bio ~lan orkestra, jo{ dok sam i{ao u osnovnu {kolu Ivo Lola Ribar u Brije{}u, Sarajevo, a kasnije radio i kao nastavnik u istoj, i tada sam ostvario zapa`ene razultate, tako sam do{ao na ideju da oformim sli~an orkestar i u Ugljeviku, gdje sam izbjegao poslije rata. Orkestar je po~eo kao {kolska sekcija u Osnovnoj {koli Aleksa [anti} u Ugljeviku i traje i dan danas, samo mnogo ozbiljnije i sada odr`avamo koncerte {irom Evrope i svijeta”, obja{njava Slavko Nikoli}.

Do sada su nastupali u Kanadi, Austriji, [vajcarskoj, Francuskoj, ^e{koj, Njema~koj, Srbiji, Crnoj Gori, Makedoniji, Sloveniji i u Bosni i Hercegovini. Dodu{e, samo u Republici Srpskoj, a uskoro ih mo`emo o~ekivati i u gradovima Federacije BiH. Jer, oni imaju talenat: “Tako|e, bili smo osmostruki prvaci Republike Srpske.

Bili smo gosti u programu mnogih TV stanica. Izdvojio bih RTS - @ikina {arenica, Jedna pjesma jedna `elja, nastup sa Narodnim orkestrom RTS-a pod upravom Branimira \oki}a, potom RTRS, TVBN, BHT1, TV Arena, TV Happy, ATV, TV Slobomir, i druge lokalne TV stanice.

Orkestar broji trideset i {est ~lanova, gdje su ve}ina u~enici na{e osnovne {kole, dok SLOBODNA BOSNA I 31.1.2013.

Harmonikasi:TEKST osnova.qxd

30.1.2013

23:00

Page 63

TRENUTNO BEZ KONKURENCIJE

SVIRAJU I BRILJIRAJU Mladi umjetnici iz Ugljevika plasirali su se u veliko finale {ou programa Ja imam talenat

su {est ~lanova biv{i u~enici na{e osnovne {kole. I sve u~enike sam ja u~io da sviraju.

Sviramo srpsku narodnu muziku, muziku drugih naroda i popularnu muziku, recimo onu koju izvode Zdravko Čoli}, grupa Legende, Al Dino. Mi se rado odazovemo na sve pozive, pa }emo se tako vrlo rado odazvati i pozivima iz Federacije BiH. Mi konkurencije nemamo, zbog toga {to sviramo druga~ije `anrove u odnosu na postoje}e orkestre i grupe u okru`enju, na {ta su ukazali kompetentni ljudi iz svijeta muzike - Emir Kusturica, Radmila Smiljani}, Ljubi{a Pavkovi}, Branimir \oki}, Ljubo Ke{elj...” Tra`e}i podatke o Orkestru harmonika, u jednom srbijanskom mediju mogli smo pro~itati i ono {to je objavljeno u decembru pro{le godine: “To {to su u~enici Osnovne {kole Aleksa [anti} iz Ugljevika sino} priredili u emisiji Ja imam talenat ne vi|a se svakog dana, budu}i da je taj orkestar, sastavljen od preko trideset harmonika, natjerao publiku u Narodnom pozori{tu da zaigra kolo, ganuo `iri i dobio takve ovacije da su na kraju svirali na bis.” A nastavnik muzi~kog vaspitanja u Osnovnoj {koli Aleksa [anti}

POZIVI SA SVIH STRANA: Do sada je Orkestar harmonika nastupao u Kanadi, Austriji, Švajcarskoj, Francuskoj, Češkoj, Njemačkoj, Srbiji, Crnoj Gori, Makedoniji, Sloveniji i u Bosni i Hercegovini. Doduše, samo u Republici Srpskoj, a uskoro ih možemo očekivati i u gradovima Federacije BiH u Ugljeviku i {ef Orkestra harmonika Slavko Nikoli} tada je izjavio: “Drago mi je da ~ujem da smo ganuli `iri, jer ja u tom trenutku nisam mogao da gledam njihovu reakciju, budu}i da sam sve vrijeme bio

VELIKI [EF Slavko Nikoli} (lijevo), nastavnik muzi~kog vaspitanja, oformio je Orkestar prije petnaest godina 31.1.2013. I SLOBODNA BOSNA

okrenut ka djeci. Često se desi da na na{im nastupima ljudi zapla~u poneseni emocijama. Primijetili smo da se publika istovremeno smije i pla~e, naro~ito kada sviramo u inostranstvu.”

A, SADA, SUPERFINALE Koji su osnovni motivi zbog kojih su se prijavili za u~e{}e u emisiji Ja imam talenat, pitali smo na{eg sagovornika: “Na ideju da u~estvujemo u {ouu Ja imam talenat do{ao sam zbog toga {to sam svjestan na{e vrijednosti, a nismo imali dovoljno prilike da se promovi{emo, {to se pokazalo kao pun pogodak. Za kratko vrijeme mnogo ljudi nas je vidjelo, {to putem interneta, {to televizije, ali i zahvaljuju}i nastupima u`ivo. Zbog svega toga sad imamo mnogo poziva za nastupe u inostranstvu kao i kod nas, ~ime nam je otvoren put da upoznamo druge zemlje i kulture {irom svijeta. Samim tim ja sam svoj cilj ispunio, postali smo prepoznatljivi po na{em na~inu izvo|enja muzike i tako stekli veliki broj obo`avatelja.”

Slavko Nikoli} bio je u~enik Jovice Petkovi}a i kom{ija Omera Pobri}a. I podvla~i da bi Orkestru harmonika bila ~ast da nastupa u Sarajevu. A s obzirom da `ivimo u dr`avi gdje se bolne rane ne mogu tako lako zarasti, Nikoli} nas je zamolio da objavimo i sljede}e re~enice: “Ro|en sam u Sarajevu, ta~nije Brije{}e 1 (Ba~i}i), Op{tina Novi Grad. Stvar je u tome {to su moja i ku}e mojih stri~eva, sve ukupno tri ku}e, uzurpirane od strane Drvosje~a d.o.o. Ve} osam godina smo na sudu, pa bih vas zamolio da mi putem va{eg medija pomognete u vra}anju imovine, gdje su ro|eni moj djed, otac i sin. Unaprijed sam zahvalan, po{to sam u nezavidnoj situaciji, ako mo`ete {ta doprinijeti i pomo}i mi da rije{im ovaj problem.” Muka, kako god okrene{. A Orkestru harmonika `elimo puno sre}e u superfinalu {oua Ja imam talenat , u Beogradu 24. februara.

63

Volta:TEKST osnova.qxd

30.1.2013

23:01

Page 64

ALTERNATIVA IZ TEKSASA

Čuveni progresivci iz Texasa, THE MARS VOLTA, okončali su 11-godišnju karijeru, dok je gitarista OMAR RODRIGUEZ-LOPEZ osnovao novi bend BOSNIAN RAINBOWS, za čiji je naziv inspiraciju dobio tokom boravka u Sarajevu

BOSANSKE DUGE UGASILE MARS VOLTA Bolje vjera u novi po~etak nego mamuzanje mrtvog konja BOSNIAN RAINBOWS Novi projekat biv{eg gitariste banda The Mars Volta

Priredio: NEDIM HASI]

A

lfa i omega benda The Mars Volta su ispisali svoje posljednje zajedni~ko poglavlje. Sasvim je sigurno da bez pjeva~a Cedrica Bixlera i gitariste Omara Rodriguez-Lopeza na istoj pozornici nema vi{e ni tog progresivnog benda koji se u svoje neobi~no osvajanje svijeta zaputio iz teksa{kog El Pasa. “To je jedan od onih slatko-kiselih trenutaka. Dobro nam je obojici do{la promjena. On za svoj album sve radi sam, od komponiranja do sviranja.

Ja sam pak u potpuno drugoj, bendovskoj, 64

pri~i. Mislim da nam se doga|aju dobre stvari“, rekao je Omar Rodriguez-Lopez, gitarist grupe The Mars Volta, novinaru NME-ja na pitanje nedostaje li mu rad s pjeva~em Cedricom Bixlerom-Zavalom u njegovom novom projektu Bosnian Rainbows. I na kraju ispade da je to bila neistina jer je dan kasnije Cedric Bixler gnjevno demantirao njegov PR unaprijed nedogovorenih planova za budu}nost.

Demantirao je to preko Twittera, kako izgleda i prili~i dana{njem vremenu moderne komunikacije, na isti na~in kako je to pro{le godine napravio bubnjar Bill Ward svojim ponovno okupljenim kolegama iz originalne postave Black Sabbatha

i pomutio reunion trijumf zajedno s rakom koji je bio ustanovljen gitaristi Tomyju Iommiju.

[KOLA JOHNA FRUSCIANTEA Bixler je Omarov Bosnian Rainbows nazvao “vucaranjem s drugim glazbenicima“, u trenutku dok sjedi besposlen jer je upravo Rodriguez-Lopezovo maslo bilo prekratko koncertno promoviranje novog pro{logodi{njeg albuma Noctourniquet i po njegovim rije~ima bezrazlo`no je prekinuto nakon svega desetak nastupa. Napustio je Cedric Bixler tako partnera s kojim je dvadeset godina dijelio pozornicu jo{ od vremena At The Drive-In-a. Svakom SLOBODNA BOSNA I 31.1.2013.

Volta:TEKST osnova.qxd

30.1.2013

23:01

Page 65

OMAR SARAJEVSKA RU@A OMAR RODRIGUEZ-LOPEZ

“Sarajevske ruže su luda, ali i divna metafora” OMAR RODRIGUEZ-LOPEZ Molim vas, dovedite nas u BiH

Bosanskohercegova~ki specijalizirani muzi~ki portal muzickazona.ba je jo{ u septembru pro{le godine, kada je biv{i gitarista Mars Volte Omar Rodriguez-Lopez najavio osnivanje banda po imenu Bosnian Rainbows, sa ovim ameri~kim muzi~arem uradio intervju. Teksa{anin je tako, za muzickazona.ba, pri~ao o svojim iskustvima nakon posjete Bosni i Hercegovini, “sarajevskim ru`ama“ u asfaltu, planovima za budu}nost. Na pitanje za{to je svoj band nazvao Bosnian Rainbows, Lopez je odgovorio: “Mislim da je Bosna divno mjesto, sa divnom historijom i super je mjesto za odmor. Najva`nije je da je to divna metafora.

Jednom je neko blizak meni rekao da je to divota, da nikad ne treba odustati, da ni jedna situacija nije uvijek stalna i da }e svjetlost nadja~ati tamu...“ I da uvijek ima nade za promjenom...

Da, i promjena je neizbje`na, to je va`no. Uvijek }e{ se sje}ati da }e se promjena desiti te da }e sunce ponovo nekad iza}i. Tako|er je metafora o perspektivi ljepote.

31.1.2013. I SLOBODNA BOSNA

Nikada ne zna{ {ta ljudi do`ivljavaju dok ne do`iv{ to, dok ne hoda{ njihovim koracima. Nikada ne zna{ dok to ne do`ivi{.

Jeste li ikada bili u BiH? Da, samo jedan vikend, u Sarajevu. Tada sam saznao za

Sarajevske ru`e. To je jedna luda, ali divna metafora. To je jedno mjesto gdje bih volio ponovo do}i i provesti neko vrijeme. U tom dijelu Europe sam proveo mnogo vremena u Sloveniji, u Ljubljani i Hrvatskoj. To je divna slika jednog uma i jedna stvarno divna metafora.

Da li svirate Bosnian Rainbow materijal ili je to sasvim novi materijal sa Teri Gender Bender?

Da, ovo je sasvim novi materijal, sasvim nova grupa na kojoj radim. Album nam izlazi slijede}e godine (2013.).

Dakle sasvim nova grupa. Sa mnom sviraju i Teri Gender Bender iz benda La Butcherettes, Nick Kasper, veoma poznat hip-hop producent i kompozitor, Deantoni Parks, tako|er odli~an kompozitor i ~ovjek s kojim radim ve} du`e vremena.

Da li }e mo`da biti pjesama na bosanskom jeziku? Da li }e{ natjerati Teri da pjeva na bosanskom?

