SLOBODNA BOSNA br. 848

SLU^AJ MINISTRA KURTE[A: MNOGO BRUKE NI OKO ^EGA

NEZAVISNA INFORMATIVNA REVIJA

KALESIJSKI ZVUCI I JAUCI

Jezivo sune}enje Amele B.

Ko {titi misionara, morbidnog ginekologa amatera Enesa Me{i}a www.slobodna-bosna.ba

I

portal slobodne bosne

najveca tvornica

dnevnih vijesti u bIh www.slobodna bosna.ba

Sadrzaj:Sadrzaj.qxd

7.2.2013

1:36

Page 3

SADR@AJ

www.slobodna-bosna.ba podsje}a na nikada zavr{enu istragu 64 INTRIGE OPASNE PO Tu`ila{tva BiH o sli~nom slu~aju na kojem Napad na direktora baleta su insistirali istra`itelji iz Bochuma

20 MILICIJA TRENIRA STROGO]U

@IVOT

Ima li voza~a u “golfu”

Bolj{oj teatra

Skoro bezazleni, “rutinski“ saobra}ajni incident, u kojem je prije 10-ak dana sudjelovalo i slu`beno vozilo ministra MUP-a Federacije PREDRAGA KURTE[A, pretvorio se u ozbiljan dr`avno-sigurnosni problem sa “politi~kom“ pozadinom i posljedicama; na{ novinar istra`io je ovaj bizarni “prekr{ajni“ skandal(~i}) poku{avaju}i saznati {ta se zapravo desilo

Pro{log mjeseca SERGEJ FILIN (42), direktor Baleta najpoznatije ruske pozori{ne ku}e “Bolj{oj teatar“, brutalno je napadnut na putu ku}i a nepoznati po~initelj mu je unakazio lice i o{tetio vid poliv{i ga sumpornom kiselinom; ovaj napad je izgleda samo vrh ledenog brijega jer su proteklih dana u javnost po~eli curiti detalji o spletkama i kriminalu u slavnom pozori{tu gdje se {vercuje ulaznicama i namje{taju unosni poslovi, balerine i baletani se podvode oligarsima, a oponente se mrzi do istrebljenja

50 HANKA PALDUM Kako sam postala `rtva medijskog lin~a U otvorenom razgovoru za “SB“, kraljica bosanskohercegova~ke estrade HANKA PALDUM govori o monstruoznim optu`bama koje su protiv nje plasirali srbijanski mediji uz podr{ku advokata DU[KA TOMI]A, svom ratnom anga`manu, susretima sa MU[ANOM TOPALOVI]EM CACOM i ALIJOM IZETBEGOVI]EM, odnosima sa kolegama iz Srbije...

34 VU^I] OTVARA AFERU KOMGRAP

SLOBODNA BOSNA nezavisna informativna revija IZDAVA^ Pres-Sing d.o.o. Sarajevo Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI] Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVI] Direktor: Erbein RE[IDBEGOVI]

Dodikova imovina pod istragom Prema informacijama koje su dosad dostupne istra`iteljima, beogradska policija u svojim dosjeima ima i podatke koji bi uskoro mogli uzdrmati rukovodstvo Republike Srpske u mnogo ve}oj mjeri nego {to su pro{le nedjelje potresli dr`avni vrh u Srbiji; na{a novinarka otkriva do kojih su malverzacija inspektori do{li ~e{ljaju}i knjige u Dodikovim beogradskim firmama te ko je od njegovih bliskih saradnika prao [ari}eve milione

Ure|uje redakcijski kolegij Novinari Suzana MIJATOVI], Danka SAVI], Mirha DEDI], Nedim HASI], Mirsad FAZLI], Dino BAJRAMOVI], Maja RADEVI] Grafi~ki urednik: Edin SPAHI] DTP: Atif D@IDI] Elvira HAJDAREVI] Lektor: Sedina LON^ARI]

60 ON IMA MEGAHIT Sin velikoga Ive

Sekretar redakcije: Edina MU[OVI] Marketing i prodaja: Amela [KALJI] e-mail: marketing@slobodna-bosna.ba Fotografija: Milutin STOJ^EVI], Mario ILI^I]

Do sada je film VINKA BRE[ANA “Sve}enikova djeca” u Hrvatskoj gledalo vi{e od 140.000 filmofila, ali i “onih drugih”; a dugometra`ni igrani prvijenac na{eg sagovornika u ovom broju “Kako je po~eo rat na mom otoku” najgledaniji je hrvatski film ~ak od 1990. godine

47 NOGOMET Skandal godine Kriminalisti~ka obavje{tajna policija Evropske unije EUROPOL objavila je po~etkom nedjelje {okantna saznanja o skoro 400 namje{tenih utakmica {irom svijeta; SB donosi detalje ovog slu~aja, ali i 7.2.2013. I SLOBODNA BOSNA

Revija izlazi sedmi~no Telefoni: 444-041, 262-630, telefaks: 444-895 Adresa: ^ekalu{a ~ikma 6, Sarajevo Transakcijski ra~uni 1610000015710034 - Raiffeisen BANK HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213 BOR BANKA d.d. 1820000000147912 MOJA BANKA d.d.

137-042-60011444-55 List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasila u Ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednim brojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta od 12.6.2001. [tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac.

Fotografije, rukopisi i prenosivi mediji se ne vra}aju.

PDV broj 200333040003 e-mail: sl.bos@bih.net.ba

Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH

3

MINI MARKET:MINI MARKET.qxd

7.2.2013

1:05

Page 4

MINI MARKET PRIVREDNA (KO)MORA

Nik{i} obe}ao rasteretiti privredu kada se znatnije pove}a broj novouposlenih radnika Delegacija Privredne komore Federacije BiH, predvo|ena predsjednikom Jagom Lasi}em, susrela se nadavno s federalnim premijerom Nerminom Nik{i}em, sugeriraju}i mu na~in rje{avanja nekoliko najkrupnijih ekonomskih problema s kojim se suo~ava ve}i bh. entitet.

Izme|u ostalog, delegacija Privredne komore premijeru je predlo`ila hitno smanjenje razli~itih vrsta fiskalnih i parafiskalnih doprinosa, {to bi stimuliralo poslodavce da otvaraju nova radna mjesta i zapo{ljavaju nove radnike.

Delegacija Privredne komore ostala je zabezeknuta Nik{i}evim odgovorom.

Premijer je naime uzvratio sugestijom da se zamijeni red poteza: da najprije poslodavci znatnije pove}aju broj zaposlenih radnika pa da onda Vlada razmisli o smanjenju doprinosa! (M.A.) Nermin Nik{i}

4

OSUMNJI^ENI ZAGREBA^KI BOMBA[ [TRAJKUJE GLA\U

Vojislav Blažević odbija hranu, infuziju, ne može govoriti i smješten je na intenzivnoj njezi Vojislav Bla`evi}, osumnji~en da je podmetnuo dvije bombe u Zagrebu, ulazi u ~etvrtu sedmicu {trajka gla|u. Trenutno je smje{ten na odjelu za intenzivnu njegu, s njim se ne mo`e komunicirati, a osim hrane, odbija uzimati i infuzije. S vremena na vrijeme, popije tek malo vode.

Ovo je Slobodnoj Bosni potvrdio njegov advokat Branko [eri}, koji nagla{ava da ve} danima nije u stanju ni komunicirati sa klijentom zbog njegovog naru{enog zdravlja.

“Posljednje {to mi je rekao jeste da }e nastaviti {trajk gla|u zbog neosnovanog sumnji~enja“, potvrdio nam je [eri}.

Ina~e, ovaj paraglajder koji je, kako nezvani~no saznajemo, nakon drugog napada, sam i izranjavan sa svog telefona nazvao policiju, prije eksplozije je spasio dijete koje se nalazilo na autobuskom kolodvoru, u sekundama koje su prethodile eksploziji. Zbog ovih nejasno}a vezanih za eksploziju ne prestaju spekulacije o tome da li je Bla`evi} osoba koju policija Republike Hrvatske tra`i, te da li su policajci prilikom hap{enja postupili ishitreno.

Ma kako bilo, porodica se ne ogla{ava od dana hap{enja. Bla`evi}, kojem je jedna od posljednjih suvislih re~enica bila da je nevin, sada nije u stanju ni da govori.

Bla`evi}ev zahtjev da ga puste iz istra`nog zatvora ku}i do po~etka su|enja je odbijen, a njegov advokat se bori da ga koliko-toliko vrati u sam proces su|enja, te ga je zamolio da po~ne pisati.

“Ako ne mo`e pri~ati, rekao sam mu da po~ne pisati obranu. To bi ga moglo natjerati da napokon po~ne uzimati infuziju i malo povrati snagu“, ka`e [eri}.

Nakon Bla`evi}evog hap{enja u Zagrebu je na Markovom trgu eksplodirala jo{ jedna bomba. Po~initelji, jedva punoljetni, su uhap{eni i okvalifikovani kao “djeca koja su to uradila iz obijesti“, ali otac jednog od njih je policajac za kojeg su postojale indicije da je nabavio eksploziv i donio ga ku}i i obu~io svoga sina kako njime rukovati. Prema spekulacijama u zagreba~kim novinarskim krugovima, ali i

TERORISTA ILI @RTVA MONTIRANOG PROCESA Vojislav Bla`evi} {trajkuje gla|u zbog “neosnovanog sumnji~enja”

me|u gra|anima, Vojislav Bla`evi} uhap{en je ishitreno te je nastradao kao kolateralna {teta lokalnih izbora, koji se kod na{ih zapadnih susjeda trebaju odr`ati u ovoj godini, te je jednostavno bio na pogre{nom mjestu i u pogre{no vrijeme. [ta je istina, tek treba da utvrdi pravosu|e, pred kojim Bla`evi} treba da se pojavi. Ali, kako je u izuzetno te{kom psihofizi~kom stanju, jer ulazi u ~etvrtu sedmicu {trajka gla|u, pitanje je kada }e slu~aj i da li }e uop}e do}i do suda i do obrane. Jer, ponavljamo, Bla`evi}a niko sada ne mo`e natjerati da po~ne uzimati infuzije ili jesti, a nemogu}e je da u takvom stanju izlo`i svoju obranu.

Na{ list je uspio i da prona|e njegovu sestru, koja je pristala da govori pod uvjetom anonimnosti.

“Moj brat Vojislav je poprili~no tvrdoglav ~ovjek, a posebno je osjetljiv na nepravdu. Sada se samo bojimo da, ako je rekao da }e {trajkovati gla|u dok se istina ne utvrdi, a policija ni{ta ne radi da ospori prvobitne tvrdnje unato~ dokazima koji skupljaju Vojine kolege, a koji dokazuju da nije kriv, da }e i istrajati i da, najvjerovatnije ne}e ni do~ekati po~etak su|enja“, ka`e zabrinuto i uznemireno Bla`evi}eva sestra za “SB“.

(N. Dikli}) SLOBODNA BOSNA I 7.2.2013.

MINI MARKET:MINI MARKET.qxd

7.2.2013

1:05

Page 5

MINI MARKET FOTO NEDJELJE

MILUTIN STOJ^EVI]

Sjećanje na Markale 5. februar 1994. - 5. februar 2013.

KEC OTVORIO KARTE

Paranoi~ni Nenad Kecmanovi} tvrdi da je ru{enje Dodika re`irao zamjenik ameri~kog ambasadora u BiH Nicholas Hill U za{titu ugro`enog lika i djela predsjednika RS-a Milorada Dodika, me|u prvima je ustao njegov dugogodi{nji prijatelj i dobro pla}eni savjetnik Nenad Kecmanovi}. Prema Kecmanovi}u, “aktuelnu ofanzivu na Dodika sistemati~no priprema i usmerava gospodin Hil (Nicholas Hill, op.aut.) otkako je prije {est meseci stigao u BiH na mjesto zamjenika amabasadora Muna“ (Patrick Moon, amasador SAD u BiH, op.aut.).

Ne navode}i niti jedan opipljivi dokaz, Kecmanovi} tvrdi kako danas diplomata Hill u Sarajevu ima istu zada}u kakvu je svojevremeno imao ameri~ki diplomata Montgomery u Budimpe{ti u slu~aju ru{enja Milo{evi}a. Paranoi~ni Kecmanovi} optu`uje diplomatu Hilla da je “bio taj koji je okupio doma}e medijske, politi~ke, NVO i druge igra~e, izvr{io podjelu sredstava i zadu`enja“ u velikoj akciji ru{enja Dodika!

(M.A.) Nenad Kecmanovi}

7.2.2013. I SLOBODNA BOSNA

5

Iluzije:Iluzije.qxd

7.2.2013

4:02

Page 6

NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE

PET MINUTA SLAVE SR\ANA ALEKSI]A Pi{e: SENAD AVDI]

U rodnom Trebinju Srđan Aleksić nema ulice, parka, osnovne škole, bazena, amaterskog kulturno-umjetničkog društva... koji bi se njegovim imenom zvao; ima samo porodični, intimni spomenik na kojem je neutješni otac Rade dao napisati: “Umro je vršeći svoju ljudsku dužnost“

I

zvjesna, po{tovanja vrijedna, skupina gra|anskih aktivista u Beogradu ovih je dana pokrenula kampanju i adresirala je na tamo{nje gradske vlasti da se jedna ulica (precizirano je i koja - smje{tena u centru glavnog grada Srbije) nazove po Sr|anu Aleksi}u, Trebinjcu kojeg su njegove kom{ije, sugra|ani, srpski vojnici, svirepo, mu~ki ubili po~etkom 1993. godine dok je poku{avao spasiti od lin~a svoga sugra|anina, Bo{njaka Alena Glavovi}a. Ne treba sumnjati - pokojni Sr|an dobit }e ulicu u Beogradu: nakon Sarajeva, Novog Sada, Podgorice, Pan~eva... i u Beogradu }e se jedna ulica njegovim imenom zvati.

Gradona~elnik Beograda je Dragan \ilas, predsjednik Demokratske stranke Srbije. Gradska komisija za spomenike Beograda saop}ava da nema ni{ta protiv. \ilasov prethodnik na ~elu DS-a, biv{i predsjednik Srbije Boris Tadi} odlikovao je Sr|ana Aleksi}a va`nim dr`avnim priznanjem: za Dan dr`avnosti Srbije Aleksi}u je posthumno dodijeljena “Zlatna medalja Milo{a Obili}a“.

Tokom famoznog, medijski spektakularnog beogradskog obra~una predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika i ^edomira Jovanovi}a, lider srpskih Liberala ustreptalo, dramatur{ki nepogre{ivo je sugerisao svom sugovorniku: “Promovi{ite vrednosti, op{teljudske, ali i srpske, za koje je `ivot dao Sr|an Aleksi}, a ne vrednosti koje su branile njegove ubice“! Ljutit je i bijesan bio Dodik, ali ni tri mjeseca nisu pro{la a on je u svoj banjalu~ki Kremlj pozvao Radeta Aleksi}a, ponosnog, stamenog, neutje{nog

Beogradski redatelj Srdan Golubovi}, potvr|eno darovit i anga`iran autor, snimio je igrani film Krugovi posve}en herojsko-tragi~noj sudbini Sr|ana Aleksi}a.

Jedan od scenarista filma je Sr|an Koljevi}, sin predratnog ~lana Predsjedni{tva Bosne i Hercegovine, ratnog potpredsjednika Karad`i}evog Predsjedni{tva Nikole Koljevi}a; koscenarista je bila njegova supruga Melina Pota Koljevi}; o~ito `ena nije na{e gore list. Na Sundance film festivalu, prije desetak dana okon~anom samitu autorskog, neovisnog filma u Sjedinjenim Ameri~kim Dr`avama, Golubovi}evi “Krugovi“ nagra|eni su specijalnom nagradom `irija. Na novinarskoj projekciji ovih dana u Beogradu, “Krugovi“ su rasplakali probranu i pa`ljivo selektiranu publiku. Zvani~na premijera filma bit }e uprili~ena tokom kultnog beogradskog filmskog festivala FEST potkraj ovoga mjeseca. Prije toga }e film biti odvr}en pred publikom na Berlinskom festivalu. Istinsku, pravu premijeru, definitivnu provjeru, ka`e re`iser Golubovi}, njegov }e film imati u Trebinju; tamo gdje je sve i po~elo.

Sva{ta je, generalno dobrog, uspje{nog moglo ispasti od Sr|ana Aleksi}a. Bog ga, ka`u ljudi koji su ga znali, za sva{ta dao: mogao je biti ko{arka{, tata Rade mu bio trener, kao zemljak Dejan Bodiroga. Ili pliva~ koji bi podu~avao Milorada Čavi}a; glumac od kojeg bi u~ili njegovi zemljaci, Hercegovci, Neboj{a Glogovac i Sergej Trifunovi}. Nije i{lo.

Trebinjski heroj ubijen je mu~ki u neravnopr ga ohrab Sr|anovog oca i uru~io mu jedno od ve}ih, presti`nijih, entitetskih priznanja: “Orden ~asti Republike Srpske sa zlatnim zracima“. Je li Dodik posthumno odlikovao Sr|ana Aleksi}a zbog toga {to njegov ~in gra|anske, ljudske hrabrosti cijeni i po{tuje? Ili zato da bi bio “trendy“, da ne bi kaskao, bio off, zaostajao za Tadi}evom Srbijom, \ukanovi}evom Podgoricom, autonoma{kim Novim Sadom i Pan~evom, gradovima koji su se poklonili pred, samoubila~kim ~inom golobradog, plemenitog, ludo hrabrog trebinjskog mladi}a Aleksi}a?

6

U rodnom Trebinju Sr|an Aleksi} nema ulice, parka, osnovne {kole, bazena, amaterskog kulturno-umjetni~kog dru{tva... koji bi se njegovim imenom zvao; ima samo porodi~ni, intimni spomenik na kojem je neutje{ni otac Rade dao napisati: “Umro je vr{e}i svoju ljudsku du`nost“.

Gradona~elnik Dobroslav ]uk, istaknuti ~lan Dodikovih nezavisnih socijaldemokrata, literarni i idejni klon ratnog hazjajina ovoga grada, osumnji~enog ratnog zlo~inca Bo`idara Vu~urevi}a, obe}ava da }e “gradske vlasti izna}i rje{enje koje nikoga ne}e vrije|ati, niti iritirati“.

SLOBODNA BOSNA I 7.2.2013.

Iluzije:Iluzije.qxd

7.2.2013

4:02

Page 7

NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE HEROJSKI HEROJSKI ^IN ^IN II PATRIOTSKI PATRIOTSKI ZLO^IN ZLO^IN

Milorad Milorad Dodik Dodik uru~uje uru~uje orden orden Radetu Radetu Aleksi}u, Aleksi}u, ocu ocu pokojnog pokojnog Sr|ana, Sr|ana, zbog zbog hrabrosti hrabrosti da da se se suprotstavi suprotstavi zlu zlu “ratnog “ratnog ludila” ludila”

Postoji, me|utim, u Trebinju spomenik “Braniocima Trebinja 1991-95“. Na njemu su uklesana imena svih hrabrih branitelja Trebinja u tom presudnom, historijski prelomnom periodu, pored ostalih i jednog od ~etvorice ubica Sr|ana Aleksi}a. Preostala trojica su osu|ena na tri puta po dvije i po godine - odle`ali su nepunih sedam godina; u svakom filmu, {pageti vesternu Sergea Leonea, takvi drumski huligani koji nasmrt iskasape nedu`nog dje~aka bi bili obje{eni ispred obli`njih platana!

Prije tri-~etiri godine, dok pokojni Sr|an Aleksi} nije bio “trendy“, dok njegov “herojski brand“ nije postao regionalno ogledno dobro humanosti, individualne ~asti i hrabrosti, molio sam prijatelja iz Trebinja, Srbina iz {arolike, multietni~ke, starinske familije od ~ije vam se izmije{anosti zamanta, da me odvede na Sr|anov grob. “Pusti“, veli mi, otvaraju}i dvije idealno hladne “Nik{i}ke pive“, “samo }e nas glava zaboljeti, ako ve} mora, neka nas od pive zaboli...“. Ispri~a mi, za mirnodopske prilike urnebesno veselu pri~u, za ratne, istina, smrtonosnu: }a}a mu, negdje usred rata, negdje u ~ar{iji fino popio, pa tek pred ulazom u zgradu skonta

pravnoj borbi protiv “zla“; kako se zvalo to zlo, ko abrivao i {titio? da nema klju~eva; ne mo`e u}i u stan. Svud su okolo rezervisti, srpsko-crnogorsko-lokalni koji brane Trebinje; }a}a ne smije prozvati (“imentovati“) suprugu — muslimanku - po imenu, nego se dere: “Halo gospo|o, vi sa tre}eg sprata, da vi, gospo|o, mo`ete li mi otklju~ati ulazna vrata!?“ Imaju na spomeniku “Oslobodiocima Trebinja 1991-95“, podsjetila je na to uva`ena kolegica Tamara Kaliterna, uklesana i imena oslobodilaca koji su likvidirali dvojicu suboraca Bo{njaka dok su se odmarali nakon vi{ednevnog napada oslobodila~kih srpskih snaga na Dubrovnik. Kolegica Kaliterna to smje{ta u 7.2.2013. I SLOBODNA BOSNA

uhodanu balkansku zlo~ina~ku uravnilovku. Jesu li i te ubice “samo obavljale svoju ljudsku du`nost?“ Raduje i ohrabruje regionalno posthumno, medijsko, umjetni~ko, dr`avno... konsenzualno slavljenje i nagra|ivanje Sr|ana Aleksi}a i njegovog ekstremno herojskog, bolno pojedina~nog vriska protiv divlja{tva, zla, nasilja; treba samo, istine radi, historije pogotovo, ozbiljno i temeljito zahvatiti zlo, njegove korijene, promotore, ciljeve i nakane. Mo`da je od Trebinja i iz Trebinja najlak{e krenuti; u tom gradu ~ak su i zlo~inci uspjeli zadr`ati i sa~uvati prst obraza i mrvu kakve-takve ~asti...

7

Iluzije:Iluzije.qxd

7.2.2013

1:30

Page 8

SVAKA MI JE ZLATNA; SEDAM DANA & LJUDI ^ETVRTAK, 31. JANUAR SANJA VLAISAVLJEVI], certificirana i opunomo}ena promicateljica kulture dijaloga, srednjo{kolska profesorica, osrednjo{kolska kolumnistica, stradalnica u ratu a gubitnica u miru, dala je nesebi~nu javnu

uop}e postoji ijedan cigli, ~ijih bi 500 maraka Akademik tako kategori~ki odbio uzeti!

NEDJELJA, 3. FEBRUAR Hrvatska starleta AVA KARABATI], javlja “Avaz“, posjetila je hotel Radon Plazu, gdje je do~ekana na na~in koji dolikuje takvoj polusvjetskoj ikoni {ampanjcem i prigodnom nagradom. Je li starleta iskoristila priliku da obavi intervju sa ministrom sigurnosti Fahrudinom Radon~i}em, vjerovatno }emo uskoro vidjeti na nekoj skrivenoj kameri...

PONEDJELJAK, 4. FEBRUAR Propustio sam, nenamjerno ako mi se mo`e vjerovati, napisati pohvalu odluci

[A. Kantonalni MUP danas ga je prekr{ajno prijavio Op}inskom sudu, pod osnovom sumnje da je pijan vozio slu`beno auto i bio sukrivac za manju saobra}ajnu nesre}u, nakon koje je napustio “bojno polje“.

Znam da Koki Kurte{u nije do {ege, nije mu, zapravo, ni do ~ega, ali u jednom starinskom vicu, ~ini mi se, sadr`ana je njegova drama. Policajac zaustavila pjanog Muju u autu i tra`i od njega da pu{e u balon. “Jarane, pusti me, nemam ja pojma gdje sam“, petlja Mujo jezikom.

“Gosp odine, kako to sa mnom razgovarate, znate li ko sam ja?“ “Eto, vidi{, burazeru, kakva su vremena do{la: niti ja znam gdje sam, niti ti zna{ ko si?“, pomirljivo }e Mujo.

SRIJEDA, 6. FEBRUAR podr{ku estradalniku FUADU BACKOVI]U, glazbeno-modnom DEEN LADENU. Ohrabruje profesorica Vlaisavljevi} svog biv{eg u~enika degeneracije u Drugoj gimnaziji u njegovim (ko du{a) mehkim internetskim prijetnjama seksualnom odmazdom NED@ADU FAZLIJI, politi~kom rivalu njegovog oca Zaima. Sad mi pomalo do|e `ao malog Fude: uz ovakve senzibilne profesorice, trebalo je ostati normalan i osebi-prisebi!

PETAK, 1. FEBRUAR MIRSAD KEBO, potpredsjednik Federacije BiH, podnio je ostavku na ~lanstvo u Stranci demokratske akcije.

Ubudu}e }e djelovati samostalno, nestrana~ki, autonomno.

Ima li kraja stradanju bo{nja~kog naroda, za{to mu se ovakve kataklizmi~ne, trajno nepopravljive stvari svako malo, u pravilnim razmacima, de{avaju?! Ho}emo li `ivi sutra{nji dan do~ekati? Pita li se iko: kako dalje, kuda i za{to bez Mirsada Kebe?!

Znam ja nas, Kebo ti nas...

SUBOTA, 2. FEBRUAR ABDULAH SIDRAN ponovo u Oslobo|enju tvrdi, ne odustaje, kako mu je HAD@EM HAJDAREVI], knji`evnik i kantonalni poslanik SDP-a BiH, turao u d`ep 500 maraka da bi Veliki Pisac na televiziji pohvalno zborio o njegovoj knjizi.

Pisac to odbio, pa uz najpogrdnije rije~i istjerao, izmr{kao iz svog stana Hajdarevi}a.

Hm, hm... ne znam {ta da mislim o tom slu~aju. Tuc-muc, ne pada mi na pamet ni{ta suvislo {to bih napisao o toj “aferi“.

Sve {to sam o moralu, privatnom, javnom, poslovnom... Had`ema Hajdarevi}a mislio i znao, napisao sam prije deceniju i pol.

Ovo sa Sidranom mi je potpuno otkri}e: nema ba{ na dunjaluku previ{e ljudi, ako 8

DANISA TANOVI]A da svoje mjesto u Kantonalnoj skup{tini Sarajeva prepusti strana~kom kolegi Tariku Haveri}u. Danisu politika nije sudbina, nego gra|anski izbor, nije biznis, nego dru{tveni imperativ.

Tanovi}evo d`entlmensko prepu{tanje poslani~kog mjesta postavilo je nov i dragocjen standard politi~ke kulture i javne odgovornosti: nemogu}e je istovremeno praviti filmove, dobre ili manje dobre, a u “fu{u“ se baviti va`nim politi~kim poslovima.

Podjednako je va`na i vijest da je Danis Tanovi} svoj novi film “Epizoda u `ivotu bera~a `eljeza“, koji }e naredne sedmice biti prikazan u zvani~noj konkurenciji Berlinskog festivala, snimio sa bud`etom koji ne prelazi 20 hiljada eura. Ne postoji re`iserski diletant, pretenciozni lokalni genije u BiH koji }e pristati da svoj “novi filmski projekat“ pokrene bez milion-dva maraka.

Ako, dakle, najnagra|ivaniji re`iser mo`e bez imalo ta{tine, gnjeva i medijske kuknjave snimiti “no budget project“, eto nepremostivog izazova za redateljsku boraniju, kojoj put do svjetske slave spre~ava samo “nedostatak kulturne politike“ i ograni~ena sredstva Fonda za kinematografiju Federacije.

UTORAK, 5. FEBRUAR Ne sti{ava se frka oko federalnog ministra policije PREDRAGA KURTE-

Danima prikupljam dokumentaciju iz sudskog procesa kojeg je prije skoro deset godina protiv Slobodne Bosne i mene na bh. sudovima vodio bjelosvjetski milijarder Filip Zepter “sa prebivali{tem u Monte Karlu, Monaco“, ro|en kao Milan Jankovi} u Bosanskoj Dubici. Zamolila me ameri~ka advokatica, koja pred tamo{njim sudom zastupa Me|unarodnu kriznu grupu (ICG) koju je, tako|er, tu`io g. Zepter/Jankovi}, tra`e}i milionsku satisfakciju za klevetu, du{evne nemire i materijalne {tete koje mu je po~inio izvje{taj ICG-a, da joj po{aljem sarajevski sudski spis o tajnama njegovog uspjeha.

Vra}aju}i se nakon skoro deset godina toj sudskoj literaturi (oslobo|eni smo na Ustavnom sudu BiH Zepterovih optu`bi), nai|em i na ~injenicu da je Jankovi}, prije nego {to }e se transformirati u Zeptera, radio za GENEX, najve}i trgova~ki, uvozno-izvozni lanac u biv{oj SFRJ. U GENEX-u je, ~itam ovih dana, prije 30-ak godina karijeru me|unarodnog biznismena zapo~eo i Rodoljub Radulovi}, “Mi{a Banana“, jedan od klju~nih {efova narko-klana Darka [ari}a, s kojim je aktuelni srpski premijer IVICA DAČI], u vrijeme dok je bio (samo) ministar policije razmjenjivao korisna i svrsishodna saznanja.

Srpski mediji tako|er otkrivaju kako su se Zepter i Radulovi}, stari GENEX-ovi radnici-samoupravlja~i intenzivno dru`ili, na patriotskoj i trendseterskoj bazi tokom boravaka u Beogradu 90-ih godina pro{log vijeka.

Kada se neko ozbiljno zakopa u finansijsko-logisti~ku osnovicu jugoslovenskih ratova, ne}e mu biti te{ko ustanoviti kako je GENEX bio zlo~ina~ka organizacija, koja mo`e ravnopravno stati, rame uz rame, sa Jugoslovenskom narodnom armijom i srbijanskom Slu`bom dr`avne bezbednosti!

SLOBODNA BOSNA I 7.2.2013.

ISPRAVNA-oglasi sedmica:ISPRAVNA-oglasi.qxd

6.2.2013

23:12

Page 4

MINI MARKET 2:MINI MARKET 2.qxd

7.2.2013

1:14

Page 10

MINI MARKET KAKO SE [IRI [PIRI]

HANDRIJA LIPOVA^A

Nikola [piri} dodatno uve}ao svoju pozama{nu privatnu imovinu

SMS porukom da je istupio iz SDP-a Hamdija Lipovača izbezumio svoje partijske kolege

Nikola [piri}, koji je ovih dana ozna~io Beograd kao bazu za ru{enje Milorada Dodika i uporedio ga sa Budimpe{tom u vrijeme ru{enja Slobodana Milo{evi}a, jedan je od najimu}nijih ljudi u SNSD-u.

Pozama{nu imovinu u Banjoj Luci, Sarajevu, Beogradu, Novom Sadu, [piri} je ovih dana uve}ao novim poslovnim prostorom u banjalu~koj ulici Jovana Du~i}a, u zgradi koju gradi Niskogradnja iz Lakta{a. Novi poslovni prostor nalazi se odmah pored zgrade u kojoj [piri} stanuje, a koju je izgradilo isto gra|evinsko preduze}e.

(M.D.)

Premijer Unsko-sanskog kantona i ~lan Predsjedni{tva SDP-a Hamdija Lipova~a je nekoliko sati pred po~etak sjednice Predsjedni{tva SDP-a BiH, koja je odr`ana ove sedmice u Sarajevu, direktorici centrale SDP-a Lidiji Kora} poslao poruku u kojoj je, parafraziramo, stajalo: “Nisam vi{e ~lan SDP-a, pre{ao sam kod @eljka“ i isklju~io mobitel. Poruka je izazvala pravu pometnju me|u ~elni{tvom SDP-a koje pani~no poku{ava zaustaviti osipanje strana~kih redova i prelazak partijskih aktivista u rivalsku partiju @eljka Kom{i}a.

Nekoliko sati trajala je potraga za Lipova~om, pozivan je na sve brojeve telefona na koje ga se mo`da moglo dobiti, no od Lipova~e ni habera. Mimo dnevnog reda, nakon {to se nije javljao na pozive,

Hamdija Lipova~a

uvr{ten je i “slu~aj Lipova~a“, s prijedlogom da se po hitnom postupku isklju~i iz stranke.

No, i prije nego {to se o ovome uop}e i po~elo raspravljati, Lipova~a se pojavio na sjednici, vedar i ~io, i pojasnio kako se samo {alio sa svojim partijskim kompanjonima.

Kojima je njegova {ala itekako prisjela.

(N.H.)

SPIN ^ORBA

Vlasnik BN televizije Trišić zatražio javno izvinjenje Srne zbog objavljivanja vijesti da je pokušao reketirati Dodika

Nikola [piri}

10

Vlasnik BN TV Vlado Tri{i} uputio je zahtjev novinskoj agenciji Srna da se javno izvini BN TV i njenom vlasniku ili }e, u suprotnom, uslijediti tu`ba. Zahtjev je upu}en jer je Srna objavila vijest da je Tri{i} “poku{ao da reketira Milorada Dodika”.

Srna je prije nekoliko dana objavila kako “postoje indicije da je vlasnik BN televizije Vlado Tri{i} poku{ao reketirati Milorada Dodika”.

Tri{i} je, navela je tada Srna, od predsjednika Dodika nedavno, u telefonskom razgovoru, tra`io da sponzori{e “BN” televiziju sa 2 miliona KM za 2013. godi-

nu, da bi Dodik, kako je Tri{i} navodno rekao, bio miran jer u protivnom ne}e biti najmirniji s najgledanijom televizijom.

Srna je jo{ ustvrdila da su “sli~nim medijskim ucjenama bili izlo`eni i neki na~elnici op{tina, ali i ugledni privrednici i drugi koji su svoje pojavljivanje na BN televiziji u pozitivnom svjetlu morali da sponzori{u”.

Simptomati~na je ~injenica da je ovu vijest Srna lansirala samo dan nakon {to je Tri{i} javno objavio snimak prijetnji, psovki i uvreda koje mu je u telefonsku slu{alicu sasuo Milorad Dodik.

(S.L.) SLOBODNA BOSNA I 7.2.2013.

MINI MARKET 2:MINI MARKET 2.qxd

7.2.2013

1:14

Page 11

MINI MARKET Priredila: Ma{a ]osi}

(POLIT)BIRO ZAPO[LJAVANJA

PRO ET CONTRA

Mislite li da potpredsjednik FBiH Mirsad Kebo treba vratiti mandat SDA? SR\AN BLAGOV^ANIN Izvr{ni direktor “TI“

DA/NE Ako bismo i{li logikom da mandat pripada pojedincima, barem po zakonu, onda je moj odgovor ne. A ako bismo slijedili logiku da je on na tu funkciju izabran kao predstavnik politi~ke partije koja ga je nominovala, smatram da bi trebao vratit funkciju toj politi~koj partiji.

NEVEN KAZAZOVI] Vojnopoliti~ki analiti~ar

DA

IBRAHIM NADAREVI] Poslanik u Predstavni~kom domu federalnog Parlamenta

NE Mirsad Kebo nije neposredno biran na izborima 2010. godine ve} je za potpredsjednika FBiH izabran u Parlamentu tako da, istini za volju, on konzumira posredno izabrani mandat koji je pripao stranci SDA. Mi{ljenja sam da ne treba vratiti mandat.

MIRO LAZOVI] Potpredsjednik SDU-a

DA Mi{ljenja sam da treba odstupiti sa funkcije i vratiti mandat partiji jer to je strana~ka funkcija koja

pripada stranci. Potpredsjednika FBiH Mirsada Kebu nisu birali gra|ani ve} ga je stranka postavila na tu funkciju.

JASENKO SELIMOVI] [ef Kluba SDP-a u Parlamentu FBiH

NE Mirsad Kebo ne treba odstupiti sa funkcije i vratiti mandat partiji jer ga na tu funkciju nije izabrala partija, nego ga je izabrao Parlament.

ZVONKO JURI[I] Predsjednik HSP-a

DA Potpredsjednik FBiH Mirsad Kebo treba odstupiti s funkcije potpredsjednika FBiH i vratiti mandat SDA koja ga je na tu funkciju i izabrala kao svog ~lana.

Broj nezaposlenih osoba u Federaciji BiH kontinuirano raste ve} drugu godinu zaredom, mada, ruku na srce, vladaju}a partija SDP ~ini sve {to je u njenoj mo}i da ovaj nepovoljni trend zaustavi ili preokrene, makar kad su u pitanju njeni simpatizeri. Javna i dr`avna preduze}a pod kontrolom SDP-a {irom su otvorila vrata za prijem novih pripravnika sa crvenom partijskom knji`icom.

Najve}i dosada{nji uspjeh, svojevrsni rekord u zapo{ljavanju novih radnika, ostvario je SDP-ov direktor Sarajevskog aerodroma Ivica Veli~an. U kratkom razdoblju otkako je preuzeo direktorsku funkciju, Veli~an je po partijskom zadatku uspio zaposliti 60 novih radnika!

Upu}eni tvrde da bi rezultat Ivice Veli~ana bio jo{ uvjerljiviji da se kojim slu~ajem Sarajevski aerodrom odranije ne suo~ava s hroni~nim problemom prekobrojnih radnika!

(M.A.) Ivica Veli~an

by MARIO BRANCAGLIONI

V

SEDMIcNI POGLED U KRIVO OGLEDALO

Sla`em se da treba da vrati funkciju jer je on na tu funkciju izabran kao ~lan jedne politi~ke partije. Mirsad Kebo napustio je politi~ku partiju koja ga je

postavila na tu funkciju i mislim da bi trebao da odstupi.

Ivica Veli~an najuspje{niji SDP-ov direktor u zapo{ljavanju (nepotrebnih) novih radnika

7.2.2013. I SLOBODNA BOSNA

11

Suzana:TEKST osnova.qxd

6.2.2013

23:47

Page 12

KALESIJSKI ZVUCI I JAUCI (II)

Kada je 22-godišnja AMELA B. iz okolice Busovače u ljeto prošle godine preko interneta upoznala svog budućeg supruga ENESA MEŠIĆA, radikalnog sljedbenika selefijskog pokreta iz sela Donji Rainci kod Kalesije, nije ni slutila da će se njezina ljubavna veza pretvoriti u najgoru noćnu moru; “SB“ otkriva kako je naivna djevojka postala žrtva vjerskog fanatika i kakve je strašne psihičke i fizičke torture proživjela dok je bila zatočena u izoliranoj vehabijskoj zajednici u selu Dubnica kod Kalesije

HOROR U DUBNICI

Pi{e: SUZANA MIJATOVI]

N

ije pro{la ni godina dana otkako su u prolje}e 2012. gotovo svi vode}i doma}i i strani mediji objavili vijest o tragi~noj sudbini mlade Njemice Bettine Carle Siegner, koju je bra~ni par Milenko i Slavojka Marinkovi} osam godina dr`ao zarobljenu u zaseoku Karavlasi kod Kalesije, a iz tog je dijela BiH stigla jo{ jedna, jednako potresna pri~a. Otkrili su je pro{log vikenda novinari Dnevnog avaza, koji su prvi objavili {okantne informacije o pacijentici Ameli B., koja je s te{kim tjelesnim ozljedama 6. januara iz bolnice u Travniku dovezena u Klini~ki centar Univerziteta u Sarajevu. Nesretna 22godi{nja djevojka iz okolice Busova~e hitno je operirana na Klinici za ginekologiju u Sarajevu, gdje su joj lije~nici, uz saniranje stravi~nih povreda genitalija, navodno morali obaviti i abortus.