(Smijeh) To bi bilo nevjerovatno. Sada poku{avamo da isplaniramo odmor u Sarajevu. Mi nismo

kao ostali bendovi. Mi se dru`imo i dok ne radimo. Volim da idem na mjesta na koje ja volim, ali i koje oni vole. @elim samo da se opustimo i da se odmorimo.

Planirate li mo`da koncert u BiH? Volio bih. Pitam se ~esto za{to nas ljudi ne zovu. Zna{ kako idu ove stvari neko te pozove i dogovorite bud`et, ali ja bih tu do{ao bez obzira na bud`et. Ono {to se de{ava kada idete na turneje jeste da ~esto gradovi postaju isti. Ne `elim da se `alim, jer stvarno volim ovo {to radim. Stalno smo na istim mjestima, Japan, Australija, Rusija, Engleska, SAD, Meksiko. Znam nekoliko bendova koji su svirali u Bosni, ali mi nikad nismo, kao ni Indiji, Kini i nekim drugim dijelovima svijeta. Stalno se nadam da }e se otvoriti i te mogu}nosti.

S kojim je bendom bilo najzanimljivije svirati ove godine, The Mars Volta, At The Drive-in ili Bosnian Rainbows?

Te{ko je re}i jer su to svi ljudi koje volim. At The Drive-In je cool jer nismo dugo svirali, od tinejd`erskih dana. The Mars Volta je projekat na kojem radim posljednjih 11 godina. To je faza koja se desila, a sada ide nova - Bosnian Rainbows.

Na tome sada radim. Ne bih rekao da je to najsretnija faza, ali na tome sada radim i to je ono {to mene ~ini umjetnikom.

At The Drive-In su stare pjesme koje smo radili dok smo bili tinejd`eri, prije skoro vi{e od decenije, a s Mars Voltom sam tako dugo. Sada sam najvi{e uzbu|en oko Bosnian Rainbows.

Poruka za bh. fanove?

Molim vas, molim vas dovedite nas da sviramo tamo. Dopustite nam da vam sviramo na{u muziku. Kada bi dobili tu priliku, bili bi veoma uzbu|eni.

65

Volta:TEKST osnova.qxd

30.1.2013

23:02

Page 66

ALTERNATIVA IZ TEKSASA {tovatelju progresivnog crossover benda kakav je bio The Mars Volta je upotpunosti jasno da taj bend ne mo`e funkcionirati bez jednog od dvojice njegovih utemeljitelja, koliko god se Omar Rodriguez-Lopez tokom godina tu nametao kao vo|a operacije. Bez daljnjeg obja{njavanja, on uistinu jest jedan od najprogresivnijih rock gitarista dana{njice — beskompromisni izdanak “{kole Johna Frusciantea“ (s kojim je na kraju krajeva aktivno sura|ivao upravo u The Mars Volti), ali tako|er nema takvog pjeva~a kao {to je Cedric Bixler, ne samo po energiji i visokom tonalitetu, ve} i po interpretativnoj upe~atljivosti benda koji je svakim albumom do sada dodatno rastezao okvire svog djelovanja. Znakovito ili ne, grupa The Mars Volta je pukla kao i biv{a Jugoslavija, spotaknuta oko Bosne, pa makar i u nazivu grupe Bosnian Rainbows, koja naime nema nikakve veze s Bosnom, niti je u njoj neko Bosanac. Za saznavanje porijekla imena pobrinuo se muzi~ki bh. portal muzickazona.ba ~iji novinar se jo{ u rujnu pro{le godine potrudio intervjuirati Omara i saznati za{to je tako nazvao bend. “Mislim da je Bosna divno mjesto, sa divnom historijom i super je mjesto za odmor. Najva`nije je da je to divna metafora. Jednom je neko blizak meni rekao da je to divota, da nikad ne treba odustati, da ni jedna situacija nije uvijek stalna i da }e svjetlost nadja~ati tamu…“, izjavio je gitarist i dodao: “Boravio sam u Bosni samo jedan vikend, u Sarajevu. Tada sam saznao za Sarajevske ru`e. To je jedna luda, ali divna metafora.

To je jedno mjesto gdje bih volio ponovo do}i i provesti neko vrijeme. U tom dijelu Europe sam proveo mnogo vremena u Sloveniji, u Ljubljani i Hrvatskoj. To je divna slika jednog uma i jedna stvarno divna metafora.“ Pa sad {to je nadja~alo {to, i je li s ‘divnom metaforom’ fasovao i balkansko prokletstvo, vrijedi pri~ekati i vidjeti u skora{njoj budu}nosti, no fakt je da The Mars Volta vi{e ne postoji, pa lako mo`e ispasti da je cijena svega mo`da bila previsoka.

KONCEPTUALNO REMEK-DJELO Mars Volta je bio ekstravagantni i neobi~ni bend koji je uvijek bio tu da bi nas zbunjivao jednako koliko i razveseljavao.

Njihov debi De-Loused In The Comatorium, bio je konceptualno remek-djelo, frojdovski zakopano u psihu, otpjevano izmi{ljenim hibridnim jezikom i odsvirano na na~in kao da su u istom loncu samljeveni zvuci Led Zeppelina, Slayera, Pink Floyda i Radioheada. Ono ~ime se bavio The Mars Volta bila je jasna i glasna übermensch filozofija koju izvode jednako takvi übermensch likovi. Istovremena potpuna 66

TEKSA[KI RASPAD Nakon 11 godina postojanja raspao se The Mars Volta

otvorenost improvizaciji i manijakalna preciznost. Tornado koji lomi sva pera. DeLoused In The Comatorium je imao onu

SARAJEVSKE RUŽE: To je jedna luda, ali divna metafora. To je jedno mjesto gdje bih volio ponovo doći i provesti neko vrijeme. U tom dijelu Europe sam proveo mnogo vremena; to je divna slika jednog uma i jedna stvarno divna metafora.

karakteristiku velikih i povijesnih albuma koji stalno pozivaju na istra`ivanje, preslu{avanje, primje}ivanje detalja i ponovno sklapanje cijele muzi~ke slike.

Naredni Frances The Mute iz 2005. bio je jo{ brutalniji nasrtaj na ~ula. Jo{ jedna konceptualna pri~a smje{tena u novu tragi~nu psihu. Album je to koji je iznjedrio najljep{u baladu grupe The Widow, ali i do korijena uskovitlao sve oko njega pro{iriv{i okvire muzi~kog djelovanja i na podru~je latino muzike. Te{ko provarljivi komad, mo`da i jedan od najzahtjevnijih u cijeloj modernoj muzi~koj povijesti, mo`da i namjerno kreiran na na~in beskona~ne petlje koja ne dozvoljava slu{ateljskom mozgu da ga pojmi kao cjelinu. Gordijski ~vor muzike, ne{to pred ~ime mo`ete zami{ljeno stajati cijeli `ivot ili ga lateralnim mi{ljenjem, kakvo je imao Aleksandar Veliki stolje}ima prije mnogih vladara, mo`ete presje}i i krenuti dalje.

Uvjetno kazano; kontemplativni Amputechture je naredne godine bio popu{tanje stiska adrenalinske papu~ice gasa, pa je vjerojatno zbog toga okarakteriziran kad svojevrsni zamor materijala, {to je grupa 2008. demantirala s The Bedlam In Goliath.

Prije bi se kao zamor mogao okarakterizirati predzadnji Octahedron nakon kojeg je uslijedila trogodi{nja diskografska pauza da bi se grupa vratila s vi{e nego solidnim albumom Noctourniquet, kojem na`alost nije bilo su|eno da ga grupa doli~no koncertno predstavi pred ve}im auditorijem. Nedostajat }e bend takvog formata na sceni, to svakako. Ali ve} se toliko puta do sad pokazalo da kad se potro{i hemija nestane i magija. The Mars Volta bez hemije jednostavno ne mogu funkcionirati. Kako god bilo, Omar Rodriguez-Lopez je ipak u pravu. Bolje vjera u novi po~etak nego mamuzanje mrtvog konja.

SLOBODNA BOSNA I 31.1.2013.

Cage:TEKST osnova.qxd

30.1.2013

22:53

Page 67

GODINA ^UDNIH ZBIVANJA

Početkom septembra prošle godine svijet je počeo obilježavati stotinu godina rođenja velikog JOHNA CAGEA; u petak, 1. februara, obilježavanju ove obljetnice pridružiće se i Bosna i Hercegovina, zahvaljujući sarajevskoj Muzičkoj akademiji

SVE JE O.KEJDŽ Priredio: DINO BAJRAMOVI]

P

a, eto, Amila Ramovi}, umjetni~ka rukovoditeljica projekta Happy New Ears!!!, kojim }e se 1. februara na sarajevskoj Muzi~koj akademiji obilje`iti stotinu godina ro|enja Johna Cagea, sve je napisala, {to bi kazali Hrvati, u privitku, tako da je na{e samo da prire dimo. Jer, iznimno je interesantno.

Onima koji vole muziku, dakako.

neodoljivo privu~en i instinktivno predan.

Me|utim, Cageovo razumijevanje muzike, i to posebno instrumentalne muzike koja nije optere}ena dodatnim zna~enjima koja name}e tekst u vokalnoj muzici, dolazi od ~injenice da je tako intenzivno prisustvo kakvo ima muzika u na{im `ivotima poput MAESTRU, S PO[TOVANJEM John Cage, “novi prorok” muzi~ke umjetnosti

BLI@I SA SVIJETOM “5. septembra 2012. zapo~ela je godina globalnog obilje`avanja stolje}a od ro|enja novog proroka muzi~ke umjetnosti, ~ovjeka ~ije je djelovanje u filozofskim i prakti~nim formama otvorilo nove horizonte za razumijevanje muzi~kog i umjetni~kog kosmosa, kao prostora koji se nezaustavljivo {iri i ~iji su dometi srazmjerni samo beskraju vremena i prostora. I predstoje}i doga|aji na Muzi~koj akademiji posve}eni su obilje`avanju Cageove obljetnice, koja u ovoj godini dominira naslovnicama ~asopisa i portala, ali i najzna~ajnijih svjetskih koncertnih dvorana i muzeja savremene umjetnosti”, obja{njava Amila Ramovi}.

John Milton Cage ro|en je 5. septembra 1912. u Los Angelesu, a preminuo

na kraju razoru`a, zbog njene sposobnosti da nas u~ini bli`im sa postojanjem, bli`im sa svijetom, svjesnijim sebe i okoline”, napisala je na{a “sagovornica”.

PREPU[TANJE TRENUTKU Slijede}i tradicije zen budizma, “John Cage kroz svoju muziku, ili ‘organizirani zvuk‘, {to je termin koji on preferira, poziva slu{aoca da se ne fokusira na tok muzi~kog djela kao na sadr`aj koji ima razvoj, u kojem je jedan trenutak neke budu}e kulminacije va`niji od nekog drugog u vremenu, i koji slu{amo sa naporom obaveze da razumijemo”.

“Sasvim suprotno, Cage nas poziva da prestanemo da slu{amo o~ekivanja koja nam name}u konvencije nau~enog i kulturolo{ki ‘ispravnog‘, i da se prepustimo trenutku u kojem postojimo, trenutku u kojem nas zvuk poziva na zadovoljstvo stanja spoznaje o postojanju u kojem prepoznajemo sebe i drugog, u kojem ~ujemo sebe i drugog, u kojem vidimo sebe i drugog, i da prigrlimo igru `ivota kao igru najve}e umjetnosti, umjesto da je podredimo nekoj igri koju smo vje{ta~ki stvorili i proglasili va`nijom i dostojnom pijedestala, koji danas umjetnost institucionalno nerijetko dobija”, pi{e Amila Ramovi}.

Dan Johna Cagea bi}e usmjeren na predstavljanje niza dokumentarnih zapisa i filmova, videodokumentacije izvo|enja njegovih radova, projekcije njegovog filma i reprodukcije njegovih govornih i elektroakusti~kih djela, uz izlo`bu njegovih napisa, partitura i dokumenata: “Obzirom da }e istovremeno biti predstavljeno i oko dvadeset sati raznih videomaterijala, posjetioci su pozvani da dan studiranja Johna Cagea posvete izu~avanju djela ovog kompozitora, koji }e dati mnoga obja{njenja za one koji ne razumiju ideje i sadr`aje savremene umjetni~ke muzike, bez obzira na njihovo prethodno muzi~ko obrazovanje.” Happy New Ears!!! je zajedni~ka produkcija tima Muzi~ke akademije, koji ~ine mladi

Amila Ramovi}: “Cage nas poziva da prestanemo da slu{amo o~ekivanja koja nam name}u konvencije nau~enog i kulturolo{ki ‘ispravnog‘“ je osamdeset godina kasnije u New Yorku.

“Iako se zbog njihove nekonvencionalne prezentacije tako uvijek i ne doima, Cageova djela polaze od ~injenice da je muzika naizgled prostor za dokolicu i razbibrigu, te da postoji neka ve}a istina zbog koje je ipak skoro svaki ~ovjek muzici 31.1.2013. I SLOBODNA BOSNA

fokusa na neki objekt koji zapravo ne postoji, i koji sna`no do`ivljavamo, iako ga ne mo`emo do kraja percipirati, ne mo`emo mu odrediti granice i otkriti do kraja tajnu njegovog postojanja, ba{ kao i kosmosu u koji smo uronjeni. To je mo`da i razlog zbog kojeg nas muzika pred sobom uvijek

izvo|a~i, kompozitori, teoreti~ari i muzikolozi, kako studenti, tako i profesori. Postavka }e biti otvorena 1. februara od 10 sati ujutro do 10 sati nave~e, a poseban doga|aj izvo|enja njegovih performativnih djela po~inje u 20 sati. Ulaz je slobodan.

67

ISPRAVNA-oglasi sedmica:ISPRAVNA-oglasi.qxd

30.1.2013

22:47

Page 8

Yasmin Levy:TEKST osnova.qxd

30.1.2013

22:52

Page 69

FLAMENCO I LADINO

Odličan album LIBERTAD snimila je YASMIN LEVY, darovita pjevačica izraelskih korijena; naš novinar upoznaće vas i s njom i s njenom diskografijom

KRALJICA SEFARDSKE GLAZBE

Pogotovu ako znate kako su Sefardi doslovce izbrisani s Pirinejskog poluotoka pod naletom inkvizitora u 15. stolje}u.

Yasmin se ozbiljno po~ela baviti glazbom jo{ 2004., snimiv{i prvijenac pod nazivom Romance &Yasmin. Nakon uspje{nog prvog albuma uslijedila su brojna priznanja i nagrade, a najzna~ajnija je stigla od britanskog diva BBC-a. Pa joj je BBC Radio 3 Music Awards pripao u kategoriji za najboljeg nadolaze}eg svjetskog glazbenika.

PLEMENITA PLEMENITA GLAZBENA GLAZBENA MISIJA MISIJA

Yasmin Yasmin Levy Levy sa sa albumom albumom Libertad Libertad uspjela uspjela je je spojiti spojiti staru staru sefardsku, sefardsku, {panjolsku {panjolsku ii maursku maursku glazbu glazbu

ANDALUZIJSKO PODNEBLJE

Pi{e: MARIO ILI^I]

Z

ahvaljuju}i kolegi Nedimu Sari}u nedavno sam do{ao do zanimljivog glazbenog ostvarenja koje }u poku{ati pribli`iti ~itateljima i potencijalnim slu{ateljima. Rije~ je novom studijskom albumu sve tra`enije i popularnije interpre tatorke sefardskih pjesama Yasmin Levy.

kada je ostala bez oca, sasvim je prirodna njezina `elja za popularizacijom i istra`ivanjem sefardske glazbe, kako bi nastavila tamo gdje je njezin otac stao. S dana{njeg gledi{ta, nije nimalo jednostavno tragati za izgubljenom civilizacijom.

GLAZBA NA LADINO JEZIKU Album Libertad , koji je darovita pjeva~ica izraelskih korijena objavila potkraj pro{le godine, najvjerojatnije nikada ne}e sti}i na police ovda{njih glazbenih prodavnica, ali to nije razlog da ga ne predstavimo. Iako je Yasmin na{oj publici relativna nepoznanica, u karijeri je snimila pet studijskih albuma. Ro|ena je 1975. u Jeruzalemu, a vu~e korijene iz turskog grada Izmira. I kada se sve zbroji mo`e se re}i kako je Yasmin zapravo nastavila tamo gdje je stao njezin pokojni otac Yitzhak Levy, koji je ~itav svoj `ivot posvetio istra`ivanju i prou~avanju sefardskih pjesama. Bio je skladatelj i tekstopisac, a mnogi ga smatraju i pioniromistra`iva~em duge i bogate povijesti glazbe na ladino jeziku.

S obzirom na naslije|e, ali i ~injenicu kako je Yasmin imala samo dvije godine 31.1.2013. I SLOBODNA BOSNA

Yasmin Levy sefardsku glazbu emotivno pro`ivljava i dok je pjeva

Osim solo karijere oku{ala se i pi{u}i glazbu za filmove. Napisala je dvije pjesme za francusko-gr~ko-izraelski dokumentarni film My Sweet Canary, koji je snimljen 2011. godine. Album Libertad sadr`i dvanaest pjesama a otvara ga La Ultima Cancion. Albumom dominiraju mje{avina karakteristi~nog {panjolskog flamenca i ljubavnih pjesama na autohtonom ladino jeziku, sve dodatno za~injeno prizvucima bliskoisto~nog melosa. Yasmin vje{to kombinira zvuke isto~nja~ke tarabuke uz zvuke harmonike, truba te nezaobilazno prebiranje po akusti~noj gitari i zvuke kastanjeta, prepoznatljive za andaluzijsko podneblje. Putovanje u pro{lost na albumu Libertad nastavlja se pjesmama La Nave del Ovido i naslovnom pjesmom. Raznovrnost i bogatstvo raznolikosti, pak, na albumu dolazi do izra`aja kada se preslu{ava pjesma Aman Doctor. Zavr{ni dio pjesme vodi nas na le|ima deva duboko u pustinje sjeverne Afrike. [etnja u daleku pro{lost pra{njavim ulicama Seville ili zale|eni kadrovi dje~ijih razdraganih lica na ulicama Cordobe jasno su do~arani u njezinim pjesmama. Izvanrednih glasovnih mogu}nosti, s neobi~nim, zavr{nim tremolom u glasu, Yasmin sefardsku glazbu emotivno pro`ivljava i dok je pjeva. Najbolji dokaz je interpretacija kompozicije Shoef Kemo Eved. Po mnogo~emu poseban album, Libertad zatvara pjesma La Rosa Enflorece. Isto~nja~ki su to glazbeni tepisi koji se pretapaju s tu`nom, molskom sefardskom tematikom.

Yasmine je jednom prigodom izjavila kako je ponosna {to mo`e kombinirati dvije kulture iz stare Andaluzije, flamenco i ladino. Glazbeni stilovi koji nosi uspomene na {areni svijet starih Maura i kulturu Jevreja Sefarda, svojevrsno su glazbenopovijesno pomirenje.

69

prvi-KULT market MUZIKA-KINO:prvi-KULT market MUZIKA-KINO.qxd

29.1.2013

18:27

Page 70

KULT MARKET MUZIKA

ZUCCHERO

My Session Cubana Dobre vijesti za sve fanove talijanskog kantautora pravog imena Adelmo Fornaciari, poznatijeg kao Zucchero. Njegov novi album nosi naziv My Session Cubana i sadr`i trinaest pjesama, mahom obrada u latino ritmovima. Ako `elite ~uti kako zvu~i svevremenski hit Guantanamera u izvo|enju tog talijanskog majstora, obavezno nabavite album.

“Fire It Up”, nova ploča Joea Cockera

Stari majstor žari i pali

POZOR, POZOR, ZAPALJIVO ZAPALJIVO

Joe Joe Cocker Cocker snimio snimio je je dvadeset dvadeset ii drugi drugi studijski studijski album album Fire Fire ItIt Up Up

JURICA PA\EN & AERODROM

Taktika noja Iako je davno ispri~ana pri~a, Jurica Pa|en jo{ uvijek bezuspje{no poku{ava udahnuti novi `ivot u projekt Aerodrom. Nekada cijenjeno ime pop rock scene, Jurica je izgubio svaki kredibilitet onog momenta kada je postao dio opskurne grupe 4 asa. No, ipak samo vijest kako je Jurica Pa|en s grupom Aerodrom objavio album Taktika noja.

NIKI & THE DOVE

Instinct Rije~ je elekctropop bandu iz [vedske Niki & The Dove i njihovom prvom studijskom ostvarenju pod nazivom Instinct.

Album je objavljen polovinom pro{le godine, a na albumu se nalazi dvanaest pjesama. Ve} nakon nekoliko tjedana {vedski trio dobio je gomilu pozitivnih kritika, prvenstveno zbog energije koja ih okru`uje te ih stoga i mi preporu~amo.

70

Jedan od najzna~ajnijih svjetskih rock i blues izvo|a~a, veliki Joe Cocker ima novu plo~u. Iako su ga mnogi rock kriti~ari odavno otpremili u zaslu`enu mirovinu, britanski glazbeni veteran jo{ jednom je dokazao kako nije za staro `eljezo.

Odnedavno je u prodaji njegov 22. studijski album po nazivom Fire It Up .

Sa skoro sedam banki na le|ima (ro|en u Sheffieldu 1944. godine) i 50 punih godina na glazbenoj sceni, Cocker je uz neprevazi|ene Rolling Stonese istinski velikan bluesa i rock’n‘ rolla. Vi{estruko nagra|ivanom Cockeru, ovjen~anom desecima presti`nih nagrada i milijunskim nakladama, nije bilo mrsko u}i u studio i snimiti novih jedanaest pjesama. ^im spomenete njegovo ime, prva slika koja se uka`e jeste maestralni Joeov nastup na Woodstocku 1969., kada je svojim hrapavim glasom bacio u trans “djecu cvije}a” pjesmom With a Little Help From My Friend. Od tada je pro{lo skoro 44 godine, Joe je u me|uvremenu o}elavio i udebljao se, ali je zato njegov glas postajao sve bolji i bolji. Kao klinci smo se znali zezati na ra~un njegove boje glasa, obja{njavaju}i kako Cocker ima glas kao da je doru~kovao Vladu Kalembera. No, {alu na stranu, Joe Cocker zbilja posjeduje specifi~nu, moglo bi se re}i karizmati~nu boju glasa. Album Fire It Up otvara istoimena pjesma. Pravi rock‘n‘roll. Pjesma

puna energije, dinami~na, `estoka. U istom tonu nastavlja i skladba I ll be your Doctor.

S tim {to je u pitanju ne{to sporiji beat uz obavezne puha~e, i izvrsne prate}e vokale.

Majstor ne prekida niz ni s kompozicijama You Love me Back i I Come In Peace. Tu je sve na svom mjestu, od ritam sekcije do klavirskih dionica. Posebno bih istaknuo prepoznatljive cockerovske blues pjesme Eye on the Prize i The Letting Go .

Album Fire It Up zatvara “bonus track” The Last Road. Ni mainstream nije mainstream kad ga svira Cocker. Kao i nebrojeno puta do sada Joe Cocker, stari {efildski majstor, opet je napravio odli~an album i ba{ kako i u naslovu albuma stoji sve zapalio!

(M. Ili~i}) TOP LISTA (iz “Top 40” BH radija 1) 1. The Presets: Ghosts 2. Danny Bird ft. General Levi: Blaze the fire (Rah!) 3. Nero: Won’t you (be there) 4. C2C: Down The Road 5. Gin Wigmore: Man like that 6. Vitalic: Stamina 7. Sneakbo: Zim Zimma 8. TomMorello, Tim McIlrath & Serj Tankian: We are the 99% 9. Tom Tom Club: Downtown Rockers 10. Roses Gabor: Stars SLOBODNA BOSNA I 31.1.2013.

prvi-KULT market MUZIKA-KINO:prvi-KULT market MUZIKA-KINO.qxd

30.1.2013

13:30

Page 71

KULT MARKET KINO KRITIKA Film “Vivan las Antipodas” (Njemačka, Čile, Nizozemska, Argentina, 2011.); scenarij i režija: Viktor Kosakovski

Uvik kontra

DO[AO DO[AO JE JE NA NA RED RED

Velika Velika je je {teta {teta ne ne pogledati pogledati novi novi film film Viktora Viktora Kosakovskog Kosakovskog

Izuzetno mi je zadovoljstvo predstaviti jednog vrsnog filmskog autora, koji nije mlad, nije debitant, no poput jo{ nekih, spletom okolnosti i samo zbog toga, nije do sada do{ao na red. @elim predstaviti njegov posljednji stvoreni film. Taj autor je Viktor Kosakovski.