Poslije dvadesetodnevnog lije~enja u 12

VEHABIJA, ”GINEKO Sarajevu, Amela B. je premje{tena na Kliniku za psihijatriju bolnice u Tuzli, kako bi se uz stru~nu lije~ni~ku pomo} oporavila od posljedica jezivog fizi~kog i psihi~kog zlostavljanja svog nevjen~anog supruga Enesa Me{i}a.

LJUBAV PREKO @ICE Amela B. je Enesa Me{i}a upoznala u ljeto pro{le godine, preko interneta, i ne slute}i da je njezin tajanstveni udvara~ zapravo zalu|eni radikalni sljedbenik selefijskog pokreta. Navodno su nakon

intenzivne internet-komunikacije koja je trajala mjesecima dogovorili da Amela B. do|e u selo Donji Rainci kod Kalesije, gdje je ~ekao budu}i “mlado`enja“. I mada se nije nadala takvom izabraniku, nesretna je djevojka odlu~ila da se u rodno selo kod Busova~e ne vra}a. Bez velike mogu}nosti izbora - poti~e iz skromne, siroma{ne obitelji, dijete je razvedenih roditelja, Amela je pristala na nova `ivotna pravila koja je ubrzo nametnuo suprug. Nakon {erijatskog vjen~anja obukla je burku, potpuno se posvetila vjeri, prekinuv{i SLOBODNA BOSNA I 7.2.2013.

Suzana:TEKST osnova.qxd

6.2.2013

23:47

Page 13

NADRIHOD@E I PRIU^ENI GINEKOLOZI

KOLOG�, FANATIK, MONSTRUM Nesretnoj Ameli B. te{ke, po `ivot opasne ozljede genitalija, nanio je suprug Enes Me{i} pri poku{aju primitivnog obrezivanja no`em!!! najprije svaki kontakt sa susjedima i poznanicima.

No, uskoro je Me{i} svojoj mladoj `eni zabranio da izlazi iz ku}e, a potom je po 7.2.2013. I SLOBODNA BOSNA

njegovom nare|enju prestala zvati ~ak i ~lanove najbli`e rodbine. Amela B. je, daleko od obiteljskog doma, u izoliranoj vehabijskoj komuni u selu Dubnica kod

Kalesije, vrijeme provodila kao zato~enica svog mu`a Enesa Me{i}a, zatvorena iza ~etiri zida, bez ikakvog dodira sa spoljnim svijetom. Njezina obitelj nije ni slutila 13

Suzana:TEKST osnova.qxd

6.2.2013

23:48

Page 14

KALESIJSKI ZVUCI I JAUCI (II) kakvom je stra{nom teroru raspame}enog fanatika bila izlo`ena.

I mada }e o paklu kroz koji je pro{la, nakon {to se oporavi, samo ona mo}i svjedo~iti, sude}i prema zate~enim ozljedama, Amela je bila krvni~ki pretu~ena, sa modricama po cijelom tijelu. Najgore je, po `ivot opasne povrede, kakve ni najiskusniji lije~nici u svojoj karijeri nisu vidjeli, zlosretna `ena imala na genitalijama.

Pretpostavlja se da je naivnu, nemo}nu `rtvu masakrirao njezin mu`, pri poku{aju primitivnog obrezivanja no`em, koje je uradio on sam, zalu|en vjerskim tuma~enjima o uskra}ivanju prava na seksualni u`itak `enama koje je ~uo od fanati~nih vjerskih vo|a u Dubnici, ~iji je sljedbenik postao prije nekoliko godina. Prema jo{ uvijek nepotvr|enim informacijama, Enes Me{i} je poslije brutalnog poku{aja genitalnog saka}enja, Amelu B. jo{ nekoliko dana dr`ao zatvorenu u ku}i, uskrativ{i joj lije~ni~ku pomo}. Tek kada je `ena, zbog nepodno{ljivih bolova i obilnog krvarenja po~ela gubiti svijest, pozvao je njezinog oca Mufida B., nakon ~ega su je zajedno odveli u travni~ku bolnicu.

Dodajmo tome da je javnost zaprepastila o~eva izjava data novinarima Avaza.

“Ta~no je da moja k}erka Amela ima modrice po tijelu, da je o{i{ana i da joj je ura|en abortus. Stanje u kojem sam je zatekao bilo je u`asno i mislim da se radi o podmetnutim sihirama“, izjavio je Mufid B., uz napomenu da je policija obavije{tena o povredama i da su on i njegov “zet“ Enes Me{i} pozvani na policijsko saslu{anje.

KRVAVA TRADICIJA

U svijetu se godišnje obreže oko dva milijuna žena Procjenjuje se kako se u svijetu godi{nje obre`e oko dva milijuna `ena, najvi{e na sjeveroistoku Afrike i Bliskom istoku, gdje se genitalno saka}enje djevojaka obavlja iz tradicijskih i vjerskih razloga. No, zbog velikog broja emigranata, sa tim se problemom sve vi{e susre}u i u zapadnoeuropskim zemljama, Australiji i SAD-u, unato~ strogim zakonskim zabranama. Srbijanski mediji su prije {est godina objavili potresna svjedo~enja o obrezivanju nekoliko `ena iz Sand`aka, koje su tom bolnom ritualu bile natjerane od svojih mu`eva vehabija. U BiH,

me|utim, nema zvani~nih podataka o broju `ena ~iji je spolni organ osaka}en, premda je takvih slu~ajeva zasigurno bilo za vrijeme rata, u Srednjobosanskom i Zeni~ko-dobojskom kantonu, nakon dolaska mud`ahedina i pojedinih islamskih humanitarnih organizacija, ~iji su djelatnici otvoreno zagovarali obrezivanje djevoj~ica. Slobodna Bosna je ranije, prije nego {to je bh. javnost {okirala tragi~na sudbina Amele B. iz Busova~e, pisala o zlostavljanju `ena u selu Gornja Mao~a, kojima su “{ejhovi istjerivali d`ine i {ejtane“ sjeku}i ih `iletom po le|ima...

POLICIJA REAGIRA POD PRITISKOM MEDIJA Kako nam je, me|utim, zvani~no potvr|eno u MUP-u Tuzlanskog kantona, Enes Me{i} jo{ uvijek nije priveden, iako je nevjen~anoj supruzi nanio zastra{uju}e, po `ivot opasne ozljede?! Da situacija bude jo{ gora, u tuzlanskom MUP-u ka`u da nikada

SAKA]ENJE @ENA Obrezivanje djevojaka jo{ uvijek se vr{i na sjeveroistoku Afrike i Bliskom istoku

nisu dobili nikakvu prijavu do sada nezapam}enog slu~aja nasilja nad `enom, koje je

motivirano radikalnim vjerskim uvjerenjima, nego da su istragu pokrenuli po

SELEFIJSKA KOMUNA NA PADINAMA MAJEVICE Vehabije su u jesen 2011. od prijeratnih stanovnika srpske nacionalnosti otkupili desetke ku}a i sagradili mesd`id u Dubnici 14

SLOBODNA BOSNA I 7.2.2013.

Suzana:TEKST osnova.qxd

6.2.2013

23:48

Page 15

NADRIHOD@E I PRIU^ENI GINEKOLOZI OPASNE OPASNE PORUKE PORUKE

Samozvani Samozvani {ejh {ejh Nusret Nusret Imamovi} Imamovi} podu~avao podu~avao je je svoje svoje sljedbenike sljedbenike ii kako kako da da postupaju postupaju sa sa `enama `enama

TAJNE GROBNICE

U Gornjoj Maoči ne prijavljuju smrtne slučajeve, umrli se sahranjuju u neoznačenim grobovima Tijekom istrage koju je Tu`iteljstvo BiH otvorilo nakon teroristi~kog napada Mevlida Ja{arevi}a na Ambasadu SAD-a u Sarajevu, otkriveno je kako su proteklih godina u Gornjoj Mao~i umrla tri stanovnika. Osim {to smrtni slu~ajevi nikada nisu prijavljeni nadle`nim op}inskim organima, pa se tako ne zna ni od ~ega su mje{tani Mao~e preminuli, svi su ukopani na lokaciji koju je odredio {ejh

PROTIV PROTIV LJUDSKIH LJUDSKIH II BO@IJIH BO@IJIH ZAKONA ZAKONA Unato~ Unato~ upozorenju upozorenju inspekcije inspekcije ii tradiciji tradiciji bosanskih bosanskih muslimana, muslimana, mrtvi mrtvi se se uu Gornjoj Gornjoj Mao~i Mao~i sahranjuju sahranjuju bez bez oznaka oznaka

7.2.2013. I SLOBODNA BOSNA

Nusret Imamovi}. Imamovi}, koji je i predvodio d`enaze, kasnije je naredio da grobna mjesta ne smiju imati nikakvih obilje`ja. Iako je op}inska inspekcija iz Srebrenika i Br~ko Distrikta zabranila stanovnicima Gornje Mao~e da mrtve sahranjuju na livadama umjesto na grobljima, u selu je, navodno, nedavno ponovno na neozna~enom mjestu ukopana jo{ jedna umrla osoba.

slu`benoj du`nosti, nakon {to je vijest o potresnoj sudbini Amele B. objavljena u medijima. U istragu su, pored tuzlanskih policajaca, kako doznajemo uklju~eni i pripadnici MUP-a Sarajevskog, Srednjobosanskog i Zeni~ko-dobojskog kantona, ali je posve izvjesno da policijski inspektori, {to je jo{ jedna pora`avaju}a ~injenica, trenutno raspola`u sa manje podataka od novinara.

Prema informacijama do kojih je do{la Slobodna Bosna, Enes Me{i} je jedan od najagresivnijih i najfanati~nijih pripadnika vehabijske zajednice u selu Dubnica i slijepo odan njihovom duhovnom vo|i Nusretu Imamovi}u. Me{i} i Imamovi} se poznaju godinama, budu}i da je samopr ogla{eni vjerski lider iz Gornje Mao~e porijeklom iz Lipovica, naselja koje se nalazi u neposrednoj blizini rodnog Me{i}evog sela. Po d sjetimo da smo prije vi{e od godinu dana prvi objavili strogo ~uvanu tajnu o formiranju nove selefijske komune u selu Dubnica kod Kalesije, ure|ene po strogim {erijatskim pravilima kakva vrijede za stanovnike Gornje Mao~e.

Pisali smo i da je realizacija tog projekta zapo~ela u prolje}e 2011. i da su vehabije, novcem koji poti~e iz njihove centrale u Be~u, ve} do jeseni iste godine od prijeratnih stanovnika srpske nacionalnosti otkupile desetine ku}a, vi{e od dvadeset dunuma zemlje i sagradile mesd`id. Pojasnimo i kako je selo Dubnica od Kalesije udaljeno dva-tri kilometra, nalazi se na padinama planine Majevice i iza ovog naselja nema nastavka seoskog puta, niti drugih ku}a.

HOD@A KERAMI^AR Jednako kao i u slu~aju Gornje Mao~e, geografski polo`aj Dubnice za njezine je nove `itelje bio idealan, jer je zajednica posve izolirana od ostatka civiliziranog svijeta. Iako u Dubnici boravi povremeno, Nusret Imamovi} ima najve}i autoritet me|u tamo{njim stanovnicima, me|u kojima je i Enes Me{i}. Imamovi} je upravo Me{i}u povjerio da, zajedno sa jo{ jednim njegovim zalu|enim sljedbenikom Mehom Huki}em, pro{le godine formira mesd`id u selu Me|a{i kod Kalesije, kako bi njihova “bra}a“ iz okolnih naselja imala adekvatno mjesto za molitvu. U odsustvu Nusreta Imamovi}a, molitve u mesd`idu u Dubnici, opet, obavlja Adin Arifovi}, koji je po zanimanju kerami~ar?! Pretpostavlja se da je neuki i brutalno nasilni Enes Me{i} o obavezi obrezivanja `ena u islamu ~uo upravo od takvih, samoprogla{enih {ejh ova, misionara prije nego {to je uzeo no` u ruke i sadisti~ki svirepo osakatio svoju suprugu.

15

Asim:TEKST osnova.qxd

6.2.2013

23:56

Page 16

EKSKLUZIVNO

Misteriozna grupacija “Haden SA“ iz Luksemburga u kratkom razdoblju od samo nekoliko mjeseci postala je najveći dioničar sarajevskog Bosnalijeka; “Slobodna Bosna“ uspjela je razotkriti za koga Haden kupuje dionice Bosnalijeka i ko su glavni akteri preuzimanja najveće farmaceutske kompanije u BiH

BOSNALIJEK PREUZIMA RUSKA KOMPANIJA IMPHARM! Pi{e: ASIM METILJEVI]

I

za misterizine grupacije Haden SA, iz Luksemburga, koja je u kratkom razdoblju od samo nekoliko mjeseci postala najve}i pojedina~ni dioni~ar sarajevskog Bosnalijeka, krije se ruska veletrgovina lijekovima Impharm! Luksembur{ka grupa Haden SA nije investitor nego samo posrednik u preuzimanju

kontrolnog paketa dionica najve}e farmaceutske kompanije u BiH.

SUKOB BIV[IH ORTAKA Prema pouzdanim informacijama Slobodne Bosne, operaciju preuzimanja Bosnalijaka osmislio je dugogodi{nji predstavnik Bosnalijeka u Moskvi Nedim Uzunovi}, kojeg je ranija uprava Bosnalijeka na ~elu s Edinom Arslanagi}em sredinom protekle godine najprije smijenila s pozicije direktora zastupni{tva u Moskvi a potom i

HADEN SA - FINANSIJSKI AGENT Dokument s oficijelne web stranice ruske kompanije Imfarm koji dokazuje da je investiciona grupa Haden SA njihov finansijski posrednik 16

prijavila policiji “zbog nestanka dokumenata o osnivanju i registraciji predstavni{tva, kao i pe~ata, klju~eva i slu`benog automobila“.

Upravo smjena i prijava Uzunovi}a policiji pokrenula je kasnije burne doga|aje u profitabilnoj sarajevskoj kompaniji.

Donedavni direktor Bosnalijeka Edin Ars- SLOBODNA BOSNA I 7.2.2013.

Asim:TEKST osnova.qxd

6.2.2013

23:56

Page 17

SLOBODNA BOSNA RAZOTKRILA MISTERIJU ”HADEN”

ZAVR[NI OBRA^UN NIK[I]A I ARSLANAGI]A Vlada Federacije BiH na dobrom je putu da preuzme punu kontrolu nad Bosnalijekom

Operaciju preuzimanja Bosnalijeka osmislio je Nedim Uzunovi}, uz pre{utnu suglasnost svog prijatelja, federalnog premijera Nermina Nik{i}a 7.2.2013. I SLOBODNA BOSNA

17

Asim:TEKST osnova.qxd

6.2.2013

23:57

Page 18

EKSKLUZIVNO lanagi} i donedavni direktor predstavni{tva Bosnalijeka u Moskvi Nedim Uzunovi} tijesno su sura|ivali skoro punu deceniju.

Uzunovi} je u Rusiji razvio solidan biznis od 2000. godine do danas prodaja Bosnalijekovih proizvoda na velikom tr`i{tu Rusije neprestano je rasla pa Rusija ve} nekoliko posljednjih godina slovi kao najva`nije izvozno tr`i{te Bosnalijeka.

Ukupan bruto promet Bosnalijeka u protekloj godini prema{io je 112 miliona KM, pri ~emu je udio ruskog tr`i{ta u ukupnom prihodu Bosnalijeka iznosio blizu 40 posto!

Odli~ni poslovni rezultati ostvareni u Rusiji kod Uzunovi}a su probudili ambiciju da preuzme kormilo sarajevske kompanije ~iji je direktor Edin Arslanagi} ranije najavio odlazak u penziju. Uzunovi}u je na ruku i{la i ~injenica da se Arslanagi} odranije nalazi u nemilosti Vlade Federacije BiH, koja je sve do pojave Hadena bila najve}i pojedina~ni suvlasnik u Bosnalijeku. Prije tri godine, Vlada Federacije BiH namjeravala je svoj vlasni~ki udio (oko 20 posto) u Bosnalijeku prodati ameri~koj farmaceutskoj kompaniji Alvogen, no Arslanagi} je se tome odlu~no usprotivio, uspjev{i na svoju stranu pridobiti najve}i dio ostalih suvlasnika kompanije.

Jo{ vi{e od toga, Uzunovi}a je osokolila ~injenica da je u prolje}e 2011. godine kormilo federalne Vlade preuzeo njegov dugogodi{nji zavi~ajni prijatelj Nermin Nik{i}, s kojim je razvijao neke poslovne projekte na Bora~kom jezeru ponad rodnog Konjica, nalik projektima koje je Arslanagi} kapitalom Bosnalijeka razvijao na Bjela{nici.

POLITI^KO-MEDIJSKA OPSADA BOSNALIJEKA Ravno godinu nakon preuzimanja premijerskog mandata Nik{i} je krenuo u akciju stavljanja Bosnalijeka pod kontrolu, ~iji je krajnji cilj bila smjena aktuelne

LI^NA KARTA RUSKOG INVESTITORA

Haden SA je finansijski agent ruskog Impharma Impharm (puni naziv Imperija Farma) osnovan je privatnim kapitalom prije 15-ak godina u Sankt Peterburgu, nekada{njem Lenjingradu, kao regionalni distributer i veletrgovac lijekovima i medicinskom opremom. Impharm se kasije pro{irio na skoro cijelo rusko tr`i{te i trenutno zauzima desetu poziciju na listi najve}ih ruskih trgovaca lijekovima. Najve}u ekspanziju Impharm je ostvario protekle godine kada je posredstvom vlastite

Tek tada na scenu stupa misteriozna investicijska grupa Haden AS iz Luksemburga.

FANTOMSKI INVESTITORI IZ LUKSEMBURGA

POSLOVNO [IRENJE Generalni direktor Impharma Gurtskaya Omar Guramovich

uprave Bosnalijeka predvo|ene Arslanagi}em i instaliranje nove uprave na ~elu s Nedimom Uzunovi}em.

No, i ovaj okr{aj s federalnom Vladom Arslanagi} je okon~ao u svoju korist.

Uprkos sna`nim medijsko-politi~kim udarima, uspio se nekako odr`ati u sedlu Bosnalijeka, prisiliv{i pora`eni tandem Nik{i}-Uzunovi} da osmisli novu strateguju preuzimanja Bosnalijeka.

RUSI NADOMAK KONTROLNOG PAKETA

Impharm i Vlada FBiH kontroliraju 42 posto dionica Bosnalijek je u protekoj godini ostvario solidne poslovne rezultate: ukupni promet porastao je za oko 5 posto i prema{io je iznos od 112 miliona KM, od ~ega je ve}i dio prihoda (oko 65 posto) ostvaren na inostranim tr`i{tima. Neto dobit Bosnalijeka u protekloj gdoini iznosila je oko 6,5 miliona KM. Bosnalijek upo{ljava 806 radnika, od kojih 174 radi u Bosnalijekovim

18

finansijske agencije Haden SA preuzeo nekoliko manjih distributera, me|u kojima je najve}i Erkafarm, s golemom mre`om maloprodajnih objekata diljem Rusije.

Impharm upo{ljava ne{to vi{e od 1.000 radnika, raspola`e s mre`om od 32 predstavni{tva u svim ve}im gradovima Rusije i ostvaruje godi{nji bruto promet vrijedan oko 900 miliona dolara.

Generalni direktor kompanije etni~ki je Gruzijac - Gurtskaya Omar Guramovich.

predstavni{tvima u svijetu. Tri najve}a suvlasnika u Bosnalijeku su: Haden SA 23,07 posto, Vlada Federacije BiH 19,3 posto i Libijski fond s udjelom od 8,7 posto.

Preostale dionice dr`e investicioni fondovi, banke i mali dioni~ari, me|u kojima je i donedavni direktor Bosnalijeka Edin Arslanagi}, s vlasni~kim udjelom od 0,4 posto.

U nekoliko navrata, od oktobra protekle do sredine januara ove godine, Haden SA je preko Sarajevske berze uspio kupiti tri vrijedna paketa Bosnalijekovih dionica i pozicionirati se kao vode}i akcionar sarajevske kompanije s vlasni~kim udjelom od 23 posto. Prema nezvani~nim podacima, u dosada{nju operaciju preuzimanja Bosnalijekovih dionica Haden SA je ve} investirao oko 20 miliona KM, s krajnim ciljem da u narednih mjesec-dva preuzme jo{ najmanje desetak posto dionica, kako bi zajedno s vladinim paketom dionica obezbijedio ve}insko pravo odlu~ivanja u Bosnalijeku {to, pored ostalog, podrazumijeva i smjenu aktuelne i postavljanje nove uprave koju bi predvodio Nedim Uzunovi}.

Ruska kompanija Impharm, ~ijim kapitalom Haden SA kupuje Bosnalijekove dionice, primarno se bavi veleprodajom lijekova i medicinske opreme, a kako ni u Rusiji a ni negdje drugdje nema u vlasni{tvu neku tvornicu lijekova, mo`e se osnovano pretpostaviti da }e u trenutku povoljne tr`i{ne konjukture preprodati dionice Bosnalijeka do kojih je ina~e do{la po izrazito niskoj cijeni.

Impharm je deseti po snazi distributer lijekova u Rusiji s godi{njim prometom od oko 900 miliona dolara. Ubraja se u red najbr`e rastu}ih ruskih kompanija u svom sektoru, o ~emu svjedo~i i ~injenica da je tokom posljednjih desetak mjeseci kupio nekoliko manjih ruskih distributera i trgovaca lijekovima, pri ~emu je sve poslovne transakcije izveo posredstvom vlastitog finansijskog agenta - tvrtke Haden SA. SLOBODNA BOSNA I 7.2.2013.

Skandal:Skandal.qxd

6.2.2013

22:56

Page 20

SKANDAL NEDJELJE

Uprkos činjenici što je naučna analiza prije više od deceniju nedvosmisleno ustanovila da je sve što je napisao prof. Faruk Mekić čisti plagijat, to nije omelo profesora-prepisivača u akademskoj karijeri

Drsko prepisivanje Faruka Mekića nagrađeno najprije mjestom dekana Šumarskog fakulteta, a zatim i mjestom prorektora UNSA! AKADEMIK AKADEMIK COPY COPY - PASTE

Faruk Faruk Meki}, Meki}, biv{i biv{i dekan dekan {umarskog {umarskog fakulteta fakulteta ii aktuelni aktuelni prorektor prorektor Univerziteta Univerziteta uu Sarajevu Sarajevu

Pi{e: MIRSAD FAZLI]

S

kandali i korupcija ne prestaju potresati Univerzitet u Sarajevu! Izbor Faruka Meki}a za prorektora UNSA samo je posljednji u nizu skandala koje novoizabrani rektor Muharem Avdispahi} proizvodi sa svojim pomaga~ima. Naime, Faruk Meki} je 2000. godine, u Izvje{taju za Nastavno-nau~no vije}e [umarskog fakulteta, nedvsmisleno i krajnje argumentovano progla{en vi{estrukim plagijatorom.

Komisija od pet priznatih profesora, sa me|unarodnim referencama, utvrdila je da su tri Meki}eve knjige najobi~niji plagijati, ali ovaj visokopozicionirani SDA-ov du`nosnik zbog toga nije trpio nikakve konzekvence.

Naprotiv, prema kod nas ustaljenoj praksi, kao najgori, on je progla{en 7.2.2013. I SLOBODNA BOSNA

najboljim i izabran u zvanje redovnog profesora, a potom i za dekana [umarskog fakulteta. Po{to je bio najneuspje{niji dekan ovog fakulteta, Muharem Avdispahi} ga je, za nagradu, postavio na mjesto prorektora, gdje sada svoja plagijatorska iskustva, valjda, treba da aplicira na cijeli Univerzitet. Avdispahi} je time Univerzitet u Sarajevu u~inio jedinstvenim univerzitetom u svijetu, jer je skoro sigurno da je to jedini primjer gdje je dokazani plagijator postao prorektor.

Nevjerovatno je da o ovom skandaloznom izboru {uti cijela akademska zajednica, a da ministar Damir Marjanovi}, koji je najavio borbu sa korupcijom, i dalje svojom inertno{}u podr`ava produciranje skandala koji Univerzitet u Sarajevu sve vi{e bacaju u bezdan provincijalizma i nezakonitosti. Muharem Avdispahi}, nakon {to je na Univerzitetu uspio naru{iti svaki

segment akademizma, sada je i jasno pokazao da njegov cilj jeste razvoj korupcije na ovoj instituciji, {to za rezultat treba da ima mogu}nost njegovog materijalnog probitka. Ovo posljednje je nedavno i pokazao, ispla}uju}i svojoj supruzi enormne honorare iz sredstava Rektorata, a na ime fiktivnih poslova koji nikako ne mogu biti opravdani satima rada.

Faruku Meki}u, ipak, treba odati priznanje. On je svojim (p)lagijatima pokazao svu nemo} akademske zajednice, nesposobnost ministra Marjanovi}a i nezainteresiranost nadle`nih da zaustave divljanje plagijatorstva i korupcije na UNSA. U svakoj iole normalnoj zemlji, Faruk Meki}, poslije plagiranja radova, ne bi mogao biti ni portir na univerzitetu, a kod nas je dobio priliku da plagijatorstvo definitivno uspostavi kao uslov napredovanja i pravljenja karijere!

19

Koka:TEKST osnova.qxd

7.2.2013

0:00

Page 20

MILICIJA TRENIRA STROGO]U

Skoro bezazleni, “rutinski“ saobraćajni incident, u kojem je prije 10-ak dana sudjelovalo i službeno vozilo ministra MUP-a Federacije PREDRAGA KURTEŠA, pretvorio se u ozbiljan državno-sigurnosni problem sa “političkom“ pozadinom i posljedicama; naš novinar istražio je ovaj bizarni “prekršajni“ skandal(čić) pokušavajući saznati šta se zapravo desilo

SLU^AJ MINISTRA KURTE[A MNOGO BRUKE NI OKO ^EGA Sarajevska policija prijavila ministra Kurte{a za “prekr{aj“, slijedi novi politi~ko-sudski okr{aj Pi{e: MIRSAD FAZLI] Foto: MILUTIN STOJ^EVI]

S

arajevskoj kantonalnoj policiji, nakon provo|enja opse`ne istrage, bilo je potrebno sedam dana da utvrdi ono {to je svakom iole upu}enom stanovniku glavnog grada, bilo odmah jasno - da je ministar unutra{njih poslova Vlade Federacije BiH Predrag Kurte{, ipak, upravljao slu`benim vozilom Golf V u koji je 28. januara na Marindvoru udarila voza~ica Pola Amina Had`i}. Nakon provedene istrage utvr|eno je kako je Kurte{ u~estvovao u spomenutoj saobra}ajnoj nesre}i te je protiv njega, ali i voza~ice Pola Amine Had`i} podnesena prekr{ajna prijava Op}inskom sudu u Sarajevu.

slu`benog voza~a MUP-a Adnana Zubovi}a koji je svjedo~io kako je on, a ne ministar Kurte{, upravljao vozilom koje je sudjelovalo u sudaru. Amina Had`i}, koja je skrivila nesre}u, odmah je ustvrdila kako je ministar Kurte{ bio za upravlja~em, a to je potvrdio i njen otac Fuad Had`i}, koji se odmah na{ao na mjestu udesa. Ekipi za uvi|aj sarajevskog MUP-a se, me|utim, kao drugi sudionik predstavio Adnan Zubovi}, slu`beni voza~ ministra Kurte{a.

Kako nezvani~no saznajemo, policajci MUP-a Kantona Sarajevo bezuspje{no su poku{avali stupiti u kontakt sa ministrom Kurte{om koji je isklju~io mobitel, a policijska patrola upratila je ministra koji je mjesto nesre}e napustio u drugom slu`benom vozilu, kojim se dovezao Zubovi}. Nakon udesa ministar Kurte{ drugi slu`beni automobil parkirao je na Ko{evskom brdu u Ulici Zuke D`umhura

gdje su ga policajci, opet bezuspje{no, ~ekali do {est sati ujutro narednog dana.

Tek u utorak u ranim popodnevnim satima ministar Kurte{ dao je izjavu “na okolnosti“ svog (ne)u~e{}a u saobra}ajnoj nesre}i u sjedi{tu saobra}ajne policije u Sarajevu.

“Ja sam u svojstvu svjedoka, kad sam pozvan da to u~inim, dao izjavu Jedinici za saobra}aj MUP-a Kantona Sarajevo, u kojoj sam naveo da nisam upravljao tim vozilom u momentu nezgode“, izjavio je ministar Kurte{ dodav{i da insinuacije, ali i notorne la`i koje su javno izno{ene u vezi s ovim slu~ajem nemaju nikakvog osnova niti upori{ta. Ovu izjavu ministar Kurte{ dao je u vrijeme kada su njegovi posrednici jo{ uvijek pregovarali sa porodicom Had`i}, odnosno sa Fuadom Had`i}em, o mogu}oj promjeni iskaza i (ne)spominjanju Predraga Kurte{a kao voza~a i u~esnika u saobra}ajnoj nesre}i.

ULAZIM NA IZLAZE Amina Had`i} 1. februara Op}inskom sudu u Sarajevu prijavljena je jer nije prilagodila brzinu uslovima na cesti odnosno jer je skrivila saobra}ajnu nesre}u udariv{i svojm vozilom u zadnji dio slu`benog vozila federalnog MUP-a.

Predrag Kurte{ je sukladno ~lanu 154. stav 1. zakona o saobra}aju prijavljen zbog napu{tanja mjesta nesre}e. A odmah nakon nesre}e po~ele su spekulacije o tome ko je zapravo sjedio za upravlja~em slu`benog vozila Golf V, ministar Kurte{, ili pak njegov slu`beni voza~ Adnan Zubovi}.

Prema zvani~nim podacima iz provedene istrage gdje su kori{}eni i snimci nadzornih kamera, utvr|eno je da je ministar Kurte{ nakon nesre}e pobjegao iz vozila te se sakrio u jedan od obli`njih ulaza, odakle je, pretpostavlja se, nazvao 20

MJESTO MJESTO NESRE]E NESRE]E

Slupani Slupani Polo Polo Amine Amine Had`i} Had`i}

SLOBODNA BOSNA I 7.2.2013.

Koka:TEKST osnova.qxd

7.2.2013

0:00

Page 21

IMA LI VOZA^A U “GOLFU”

MINISTAR U ZALASKU

Predrag Predrag Kurte{, Kurte{, ministar ministar unutarnjih unutarnjih poslova poslova FBiH, FBiH, zape~atio zape~atio je je svoju svoju politi~ku politi~ku karijeru karijeru

7.2.2013. I SLOBODNA BOSNA

21

Koka:TEKST osnova.qxd

7.2.2013

0:00

Page 22

MILICIJA TRENIRA STROGO]U

Dakle, nema nikakve sumnje da je voza~ica Pola Amina Had`i} kao voza~a slu`benog vozila federalnog MUP-a prepoznala ministra Predraga Kurte{a.

Naime, nakun sudara Amina Had`i} iza{la je iz svog vozila kao i voza~ Golfa V koji se predstavio kao ministar MUP-a Predrag Kurte{ i tom prilikom joj je rekao kako }e on sve to srediti samo da ona skloni svoje vozilo sa ceste, odnosno sa mjesta gdje je ostvaren konktakt. Po{to je Amina Had`i} odbila da preparkira svoje vozilo, Kurte{ je u vidno alkoholiziranom stanju sa kolovoza pokupio registarske oznake, i to zadnju registarsku oznaku vozila kojim je upravljao i prednju registarsku oznaku sa vozila kojim je upravljala Amina Had`i}.

Nakon toga Kurte{ je slu`beni Golf V preparkirao u ulicu Turhanija, nakon ~ega je oti{ao u obli`nju kafanu Jagoda. Tamo je ministar Kurte{ obavio telefonski razgovor, a gosti ugostiteljskog objekta Jagoda predvo|eni vlasnikom Fikretom Plakalom zvanim Fiko ubje|ivali su Aminu Had`i} da skloni vozilo, da }e sve biti u redu, te da bi mogla u}i u Jagodu da popije sok!

NAJAVE PREMIJERA NERMINA NIK[I]A

Strogo po zakonu, ali oprezno U srijedu, 30. januara dva dana nakon saobra}ajne nesre}e federalni premijer Nermin Nik{i} izjavio je da o~ekuje da istra`ni organi maksimalno profesionalno i efikasno urade svoj dio posla u slu~aju saobra}ajne nezgode u kojoj je u~estovalo vozilo federalnog MUP-a. “Kako stvari sada stoje, jo{ se sa sigurno{}u ne zna puna istina u vezi s ovim incidentom.

Bez obzira na to o kome se radi, svako mora snositi posljedice za svoje postupke. Ukoliko se kao ta~na ispostavi informacija da je ministar Predrag Kurte{ vozio automobil koji je u~estvovao u saobra}ajnoj nesre}i, te da je napustio mjesto nesre}e nakon toga, onda nemam dileme da on zbog toga mora snositi posljedice i da u tom

slu~aju vi{e ne mo`e obavljati funkciju ministra i ja }u kao premijer poduzeti mjere koje }e to osigurati“, poru~io je premijer Nik{i} koji }e sada morati preduzeti mjere da s mjesta ministra MUP-a udalji svog partijskog kolegu Predraga Kurte{a. A to mu, sude}i prema onome {to se pri~a unutar SDP-a, ne}e biti te{ko obzirom da je rukovodstvo SDP-a, odnosno lider Zlatko Lagumd`ija Predraga Kurte{a, svog partijskog kolegu i ku}nog prijatelja, ve} uvrstio na listu otpisanih. Tim prije jer je svom novom koalicionom partneru Fahrudinu Radon~i}u obe}ao da }e funkcija federalnog ministra policije u najavljenoj rekonstrukciji Vlade Federacije BiH pripasti kadrovima SBB-a.

ISTINITI DETALJI BIZARNE NESRE]E U me|uvremenu, ministar Kurte{ napu{ta Jagodu i ulicom Turhanija nestaje u nepoznatom pravcu, a za njim izlazi konobar koji Amini Had`i} govori da je on zapravo bio za upravlja~em slu`benog vozila federalnog MUP-a. Nakon {to ga je Amina Had`i} upozorila da je la`no svjedo~enje i predstavljanje zakonom ka`njivo, konobar se vra}a u Jagodu. U me|uvremenu, Amina Had`i} je zbog pritisaka koji su vr{eni na nju pozvala svog oca Fuada Had`i}a, biv{eg policajca, koji se ubrzo pojavio na licu mjesta. Na lice mjesta stigla je i policijska patrola koja je Aminu Had`i} identificirala kao voza~icu Pola, u~esnika u saobra}ajnoj nesre}i, a kao voza~ slu`benog Golfa V policajcima se obratio Adnan Zubovi} rekav{i da je on vozio slu`beno vozilo. Na to je reagovala Amina Had`i} i do{lo je do verbalne prepirke i uvreda izme|u Zubovi}evog pratioca i Fuada Had`i}a, a sobra}ajnu nesre}u subjektivno su opisivali i gosti iz Jagode predvo|eni gazdom Fikretom Plakalom. U toj gu`vi, Had`i}u je pri{la prijateljica njegove k}erke Enisa Pecar, koja je u trenutku nesre}e bila na mjestu suvoza~a, i rekla mu da je slu`benim vozilom Golf V upravljao federalni ministar Predrag Kurte{.

Uvidjev{i da se njegovoj k}erci podme}e krivica, dok se istovremeno “potura“ drugi voza~, odnosno Adnan Zubovi} koji se la`no predstavlja kao voza~ Golfa V, Fuad Had`i} telefonski kontaktira svoje visokopozicionirane poznanike u policiji. Poslije tih telefonskih poziva na 22

SA SA KOLEGOM KOLEGOM (NI)SI (NI)SI SAM SAM

Premijer Premijer FBiH FBiH Nermin Nermin Nik{i} Nik{i} sa sa minitrom minitrom Predragom Predragom Kurte{om Kurte{om

lice mjesta sti`u pripadnici saobra}ajne policije koji preuzimaju uvi|aj saobra}ajne nesre}e, a u njihovoj pratnji bio je i Fatmir Hajdarevi}, {ef ureda policijskog komesara Uprave policije Kantona Sarajevo. On je policajcima sugerisao da profesionalno obave svoj posao u skladu sa zakonom, a sve prisutne je upozorio da je davanje la`nog iskaza krivi~no djelo. Nakon obavljenog uvi|aja Enisa Pecar odvedena je u prostorije saobra}ajne policije gdje ja dala izjavu, a nakon toga u pratnji prijateljice Amine i Fuada Had`i}a svi su napustili prostorije saobra}ajne policije.

TELEFONSKE @ICE BRUJE...

Nakon neprospavane no}i i posjete Urgentnom centru u Klini~kom centru Ko{evo, gdje je Amini Had`i} pru`ena

ljekarska pomo} zbog bolova u vratu, u 7.30 sati sljede}eg dana, dakle 29. januara njenog oca je nazvao njegov biv{i kolega iz specijalne jedinice MUP-a RBiH Samir Čaji} zvani Čaja. Čaji} je Had`i}u predlo`io kako bi bilo dobro da se njih dvojica na|u sa nekim od ljudi ministra Kurte{a s kojima bi se postigao neki dogovor, smanjile tenzije i spustila pra{ina. Had`i} je rekao da nema ni{ta protiv, ali da ne}e pogaziti svoje principe. Had`i}, ]aji} i emisar ministra Kurte{a trebali su se sastati u roku od sat vremena, ali je u me|uvremenu na televiziji emitovana izjava Fuada Had`i}a pa ga je Čaji} nazvao i rekao kako su medij ve} objavili njegovu izjavu i da ovi “njegovi“ ne}e vi{e da se kompromituju.

Narednog dana 30. januara preko posrednika, ina~e ~lana SDP-a, organizoSLOBODNA BOSNA I 7.2.2013.

Koka:TEKST osnova.qxd

7.2.2013

0:01

Page 23

IMA LI VOZA^A U “GOLFU”

VIP ULAZ/IZLAZ Ministar Predrag Kurte{ izbjegao je novinare prije i poslije davanja iskaza u jedinici saobra}ajne policije Kantona Sarajevo

van je sastanak Fuada Had`i}a i Dragana Miokovi}a, savjetnika ministra Kurte{a u federalnom MUP-u i dugogodi{njeg policijskog slu`benika MUP-a Kantona Sarajevo. Prilikom tog sastanka u jednom ugostiteljskom objektu na Dobrinji, Miokovi} je Had`i}u ponudio nadoknadu materijalne {tete na vozilu njegove k}erke Amine, koja }e biti nov~ano ka`njena u iznosu od 50 KM, jer je skrivila nesre}u, ali da }e i to “oni“ platiti, te da joj ne}e biti izre~ena mjera oduzimanja voza~ke dozvole. Prvi zahtjev Fuada Had`i}a bio je da se utvrdi i javnosti prezentuje istina, odnosno da Adnan Zubovi} povu~e svoj la`ni, pod pritiscima dat iskaz, te da ministar Kurte{ da izjavu kako je i na koji na~in vozio kada se nesre}a dogodila.