Ro|en je u Sankt Petersburgu 1961. godine. Prvi film koji je re`irao je Losev iz 1989. godine. Njegov, pak, prijelomni film je Belovljevi iz 1992., nakon ~ega su uslijedili: Srijeda 19.7.1961. (1997.), Pavel i Ljalja (1998.), a zatim i trilogija Volio sam te (2000.). U novije vrijeme zapa`eni su mu filmovi Tiho! (2003.) i Sveto (2006.). Njegovi filmovi osvojili su vi{e od stotinu nacionalnih i me|unarodnih nagrada. Posljednji film koji je do sada stvorio jeste ovaj koji prezentiram.

Rije~ je o malom remek-djelu dokumentarnog filma kao vizualnog izra`avanja uop}e. Zove se Vivan las Antipodas (@ivjeli antipodi). Ovo ostvarenje je na Me|unarodnom festivalu dokumentarnog filma Message to Man 2011 osvojilo Nagradu za najbolji dugometra`ni dokumentarni film.

Svi smo se mi nekada, vjerovatno, bar kao mali, zapitali {to bi bilo kada bismo kopali, kopali, kopali, da li bismo iza{li na drugi kraj zemlje, da li tamo ljudi naopako hodaju i sli~no. Viktor Kosakovski, veliki, kompletni filmski autor, snimatelj, re`iser, monta`er... sebi ispunjava tu znati`eljnu `elju. Kako je umjetnik filma{, tu ispunjenost `elje dijeli s nama koji gledamo film, vodi nas na razli~ita mjesta na divnoj planeti Zemlji koju jo{ nismo uspjeli uni{titi do kraja. Glazba, monta`a, fotografija, re`ija, u ovom filmu svaki segment cjeline savr{eno funkcionira.

Vivan las Antipodas nam otkriva divotu `ivota, divotu razli~itosti, divotu neobi~nosti, kvazibogatstvo, i siroma{tvo, dosadu i `urbu, otu|enost, trud, smisao, besmisao. Izuzetno je 31.1.2013. I SLOBODNA BOSNA

zanimljivo kako ovaj autor u ovom filmu, ali i u drugim djelima, suptilno, ne zavaravaju}i, koristi svaku {ansu, na divan nenapadan na~in, da prika`e `ivotinje kao partnere u na{em `ivotu. Vizualno apsolutno druga~iji film, tema tako|er zanimljiva, autor sjajan filma{. [teta ne pogledati i ne u`ivati. [teta ne promisliti nakon filma o raznim stvarima.

Divni neobi~ni i re`ijski opravdani smisleni koncipirani pokreti kamere te druga~iji novi kut gledanja dovode u pitanje na{ konvencionalni pogled na svijet. Iza naslova koji budi uspomene krije se revolucionarni film koji slavi na{ planet i njegove stanovnike, sa svime onime {to ih razlikuje i povezuje: Vivan las Antipodas. Radujmo se razli~itostima i slavimo @ivot.

(D. Jane~ek)

GUERNICA

Robert Hessens i Alain Resnais Kratkometra`ni film Roberta Hessensa i Alaina Resnaisa iz 1950. godine.

Scenarij je napisao Paul Eluard, a on je zapravo pjesma. Film analizira napad za vrijeme [panjolskog gra|anskog rata, koji se desio 26. travnja 1937., te posljedice tog doga|aja. Baskijski grad Guernicu su njema~ke vojne snage uni{tile te prouzrokovali u`asnu, nepravednu smrt nedu`nog stanovni{tva.

Pablo Picasso je naslikao svoju Guernicu, Paulo Eluardo je napisao pjesmu...

Ocjena: 5

IZOLACIJA

Billy O’Brien Igrani film iz 2005. godine.

Pri~a o Danu, vlasniku zapu{tene farme. Zbog vlastite koristi pristaje na eksperiment na svojoj stoci, koji provodi tzv. znanstvenik John. Tu je i Orla, veterinarka, Danova biv{a djevojka.

Za vrijeme poroda krave postaje svima o~ito da je eksperiment krenuo po zlu.

Ocjena: 4

AMERI^KI BOX OFFICE

KRALJ BUDALA 1.

2.

3.

4.

5.

Jadnici (Tom Hooper) Odbjegli Django (Quentin Tarantino) Pijev `ivot (Ang Lee) Nemogu}e (Juan Antonio Bayona) Hobit: Neo~ekivano putovanje (Peter Jackson)

TOP 5 U BH. VIDEOTEKAMA 1. Ledeno doba 4: Zemlja se trese (Steve Martino, Mike Thurmeier, 20th Century Fox/Continental film) 2. Chef (Daniel Cohen, Gaumont/Blitz film i video) 3. Step Up 4 3D (Scott Speer, Offspring Entertainment, Blitz film i video) 4. Kraljevstvo izlaze}eg Mjeseca (Wes Anderson, Focus Features, Discovery film i video) 5. Pla}enici 2 (Simon West, Lionsgate, Blitz film i video)

Boris Quercia ^ileanski film iz 2006. godine.

Scenarij i re`iju potpisuje Boris Quercia, koji ~ak i glumi u filmu, lik Anselma. On je taksist koji je naivan, ne misli o sebi dovoljno, a kako vrli pisac jednom re~e: “Svako dobro djelo }e biti ka`njeno.” Putnik koji u taksiju zaboravi torbu punu novca, a taksista ju onda preda policiji, osigura mu nadimak “kralj budala”. Pri~a o jednom dobrodu{nom naivnom ~ovjeku u dru{tvu koje to nije.

Ocjena: 4

71

drugi-KULT market MALI SPORT-LIFE:drugi-KULT market MALI SPORT-LIFE.qxd

30.1.2013

14:18

Page 72

KULT MARKET AUTOMOBILI

Kia

SPORT Po uzoru na bh. nogometno prvenstvo

Nogomet ujedinjuje Kipar KIPARSKA LINIJA Za i protiv ujedinjenog nogometa

Kia je objavila zvani~ne fotografije modela Pro_cee’d GT ~ija je premijera zakazana za sajam u @enevi. U automobil je ugra|en 1,6 litarski ~etvorocilindri~ni turbo motor koji proizvodi 204 KS.

MOTOCIKLI

SUZUKI

Predstavljanjem prve linije GSXR-a 1985. godine sportski motori su dobili jedno novo zna~enje a ja~i model, 1100, jo{ je i danas jedan od najzastupljenijih motocikla od kojeg kre}u razne prerade. Ove godine je proizveden jubilarni milioniti primjerak.

DESIGN

BMW Objavljeni su snimci restilizovane BMWove Serije 5 za koju je mogu}e da bude predstavljena u Frankfurtu u septembru.

Preoblikovani su prednji i zadnji branici, a prednja i zadnja svjetlosna grupa su blago redizajnirane. Ostatak karoserije nije mijenjan.

72

Mogao bi to biti po~etak “nogometnog ujedinjenja” podijeljenog otoka: predstavnici Nogometnog saveza Kipra (KOP) i tursko-kiparskog Nogometnog saveza ve} su se dva puta sreli u posljednjih mjesec dana kako bi razmotrili realne mogu}nosti za ujedinjenje. Oba susreta su odr`ana u glavnom gradu Nikoziji. Nakon drugog susreta se javnosti obratio predsjednik gr~kog saveza KOP-a Kostas Koutsokoumnis. U razgovoru s novinarima, on je bio optimisti~an: “Povijesni dan je blizu.“ Prema navodima kiparskog dnevnog lista Politis, dva predsjednika nogometnih saveza Kipra bi se ve} u martu trebala ponovo susresti u Zürichu. Promatra~i smatraju da bi to mogla biti odlu~uju}a runda pregovora.

Tom }e susretu prisustvovati i neki vode}i funkcionari UEFA-e.

Ve} u decembru pro{le godine do{lo je do prvih kontakata. Tada je Koutsokoumnis izjavio: “Nogometni zaljubljenici na Kipru tra`e rje{enje i smatraju da je itekako mogu}e prona}i zajedni~ke interese.“ Jo{ jasniji je u svojim najavama bio njegov turski kolega Hassan Sertoglou: “Na{ otok je dosta patio pod politikom. Nas politika me|utim ne zanima - mi se `elimo baviti isklju~ivo nogometom.“ Prema informacijama atenskog dnevnog lista Kathimerini, oba nogometna saveza bi `eljela osnovati zajedni~ki nogometnu ligu za ~itav otok. Ona bi, kako pi{u gr~ke novine, mogla funkcionirati sli~no ligi u BiH - u kojoj sudjeluju i klubovi svih triju naroda i iz oba entiteta. Da li se uz to planira i sastavljanje jedinstvene nacionalne reprezentacije, za sada jo{ nije poznato.

Tursko-kiparski nogometni klubovi su me|unarodno izolirani, budu}i da njihov nogometni savez nije priznat od strane

UEFA-e. To je u pro{losti bilo druga~ije: 1934. je Turski sportski savez iz Nikozije bio jedan od osniva~a kiparske lige, a 1951. kada je otok bio po britanskom okupacijom, turska mom~ad Çetinkaya je ~ak bila prvak.

Ali od 1955. turski klubovi vi{e slu`beno ne sudjeluju na kiparskom oto~kom prvenstvu.

Kipar je podijeljen otok nakon vojnog pu~a u Gr~koj i najave prisvajanja otoka - nakon ~ega je uslijedila turska invazija u ljeto 1974.

Podijeljen je i glavni grad Nikozija. Tursku Republika Sjeverni Kipar priznaje samo Turska, a neutralnu zonu izme|u dva dijela otoka nadgledaju mirovne snage UN-a.

Mada oba predstavnika nogometnih saveza nagla{avaju svoju distanciranost od politike, gr~ko-kiparski predsjednik nogometnog saveza Kostas Koutsokoumnis je osjetio kako veza ipak postoji ve} nakon svog prvog susreta s turskim predstavnicima. Vi{estruki kiparski prvak APOEL iz Nikozije je objavio kako bi se Koutsokoumnis bolje trebao brinuti za rje{avanje problema kiparskog nogometa, a “pojavljivanja u javnosti neka bolje ostavi Turcima“. Otpor planovima dolazi i od strane navija~a kluba Anorthosis iz Famaguste. “Kako je mogu}e da mi u na{em vlastitom gradu, koji je ve} 38 godina pod turskom okupacijom, nastupimo kao gostuju}a mom~ad?“, pitaju se ~lanovi kluba navija~a.

Dugo godina se ni o gr~ko-kiparskom nogometu u Evropi nije ba{ pri~alo, ali to se sada polako mijenja. APOEL je 2011. kao prva mom~ad iz Kipra uspio do}i do osmine finala Lige prvaka. Ve} 2008. je Anorthosis kao prva kiparska mom~ad dosegao grupnu fazu Champions League i to dvjema jasnim pobjedama ba{ nad gr~kim prvakom Olympiakosom iz Pireja. (dw.de) SLOBODNA BOSNA I 31.1.2013.

drugi-KULT market MALI SPORT-LIFE:drugi-KULT market MALI SPORT-LIFE.qxd

30.1.2013

16:56

Page 73

KULT MARKET LIFESTYLE Šokantno ponašanje djece

Šokantno ponašanje djece

INCIDENTI ILI PRAVILO Hrvatski prosvjetari tra`e da se uvedu hitne mjere protiv problemati~nih u~enika

Frustrirani zbog nemo}i da discipliniraju problemati~nu djecu u svojim razredima, gotovo 7.000 hrvatskih prosvjetara potpisalo je peticiju kojom tra`e da se u {kole uvedu mjere suspenzije za agresivne u~enike koji prave probleme, pi{e Jutarnji list.