Miokovi} mu je odgovorio da nema nikakve {anse da se izjava Zubovi}a povu~e jer je predmet ve} dostavljen Tu`ila{tvu, {to bi samog Zubovi}a moglo ko{tati radnog mjesta, a da Had`i} ka`e koliko “ko{ta“ da se ~itava stvar zata{ka.

Had`i} nije pristao na to i razgovor je

zavr{en bez postignutog dogovora, uz konstataciju Miokovi}a da on nije ovla{ten i da se mora konsultovati sa svojim {efom Kurte{om. Miokovi} je napomenuo Had`i}u da }e ga kontaktirati i zamolio ga da, u me|uvremenu, ne istupa u medijima.

Dan kasnije, 31. januara, Had`i}a je kontaktirao drugi ministrov emisar Ivica [utalo, tako|er biv{i policajac. Na tom je sastanku [utalo ponovio Had`i}u ono {to mu je ve} rekao Miokovi} ponudiv{i mu da sam ka`e za koju cifru bi se mogli dogovoriti, odnosno koliko ko{ta da se stvar rije{i na na~in na koji to oni `ele.

Had`i} je namjeravao napustiti sastanak kada je [utala prozvao Samir Čaji}.

Saznav{i da [utalo i Had`i} nisu uspjeli posti}i zadovoljavaju}i dogovor, u roku od nekoliko minuta pridru`uje im se i Čaji}.

Dvojac [utalo-Čaji} zdru`enim snagama ubje|uje Had`i}a da postignu dogovor jer “oni“ mogu opstruirati postupak, kontroli{u sudije, tu`ioce... te da mu je bolje da uzme pare i da se sve to skupa zavr{i na obostranu korist. Nakon {to se u razgovor umije{ao i

MINISTROV EMISAR Dragana Miokovi}, savjetnik ministra Kurte{a u federalnom MUP-u prilikom davanja iskaza policiji MUP-a Kantona Sarajevo 7.2.2013. I SLOBODNA BOSNA

Had`i}ev prijatelj, koji je ~itavu konverzaciju slu{ao sa pristoje udaljenosti, Čaji} je pozvao Had`i}a da iza|u vani na dogovor. Pridru`io im se i [utalo i nakon sat vremena ubje|ivanja bio je postignut dogovor da se izjava Zubovi}a promijeni u smislu da je on upravljao vozilom, a da se na mjestu suvoza~a nalazio ministar Predrag Kurte{. Da su se ministar i njegov slu`beni voza~ kretali vozilom unazad iz ulice Turhanija u ulicu Mar{ala Tita, te da }e mu biti ispla}ena od{teta u iznosu od 20 hiljada maraka. Had`i} je pristao na tu ponudu, a Čaji} i [utalo su telefonski kontaktirali ministra Kurte{a koji je, navodno, aminovao postignuti dogovor za ~iju je realizaciju zadu`io Dragana Miokovi}a. Me|utim, Miokovi} se nije pojavio pa je Had`i} odustao od dogovora i oti{ao ku}i. Istu ve~er nazvao ga je [utalo da mu se izvine uz obja{njenje da je njegova uloga u ~itavoj pri~i bila samo posredni~ka.

Dan nakon (pro)palog dogovora 1. februara, kada je Kantonalnom tu`ila{tvu u Sarajevu dostavljen zahtjev za pokretanje prekr{ajnog postupka upu}en Op}inskom sudu Sarajevo protiv Amine Had`i} i Predraga Kurte{a s propratnim materijalom, Fuada Had`i}a u ulici Halilovi}i presrela su nepoznata lica. Naime, dok je stajao na raskrsnici, pored njegovog vozila stao je Golf V crne boje, zatamnjenih bo~nih stakala, bez registarskih oznaka sa dvije antene na krovu. Otvorio se prozor suvoza~a, a nepoznato lice reklo je Had`i}u: “Ako ne prekine{ ove radnje, zavr{it }e{ u Miljacki, na Lapi{nici.“ (Mjesto na kojem je desetak dana ranije prona|en le{ akademika Sulejmana Red`i}a). Upravo zbog ove, posljednje prijetnje, Fuad Had`i} se obratio policiji Kantona Sarajevo, gdje je dao izjavu iz koje su preneseni, za javnost, najinteresantniji detalji (ne)obi~ne saobra}ajne nesre}e.

23

Mladen:TEKST osnova.qxd

6.2.2013

23:58

Page 24

OBRA^UN MAFIJE U ISTO^NOM SARAJEVU, ZAVR[NI ^IN

MLADEN ŽDRALE zvani PATA kojeg su, nakon što je iz Novog Sada za vikend došao u posjet rodbini u Istočnom Sarajevu, dočekali policajci SIPA-e, prvi je uhapšeni pripadnik kriminalne družine ÐORÐA ŽDRALE, osumnjičene za seriju mafijaških obračuna; naša novinarka otkriva rezultate višegodišnje istrage koja je u Tužiteljstvu BiH vođena pod kodnim nazivom “JAHORINA“ i najavljuje nova hapšenja preživjelih Ždralinih ortaka

OPERACIJA JAHORINA \OR\E @DRALE I OSTALI Pi{e: SUZANA MIJATOVI]

S

edam godina nakon stravi~nog masakra u grilu “Dva bora“ u sarajevskom naselju Vraca i ubojstva Milorada Todorovi}a sa Pala, njegovog tjelohranitelja Radomira Jankovi}a i prijatelja Esada [enderovi}a, policajci Dr`avne agencije za istrage i za{titu (SIPA) uhapsili su u nedjelju nave~er prvog osumnji~enog za taj zlo~in - Mladena @dralu zvanog Pata. Biv{i pripadnik MUP-a Kantona Sarajevo, koji je zbog pomaganja svom mnogo poznatijem ro|aku \or|u @drali prije deset godina ostao bez posla u policiji, uhap{en je na podru~ju Isto~nog Sarajeva, kada je do{ao u posjet rodbini. Mladen @drale je, nakon serije mafija{kih obra~una u Isto~nom Sarajevu u kojima je stradao i njegov {ura Boris Govedarica (ubijen je u augustu 2007.), u strahu za vlastiti `ivot, zajedno sa suprugom preselio u Novi Sad. U posljednje je tri godine, a nakon {to je u Beogradu uhap{en Darko Elez, ~esto dolazio u BiH, nije se skrivao, niti je, kako su objavili pojedini mediji, mijenjao mjesto boravka. Rje{enjem Suda BiH koje je doneseno u utorak, 5. februara, nakon {to je saslu{an u Tu`iteljstvu, Mladenu @drali je odre|en jednomjese~ni pritvor.

LIKVIDACIJA FAMILIJE TODOROVI] Prema prvim informacijama iz izvora bliskih istrazi, danas 32-godi{nji Mladen @drale sumnji~i se da je s Borisom Govedaricom 18. novembra 2005. u grilu “Dva

bora“ likvidirao Milorada Todorovi}a, Radomira Jankovi}a i Esada [enderovi}a i ranio njihovog poznanika M urata Komaricu. Ubojice su se, podsjetimo, tada do mjesta zlo~ina dovezle u ukradenom automobilu, s namjerom da smaknu Milorada Todorovi}a, i kroz otvoreni prozor nasumice ispalili najmanje trideset metaka, nakon ~ega su pobjegli prema me|uentitetskoj granici. Ukradeni automobil koji su egzekutori koristili prona|en

je dan kasnije, u mjestu Tvrdimi}i na podru~ju Trebevi}a, ali ubojicama nije bilo ni traga. Za trajanja policijske istrage koju su udru`eno vodili inspektori MUP-a Kantona Sarajevo i Centra javne bezbjednosti Isto~no Sarajevo saslu{ano je na desetke osoba, me|u kojima i Boris Govedarica, Miroslav [kobo i Mladen @drale. No, iako su za trostruko ubojstvo na Vracama prvi na popisu osumnji~enih bili ~lanovi kriminalne grupe \or|a @drale, zbog nedostatka ~vrstih dokaza, sve do po~etka ovog tjedna, nitko nije odgovarao.

ZASTRA[IVANJE SUDACA I TU@ITELJA

POLICIJSKA POLICIJSKA ZAMKA ZAMKA

Nalog Nalog za za hap{enje hap{enje Mladena Mladena @drale @drale davno davno je je potpisan, potpisan, ~ekalo ~ekalo se se da da on on do|e do|e uu BiH BiH

Godinu dana prije ubojstva Milorada Todorovi}a, po~etkom jula 2004., na glavnoj raskrsnici na Palama ubijeni su njegov brat i snaha @eljko i Mikica Todorovi}, dok su u automobilu u kojem je bilo i njihovo troje djece, ~ekali da se upali zeleno svjetlo na semaforu. Dva mjeseca poslije policija je u Isto~nom Sarajevu, pod sumnjom da su ubili supru`nike Todorovi}, uhapsila \or|a @dralu, Miroslava [kobu i Borisa Govedaricu, a u februaru 2005. protiv njih trojice podignuta je optu`nica.

Ranije, dok je trajala istraga, saslu{an je bio i Mladen @drale Pata, ali o njegovoj umije{anosti u taj zlo~in nije bilo dokaza.

Prema posljednjim informacijama, me|utim, Tu`iteljstvo BiH je istragu oko ubojstva bra~nog para Todorovi} pro{irilo i na Mladena @dralu, koji se pored toga sumnji~i i za zastra{ivanje sudaca i tu`itelja.

Izvori bliski istrazi tvrde, naime, kako je upravo Mladen @drale, dok su njegovi

Mladen @drale se sumnji~i da je po nalogu svog ro|aka \or|a @drale sudjelovao u najmanje osam ubojstava 24

SLOBODNA BOSNA I 7.2.2013.

Mladen:TEKST osnova.qxd

6.2.2013

23:58

Page 25

NAKON ELEZOVE, U ZATVORU I @DRALINA KRIMINALNA GRUPA STROGE MJERE OSIGURANJA

Nakon Nakon {to {to je je upu}en upu}en na na izdr`avanje izdr`avanje 20-godi{nje 20-godi{nje zatvorske zatvorske kazne kazne uu KPZ KPZ Fo~a Fo~a \or|e \or|e @drale @drale je je pod pod posebnim posebnim “tretmanom”, “tretmanom”, izoliran izoliran od od ostalih ostalih osu|enika osu|enika

7.2.2013. I SLOBODNA BOSNA

25

Mladen:TEKST osnova.qxd

6.2.2013

23:58

Page 26

OBRA^UN MAFIJE U ISTO^NOM SARAJEVU, ZAVR[NI ^IN kompanjoni 2005. godine bili u pritvoru, organizirao poku{aj paljevine stana tada{njoj zamjenici okru`nog tu`itelja u Isto~nom Sarajevu Zorici \ur|evi}. Tu`iteljici \ur|evi} koja je podigla optu`nicu protiv @drale, [kobe i Govedarice je u ljeto

ŽDRALINA ZLOČINAČKA ORGANIZACIJA: Kako su, međutim, u mafijaškim obračunima ubijeni Ždralini najbliži suradnici Boris Govedarica i Vlatko Mačar, dok se on nalazi u KPZ-u Foča na izdržavanju dvadesetogodišnje zatvorske kazne zbog ubojstva Ljubiše Savića Mauzera, nakon ovotjednog hapšenja Mladena Ždrale, na slobodi su ostala još samo dvojica: otac i sin Jovan i Miroslav Škobo

TRAGEDIJA KOJA JE POTRESLA PALE Supru`nici @eljko i Mikica Todorovi} ubijeni su po~etkom jula 2004., njihovo troje djece koja su se nalazila u izre{etanom automobilu pre`ivjeli su pukom sre}om

PALJANSKI KRUGOVI SMRTI

Da li je Ždralina grupa likvidirala i Mladena Ćehu?!

Osim ubojstva supru`nika Todorovi} i Momira Andri}a na Palama, masakra u grilu “Dva bora“ na Vracama, te napada i zastra{ivanja sudaca i tu`itelja, Mladen @drale zvani Pata je pod istragom i za likvidaciju Mladena ]ehe sa Sokoca. Biv{i je vo|a sokola~kog kriminalnog klana, 26

podsjetimo, ubijen u ljeto 2007., na putu prema Jahorini, zajedno sa djevojkom Marijanom Kova~evi}. U ]ehin automobil [koda fabia ispaljeno je oko 50 hitaca iz automatske pu{ke, dok se kretao cestom od Jahorine prema Palama, a ubojice nikada nisu prona|ene.

SLOBODNA BOSNA I 7.2.2013.

Mladen:TEKST osnova.qxd

6.2.2013

23:59

Page 27

NAKON ELEZOVE, U ZATVORU I @DRALINA KRIMINALNA GRUPA

POSLJEDNJA ISPOVIJEST Milorad Todorovi} je neposredno prije ubojstva novinarki SB govorio da su @dralu “regrutirali” lokalni SDS-ovci da za njih odra|uje prljave poslove

te godine podmetnut po`ar ispred ulaznih vrata stana u sarajevskom naselju Čengi}Vila. Prethodno je sucu za prethodno saslu{anje u Okru`nom sudu Isto~no Sarajevo Miodragu Blitvi}u, pred kojim se trojka izja{njavala o krivnji, zapaljen nov automobil, parkiran u gara`i na Grbavici.

Za paljevinu automobila suca Blitvi}a navodno je tako|er osumnji~en Mladen

@drale. Sudski proces protiv \or|a @drale, Miroslava [kobe i Borisa Govedarice u me|uvremenu je, zbog nedostatka sudaca u Isto~nom Sarajevu, preba~eno u nadle`nost Okru`nog suda u Bijeljini koji je u oktobru 2005. svu trojicu optu`enika oslobodio krivnje. Budu}i da je prvostupanjsku presudu bijeljinskog Suda kasnije potvrdio i Vrhovni sud Republike Srpske, gotovo je

HO]E LI BITI UHAP[ENI JOVAN I MIROSLAV [KOBO

OD POLICAJCA DO KRIMINALCA

Mladen Ždrale je zbog pomaganja rođaku Ðorđu Ždrali izbačen iz sarajevske policije Iako je godinama slovio za pripadnika kriminalne grupe svog ro|aka \or|a @drale (nikada mu nije bio ni voza~, ni pratilac), Mladen @drale je samo jednom procesuiran. Presudom Op}inskog suda u Sarajevu u prolje}e 2007., koja je izre~ena na temelju sporazuma o priznanju krivnje, Mladen @drale je osu|en na kaznu od ~etiri mjeseca zatvora (uvjetno godinu dana), jer je 2003. pomogao \or|u @drali nakon poku{aja kra|e automobila u sarajevskom naselju Jezero. @drale je tada uspio pobje}i policijskog potjeri i sakriti se kod zgrade Papagajka, nakon ~ega je u pomo} pozvao ro|aka policajca. Mladen je potom do{ao po \or|a @dralu i povezao ro|aka prema Isto~nom Sarajevu, ali ih je ubrzo 7.2.2013. I SLOBODNA BOSNA

posve izvjesno da novog su|enja @dralinoj grupi za smrt @eljka i Mikice Todorovi}, s izuzetkom njegovog ro|aka Mladena, ne}e biti.

U pismu koje je 2008. iz zatvora u Zenici poslao sarajevskom magazinu Dani An|elko Veljan~i}, neko} najbli`i suradnik Darka Eleza, prvi je optu`io \or|a @dralu da je nalogodavac ubojstva Milorada Todorovi}a.

Prema Veljan~i}evim tvrdnjama, @drale je Todorovi}evu likvidaciju naredio iz zatvora u Fo~i, nakon ~ega je za njegovu “pratnju“ bio zadu`en ratni komandir policije na Palama Jovan [kobo, otac Miroslava [kobe.

Navodno je Jovan [kobo kobnog dana pratio Todorovi}a do Vraca, a potom dojavio Borisu Govedarici i Mladenu @drali da ovaj sa prijateljima sjedi u grilu “Dva bora“.

Veljan~i}, koji se spominje kao najva`niji za{ti}eni svjedok Tu`iteljstva BiH u istrazi protiv Elezove kriminalne dru`ine kojoj je godinama pripadao, tada je napisao i kako je Mladen @drale vozio automobil iz kojeg je Govedarica u goste grila sasuo smrtonosne rafale. An|elko Veljan~i} je u istom pismu ozna~io Mladena @dralu i kao egzekutora Momira Andri}a sa Pala, prvog Todorovi}evog susjeda koji je, kako se pretpostavlja, ubijen gre{kom, ba{ kao i @eljko Todorovi}, koji je u no}i kada je stradao vozio bratov automobil. Znakovito je, me|utim, da se i u dosada{njoj istrazi SIPA-e i Tu`iteljstva BiH, Mladen @drale dovodi u vezu s ubojstvom Momira Andri}a, o ~emu su, navodno, iskaze dali i drugi svjedoci ~iji se identitet bri`ljivo skriva.

zaustavila policijska patrola. Prilikom legitimiranja \or|e @drale je policajcima dao la`nu osobnu kartu na ime Vlatko Eri}, ali ga je prepoznao Miroslav Plakalovi}, pripadnik Specijalne jedinice MUP-a Kantona Sarajevo koja je slu~ajno nai{la. Nakon tog incidenta Mladen @drale je najprije suspendiran, a kasnije je u Policijskoj upravi Centar Sarajevo dobio otkaz. \or|e @drale je zbog kaznenog djela krivotvorenja isprava osu|en na osam mjeseci zatvora (uvjetno dvije godine), dok je revnosnom policajcu Plakalovi}u na Palama automobil Audi 80 dignut u zrak. \or|e i Mladen @drale bili su privo|eni i u prolje}e 2008. u Splitu, kada ih je hrvatska policija spasila od atentata koje je na njih spremao Darko Elez.

Istraga protiv vi{e kriminalnih grupa iz Isto~nog Sarajeva, osumnji~enih za desetak likvidacija, trgovinu drogom, podmetanje eksploziva i druga te{ka kaznena djela, zvani~no je pokrenuta u ljeto 2008., zajedni~kim radom tada{njeg pomo}nika direktora SIPA-e Dragana Luka~a i {efa Posebnog odjela za organizirani kriminal, privredni kriminal i korupciju Tu`iteljstva BiH Bo`e Mihajlovi}a. Istraga je vo|ena pod kodnim nazivom “Jahorina“, ali je naknadno razdvojena u dva smjera - jedan koji je vodio do Darka Eleza (operacija “Lutka“) i drugi do \or|a @drale i ostataka njegove kriminalne grupe koji }e se, kako se predvi|a, uskoro na}i iza re{etaka. Kako su, me|utim, u mafija{kim obra~unima ubijeni @dralini najbli`i suradnici Boris Govedarica i Vlatko Ma~ar, dok se on nalazi u KPZ-u Fo~a na izdr`avanju dvadesetogodi{nje zatvorske kazne zbog ubojstva Ljubi{e Savi}a Mauzera, nakon ovotjednog hap{enja Mladena @drale, na slobodi su ostala jo{ samo dvojica: otac i sin Jovan i Miroslav [kobo.