Ono s ~im se nastavnici u hrvatskim {kolama svakodnevno suo~avaju gotovo da spada u rubriku “vjerovali ili ne“: djeca na ~asu laju i rok}u, piju, {minkaju se, a zbog lo{ih ocjena bacaju stolice, psuju i prijete.

Jedna u~iteljica, koja je dala otkaz zbog nasilja u {koli, prepri~ava {ta je sve do`ivjela: jedan u~enik prijeti da }e se raniti linijarom i {estarom, drugi pokazuje stra`njicu, tre}i nosi no` u {kolu, roditelj se ~udi {to ga zovu zbog sina koji je bacao petarde po u~enicima jer mu ih je on kupio, u~enik usred priredbe zbora di`e ruku i vi~e ‘Heil Hitler’...

Eris, u~iteljica koja je dala otkaz zbog nasilja, na forumu navodi {ta su pro`ivljavali ona i njene kolege. Jedan u~enik joj je psovao Boga i govorio da se “goni u pm“, zatim ide po ravnatelja, tvrdi da ga je nastavnica upisala na papir na kojem se evidentiraju nepo`eljna pona{anja u~enika, a on ni{ta nije u~inio i neka ravnatelj pita u~enike; u~enici u razredu odgovaraju potvrdno jer se boje reakcija tog u~enika i njegovog dru{tva poslije nastave... Isti u~enik na drugom ~asu ga|a nastavnicu markerom, koji za par centimetara proma{i njenu glavu i razbije se na plo~i. Stru~na slu`ba ignorira incident i zahtjev nastavnice da se ne{to u~ini. Drugoj nastavnici krade nov~anik. Nagovara grupicu da u u~ionicu kroz prozor ubace dimnu bombu. Isti u~enik 31.1.2013. I SLOBODNA BOSNA

skuplja svoju ekipu ispred {kole, dovikuju kroz prozor prostote nastavnici koja sprema stvari u u~ionici; uzimaju bicikl od prolaznika i razbijaju ga, poru~uju}i: “Tako }e{ i ti zavr{iti, kurvo!“ Drugi u~enik te {kole uni{tava gotovo novi automobil nastavnice pi{u}i sprejem po njemu i urezuju}i vulgarnosti. Nakon {to je pozvan otac, u~enik se na svom blogu hvali kako ga nije kaznio, nego mu je rekao da ide u sobu, gdje se igrao na kompjuteru. Na blogu organizira “natjecanje” u nepodop{tinama prema nastavnicima, pi{u}i vulgarnosti o nastavnicima i ravnatelju; u~enik {karama prijeti u~enici da }e je o{i{ati, nastavnica mu jedva oduzima {kare. Isti u~enik uhva}en je da je donio veliki no` na nastavu (u~enik pre{ao u drugu {kolu, roditelji razvedeni, nadzor socijalne slu`be, bio u popravnom domu); u~enik, tada prvi razred osnovne {kole, ulije}e u zbornicu i ka`e svim nastavnicima: “Mr{ u pm.” Na velikom odmoru isti u~enik udara glavom drugog u~enika o pod, a de`urni nastavnik jedva ih razdvaja; u~enik {eta po razredu, vri{ti, odbija raditi pod satom, psuje, udara druge u~enike ~ime god stigne (brat tog u~enika preba~en u drugu {kolu); u~enici donose alkohol na zavr{nu zabavu na kraju osmog razreda. Ka`njeni smanjenom ocjenom vladanja; u~enik skida hla~e i ga}e i pokazuje stra`njicu domaru i ostalim u~enicima; u~enik donio alkohol na sat, stavio na stol bocu i podigao noge. Zadnji je sat, zaklju~uju se ocjene, odbija odgovarati za ispravak negativne ocjene psuju}i nastavnicu da {to mu mo`e jer }e on ionako pro}i; u~enik za vrijeme priredbe u zboru, dok ostali pjevaju, istupa, podi`e ruku i vi~e pred roditeljima i drugim u~enicima na priredbi: “Heil Hitler“; u~enica lakira nokte za vrijeme nastave i {minka se; u~enik lomi ravnalo, stavlja si ga pod vrat i ka`e da }e se zaklati. Nakon {to su mu oduzeli ravnalo, vadi {estar i prijeti njime. Nakon oduzimanja {estara uzima kemijsku olovku i {ara se po rukama, kida listove iz bilje`nice, gu`va ih i baca po drugima; kida gumicu za brisanje i ga|a u~enike i nastavnicu. Razbio je i staklo na autobusnom stajali{tu. Nosi sprej po gradu i {ara njime po autima i fasadama. Hvali se da pije alkohol. Nosi cigarete u {kolu, vi|en kako pu{i izvan {kole... (5. razred, prilago|eni program, roditelji tvrde da su nemo}ni u odgoju).

(Priredila: M. Radevi})

SAD

Joga Istra`iva~i sa medicinske {kole Univerziteta Duke su u poku{aju shvatanja uticaja joge na smanjenje psihi~kog stresa pregledali vi{e od stotinu ranijih istra`ivanja o efektu joge na mentalno zdravlje. Rezultati su pokazali da joga zaista ima pozitivan efekt kod ljudi sa depresijom i problemima pri spavanju te da ubla`ava simptome psihi~kih poreme}aja, kao {to su {izofrenija, poreme}aj hiperaktivnosti i nedostatka pa`nje.

ITALIJA

Parfem za bebe Ka`e se da je miris bebe jedan od najprijatnijih na svijetu - me|utim, poznati modni dvojac Dolce&Gabbana se izgleda ne sla`e s tim.

Oni su kreirali poseban miris za bebe, koji }e ko{tati 45 dolara. Parfem sadr`i miris limuna, dinje i meda, a prema izjavi proizvo|a~a, inspirisan je nje`nim trenucima i detaljima, kao {to su meko}a bebine ko`e i svje`ina bebinog daha, prenosi Daily Mail.

[KOTSKA

Samopomo} Osobe koje pate od depresije i kojima su ponu|ene knjige za samopomo} zasnovane na principima kognitivno-bihevioralne terapije, poslije samo ~etiri mjeseca imale su znatno slabije simptome bolesti. [kotski nau~nici utvrdili su da knjige za samopomo} efikasno rje{avaju dva osnovna problema depresivnih ljudi nedostatak motivacije i nemogu}nost sprovo|enja pozitivnih `ivotnih stavova u djelo.

73

treci-KULT market FENJER-PREKO GRANICE:treci-KULT market FENJER-PREKO GRANICE.qxd

30.1.2013

14:19

Page 74

KULT MARKET KOLUMBIJA

CRVENI FENJER

Jessica Cediel

Politika i seksizam

Moć, seks, novac

Kolumbijka je poznata po pojavljivanju u razli~itim TV emisijama, ali i svojem seksepilnom tijelu.Tako je i u posljednjem editorijalu seksi Jessica jo{ jednom pokazala je da ima doista savr{enu figuru.

NJEMA^KA PRIVREDA Seks-turizam kao nagrada

POLJSKA

Magdalena Frackowiak

Poljski supermodel svakim svojim editorijalom odu{evljava i publiku i kritiku.

A iznimka nije ni njen posljednji bikini editorijal kojeg je odradila u francuskom ljetovali{tu, pla`i St. Barts.

BRAZIL

Thais Dornelles Ljepota Brazilki poznata je diljem svijeta. A teoriju o seksi, bujnim pripadnicama ljep{eg spola koje obitavaju u ovoj egzoti~noj zemlji definitivno potvr|uje Thais.

74

Pogledaju li se napisi po novinama, mo`e se zaklju~iti da i u Njema~koj ima zloupotrebe novca, mo}i, seksa. Tako, naprimjer, jedno veliko njema~ko osiguravaju}e poduze}e puni stranice novina pri~om o nagradnom putovanju za svoje zaposlenike koji su za svoj aga`man u Budimpe{ti na poklon dobili prostitutke. Te `ene su bile tretirane kao roba: svaka je bila obilje`ena trakom u svojoj boji koja je ozna~avala rang menad`era za kojeg je rezervirana. Putne tro{kove od preko 80.000 eura je na kraju firma jo{ i odbila od poreza. Da, doista nema razloga da se, kada se pri~a o ovoj temi, upire prstom preko granice. I u Njema~koj vlada kultura mu{kih viceva i tap{anja po ramenu me|u mu{karcima koji vjeruju da im mo} daje za pravo prekora~iti dozvoljene granice.

Za{to se odre|eni mu{karci smatraju jednostavno neodoljivima? O~ito im se s pove}anjem opsega mo}i po~inje mutiti svijest o vlastitoj privla~nosti. Onaj ko je stalno okru`en poslu{nim podanicima koji blokiraju svaku kritiku, mo`da s vremenom i sam po~ne vjerovati da je posebno atraktivan i da si mo`e dozvoliti vi{e nego drugi. I prekora~iti granice. Ko je kao alfa mu`jak naviknut da stalno slama otpore oko sebe i probija se, niti ne pomi{lja da bi - `eli li dobiti ne{to na {to pola`e pravo - morao to pristojno zatra`iti. ^esto im se kao olakotna okolnost nalazi argument da ima dovoljno `ena koje bi se dobrovoljno upustile u odnose s ovakvim mu{karcima. Naravno da postoje `ene koje mo} privla~i. I naravno da mo} mo`e biti privla~na. Ali ima puno `ena koje ovakve napade - bili oni i samo verbalni - trpe a da se ni ne poku{avaju od njih odbraniti. I to

zato {to ih je strah da bi im eskalacija mogla vi{e na{koditi nego mu{karcima koji su je skrivili. A ta procjena nije ba{ pogre{na. ÄŒinjenica je, naime, da su one manjina u svijetu u kojem dominiraju mu{karci, mu{karci koji se rado solidariziraju jedan s drugim. Upravo tu se krije glavni problem.

Premalo je `ena u politici i privredi na vode}im polo`ajima - to va`i i za Njema~ku.

Seks-turizam kao nagrada za anga`irani rad u firmi vjerojatno ne bi pao na pamet upravi poduze}a u kojoj sjede - `ene.

Do sada se niti jedan njema~ki politi~ar nije spotaknuo o seksualne eskapade. Razlog tome je velikim dijelom nepisano pravilo koje do danas vrijedi u njema~kim medijima - privatna sfera politi~ara ne iznosi se u javnost bez njihovog pristanka, pogotovo ako postoje samo glasine, a ne i dokazi o njihovim izvanbran~nim aferama. Tek kada je, naprimjer, bavarski premijer Seehofer sam javno priznao da ima vanbra~no dijete, mediji su o tome po~eli izvje{tavati. I to nimalo nije na{kodilo njegovoj karijeri.

Gomilanje aktuelnih slu~ajeva u kojima se prominentna gospoda spoti~u o svoj neobuzdani seksualni `ivot pokrenulo je javnu raspravu koja se ne mo`e ba{ tako lako zaustaviti. U Francuskoj je upravo jedan dr`avni tajnik podnio ostavku zbog optu`bi da je jednu `enu seksualno napastvovao.

Prije hap{enja Strauss-Kahna to bi u Francuskoj, u kojoj su razni biv{i premijeri imali vanbra~ne afere, bilo nezamislivo.

Seksizam tamo, naime, do sada nije bio na stupu srama. No, sudski procesi u Milanu i New Yorku osna`ili su uvjerenje da bi pre{u}ivanje i ignoriranje seksizma trebalo biti javno diskutirano. (dw.de) SLOBODNA BOSNA I 31.1.2013.

treci-KULT market FENJER-PREKO GRANICE:treci-KULT market FENJER-PREKO GRANICE.qxd

30.1.2013

15:34

Page 75

KULT MARKET PREKO EX-YU GRANICA

BEOGRAD

Umjetnost, kultura, politika

7 veli~anstvenih

Kad je socijalizam bio mlad...

Festival evropskog dokumentarnog filma 7 veli~anstvenih po~eo je 30. januara u Sava centru projekcijom {vedskog ostvarenja nominiranog za Oscara U potrazi za [ugar menom, te antropolo{kom studijom ^aj ili struja o savremenoj civilizaciji i njenim vrijednostima.

Publika }e u devetom festivalskom izdanju vidjeti i filmove Posljednja kola Hitne u Sofiji i Palme, finski muzi~ki dokumentarac Soundbreaker te {vicarski film Zimski nomadi, koji je dobio nagradu EFA za najbolji dokumentarac 2012.

ZAGREB TAKO JE NEKAD BILO Od ku}anskih aparata, preko medija, do arhitekture...

Knjiga Socijalizam i modernost; umjetnost, kultura, politika 1950.-1974., objavljena uz istoimenu izlo`bu odr`anu u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu krajem 2011. i po~etkom 2012. godine, sadr`i tekstove petoro autora o poslijeratnoj kulturi modernizma, polaze}i od stava da to razdoblje pro{losti ne treba posmatrati iz konteksta lokalnog, ograni~enog pogleda ili iz perspektive trenutnih politi~kih interesa, jer se tako zapravo falsifikuje istorija i umanjuje vrijednost vlastitog kulturnog naslije|a. Autorski tim izlo`be i knjige Tvrtko Jakovina, Sandra Kri`i} Roban, Ljiljana Kole{nik, Dejan Kr{i} i Dean Duda - posmatra modernisti~ko razdoblje u {irem kontekstu jugoslovenske poslijeratne umjetni~ke i kulturne scene, te nudi platformu za budu}e razgovore o problemima istorizacije, periodizacije i kontekstualizacije modernisti~ke ba{tine. Reprezentativno izdanje na vi{e od 400 stranica predstavljeno je 29. januara u No galeriji zagreba~kog MSU. U tekstu Povijesni uspjeh shizofrene dr`ave: modernizacija u Jugoslaviji 1945.1974. Tvrtko Jakovina pregledno i pitko sa`ima klju~na zbivanja, politi~ke odluke i susrete, dinamiku hladnoratovskih doga|anja i njihove posljedice u kulturi i umjetnosti. Jakovina analizira kako su “kulturni radnici rekli odlu~no ne diktatu socijalisti~kog realizma“. Ambiciozne reforme iz 1965. promijenile su privredu, 31.1.2013. I SLOBODNA BOSNA

ali i doprinijele uspjehu nauke i umjetnosti.

Sandra Kri`i} Roban u tekstu Obilje`ja modernosti na podru~ju arhitekture, urbanizma i unutra{njeg ure|enja nakon Drugog svjetskog rata razmatra kako su se duh epohe i ideje napretka odrazile u oblikovanju prostora i stanovanju. Autorica smatra da je humani karakter socijalisti~ke kulture na podru~ju arhitekture zna~io rekapitulaciju pozitivnih tekovina kulturnog i istorijskog naslije|a, kriti~ku analizu nacionalnog i me|unarodnog stvarala{tva, te definisanje metodologije kao osnovnog preduslova nastavka rada. Zahtijevala se ravnote`a izme|u funkcije, konstrukcije i oblika, a ideja pokreta i razvoja, koju je trebalo izraziti socijalisti~kom arhitekturom, morala je odra`avati stvarnost i potencijal “radnog naroda“.

Dejan Kr{i} u tekstu Grafi~ki dizajn i vizualne komunikacije, 1950.-1975. otvara mnoga polemi~ka pitanja o nesistemskoj istoriji dizajna u Hrvatskoj i zadire u bolna mjesta povr{nosti, nedosljednosti, nepostojanja kontinuiteta... Anga`ovani na reprezentativnim dr`avnim projektima, umjetnici nisu bili modernisti po partijskom zadatku, nego su kao modernisti nu`no bili ljevi~ari, antifa{isti, socijalisti, pa i komunisti. No, privrednim razvojem, u teoriju i praksu dizajna ulaze ekonomska propaganda i marketing, te se odnosi uslo`njavaju i mijenjaju.

(Priredila: M. Radevi})

ZagrebDox A u Zagrebu je najavljeno deveto izdanje festivala dokumentarnog filma ZagrebDox, koji }e se odr`ati od 24. februara do 30. marta.

Ovogodi{nji ZagrebDox predstavi}e vi{e od 180 dokumentaraca iz tridesetak zemalja, me|u kojima je i po mnogima najkontroverzniji film decenije - ameri~ki ~in smaknu}a Joshue Oppenheimera.

PODGORICA

Posljednje poglavlje Debitantski film Posljednje poglavlje Nemanje Be~anovi}a stigao je u podgori~ka kina.

Film govori o mladom piscu koji odlazi na prijateljevo imanje u planini, gdje upoznaje neobi~nu izolovanu porodicu.

Gluma~ku ekipu ~ine Amar Selimovi}, Vlado Jovanovski, Inti [raj, Dejan Ivani}, Varja \uki} i Ana Vu~kovi}.

75

Cetri oka:Cetri oka.qxd

30.1.2013

23:42

Page 76

U ^ETIRI OKA BH. INFO U Galeriji Roman Petrovi} u Sarajevu 28. januara je otvorena izlo`ba akademskog slikara iz Zenice Tomislava Perazi}a. Ovaj umjetnik ima sedamdeset i devet godina, a diplomirao je 1961. na Akademiji likovnih umjetnosti u Ljubljani. ^lan ULU BiH postao je tri godine kasnije, a do sada je imao 103 samostalne izlo`be.

Razgovarao: DINO BAJRAMOVI]

SELMA MUJAGIĆ, PR Art kina “Kriterion” iz Sarajeva

Beogradski “Stuttgart” i zagreba~ka “Vlasta”

Dan kasnije, u Planinarskom savezu BiH u Sarajevu, predstavljen je Planinarsko-penja~ki vodi~ Velike stijene u planinama BiH, autora Slobodana @alice i Petra Hil~i{ina. “U vodi~u su opisani penja~ki smjerovi sa fotografijama u stijeni Cetine i stijeni Izgorjele Grude (Prenj), te u Mezi}a stijeni i Velikom kuku (^vrsnica)“.

Uvod u novosadski koncert Zabranjenog pu{enja, koji }e biti odr`an 15. februara u klubu The Quarter, jeste izlo`ba Novi primitivizam za po~etnike.

Izlo`ba }e od 12. do 14. februara biti postavljena u Studiju M i otvorena do 22 sata. Sejo Sexon je ve} pozvao stanovnike tog grada na novi spektakl Zabranjenog pu{enja.

I, Zabranjeno pu{enje u Novi Sad, a iz Novog Sada u Sarajevo Atheist Rap. Svoj novi koncert u glavnom gradu BiH ~lanovi ove grupe odsvira}e 16. februara u Pro ROCK Clubu Johnny. Do|ite, jer Atheist Rap je uistinu kvalitetan bend. “Na{ je Brega dezertir’o, pucat’ il’ pjevat’ nije mnogo bir’o...”

Nekada je u Sarajevu o ovakvim stvarima, odnosno nastupima, brigu vodio Centar dru{tvenih aktivnosti i njegove rukovode}e glave. Brigu, dakle, o upoznavanju publike sa izvo|a~ima kojima je muzika i uvod i zaplet i kulminacija u `ivotu. A ne sredstvo za sticanje, ne znam ~ega.

Mo`da jedino lijepih djevojaka. Pa danas imamo Omladinski program BH radija 1 i Art kino Kriterion u Sarajevu, koji 2. februara zajedni~kim snagama organizuju veoma zanimljiv muzi~ki doga|aj.

U goste njima, a i svima koji su zainteresovani, dolaze bendovi iz kom{iluka. “U subotu, 2. februara sa po~etkom u 22 sata, u Art kinu Kriterion bi}e odr`an koncert gostuju}ih bendova iz Zagreba i Beograda”, najavljuje Selma Mujagi}, PR Art kina Kriterion: “Nakon odli~nih nastupa Goribora i Repetitora, posjetioci imaju priliku slu{ati Stuttgart Online iz Beograda i Vlastu Popi} iz Zagreba, rock‘n‘roll bendove koji nakon vi{e od stotinu koncerata odr`anih u regiji, dolaze i u Sarajevo.”

Ulaznice se mogu kupiti u pretprodaji na blagajni Art kina Kriterion po cijeni od 6 KM, te na dan koncerta za dvije marke vi{e.

NEŠO KOVAČ, organizator “Rajvosa MC Winter Biker Partyja”

Podsjetimo, premijera predstave Terorizam bra}e Pre{njakov u re`iji Dine Mustafi}a, zakazana je, tako|e, za 16. februar, u sarajevskom Kamernom teatru 55. Igraju: Gordana Boban, Maja Izetbegovi}, Vanesa Glo|o, Jasna Dikli}, Jasna Ornela Bery, Aida Bukva, Muhamed Had`ovi}, Amar Selimovi}...

U Koncertnoj dvorani Bosanskog kulturnog centra u Tuzli 10. maja ove godine bi}e odr`an Dje~iji festival Majski cvijet. “Karakter Programa: takmi~arski; Pravo sudjelovanja: izvo|a~i uzrasta od 6 do 15 godina sa podru~ja Bosne i Hercegovine; Kompozicije: autorske kompozicije, pjesme za djecu, pop rock hitovi”.

76

SLOBODNA BOSNA I 31.1.2013.

Cetri oka:Cetri oka.qxd

30.1.2013

23:43

Page 77

NENAD PUHOVSKI, direktor Festivala “ZagrebDox”

Vidimo se na “ZagrebDoxu” Znam da se ozbiljno pripremate za organizaciju ZagrebDoxa tokom ~itave godine. [ta se doga|alo izme|u osmog i devetog Festivala koji }e biti odr`an od 24. februara do 3. marta, koliko ste filmova odgledali?

Doista, za nas je Festival organizacijski prakti~no zavr{en i radimo na njegovom “fini{iranju”. [to se programa ti~e, doga|alo se gledanje ogromnog broja filmova, njih oko 1.800.

No, kako se radi o interesantnim filmovima, to i nije tako te{ko kao {to se mo`e ~initi.

Koje su teme, ~ime se najvi{e bave reditelji zastupljeni u recentnoj produkciji dokumentarnih filmova u svijetu? Te{ko je to re}i jer se radi o stotinama filmova i autora. No, izme|u ostalih stvari, sna`no je vidljiva podjela na visokobud`etske dokumentarce koji, osim svoje pri~e i teme, bude zanimanje i superiornim vizualnim iskazom s jedne, te no-budget filmove koji, naj~e{}e, plijene svojom iskreno{}u i neposredno{}u. U tome, kao i u sve duljim i narativno kompleksnijim filmovima, vidi se i ve}i utjecaj igranog filma.

Ako bi Vas, kojim slu~ajem, neko mogao natjerati da objavite “Top 5” filmova koji }e biti prikazani na predstoje}em ZagrebDoxu, {ta biste izdvojili?

Da ne bih bio posve subjektivan, upu}ujem na website: www.arteist.hr, koji je, temeljem mog {ireg izbora, odabrao sljede}e filmove: Ku}a u kojoj `ivim (The House I Live In) Eugena Jareckog, Stroj pred kojim sve nestaje (The Machine

Which Makes Everything Disappear) Tinatin Gurchiani, ^uvari (The Gatekeepers) Drora Moreha, Gangster te voli Neboj{e Slijep~evi}a, Čin smaknu}a (The Act of Killing) Joshue Oppenheimera, Zimski nomadi (Winter Nomads) Manuela von Stürlera i U potrazi za ledom (Chasing Ice) Jamesa Baloga.

Vidimo se na ZagrebDoxu!

Samo “Sloga” bajkere spa{ava S bajkerima nikada nije dosadno, dapa~e, provod je zagarantovan. Zato nije ba{ ni va`no {to nam organizator Rajvosa MC Winter Biker Partyja, koji }e se u sarajevskom Cinamas Clubu Sloga odr`ati 2. feburara, nije htio otkriti ko }e svirati tu no}. Ipak, Ne{o Kova~ otkriva ne{to: “Pa, ove godine nema nekih velikih imena, ali to ne zna~i da ne}e biti dobar dernek.

Bendovi koji }e nas zabavljati su majstori u pravljenju dobrih rock derneka.”

Bajker je - bajker, pa gdje god `ivio na ovoj planeti. Njima se nikada nije bio problem okupiti. Samo pitaju: kada?, i ve} su na cesti.