27

ISPRAVNA-oglasi sedmica:ISPRAVNA-oglasi.qxd

6.2.2013

23:14

Page 8

ISPRAVNA-oglasi sedmica:ISPRAVNA-oglasi.qxd

6.2.2013

23:15

Page 9

Dodik Zakoni:TEKST osnova.qxd

6.2.2013

23:46

Page 30

REPUBLIKA SRPSKA Foto: Milutin Stoj~evi}

DODIKOVO OTKRI]E

“SVI KRADU OSIM VLASTI!“ Nakon sedam godina Dodik se sjetio Specijalnog tu`ila{tva RS koje je li~no osnovao i obu~io da ne rade ni{ta 30

SLOBODNA BOSNA I 7.2.2013.

Dodik Zakoni:TEKST osnova.qxd

6.2.2013

23:46

Page 31

DODIKOV DUGI MAR[ U PRO[LOST

Predsjednik Republike Srpske MILORAD DODIK prošle je nedjelje uputio “oštro i principijelno“ pismo Specijalnom tužilaštvu RS-a, u kojem je zahtijevao pokretanje istrage u vezi s nekim od najspornijih privatizacija u ovom entitetu u kojima se, po pravilu, pojavljivalo njegovo ime; naša suradnica otkriva razloge iznenadne Dodikove zabrinutosti za funkcionisanje pravne države Pi{e: NA\A DIKLI]

Z

KALKULACIJE SDS-a

a manje od sedam dana, Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske i lider SNSD-a, od “lica sa potjernice“ postao je najve}i borac protiv kriminala i korupcije

Komentiraju}i odluku Mladena Bosi}a, predsjednika SDS-a, da ne ode na sastanak opozicije u Beograd, Luki} ka`e da ga treba razumjeti jer on {titi svoju stranku.

“Svi mi znamo da je SDS godinama imao monopol na uvoz svega u RS. Neko

^EGA SE BOJI BOSI] Predsjednik SDS-a Mladen Bosi} nije prisustvovao sastanku opozicije u Beogradu

DR@‘TE LOPOVE! Mladen Ivani}, predsjednik PDP-a, ka`e da ih je moglo biti vi{e, ali nagla{ava: “Isto ve~e kada je poslao pismo Specijalnom tu`ila{tvu RS-a, Dodik je poru~io da slobodno istra`uju jer u njegovoj partiji, SNSD-u, nema kriminala i kriminalaca. Moje tuma~enje bilo bi otprilike ovako: kod nas nema krimi7.2.2013. I SLOBODNA BOSNA

}e jednom morati da odgovara i za ’Centreks’ i ’Mateks’, za tolike donacije koje su do{le u RS, a koje nikada nisu stigle do stanovnika RS-a... Bosi} je u pat poziciji jer mora {tititi visoke funkcionere SDS-a iz tog perioda, a koji su ponovo vra}eni u partiju“, isti~e Luki}.

Foto: Milutin Stoj~evi}

u BiH. Naime, nakon {to je u Srbiji, ~iji je dr`avljanin i gdje mu imunitet ne va`i, podnesena optu`nica protiv njega da je o{tetio i RS i na{e isto~ne susjede za trenutno dokazivih 11,5 miliona maraka, a kako se procjenjuje samo RS, prema podacima Antikorupcionog tima OHR-a, za 700 miliona eura, Dodik je odlu~io da pi{e Specijalnom tu`ila{tvu RS-a i da tra`i istragu u vezi s privatizacijom RK Boska koju su kupili Miroslav Mi{kovi} i Dragan \uri}, vlasnici Delta Zekstre, i to u vrijeme dok je on bio premijer. Prvi od njih, Mi{kovi}, ve} skoro drugi mjesec je u pritvoru u Srbiji, pod sumnjom da je umije{an u organizirani kriminal, dok je drugi - Dragan \uri} (vlasnik Zekstre) u Banjoj Luci, gdje ga, kako Slobodna Bosna nezvani~no saznaje, ~uvaju pripadnici Alfa securityja, preduze}a u vlasni{tvu Dodikovog ~ovjeka od povjerenja Velibora [otre.

Dodikova akcija bila bi za pozdraviti da ovakvu “odlu~nu borbu protiv korupcije“ predsjednik RS-a nije najavio odmah poslije dolaska na vlast, 2007. godine, i u tu svrhu osnovao Specijalno tu`ila{tvo RS, te donio niz zakona koji su mu trebali omogu}iti zakonske okvire za ovu borbu.

Me|utim, sada izgleda da se ovaj bh. entitet vratio pet godina unatrag, taman na po~etak Dodikove vladavine.

Upravo zbog toga, Partija demokratskog progresa poslala je jo{ jedno pismo Specijalnom tu`ila{tvu RS-a, u kojem su naveli jo{ ~etiri ta~ke po kojima bi ovo tu`ila{tvo trebalo raditi.

SDS je limitiran kriminalnim naslijeđem svojih (bivših) čelnika

APSOLUTNA KONTROLA Dr. Slobodan Luki} tvrdi da Dodik upravlja svim procesima u RS-u

nalaca, istra`ujte druge partije“, poja{njava Ivani}.

Na{ sagovornik tako|er smatra da je ovo odgovor na optu`nicu Domagoja Margeti}a u Srbiji, te na sastanak dijela opozicije koji je oti{ao u Beograd da iznese svoje probleme i sumnje da je RS kriminalno organizirani entitet, koji po~iva u rukama nekolicine nedodirljivih politi~ara.

“Ne vidim u ~emu je problem {to smo oti{li u Beograd. Pa kada je Boris Tadi} bio predsjednik Srbije, svaki drugi dan je bio u Banjoj Luci, a kada on nije bio u RS, Dodik je i{ao u Beograd. To {to je predsjednik RS-a paranoi~an i nastoji da preko svojih medija mistifikuje ovaj sastanak, to je ve} njegov problem. Mi bismo voljeli da iza nas stoji neko ko bi nam dao demokratsku podr{ku za ru{enje ove vlasti“, nagla{ava Ivani}.

31

Dodik Zakoni:TEKST osnova.qxd

6.2.2013

23:46

Page 32

REPUBLIKA SRPSKA

Doktor ekonomskih nauka Slobodan Luki} sli~nog je mi{ljenja. On smatra da RS jednostavno nema ni pravni ni politi~ki sistem da se bori protiv organiziranog kriminala i protiv Dodika, te mu je optu`nica u Srbiji, gdje Dodik nema imunitet, ali ima dr`avljanstvo - posve logi~na.

VE] JE ZORA RANA DRINU OPLJA^KALA “Cjelokupan pravosudni sistem u RS-u je pod njegovom kontrolom. Ako se bilo {ta pokrene na dr`avnom nivou, imamo problem, jer Dodik koji se poistovje}uje sa RS-om, automatizmom odgovara da je to ru{enje entiteta RS. Sada je spojio “sveto trojstvo“- crkvu, vlast i mafiju pod iste skute i tako upravlja svime u RS-u. Pa samo vladika Grigorije je iz Investiciono-razvojne banke RS-a, u kojoj je bilo tri milijarde

NA DRINI PREVARA Emir Kusturica i Milorad Dodik

DODIK U IZOLACIJI

Vučić mu se ne javlja, a i ruski ambasador u BiH Harčenko izbjegava susret sa Dodikom Da je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik u svojevrsnoj politi~koj i diplomatskoj izolaciji, prema izvorima “SB“ iz Beograda, dokaz je ~injenica da je Aleksandar Vu~i}, prvi potpredsjednik Vlade Srbije i lider vladaju}eg SNS-a, u posljednjih mjesec dana najmanje deset puta odbio da se javi na Dodikove telefonske pozive! Odranije je poznato i da je srbijanski premijer Ivica Da~i}, najbla`e re~eno, “zamrznuo“ svoje odnose sa predsjednikom RS-a.

Dodika, kako navode ljudi iz njegovog okru`enja, posebno zabrinjava i uzne-

maraka, dobio sedam i po miliona maraka, te postao najve}i zemljoposljednik u RS-u, kupuju}i vinograde po Hercegovini. Tih para koje su trebale da poslu`e za ekonomski oporavak nema, nestale su za manje od dvije godine u kreditima, koji se u 90 posto slu~ajeva ne vra}aju, a dodjeljuju se samo onima koji su bliski vlasti. Od 1995. godine ja prou~avam kriminal i korupciju u BiH. Samo u RS-a, za vrijeme rata pa do sada, privatizacijama i donacijama je u{lo 50 milijardi maraka, a da nijedno preduze}e nije pokrenuto. Ovo {to sada Dodik radi je klasi~no prodavanje magle“, isti~e Luki}.

ZAKONI PO NARUD@BI

Imovina je oduzeta samo od Zorana Ćopića, člana Šarićevog klana

32

Foto: Mario Ili~i}

Narodna skup{tina RS-a usvojila je na zahtjev SDS-a pro{le sedmice Zakon o preispitivanju porijekla imovine. Ovaj novi zakon dio je starog paketa, na kojem je trebala po~ivati borba protiv korupcije i kriminala, zajedno sa Zakonom o nelegalno ste~enoj imovini.

Ovaj posljednji zakon iskori{ten je za pet godina samo jednom: da se oduzme bijeljinska [e}erana Zoranu ]opi}u, osumnji~enom da je preko nje prao dio novca narkobosa Darka [ari}a.

Bijeljinska “[e}erana“ nakon oduzimanja sada uop}e ne radi, vodi se ste~ajni postupak, a radnici nisu primili pla}u niti im je upla}eno zdravstveno i penziono osiguranje ve} pet mjeseci.

[ARI]EV ^OVJEK Zoran ]opi} osumnji~en je za pranje [ari}evog novca

mirava ~injenica da ga u posljednjih nekoliko mjeseci u {irokom luku zaobilazi i ambasador Ruske Federacije u BiH Aleksandar Bocan Har~enko, u kojem je donedavno imao bezrezervnu podr{ku i za{titu. Razlog Har~enkovog distanciranja od Dodika, upu}eni vide u lo{im iskustvima ruskih firmi u privatizacijama u RS-u koje su uglavnom obavljane uz posredovanje Dodika. Navodno je Dodik posljednjih godinu dana izgubio kompas i osje}aj za “realnost“, pa je od ruskih firmi tra`io mnogo ve}u proviziju za sebe i svoje suradnike od uobi~ajene - deset posto.

(S. A.)

Ono {to posebno smeta na{em sagovorniku jeste i ve} ozlogla{eni “Andri}grad“, neimarsko djelo re`isera Emira Kusturice, ~iju je izgradnju platila Vlada RS-a.

“Kusturica je, potpomognut Dodikom, napravio ‘grad’, kojem se jo{ ne zna ni cijena, samo kao trn u oku Bo{njacima u Isto~noj Bosni. Pa odmah do ‘Andri}grada‘ je Vi{egrad, grad u kojem je posljednjem ratu ubijeno dvije i po hiljade Bo{njaka, te koji je poznat po zvjerstvima bra}e Luki}!

Za{to te pare nisu ulo`ene u Vi{egrad i odr`ivi povratak Bo{njaka koji `ele da se vrate... Mi za sada imamo podatak da je, osim tri austrougarske tvr|ave sa kojih je Kusturica uzimao kamenje za izgradnju svog ‘remek-djela’, bespotrebno i varvarski uni{tavaju}i povijest BiH, potro{eno 32 miliona maraka. Za te pare se u Vi{egradu moglo otvoriti barem jedno stabilno preduze}e i obezbijediti dom bo{nja~kim porodicama koje `ele da se vrate u svoj grad.“ Gdje je Republika Srpska sada? Prema posljednjim izjavama aktuelnog predsjednika RS-a Milorada Dodika, na po~etku njegovog mandata. U 2007. godini, ta~nije.

Postoji samo jedna razlika. Njegov slu`beni protokol. I dok je prije pet godina bio svuda rado vi|en gost, u posljednje vrijeme uglavnom posje}uje crkvene manifestacije.

Dodika nema na skupovima evropskih i regionalnih lidera, njegova partija je izba~ena iz “socijaldemokratske internacionale“, a ~ak ni Beograd u koji je putovao svako malo sada nije na mapi puta aktuelnog predsjednika RS-a. Njegova posljednja utvrda jeste Republika Srpska i sistem koji je napravljen da slu`i samo njemu.

SLOBODNA BOSNA I 7.2.2013.

ISPRAVNA-oglasi sedmica:ISPRAVNA-oglasi.qxd

6.2.2013

23:10

Page 2

Komgrap:TEKST osnova.qxd

6.2.2013

23:49

Page 34

VU^I] OTVARA AFERU KOMGRAP

VU^I] PRIPREMA MNOGO VE]I UDAR NA DODIKA NEGO NA DA^I]A Foto: Milutin Stoj~evi} 34

SLOBODNA BOSNA I 7.2.2013.

Komgrap:TEKST osnova.qxd

6.2.2013

23:49

Page 35

DODIKOVA IMOVINA POD ISTRAGOM

Prema informacijama koje su dosad dostupne istražiteljima, beogradska policija u svojim dosjeima ima i podatke koji bi uskoro mogli uzdrmati rukovodstvo Republike Srpske u mnogo većoj mjeri nego što su prošle nedjelje potresli državni vrh u Srbiji; naša novinarka otkriva do kojih su malverzacija inspektori došli češljajući knjige u Dodikovim beogradskim firmama te ko je od njegovih bliskih saradnika prao Šarićeve milione Pi{e: MIRHA DEDI]

P

rivatizacija Komgrapa jedna je od 24 sporne privatizacije ~ije je preispitivanje od Srbije zatra`io Evropski parlament. Privatizacija ove kompanije predstavlja jednu od brana na putu u Brisel, {to je klju~ni razlog zbog kojeg je Aleksandar Vu~i}, prvi potpredsjednik Vlade Srbije, odlu~io da je ovih dana otvori.

Drugi razlog, za Vu~i}a ni{ta manje bitan, jeste njegova rije{enost da se obra~una sa kriminalom Milorada Dodika, koji je

na prevaru do{ao u ve}inski posjed nekada{njeg gra|evinskog giganta Komgrapa i po svemu sude}i konzorcijuma Zekstra.

Inspektori koji ve} nekoliko mjeseci ~e{ljaju poslovanje Komgrapa, na ~ijem se ~elu nalazi Darko Matija{evi}, biv{i ministar MUP-a RS-a, prema na{im saznanjima otkrili su niz malverzacija u poslovanju ove beogradske kompanije.

Privatizacija ove kompanije, koja je izvr{ena sredinom 2007. godine, jedna je od bezo~nijih plja~ki koju je Dodiku omogu}io njegov dugogodi{nji prijatelj Boris Tadi}.

Kompanija Integral in`injering iz Lakta{a, ~iji je vlasnik Slobodan Stankovi}, kupila je 50,3 posto ove firme za svega 4,3 miliona eura. Preostali dio (49,70 odsto) je “u rukama” 2.600 malih akcionara, ali im novo rukovodstvo ne dozvoljava da u~estvuju u odlu~ivanju i upravljanju preduze}em.

Novi fiktivni gazda Slobodan Stankovi}, iza kojeg se krije Milorad Dodik, obe}avao je da }e nakon privatizacije u ovoj firmi pote}i med i mlijeko.

“Obe}ao je da }e pokrenuti proizvodnju, zaposliti jo{ 2.000 radnika, najmanju platu od hiljadu eura, da }e kupiti nove ma{ine, obnoviti vozni park. Brzo smo, po

KOMGRAP JE NAJDRAGOCJENIJA DODIKOVA KOMPANIJA Poslovanje Komgrapa Dodik povjerio provjerenim obavje{tajnim strukturama

SRBIJA SRBIJA SE SE U]UTATI U]UTATI NE NE MO@E MO@E

Desetine Desetine inspektora inspektora ve} ve} danima danima kontroli{u kontroli{u sumnjivu sumnjivu privatizaciju privatizaciju ii poslovanje poslovanje Dodikovih Dodikovih firmi firmi uu Beogradu Beogradu

7.2.2013. I SLOBODNA BOSNA

Dodikove firme “Komgrap“ i “Zekstra“ od “Agrobanke“ podizale milionske kredite koje nisu vra}ali, ali su ih davali na zajam drugim firmama 35

Komgrap:TEKST osnova.qxd

6.2.2013

23:49

Page 36

VU^I] OTVARA AFERU KOMGRAP njegovim re~ima, ponovo trebali da postanemo najbolja gra|evinska firma na Balkanu. Od toga, me|utim, nije bilo ni{ta”, ka`e za na{ list Tomislav Kosti} iz sindikata Nezavisnost.

Prema mi{ljenju upu}enih, ova firma ima ogromnu imovinu. Bruto vrijednost kapitala ovog nekada{njeg gra|evinskog giganta iznosi 140,7 miliona eura. Komgrap ima zgrade i imovinu na najatraktivnijim lokacijama u Beogradu. Primjera radi, poslovnu zgradu na Terazijama, u srcu Beograda, povr{ine 4.243 kvadrata, zatim petospratnicu u Kosovskoj ulici kod Skup{tine Srbije od 1.260 kvadrata, zgradu od 1.596 kvadrata na Sjevernom bulevaru.

Samo u @elezniku, u prvoj zoni, Komgrap raspola`e zemlji{tem od 22 hektara, zatim 14 hiljada kvadrata poslovnog prostora u Kijevu, 20 hiljada kvadrata u Maki{u, deset hiljada kvadrata u Obrenovcu, hotel u Soko Banji...

Svega nabrojanog ve}inski vlasnik je Milorad Dodik, koji je prevarom i raznim mahinacijama uspio da u me|uvremenu pove}a svoj vlasni~ki ulog na 63,6 posto.

“Privatizacija je ura|ena tako da je preduze}e uzeto u bescenje, a sve u nameri da se ugasi, imovina rasproda, a kapital prebaci kupcu, firmi ‘Integral’ iz Banjaluke, ~iji je navodno vlasnik Slobodan Stankovi}. Uvidom u poslovne knjige do{li smo do podatka da je preduze}e imalo male gubitke koji su se mogli pokriti prodajom samo jednog dela imovine, bez privatizacije. Me|utim, novi vlasnik imao je veliku podr{ku Tadi}eve vlasti”, ka`e za na{ list sindikalista Kosti}.

“U sastavu Holdinga ‘Komgrap’ je bilo 11 preduze}a. U Maki{u smo imali stolariju za 11.000 stanova, ciglanu u Obrenovcu, fabriku kioska u naselju Kijevo, projektni biro. Sve je to uga{eno, svi pogoni su zatvoreni. Ma{ine su prodate kao staro gvo`de. Ni{ta ne radi, sva gradili{ta su zatvorena. Novi vlasnik nije ni poku{ao da pokrene proizvodnju. Kad smo privatizovani, imali smo 1.760, a sada samo 760 radnika”, tvrdi Kosti}. Bode o~i, ka`u radnici, da je dr`ava 50,30 odsto firme, poput ‘Komgrapa’ - sa oko deset hiljada kvadrata poslovnog prostora i 30-tak hektara zemlji{ta, prodala za tako male pare. Hotel u Sokobanji, recimo, ima 1.834 kvadrata, “Komgrap” je u Obrenovcu vlasnik 18 hektara, u Maki{u 8,7, a u Kijevu 3,9 hektara.

Ovo preduze}e raspola`e sa tri hale u @elezniku, Kijevu i Rakovici, ukupne povr{ine 7.200 kvadrata, a imalo je i {est fabrika betona, dva restorana i 635 le`aja za radnike.

Nesumnjivo najve}u vrijednost imaju poslovne zgrade u strogom centru Beograda, na Terazijama i Kosovskoj ulici.

Novi vlasnik Komgrapa Stankovi}, odnos36

BESKOMPROMISNA BORBA BROTIV KRIMINALA Aleksandar Vu~i} odlu~io je ispuniti klju~ni zahtjev Brisela objavljuju}i potpuni rat kriminalu u Srbiji

no Dodik, nizom malverzacija do{ao je u posjed poslovne zgrade u Kosovskoj ulici.

“Komgrap je dobio posao da izvede radove na 40 hiljada kvadrata na Univerzitetskom naselju gra|enom za Univerzijadu u Beogradu. Radove smo korektno izveli, me|utim, do{ao je izvje{taj da je na tom poslu Komgrap napravio gubitak od 3,5 miliona eura. Da bi pokrio dugovanja, Stankovi} je posudio Komgrapu taj novac, a zauzvrat prisvojio petospratnicu u Kosovskoj ulici. Taj najelitniji objekat firme Komgrap Stankovi} je odmah uknji`io na k}erkino ime.”

“Menad`ment se pona{a razuzdano i bahato, ni{ta nije vredelo na{e okupljanje i protesti. [tavi{e, lancima su vezali vrata na{e zgrade da mi ne bismo mogli do}i na posao, u zgradu ‘Komgrap gra|enja’, ka`e Mirko Andesili}, biv{i direktor “Komgrap metala”.

KOMGRAP UZIMAO KREDITE KOD AGROBANKE

[ARI]EVI KRACI U RS-u Desetine miliona [ari}evog kokainskog novca oprano je u Republici Srpskoj

Istraga, koju vode istra`ni organi Srbije, uskoro }e utvrditi i veze na relaciji Komgrap - Agrobanka. Naime, prije nekoliko mjeseci u Srbiji je otvorena jedna od najve}ih privrednih afera, Agrobanka, kada je uhap{eno preko dvadeset osoba povezanih s malverzacijama u ovoj banci.

Do sada je otkriveno da su firma Habitfarma SLOBODNA BOSNA I 7.2.2013.

Komgrap:TEKST osnova.qxd

6.2.2013

23:50

Page 37

DODIKOVA IMOVINA POD ISTRAGOM DORU^KUJTE, MENE NE ^EKAJTE

Dodik odustao od molitvenog doručka u SAD-u Kao velika nada ameri~ke administracije Milorad Dodik je dugi niz godina redovito odlazio na Molitveni doru~ak, koji po tradiciji ameri~ki predsjednik organizuje prvog ~etvrtka u februaru.

Me|utim, ove godine aktuelni predsjednik RS-a odlu~io je da ne ide u SAD, a doma}inima je kurtoazno poru~io da }e izostati zbog unaprijed preuzetih obaveza.

U ime RS-a u Washington odlazi Igor Radoji~i}, kojem je ovo peti molitveni doru~ak u SAD-u. Razlozi zbog kojih je Dodik odlu~io da ne

i s njom povezane firme dobile kredite u vrijednosti od 55 miliona eura koje nikada nisu vratile. Kako je Agrobanka u minusu 320 miliona eura, istra`uje se kome je sve dodijeljeno preostalih 250 miliona.

Na{i sagovornici tvrde da je Komgrap podizao kredite kod Agrobanke.

“Ne mo`emo da dobijemo ni jedan papir, iako je, po Zakonu o privrednim dru{tvima, rukovodstvo du`no da svakom akcionaru stavi na uvid svaki papir o finansijskom poslovanju. Pitali smo rukovodstvo da li je ‘Komgrap’ od ‘Agrobanke’ podigao kredit od devet miliona, a onda te pare mimo svake logike dao kao pozajmicu firmi ‘Mek System’ iz Subotice, iako je bilo jasno da ih ta firma nikada ne}e vratiti”, ka`e Andesili}.

doru~kuje sa predsjednikom SAD-a Barackom Obamom, kao i velikim brojem senatora i kongresmena, javnosti su nepoznati. Me|utim, iz pouzdanih izvora mo`e se ~uti da je Milorad Dodik u posljednjih nekoliko mjeseci zao{trio retoriku sa ameri~kom administracijom i da ne `eli da do|e u situaciju da mu neko zbog toga pridikuje. Ina~e, sve istrage koje Vu~i} u posljednje vrijeme provodi u Srbiji, ra~unaju}i i privatizacijske malverzacije, provode se uz podr{ku ameri~ke DEA-e.

Na{i sagovornici tvrde da je rukovodstvu Komgrapa cilj rasprodaja imovine, jer u ovom nekada{njem najve}em gra|evinskom gigantu ne radi niti jedan gra|evinski in`injer. Pri tome, objekti u Sokobanji, u Kijevu i na Banovom Brdu su pod hipotekom.

“Ni{ta iz ugovora nije ispunjeno.

‘Integral in`enjering’ nije osposobio betonjerku na Adi Huji, {to je bila ugovorna obaveza. Tamo nema ni struje ni vode. Iz Lakta{a su dovezli deset kamiona, na kojima su zalepili ‘Komgrapove’ nalepnice.

Dra{ko Pa{i}, direktor Komgrapa, ugovorima je ‘Komgrap’ doveo u du`ni~ki odnos prema ‘Integralu’. Tako su bez tendera sami sebi prodali zgradu u Kosovskoj. Na bazi la`nih podataka izvr{ena je dokapitalizaci-

DODIK UVRIJEDIO VU^I]A Nakon {to je Dodik izjavio da je u regionu potrebno vi{e ljudi poput tajkuna Miroslava Mi{kovi}a, Aleksandar Vu~i} se ne javlja predsjedniku RS-a na pozive 7.2.2013. I SLOBODNA BOSNA

ja, pa sada tvrde da su vlasnici 63 odsto Komgrapa”, ka`e Kosti}.

Darko Matija{evi}, koji je u Komgrapu predsjednik Upravnog odbora, u ovoj kompaniji zaveo je strahovladu. Obezbje|enje ga, kako tvrde na{i sagovornici, oslovljava sa “gospodine pukovni~e”. Matija{evi} manjiskim dioni~arima ne dozvoljava bilo kakav uvid u poslovanje ove firme tako da manjiskim dioni~arima ni jedna stavka iz godi{njeg bilansa preduze}a nije poznata.

Nepoznato je i kako je dr`ava izvr{ila otpis duga ovom preduze}u u iznosu od 19 miliona eura u vrijeme vladavine Borisa Tadi}a.

Tako|er je nepoznato koliko je ova kompanija u minusu i zbog ~ega njeno rukovodstvo najavljuje dalje rasprodaju pogona i zemlji{ta.

U upravnom odboru ove firme zajedno sa Darkom Matija{evi}em sjedio je i biv{i prvi ~ovjek Bezbednosno-informativne agencije (BIA) Rade Bulatovi}. Me|utim, on je nakon godinu dana napustio ovo mjesto s obrazlo`enjem da je jedini njegov uslov za ostanak u ovoj firmi bio da se Komgrap odr`i, a ne da ide na ga{enje.

POSLOVANJE KOMGRAPA SA ALBANCEM IDRIZOM [IJAKOM Da je rukovodstvo Komgrapa u posljednjih nekoliko godina bilo sklono malverzacijama, govori i optu`nica protiv direktora ovog preduze}a Dra{ka Pa{i}a, koju je podiglo beogradsko Drugo op{tinsko tu`ila{tvo, zbog falsifikovanja podataka o poslovanju ove firme za 2007. i 2008. godinu. Pa{i} je, da bi izbjegao pla}anje poreza, la`no prikazao uve}ane tro{kove poslovanja. Pored toga, nije platio PDV u iznosu od 5,3 miliona dinara. Krajnje sumnjivo je i njegovo poslovanje sa Albancem Idrizom [ijakom.

“Pa{i} je i podneo zahtjev za podizanje kredita kod Komercijalne banke, a taj novac je po njegovom nalogu prenijet preduze}u DAKI iz Kosovske Mitrovice, ~iji je vlasnik Idriz [ijaka.

DAKA je, navodno, trebala da pravi ku}e za kosovske Srbe. Ali, pitamo se {ta Komgrap ima s tim? Onda je Dra{ko Pa{i} pobegao iz firme. Vratio se posle tri meseca. Radnici su hteli da ga lin~uju. Niko nije znao da objasni za{to su Idrizu [ijaki date te pare. Podneli smo krivi~nu prijavu, me|utim tu`ila{tvo godinama nije reagovalo”, ka`e Kosti}.

Ina~e, preduze}e Idriza [ijake, Daki, iz Kosovske Mitrovice bavilo se brojnim malverzacijama, {to govori optu`nica protiv njega podignuta u Kraljevu. Prema optu`nici, [ijaka je protivpravno stekao dobit od nekoliko miliona eura prodaju}i Koordinacinom centru za Kosovo pri Vladi Srbije ku}e u Kosovskoj Mitrovici.

37

Komgrap:TEKST osnova.qxd

6.2.2013

23:50

Page 38

VU^I] OTVARA AFERU KOMGRAP SUMNJIVE SUMNJIVE TRANSAKCIJE TRANSAKCIJE Milioni Milioni [ari}evih [ari}evih eura eura su su sa sa njegovih njegovih offshore offshore kompanija kompanija preba~eni preba~eni uu Bobar Bobar banku, banku, aa potom potom uu Srbiju Srbiju

BIJEG U LAKTA[E Dragan \uri}, fiktivni vlasnik Zekstre i Boske, od srbijanskih istra`nih organa pobjegao je u Lakta{e

No, ove i mnoge druge malverzacije vezane za privatizaciju i poslovanje Komgrapa uskoro }e iza}i na vidjelo, {to }e biti jak adut Vu~i}u da se obra~una s Dodikom.

Na{ dobro upu}eni izvor tvrdi da je i prema Miloradu Dodiku u posljednjih nekoliko godina primjenjivana mjera pra}enja telefonskih razgovora i da u tim razgovorima ima po Dodika kompromituju}ih dokaza.

HALO, SLU[AM TE Lider SNS-a Aleksandar Vu~i} vi{e od mjesec dana ne `eli da razgovara s predsjednikom RS-a Miloradom Dodikom, niti

nekoliko stotina miliona eura, nakon {to je saslu{an u beogradskoj policiji zbog sumnje da je i ta firma umije{ana u aferu “Agrobanka”, po osnovu dobijenog i nikada vra}enog kredita u iznosu od sedam do deset miliona eura, dao se u bijeg. Upu}eni izvori smatraju da je stvarni vlasnik Zekstre zapravo Milorad Dodik, aktuelni predsjednik Republike Srpske.

Uz ime Dragana \uri}a, predsjednika FK Partizan, povremeno se dodaje i epitet “kontroverzni biznismen“, najvi{e zbog sumnji u legalnost kapitala kojim je stvorio svoju imperiju. \uri}, koji je rodom iz Dervente, pominje se u mnogim poslovima s Miloradom Dodikom. Zekstra je vlasnik

DODIK BIO “POKRIVEN” U BEOGRADU: Prema Miloradu Dodiku u posljednjih nekoliko godina primjenjivana je mjera praćenja telefonskih razgovora u kojima, tvrde upućeni, ima po Dodika kompromitujućih dokaza mu odgovora na telefonske pozive. Tenzije me|u njima traju otkada je Dodik izjavio da “nam treba vi{e ljudi poput Miroslava Mi{kovi}a“. Ova Dodikova izjava do{la je odmah nakon hap{enja ovog srpskog tajkuna, {to je razbjesnila srpskog vicepremijera! Pored toga, Vu~i} ne `eli da slu{a Dodikove molbe da se istraga oko njegove imovine zaustavi i ne procure u javnosti.

Da se poslovanje Dodikovih kompanija u Srbiji ozbiljno pretresa, pokazuje i bijeg Dragana \uri}a, predsjednika FK Partizan u Lakta{e, gdje mu je uto~i{te pru`io njegov prijetelj, poslovni partner i ortak Milorad Dodik.

Naime, Dragan \uri}, predsjednik FK Partizan i navodno formalni vlasnik Zekstre, ~ija se imovina procjenjuje na 38

novosadskog Noviteta , beogradskih knji`arskih preduze}a [umadija i Savremena, kao i izdava~kog preduze}a Nolit. Na \uri}a se vodi i Veterinarski zavod Zemun, fabrika jestivog ulja u Gradi{tu, beogradska Optika, dok je sa Deltom “kupio” i banjalu~ku Bosku. \uri} je vlasnik desetine prodajnih objekata po Srbiji i Republici Srpskoj.

Iako je iz Zekstre demantovano da je \uri} pobjegao iz zemlje, upu}eni izvori tvrde da je vi|en u robnoj ku}i Boska u Banjoj Luci, koja je dio “njegovog” poslovnog carstva. Isti izvori tvrde da je \uri} odsjeo u apartmanima ZTC Slatina.

Ovo poznato lje~ili{te, koje se nalazi u Lakta{ima, od 2007. godine je vlasni{tvo Integra in`injeringa, ~iji je fiktivni vlasnik,

kao i u slu~aju Komgrapa Slobodan Stankovi}. Poslovno-prijateljske veze koje \uri} ima u RS-u po svemu sude}i su mu sada najja~a podr{ka u i{~ekivanju ishoda istrage koja se protiv njega vodi u Beogradu.

Pored toga, pod istragom je privatizacija Veterinarskog zavoda Zemun, koje je \uri} kupio prije sedam godina. Provjeru ove privatizacije tako|e je zatra`ila Evropska unija. \uri} je suvlasnik Boske sa tajkunom Miroslavom Mi{kovi}em, koji je, kako je istraga pokazala, u pojedine poslovne projekte ulazio zadu`ivanjem kod Darka [ari}a.

Me|utim, milioni prljavog [ari}ev novca oprani su i Republici Srpskoj i to je ono {to ovih dana srbijanski inspektori detaljno provjeravaju.

Postoje dokazi, koji su prikupljeni prilikom istrage o poslovanju kontroverznog biznismena Zorana ]opi}a, da su milioni Darka [ari}a iz SAD-a preba~eni u Bobar banku, a potom u Srbiju. Tako je 4,3 miliona KM iz [ari}eve kompanije Lafino trade iz Dealivera (SAD) preba~eno najprije u Bobar banku u Bijeljini, a potom u Srbiju, na ra~un tako|e [ari}eve kompanije Modern Real Estate. Istim putem pro{la je gotovo deset puta ve}a suma [ari}evog novca koja je bila namijenjena za izgradnju stanova u centru Beograda. Specijalno tu`ila{tvo za organiovani kriminal iz Beograda, prate}i tokove [ari}evog novca, zatra`ilo je od Agencije za bankarstvo RS-a da dostavi izvje{taj o ovim transferima, odnosno poslovanju Bobar banke. To je i u~injeno pod oznakom “strogo tajno”.

Zanimljivo je da se Agencija za bankarstvo RS-a, ~iji je posao kontrola poslovanja banaka i pra}enje finansijskih transakcija, nije prijavila ove krajnje sumnjive transakcije u Bobar banci!

SLOBODNA BOSNA I 7.2.2013.

ISPRAVNA-oglasi sedmica:ISPRAVNA-oglasi.qxd

6.2.2013

23:28

Page 7

Sigurnost online kupovine Dok ka`e{ “klik“ novostima. Dobro je da se raspitate i o na~inima dostave, jer u ukupni tro{ak, osim cijene naru~enog artikla, ubraja se i “shipping and handling“, odnosno tro{kovi slanja odabranog predmeta na va{u ku}nu adresu. Cijena po{tarine zavisi od vrijednosti predmeta kojeg kupujete te o vrsti transporta koji odaberete. Nakon svake obavljene kupovine na va{u e-mail adresu trebala bi sti}i potvrda koja sadr`i listu artikala koje ste kupili te broj pod kojim se vodi va{a kupovina. Isprintajte jednu kopiju i dr`ite je kod sebe jer }e, u slu~aju da imate dodatnih pitanja ili vam roba ne bude dostavljena u nazna~eno vrijeme, slu`ba za korisnike te kompanije tra`iti od vas upravo taj broj.

ANT: American Express - Jemstvo sigurne online kupovine Kupovina preko interneta sve je popularnija, jer omogu}ava veliki izbor robe i usluga iz udobnosti vlastitog doma, a ~esto je i najpovoljnija. Prema statistikama, najvi{e se kupuju odje}a, nakit i elektronika.

Istra`ivanja IBISWorld-a pokazuju da }e prihod od online kupovine u narednih pet godina porasti za 8,6 posto. Forrester Research predvi|a da }e 2014. godine samo u SAD-u vrijednost online prodaje iznositi 248,7 milijardi dolara. O~ekuje se da prodaja u Zapadnoj Evropi dostigne vrijednost od 155,7 milijardi dolara. Na{a zemlja, prema aktuelnim istra`ivanjima Euromonitor Internationala, slijedi ove trendove. Online kupovina u na{oj zemlji je najbr`e rastu}a maloprodajna kategorija, sa stopom rasta od preko 30 posto.

Predla`emo kupovinu u online shopovima s dobrom reputacijom Uvijek je bolje da se slu`ite stranicama koje su poznate ili vam ih je neko preporu~io te za koje znate da dostavljaju robu u Bosnu i Hercegovinu. Ukoliko tokom pregledavanja odre|ene stranice dobijete e-mail ili pop-up poruku u kojoj se tra`i da otkrijete bilo kakve finansijske podatke o sebi, ne morate odgovoriti na takve upite. Sigurne internet stranice koriste tehnologiju {ifriranja kako bi osigurale da va`ne informacije, kao {to su li~ni podaci i broj kreditne kartice, budu za{ti}ene od zloupotrebe. Na sigurnim stranicama, na vrhu ekrana, u prozoru u kojem se nalazi adresa internet stranice, trebate vidjeti ispisano https:// pri ~emu “s” ukazuje da je stranica za{ti}ena. ^esto }e se oznaka https:// pojaviti tek kada do|ete na dio stranice na kojem se potvr|uje sama kupovina i tra`e va{i li~ni podaci. Jo{ jedan pokazatelj da je stranica sigurna je ikonica zaklju~anog katanca koja se pojavljuje na dnu ekrana, a tre}i znak da se nalazite na sigurnoj stranici je ikonica klju~a.

Obratite pa`nju na tro{kove i isprintajte narud`bu Prije nego {to realizirate on line kupovinu, va`no je da se informirate kada dolaze nove zalihe robe, {to je obi~no ponedjeljkom ili utorkom. Predla`emo da se, na omiljenim stranicama, prijavite za newsletter, jer }ete tako biti u toku sa

Ukoliko prilikom internet kupovine za pla}anje koristite American Express karticu, mo`ete to ~initi bezbri`no jer ste potpuno sigurni. Naime, sistem za{tite od prevara garantuje sigurnu kupovinu korisnicima. Ukoliko bi se slu~aj zloupotrebe broja kartice ipak dogodio, korisnik American Express kartice ne snosi nikakve tro{kove koji su nastali kao posljedica zloupotrebe.

Jemstvo vrijedi na svim internet stranicama na kojima je mogu}e pla}ati ovom karticom.