“Autoputem prolaze kao vjetrovi... Odlaze na dalek put, ko to mo`e znati...” O~ekuje li Ne{o Kova~ 2. februara goste iz regiona, Evrope, svijeta? “Naravno! Pored bajkera iz cijele Bosne i Hercegovine dolaze nam gosti iz Hrvatske, Srbije, Slovenije, Makedonije, Italije...”

Ne{to nas, opet, kopka: pa ko }e svirati? Da nam barem Kova~ ka`e da li }e to biti poznata rock and roll imena, jesu li odavde ili su iz kom{iluka... “Hahaha... Evo, jedan bend je iz Sarajeva, jedan je iz Hrvatske i jedan gost je iz Srbije.” Sve znamo, haj’mo dalje.

NE[O KOVA^ “Pored bajkera iz cijele Bosne i Hercegovine dolaze nam i gosti iz inostranstva”

31.1.2013. I SLOBODNA BOSNA

77

Dozvolite-Panjeta:Panjeta.qxd

30.1.2013

Page 78

ADNAN HASKOVIĆ: oraš m “Da bi bio tamo gdje nisi,nisi” biti na putu na kojem

1. Kada }ete snimiti novi film?

Ove godine, ako Bog da.

2. Da li ste kao m ali sanjali da }ete biti pilot?

Moglo bi se re}i...

Ali, vi{e astronaut.

3. Kako se osje}ate u Sa U svom, na svom.

rajevu?

4. [ta ne morate imati u fri`ideru?

Biljni mrs.

5. Koga biste poveli na pusto ostrvo?

Evu Mendes.

6. [ta obavezno nosite na pla`u?

Sun~ane nao~ale.

7. Da niste to {to jeste, {ta biste bili?

Inspektor.

8. [ta ste bili u pro{lom `ivotu?

Ne vjerujem u pro{li `iv ot.

9. Gdje ste do~ekali smak svijeta pro{le godine?

Na kafi, ~ini mi se.

10. Jeste li meteoropata?

Ne. 11. Koliko ima istine u izreci: “Ne dade se usranom do potoka?”

Ako uzmemo u obzir na{e dru{tvene okolnosti, ima mnogo istine, na`alost...

12. Da li je bolje biti lijep i pametan ili ru`an i glup?

Lijep i pametan, ne potcjenjuju}i ove druge... Svi smo mi ljudi, prije svega.

13. [ta uradite kad vam preko puta pre|e crna “Me~ka”?

Pitam se kakva li je u srebrenoj boji.

78

14. Da imate 15 m {ta ne biste u~in inuta vlasti, ili?

Ne bih gledao na sat.

15. Opi{ite Penélope Cruz u tri rije~i?

Umjetnica velikog srca.

16. S kim biste voljeli otplesati tango?

Sa Salmom Hayek u Fridi.

17. Osoba koja vas `ivcira?

Ne bih se mogao odlu~iti za samo jednu, mnogo ih je u vlasti koji me `ivciraju.

18. [ta obla~ite kada `elite izgledati moderno?

Ono u ~emu se ugodno i opu{teno osje}am.

19. Tange ili badi}?

Badi}, definitivno.

20. A, begova ili {kembe ~orba?

Begova.

21. Poruka ~itaocima na{eg magazina?

Da bi bio tamo gdje nisi, mora{ biti na putu na kojem nisi.

SLOBODNA BOSNA I 31.1.2013.

Foto: Milutin Stoj~evi}

by DINO BAJRAMOVIC

16:24

Fadila:Iluzije.qxd

30.1.2013

13:28

Page 79

KLIN ^ORBA

NEOTU\IVA NAGRADA Pi{e: FADILA NURA HAVER

Sve naše rasprave o talentu i nagradama površne su i jalove ukoliko u tome ozbiljno ne sagledamo motivaciju, a ona dolazi iz polja emocionalne inteligencije, ili kako to definira psihologija: “Emocionalna reakcija na poraz je od suštinskog značaja za dalju motivaciju da bi se posao nastavio”

P

rije nekih mjesec-dva, bili smo u prilici na javnoj sceni razgovarati sa Farukom [ehi}em o njegovom romanu Knjiga o Uni, koji je pro{le godine nagra|en regionalnom nagradom za roman godine Me{a Selimovi}.

Dobro raspolo`eni autor (koji to i nije ba{ uvijek), opu{teno je pri~ao te ve~eri o samom procesu pisanja svoje Knjige. Svaki romanopisac, sa barem jednim ispisanim romanom, zna da je to mukotrpan proces koji zahtijeva iznimnu koncentraciju, {to ni u [ehi}evom slu~aju nije bilo druga~ije.

Me|utim, ono {to je meni u tom razgovoru bilo znakom da je Knjiga o Uni vrhunska literarna izvedba, neovisno o mom ~itala~kom do`ivljaju, zapravo je Farukova re~enica, parafraziram: Kad sam se upustio u ispisivanje dijelova romana koji dolaze s drugu stranu vidljive stvarnosti, onoga {to je apsolutna fikcija, do`ivio sam ~isti u`itak pisanja. Tad sam ba{ u`ivao.

Ovo stanje vrhunca ljudske djelatnosti u psihijatrijskoj terminologiji poznato je kao flow, i ne prevodi se, bez obzira {to u pojednostavljenom smislu ozna~ava tok. Ja bih ga, recimo, prevela kao “biti izvan sebe” ili “u}i u tok mnogo {iri od sebe u kojem vi{e nema tebe, nego samo ~ista radost”, jer mi je (hvala nebesima) poznato ovakvo stanje. Taj vrhunac u svom radu ovako je opisao jedan kompozitor: “Do te mere ste u ekstati~kom stanju da ne ose}ate da postojite. To sam do`iveo i sada i ranije. Ruka se odvaja od mene i ja ne uti~em na ono {to se doga|a.

Samo sedim i posmatram, ispunjen strahopo{tovanjem i ~u|enjem. I sve se samo od sebe de{ava.”

Ono {to ovaj fenomen ~ini radosnom vije{}u, a radosne vijesti je po`eljno {iriti, jeste ~injenica da je flow doku~ivo stanje u svim ljudskim djelatnostima. Osnovni preduvjet je da se posvetimo ~injenju onoga {to volimo, i da u tome iznova i iznova prekora~ujemo vlastite granice, bez ikakve ra~unice da li }e nam to u egzistencijalnom smislu donijeti kaznu ili nagradu. Zapravo je flow nagrada bez premca, jer se ~ovjek za to vrijeme osje}a izuzetno dobro, i nikakve naknadne ljudske kombinatorike mu to ne mogu ni oduzeti, oteti iz du{e, niti nadoknaditi goli trud da stvori neko djelo ako nije do`ivio taj vrhunac zanosa. Ali zato, ~ovjek mo`e sam sebi presje}i granu na koju se popeo, jer flow ne ide ruku pod ruku sa bildanjem ega. Dovoljno je da ~ovjek pomisli: ovo ba{ predivno radim, i ode mast u propast.

31.1.2013. I SLOBODNA BOSNA

U tom smislu, Mihaly Csikzentmihaly, tvorac termina flow, proveo je ispitivanja na 200 studenata slikarstva, koje je potom pratio punih osamnaest godina po okon~anju studija. Zaklju~io je da su ozbiljni, vrhunski slikari postali oni koji su u studentskim danima do`ivjeli ~isti u`itak tokom slikanja, a ostali, ~ija je motivacija na studijama bila usmjerena na snove o slavi i bogatstvu, po zavr{etku akademije su u velikom broju odustali od slikarstva ili su u tome bili osrednji.

Dakle, sve na{e rasprave o talentu i nagradama povr{ne su i jalove ukoliko u tome ozbiljno ne sagledamo motivaciju, a ona dolazi iz polja emocionalne inteligencije, ili kako to definira psihologija: “Emocionalna reakcija na poraz je od su{tinskog zna~aja za dalju motivaciju da bi se posao nastavio.” Ja bih dodala da nije poraz ako ljudi nisu prepoznali vrijednost tvog djela, nego je istinski poraz kad sam nisi tu vrijednost iskusio kao vrhunsku nagradu.

Upravo je u tom smislu Faruk [ehi} besjedio u onoj ~arobnoj promotivno-dijalo{koj ve~eri, u kojoj smo svi mi, njegovi sugovornici i publika, imali potpuno “~ist teren”, dekontaminiran od pogubnih nanosa sme}a koje ne pripada vrhunskoj knji`evnosti. Govorio je Faruk o tome kako je njegova Knjiga tekla kao i sama Una, nailaze}i na raznolikost svijeta flore i faune, ljudi i doga|aja, vidljivog i nevidljivog, op}enito na puninu `ivota, a da pritom nije imao svijest o tome da }e to neko jednom ~itati, kuditi, hvaliti ili nagra|ivati. Uz dopunu da je lijepo kad se dese pohvale i nagrade, ali to knjigu ne ~ini boljom, kao {to je niti izostanak nagrade ne bi u~inio manje dobrom.

Stoga me nemalo rastu`uju uporni poku{aji emocionalno i socijalno nepismenih ljudi od pera da pa`nju javnosti maknu sa najvi{ih dometa u recentnoj bh. knji`evnosti i usmjere je na lizanje rana `rtvama vlastitog ega. Va`no je to pitanje za ovu dr`avicu, itekako, zbog novih nara{taja koji se vrijednostima `ivota u~e na pogre{nim premisama, a oni }e sutra u svoj svojoj nesretnosti ~initi jedno bolesno depresivno/agresivno dru{tvo, koje nikako ne doku~uje da svemu dobrom prethodi dobro u ~ovjeku. Kao {to se ve} uvelike toga vi{e ne mogu dosjetiti ni dana{nji kreatori na{e stvarnosti, jer se zapravo nemaju ~ime dosjetiti.

79

CRNA:CRNA.qxd

30.1.2013

13:27

Page 80

PUT OKO SVIJETA Priredio: Nedim Hasi}

Imeldine milijarde

I

melda Marcos – ime koje predstavlja sinonim za bogatstvo, pohlepu i neumjerenost. Tokom 20 godina, koliko je njen suprug bio na vlasti, Imelda je sakupila ogromnu kolekciju umjetni~kih djela, nakita, nekretnina i - ono po ~emu je ~uvena najmanje 1.000 pari cipela. Umjetni~ka djela Van Gogha, Cezannea, Rembrandta, Rafaela i Mikelangela; palate u Sjedinjenim Dr`avama i rodnim Filipinima; srebrni escajg, zlatne ogrlice, dijamantske tijare, Marcosova je imala najbolje od onoga {to je svijet imao da ponudi. Po{to su svrgnuti 1986., filipinski istra`itelji su procijenili bogatstvo Marcosovih na oko 10 milijardi dolara. Nasljednik Fernanda Marcosa, predsjednik Corazon Akuino, formirao je posebnu komisiju koja je imala zadatak da povrati taj novac, ali danas, vi{e od 25 godina kasnije, vra}ene su “samo“ ~etiri milijarde dolara. [ta se desilo sa preostalim dijelom kolekcije Marcosove? Ovo pitanje se ponovo na{lo u centru pa`nje krajem pro{le godine, kada se biv{a saveznica Marcosove, Vilma Bautista, pojavila pred sudom u Njujorku pod optu`bom da je ilegalno prodala Monetovu sliku. Kod nje su na|ena jo{ tri djela. Komisija je utvrdila da su sva ~etiri djela bila na spisku 146 slika koje su nekada bile u vlasni{tvu Marcosovih. Ono {to ne iznena|uje, dio kolekcije kojem su najlak{e u{li u trag su Imeldine {tikle.

Fotografije polica i polica markirane obu}e, ostavljene u predsjedni~koj palati kada su Marcosovi pobjegli na Havaje, postale su simbol koji opisuje njihov rasipni~ki stil `ivota. Mnoge od ovih cipela nalaze se u posebnom muzeju u Marikini, oblasti sjeverno od Manile, koja je poznata po proizvodnji obu}e. Ostale se nalaze u Nacionalnom muzeju, zajedno s nekim ve~ernjim haljinama Marcosove. Me|utim, u septembru je saop{teno da su ve}i dio kolekcije pojeli termiti, {to je izazvalo burne reakcije.

Iako {tikle i odje}a bez sumnje imaju istorijski zna~aj, oni nemaju veliku nov~anu vrijednost. Stoga se vladina komisija koncentrisala na vrednije predmete - prodate su nekretnine u

80

Njujorku i dionice vrijedne vi{e miliona dolara, ali i zaplijenjeno 600 miliona sa ra~una u {vajcarskim bankama. Tako|e je na|ena tijara od dijamanata i rubina u sefu {vajcarske centralne banke, koja bi mogla donijeti vi{e od osam miliona dolara. Me|utim, {ef komisije Andres Bautista priznaje da i dalje ima mnogo predmeta koji nedostaju, naro~ito umjetni~kih djela. Komisija je po~ela sa listom vi{e od 300 izgubljenih djela, uglavnom velikih majstora, a gotovo polovini se i dalje ne zna trag. “Zaista ne znamo gdje su ona. Mogla bi biti bilo gdje“, rekao je. Na pitanje da li su neka od tih djela i dalje u rukama Imelde Marcos (njen suprug Ferdinand je umro 1989.). Njegov odgovor bio je oprezan: “Sli~no mislimo.“ Robert Sison, advokat Marcosove, strahuje da filipinske vlasti isto misle. I mada je Sison rekao da nije obavije{ten o umjetni~kim djelima koje porodica i dalje posjeduje, on smatra da to nije dobar na~in da se gleda na taj problem. Naglasio je da komisija nije povratila nego “konfiskovala“ bogatstvo Marcosovih, insistiraju}i da ne postoji pravna osnova za oduzimanje bilo ~ega od navedenog. “Filipinska vlada nema prava da istra`uje za{to je Marcosova imala ove umjetnine“, rekao je Sison. “Prije nego {to je postao predsjednik dr`ave, Ferdinand Marcos je bio trgovac zlatom i tada je stekao svoje bogatstvo.“ Sison je naglasio da, uprkos brojnim optu`nicama protiv porodice, nijedna nije zavr{ena osu|uju}om presudom.

Rad komisije ote`ava jo{ jedan va`an faktor. Marcosovi su opet politi~ka sila. Imelda je ~lanica kongresa; njena k}erka Imee je guvernerka jedne provincije, njen sin BongBong je ugledni senator koji ima realne {anse da postane {ef dr`ave 2016. Mo`da kompletna kolekcija Marcosovih nikada ne bude prona|ena. Mo`da }e nestale slike ostati u privatnim domovima, prodavnicama i sefovima banaka {irom svijeta. [to se ti~e Marcosove, ona je sada u 80-im godinama i dalje sna`na i upadljiva, kao i uvijek - pa i dalje revnostan kolekcionar umjetnina.

SLOBODNA BOSNA I 31.1.2013.

Reagiranja:Reagiranja.qxd

30.1.2013

15:35

Page 81

REAGIRANJA “Avio trans“ - Uredni{tvu

Let ministra Radončića u Brisel plaćen je s njegovog privatnog računa (“No}as spaljujemo iluzije: mini-star Fahro na slu`benom putu“, SB, br. 846) Kao poja{njenje na va{ tekst ko }e platiti let ministra sigurnosti BiH Fahrudina Radon~i}a u Brisel, odnosno na koga }e se fakturisati tro{kovi spomenutog leta, molimo vas da objavite sljede}u informaciju: let je pla}en sa privatnog ra~una g. Radon~i}a, u iznosu od 15.600 KM, za {to postoji i finansijska dokumentacija.

“Avio trans“

D`evad Galija{evi} - Uredni{tvu

Niti postoji Tim za borbu protiv terorizma u Jugoistočnoj Evropi niti sam ja smijenjen iz nepostojećeg Direktorata (“Desant na Dodika“, SB, br 846) Pi{u}i ovaj demanti, stojim pred vama, skroman i samozvan, mali i bezna~ajan a uz to smijenjen sa svih funkcija na koje sam bio postavljen u nedavnom `ivotu.

Dva poznata eksperta, dva direktora (~lanovi Direktorata, Bog te mazno) razrije{i{e me svega. Ostavi{e me bez funkcija i du`nosti na kojima nisam nikad bio.

Dakle, da pobrojim samo one la`i koje objaviste u Devetoj njema~koj ofanzivi: 1. Ne postoji bilo kakav Tim za borbu protiv terorizma u Jugoisto~noj Evropi i niti je kada postojao (kao organizacija, pravno lice ili savez).

2. Ne postoje nikakvi Direktorati ili Direkcija u Beogradu takvog tima, niti je ikada postojala.

3. Ne postoji zajedni~ka struktura u kojoj bi Domagoj Margeti} ili Darko Trifunovi} birali mene, ili bilo koga drugog - pa poslije odlu~ivali o smjenjivanju.

4. Nisam nikada stanovao ili bio zaposlen u Republici Srpskoj - nisam savjetnik Predsjednika Dodika, niti bilo kog funkcionera u Republici Srpskoj i nemam platu od 3000 eura - kada budem javi}u vam odmah, ponosan i zadovoljan, ako toga bude.

5. Nisam sebe nazvao ekspertom (~ak ni vlastito ime D`evad nisam sebi dao), ipak, na 31.1.2013. I SLOBODNA BOSNA

nekim listama, nekih me|unarodnih asocijacija za bezbjednost i antiterorizam, od 2004. godine do danas, moje ime je upisano kao “ekspert saradnik“, mada to ne zna~i ni{ta (osim ~injenice, da ba{ i nisam samozvani nego da me poneko tako titulira).

6. Darko Trifunovi} nije profesor nigdje, pa ni fakultetu bezbjednosti u Beogradu – niti je ikada bio. Nije ni docent- dapa~e, uop{te nije zaposlen na tom fakultetu. Ako vas mrzi da zivkate fakultet – skoknite, molim Vas do Ministarstva inostranih poslova BiH, Darko je od njih dobio blizu 400.000 KM i formalno bio njihov uposlenik vi{e od pola godine, mada im je slao samo potvrde o bolovanju i nikada nije do{ao na posao. Njegovi {efovi iz MIP-a BiH u Sarajevu su se prije devet mjeseci dopisivali sa tim “nazovi njegovim“ fakultetom i dobili odgovor da nikada nije bio zaposlen kod njih. I ja znam da nije.

7. Ni Darko Trifunovi} ni Domagoj Margeti} nisu nikada napisali ni{ta vezano za terorizam – nijednu bezbjednosnu studiju, analizu procjeni, monografiju, izvje{taj...

Domagoj Margeti} je mentol i gologuzija: ~ovjek nema ni voza~ke dozvole a kamoli automobil: ali on je po “sexpertu“ Darku T. “vodio istragu o Hypo banci“ a meni je to smetalo pa sam ga ometao svo vrijeme.

Poslije ga je ometao i Valentin Incko, ako se sje}ate. Domagoj je lud, ali vi ste krivi {to pothranjujete njegovo ludilo.

8. Darko Trifunovi} ka`e, u razgovoru sa va{om novinarkom, da “on voli Republiku Srpsku“. Ja u to ne sumnjam, ali nisam shvatio kako je najvi{e voli: na ra`nju, ro{tilju ili u rerni sa bjelim lukom?! Ako je voli, to je sumnjiva ljubav: koliko ko{ta i sa koliko nula se pi{e? Li~no mislim da bi najbolje bilo da poka`e koliko voli svoju gospo|u mamu, i to na na~in i u pozi koju sam izabere a da malo zaboravi Bosnu i Hercegovinu, Federaciju BiH i Republiku Srpsku - da malo sja{e a nek uzja{e ko mu je najbli`i. Pravedno je tako. @ao mi je kada vidim da frustrirani dripci iz Beograda i Zagreba mogu biti va`ni na stranicama sarajevskih medija, samo ako progovore koju ru`nu o na{im ljudima, na{im politi~arima i javnim li~nostima. Nekada su tipove poput Darka i Domagoja trpali u ludare a vi sada, pravo pa mikrofon u njihova usta, a oni ga lijepo uzmu pa povedu borbu protiv terorizma i organizovanog kriminala. Jer, oni su Direktorat.

Imate li ikoga normalnog da ove dripce upita gdje im je Direkcija u Beogradu a gdje im je “Institut u Minhenu“?! Ima li neko normalan, da shvati njih dvojica su sami nema tre}eg - moja krivica je {to sam sa takvim ljudima bio tre}i za kafanskim stolom i {to sam se dru`io, gotovo tri godine, sa takvim. Ali sa njima nisam ba{ vidio posla u nekoj borbi protiv terorizma, niti smo imali, na tom planu, zajedni~ke projekte.

I jo{ ne{to: sramim se ispred vas kako mo`ete pitati nekoga iz Beograda za moral na{ih ljudi iz Bosne i Hercegovine; pa Darko Trifunovi} je pokazao u pisanijama o srebreni~koj tragediji da je obi~ni fa{isti~ki imbecil. Valjda toliko znate o njemu?

Sljede}i put ga upitajte: Otkuda mu ku}a na Adi Bojani (Ulcinj, Crna Gora - granica prema Albaniji), u kom{iluku vile Nasera Keljmendija - {ta to on radi sa Naserom: osje}a li se bezbjedan, kao Srbin me|u Albancima - u Crnoj Gori?!

Pitajte ga koliko voli Albance a koliko “bijelo“ bra{no albanskih pekara iz porodice Keljmendi?!

I da zavr{im: nisam ni tajna ni javna policija – nisam kriv ni zaslu`an za ameri~ke uspjehe u borbi protiv terorizma. Neke analize, procjene i studije o tom fenomenu sam pisao: uglavnom po porud`bi i za pare.

Ba{ tako: ali nikada, za svoj rad, na ovom planu, nisam dobio ni konvertibilnu marku u cjeloj Bosni i Hercegovini, niti sam za bilo koga iz BiH, pravio bilo kakav izvje{taj. Od mnogih naru~enih analiza, u proteklih pet godina, `ivio sam uglavnom dobro i napisao nekoliko knjiga iz oblasti dru{tvenih odnosa, bezbjednosti, politi~kog nasilja, terorizma i organizovanog kriminala.

Ni{ta posebno, jer su to samozvane knjige.

Usput, Fahrudin Radon~i} je moj ministar bezbjednosti, bolji od Sadovi}a i Ahmetovi}a a Milorad Dodik je moj favorit i ba{ mi je drag.

Posebno zbog toga {to svojim izjavama zatalasa `abokre~inu {ovinisti~ke javnosti ove zemlje i regiona, tako da niko ne ostane ravnodu{an. Meni je to simpati~no. Jebiga, ba{ volim, kad neko na{, onim govnima iz bijelog svijeta, koji predstavljaju kremu diplomatije u ovoj zemlji, ka`e gdje im je mjesto. A mjesto im je tamo odakle su i do{li.

Po{teno bi bilo da kod nas, budu ono {to su bili tamo, u svojoj zemlji. Niko i ni{ta, dupla nula. Ba{ kao i oni dripci direktori iz Beograda i Zagreba. On nije ucijenjen ~ovjek – jer tako se pona{ati mo`ete samo kad ste ~isti: pred Bogom, pred ljudima i pred euroatlantskim institucijama i organizacijama.

S osobitim re{pektom dostavljam Vam u prilogu cjeloviti tekst Direktorata, poznate Direkcije iz Beograda – koja me je popljuvala stru~no pa smijenila i izbacila sa svih mjesta na kojima nikada nisam bio. Slu`beno priop}enje iz Beograda poslano je sa li~ne mail adrese Domagoja Margeti}a i {aljem vam ga kako biste i sami vidjeli va`nost tog dokumenta, kakve samo mo`ete vidjeti u ustanovama za lije~enje retardiranih osoba a koje su neki novinari prihvatili kao relevantan stav i odluku Antiteroristi~kog direktorata Jugoisto~ne Evrope. Brrrrrr. Da se smrzne{ od strahopo{tovanja.

D`evad Galija{evi} 81

ISPRAVNA-oglasi sedmica:ISPRAVNA-oglasi.qxd

30.1.2013

22:48

Page 9

portal slobodne bosne

najveca tvornica

dnevnih vijesti u bIh www.slobodna bosna.ba

Omot-4:CRNA.qxd

29.1.2013

13:14

Page 78