ANT: Me|u ostalima American Express preporu~uje Amazon.com — najpopularnija web stranica za online kupovinu, a dostavljaju knjige i CD-ove u zemlje Zapadnog Balkana Overstock.com - vrlo popularna stranica za online kupovinu sa mno{tvom artikala Shop.com — mogu}nost izbora me|u hiljadama artikala, a na raspolaganju vam je i outlet Shopzilla.com — izbor me|u 25 miliona artikala iz skoro 45.000 prodavnica eBay.com — najve}a svjetska online aukcijska stranica, mogu}e je i kupovati i prodavati

Malala:TEKST osnova.qxd

7.2.2013

0:17

Page 40

POVRATAK PAKISTANSKE MALALE JUSAFZAI

Pakistanska djevojčica Malala Jusafzai, koju su prošlog oktobra u školskom autobusu teško ranili talibani, nedavno se obratila javnosti video porukom iz Velike Britanije, gdje se oporavlja, i najavila osnivanje Malala fonda za obrazovanje djece širom svijeta

VIZIJA PAKISTANSKE DJEVOJČICE KOJA JE PREŽIVJELA TALIBANE Pi{e: DANKA SAVI]

V

ijest o oporavku hrabre petnaestogodi{nje pakistanske djevoj~ice Malale Jusafzai, koju su u oktobru pro{le godine upucali talibani, i njene video poruke dirnule su cijeli svijet: “Danas mo`ete da vidite da sam `iva, mogu da govorim, mogu da vas vidim. I bolje sam iz dana u dan. To je samo zbog molitvi ljudi, jer su se svi ljudi mu{karci, `ene, deca - svi oni molili za mene.” Nevladina organizacija Vital Voices objavila je njenu video poruku, prvu od po~etka lije~enja, najavljuju}i osnivanje Fonda u ime Malale i njene porodice, kako bi, rede}i zajedno s onima koji joj daju podr{ku, poput Fondacije UN-a i Girl Up, te drugih organizacija i pojedinaca, ostvarili Malalinu viziju obrazovanja za sve djevoj~ice. Djevoj~ica }e rehabilitaciju nastaviti kod ku}e, koja joj je trenutno u Engleskoj, West Midlandsu. Oporavlja se nakon dvije operacije, ugra|ivanja titanijumske plo~ice u lobanju i elektronskog aparata u uho. Ljekari su joj ugradili titanijumsku plo~icu koja {titi njen mozak tako {to je prekrila rupu od metka u lobanji. U video poruci ova djevoj~ica najavila je i formiranje “Malala fonda“ za obrazovanje djece {irom svijeta: “Bog mi je dao ovaj novi `ivot. Ovo je drugi `ivot. I ja `elim da mu slu`im. @elim da slu`im ljudima. I `elim da svaka devoj~ica, svako dijete bude obrazovano. Zbog toga smo organizovali

Malala fond”, kazala je ona. U oktobru pro{le godine, dok se vra}ala iz {kole, Malala je te{ko ranjena u napadu talibana koji su zaustavili {kolski autobus i pucali u nju. Prevezena je u Veliku Britaniju, gdje se od tada oporavljala pod strogom policijskom za{titom. Talibani i dalje prijete da }e je ubiti ali i njenog oca Zijaudina, {kolskog u~itelja, ponosnog {to se njegova k}erka suprotstavlja vjerskim fanaticima i bori za obrazovanje `ena. Prijetnje je od njih dobijala i ranije. Malala Jusafzai je imala samo 11 godina kada je, pod pseudonimom, pisala svoj dnevnik za BBC, vodila ga je dvije godine nakon {to su talibani preuzeli Swat dolinu i naredili zatvaranje njene {kole. Pisala je tada o ukazu talibana kojim se zabranjuje obrazovanje za `ene: “Danas je posljednji dan {kole, odlu~ile smo da se igramo u dvori{tu malo du`e. Ja mislim da }e {kola jednog dana biti ponovo otvorena, ali dok je napu{tam ja je gledam kao zgradu koju vi{e nikada u `ivotu ne}u vidjeti.” Talibani su preuzeli dolinu Swat krajem 2007. godine i ostali na vlasti sve do velike ofanzive pakistanskih vlasti 2009. Njihovim ukazom, preko 40.000 djevoj~ica u ovoj regiji na sjeverozapadu Pakistana, jednom od boji{ta koje su otvorili u Sjeverozapadnoj grani~noj provinciji kako bi se povezali s poluautonomnim plemenskim oblastima uz granicu s Afganistanom, zabranjeno je obrazovanje. Jedine {kole koje talibani nisu dirali su male medrese u d`amijama.

Nastalo je pravo bezvla{}e, mnogi su iz tog

podru~ja izbjegli u obli`nje gradove Peshawar i Mardan. Dvije sedmice nakon {to su vatrenim oru`jem te{ko ranili Malalu talibani su obilje`ili novu `rtvu, {esnestogodi{nju Hinu Khan u Islamabadu, koja se tako|er borila za prava djevoj~ica za obrazovanje. Mediji su pisali o tome da je i ona sa porodicom do 2006. godine `ivjela u dolini Swat koju su bili prisiljeni napustiti nakon {to su javno kritizirali pona{anje talibana. Daily Mail je objavio njenu izjavu: “oti{li smo iz doline Swat jer talibani nisu dozvoljavali edukaciju djevoj~ica, ali ~ini mi se da ni ovdje ne}u mo}i u {kolu nakon ovih prijetnji.” Navukla je njihov gnijev na sebe 2008. godine kada je odr`ala konferenciju za novinare nakon {to su talibani bombardirali {kole i pokrenuli kampanju protiv obrazovanja `ena.

PODR[KA IZ CIJELOG SVIJETA Prije talibanskog upada Swat je bio popularno turisti~ko odredi{te, smje{teno me|u prelijepim planinskim krajolicima i jezerima. Od kada su izba~eni iz pakistanske doline, povremeno dolazi do sukoba izme|u talibana i vladinih trupa u Swatu, ali region je mnogo stabilniji, stotine hiljada izbjeglih se vratilo svojim ku}ama. Kada su talibani protjerani iz ove doline, i Malala je postala poznata u javnosti. O napadu na nju pro{log oktobra ~uo je cijeli svijet, odr`ane su brojne demonstracije podr{ke i Nastavak na 46. stranici

“@elim da slu`im ljudima i `elim da svaka devoj~ica, svako dijete bude {kolovano, zbog toga smo organizovali Malala fond“ 40

SLOBODNA BOSNA I 7.2.2013.

Malala:TEKST osnova.qxd

7.2.2013

0:17

Page 41

NASTAVAK BORBE ZA OBRAZOVANJE SVIH DJEVOJ^ICA

NASTAVAK NASTAVAK BORBE BORBE ZA ZA OBAVEZNO [KOLOVANJE OBAVEZNO [KOLOVANJE DJEVOJ^ICA DJEVOJ^ICA

Malala Malala Jusafzai, Jusafzai, koja koja je je uu oktobru oktobru pro{le pro{le godine, godine, dok dok se se vra}ala vra}ala iz iz {kole, {kole, te{ko te{ko ranjena ranjena uu napadu napadu talibana, talibana, obratila obratila se se javnosti javnosti video video porukom porukom iz iz Velike Velike Britanije, Britanije, gdje gdje se se oporavlja oporavlja nakon nakon dvije dvije te{ke te{ke operacije, operacije, najavljuju}i najavljuju}i formiranje formiranje Malala Malala fonda fonda

7.2.2013. I SLOBODNA BOSNA

41

EUROPA:EUROPA.qxd

6.2.2013

13:51

Page 42

EVROPA, ODMAH FRANCUZI I Turska sve dalje od Evropske uni BRITANCI GLASALI ZA ISTOSPOLNE BRAKOVE Francuska Nacionalna skup{tina usvojila je najva`niji ~lan nacrta zakona o legalizaciji istospolnih brakova kada su pro{log vikenda zastupnici s 249 glasova “za” i 97 glasova “protiv” potvrdili izmjenu definicije braka kao zajednice izme|u dviju osoba, a ne samo izme|u `ene i mu{karca, javlja AFP. Socijalisti i njihovi lijevi partneri podr`ali su spomenuti ~lan zakona, dok su protiv bili zastupnici konzervativnog UMP-a te dio zastupnika centra. Nacrt zakona, koji se usvaja ~lan po ~lan i tako|er uklju~uje i odredbu o mogu}nosti da istospolni parovi usvajaju djecu, predstavlja jednu od najve}ih dru{tvenih reformi u Francuskoj od ukidanja smrtne kazne 1981. godine. Na cijeli zakon je ukupno predlo`eno vi{e od 5.000 amandmana i o~ekuje se da }e rasprava potrajati jo{ sedmicama.

Britanski parlamentarci tako|e su podr`ali istospolne brakove.

EUROPOLOVA ISTRAGA O NAMJE[TAJU UTAKMICA Europol, evropski policijski ured, objavio je da su u Aziji otkrili organizovanu kriminalnu grupu koja je upravljala namje{tanjem fudbalskih utakmica {irom svijeta. Policija sumnja da je u namje{tanje utakmica uklju~eno 425 sudija, igra~a i pomo}nog osoblja.

Europolova 18-mjese~na istraga je pokazala da su namje{tani me~evi kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo i Evropsko prvenstvo u fudbalu, dva me~a Lige prvaka, koji su zavr{ili nerije{eno, te nekoliko derbija u vrhunskim evropskim ligama. Podsjetimo da se pro{log aprila istom temom bavila i Parlamentarna skup{tina Vije}a Evrope. Izvje{taji PSVE “Dobrovoljno upravljanje i etika u sportu”, i “Potreba za borbom protiv namje{tanja utakmica”, te rezolucije koje su potom usvojene tra`ile su, izme|u ostalog, od FIFA-e da provede istragu o brojnim skandalima koji su poslednjih godina naru{ili njen ugled. Autor dokumentarnog filma Hervé Martin Delpierre Sport,

42

PEDESET PEDESET GODINA GODINA ^EKANJA ^EKANJA

Turska Turska je je daleke daleke 1959.

1959. ss tada{njom tada{njom Evropskom Evropskom ekonomskom ekonomskom zajednicom zajednicom (EEZ) (EEZ) sklopila sklopila ugovor ugovor oo pridru`enom pridru`enom ~lanstvu, ~lanstvu, tzv. tzv. Ankarski Ankarski sporazum, sporazum, ali ali njen njen ulazak ulazak uu Uniju Uniju je je ii dalje dalje veoma veoma neizvjestan neizvjestan

Turska koja je počela pristupne pregovore s EU-om krajem 2005. godine, u isto vrijeme kad i Hrvatska, vrlo je nezadovoljna zastojem na putu prema Uniji koji je uslijedio zbog protivljenja Francuske i Njemačke, i neriješenog spora oko Kipra

V

edre prognoze o najbr`oj rastu}oj ekonomiji narednih godina u Evropi odnose se na Tursku - vjeruje se da }e ova zemlja imati drugi najve}i ekonomski rast do 2017. godine. Geostrate{ki polo`aj ~ini je i klju~nom strate{kom saveznicom za EU, ali ~ini se da je sve dalja od nje. Kao reakcija na zastoje i neuspje{an dijalog s Briselom iz ove zemlje posljednjih mjeseci

sve vi{e sti`u poruke da proevropski kurs ne mora biti osnovnom smjernicom turske vanjske politike. I ispitivanja javnog mnijenja pokazuju da je iz istih razloga me|u gra|anima splasnula `elja za ulaskom u EU. Turski premijer Recep Tayyip Erdogan ovih je dana polustoljetno ~ekanje Turske da postane ~lanicom EU nazvao “neoprostivim.” Zemlja koja je po~ela pristupne preSLOBODNA BOSNA I 7.2.2013.

EUROPA:EUROPA.qxd

6.2.2013

13:52

Page 43

nije, a sve bliže Rusiji i Kini govore s EU-om krajem 2005. godine, u isto vrijeme kad i Hrvatska koja za nekoliko mjeseci postaje njena ~lanica, na{la se u nezahvalnoj poziciji jer su pregovori zastali zbog protivljenja Francuske i Njema~ke, i nerije{enog spora oko Kipra.

Pregovore o integraciji u Evropu po~ela je prije pedeset godina, danas je Turska najve}i trgovinski partner EU-a, a Unija je njen najve}i i glavni trgovinski partner i jedina zemlja koja je formirala carinsku uniju sa EU-om i prije samog pristupanja.

Osim toga, ~lanstvom u NATO-u, OECD-u, OESS-u, Vije}u Evrope i carinskoj uniji s EU-om te pridru`enom ~lanstvu u Zapadnoevropskoj uniji, Turska je duboko integrirana ~lanica brojnih evropskih institucija. Sa sedamdeset ~etiri miliona stanovnika, ona bi kao ~lanica Unije bila druga po brojnosti u Uniji, odmah iza Njema~ke. Kao ~lanica brojnih evropskih organizacija vrlo je ~esto sudjelovala u dono{enju bitnih odluka. Jo{ 1959. ona je s tada{njom Evropskom ekonomskom zajednicom (EEZ) sklopila ugovor o pridru`enom ~lanstvu, tzv. Ankarski sporazum. Godine 1987. uputila je formalnu molbu o primanju u punopravno ~lanstvo, a na po~etak pregovora je ~ekala ~ak 18 godina. Ulasku Turske u Uniju najvi{e se protive Francuska, Njema~ka i Austrija, koje su pristalice toga da se Ankari ponudi tzv. povla{teno partnerstvo umjesto punopravnog ~lanstva. Odnose dodatno komplicira to {to Turska ne priznaje postojanje Republike Kipar. Sve su to razlozi zbog kojih se Turska udaljava od Unije te najavljuje ulazak u strate{ki savez s Rusijom i Kinom, u sklopu organizacije zemalja okupljenih oko inicijative [angajska petorka (Shanghai Five).

(D. Savi})

mafija i korupcija je tada tokom debate kazao da se oko 140 milijardi dolara godi{nje “obrne” na sportskim kla|enjima. Procjene govore da je sada{nji svijet sportskog kla|enja vrijedan 500 milijardi dolara godi{nje. U svijetu postoji 15 hiljada legalnih i nelegalnih sajtova koji se time bave. Spomenutim izvje{tajima i debatom u PSVE po prvi put do sada je predstavljena jedna globalna slika sportskih utaja kroz kla|enje.

TAJNE ISPLATE ^ELNICIMA [PANSKE POPULISTI^KE STRANKE Korupcijski skandal potresa [paniju.

Nakon burne rasprave o korupciji u tamo{njem parlamentu, {panski list El Pais je objavio dokumente o 19-godi{njim tajnim isplatama ~elnicima vladaju}e Populisti~ke stranke, prenosi BBC. Isplate u dolarima su i{le preko gra|evinskih tvrtki i drugih grana privrede. Biv{i blagajnik stranke Luis Barcenas pod istragom je zbog vi{emilionskog ra~una u [vicarskoj.

Posebno se isti~e 2009. godina kad su isplate, van poslovnih knjiga stranke, i{le premijeru Marianu Rajoyu i drugim istaknutim ~elnicima stranke. Stranka je izdala priop}enje u kojem negira “bilo kakve tajne ra~une” i nagla{ava kako je poslovanje bilo “zakonito”. Ispred ~elni{tva stranke odr`an je protestni skup na kojem se pozivalo na ostavku premijera Rajoya.

KUPOVINA DROGE U EU PREKO INTERNETA Podaci prikupljeni u EU pokazuju da je prakti~no sve droge mogu}e kupiti preko interneta, uz dostavu po{tom na ku}nu adresu, a Evropski centar za pra}enje droga i zavisnosti (EMCDDA) dodaje da se ovakve transakcije naj~e{}e obavljaju uz pomo} anonimnih ra~unarskih mre`a. Procjene govore da se svake godine u EU konzumira 2.500 metri~kih tona kanabisa vrijednosti od 18 do 30 milijardi eura. Evropska unija je, kako se pokazuje, postala jedan od najva`nijih proizvo|a~a sinteti~kih droga i kanabisa u svjetskim okvirima.

7.2.2013. I SLOBODNA BOSNA

43

BIZNIS:BIZNIS.qxd

6.2.2013

23:38

Page 44

BUSINESS

Priredio: ASIM METILJEVI]

“Energoinvest” gradi dalekovod u Albaniji Ohrabruju}i poslovni rezultati viso~kog “Vispaka” “Elektroprivreda” BiH jo{ tra`i partnera za TE “Tuzla” Negativan trend trgovinske razmjene BiH i Srbije ODLI^AN ODLI^AN START START

Direktor Direktor Energoinvesta Energoinvesta Enes Enes ^engi} ^engi} ugovorio ugovorio je je nove nove poslove poslove vrijedne vrijedne 70 70 miliona miliona KM KM

Energoinvest započeo “operaciju Albanija” Sarajevski Energoinvest uspio je u posljednjih mjesec dana ugovoriti nekoliko novih poslova na stranim tr`i{tima ukupne vrijednosti 35 miliona eura.

Najve}i posao, vrijedan 30,05 miliona eura, ugovoren je u Albaniji, gdje }e sarajevska kompanija graditi 250 kilometara dug 110 kV dalekovod te rekonstruirati i pro{iriti postrojenja pet trafostanica naponskog nivoa 110 kV. “Energoinvest” je ve} otvorio svoje predstavni{tvo u Tirani i izvr{io potrebne pripreme za izvo|enje radova koji }e startati nakon uplate avansa.

“S obzirom na to da se radi o projektu po sistemu ‘klju~ u ruke’, realizacija je ve} po~ela. “Energoinvest” je zadu`en za dizajniranje, tipska ispitivanja, nabavku opreme, izgradnju i pu{tanje u pogon dalekovodnih linija i trafostanica, a finansijer je Njema~ka razvojna banka KfW. Projektanti ‘Energoinvesta’ ve} rade, a poslovi na terenu }e po~eti po uplati avansa, {to se o~ekuje za nekoliko mjeseci. Rok za izvr{enje posla je 30 mjeseci od dana preuzimanja gradili{ta plus dva mjeseca za testiranje linija”, re~eno je u “Energoinvestu”.

U Tirani je 31. januara “Energoinvest” potpisao ugovor s OST-om Albania (Elektroprenos) o izgradnji dalekovoda, 44

rekonstrukciji i pro{irenju postrojenja pet trafostanica na podru~ju ju`ne Albanije.

Vrijednost ugovora je 30,5 miliona eura. Sarajevski “Energoinvest” }e ovaj posao raditi u skladu sa strogim zahtjevima tendera, a nadzor }e vr{iti konsultantska kompanija Fichtner iz Njema~ke.

Iz “Energoinvesta” navode da se radi o tehni~ki vrlo zahtjevnom projektu, jer je potrebno dizajnirati i ispitati vi{e tipova stubova i temelja, a u skladu s najnovijim svjetskim standardima. Realizacija obuhvata izgradnju vi{e od 800 dalekovodnih stubova s pripadaju}om opremom.

Direktor “Energoinvesta” o~ekuje nove aktivnosti i na tr`i{tu Libije u sljede}ih deset mjeseci do godinu dana.

“Sve ono {to smo uradili na libijskom tr`i{tu uspjeli smo naplatiti. Me|utim, problem je {to tamo imamo vi{e od sto miliona eura ugovorenih poslova koje smo mi planirali, naru~ili materijale, a ne mo`emo da ih isporu~imo”, kazao je ^engi}.

Po njegovim rije~ima, situacija u Libiji se, ipak, popravlja. “Prije desetak dana smo bili u toj zemlji i imali sre}u da nas prime veoma odgovorne osobe u vrhu libijske vlasti. O~ekujemo povratak i nove aktivnosti na libijskom tr`i{tu u sljede}ih desetak mjeseci”, kazao je Čengi}.

Rekordan rast prodaje visočkog “Vispaka” Protekla godina bila je iznimno uspje{na za viso~ki prehrambeni kominat Vispak: plasman Vispakovih proizvoda pove}an je 21 posto u odnosu na godinu ranije, {to je ujedno i najve}i rast prodaje ove kompanije u jednoj godini od njenog osnutka.

Razlozi za ovakav pozitivan ishod poslovanja nalaze se u rekordnoj realizaciji kafe, lansiranju novih brandova na tr`i{te, kao i u pove}anom obimu izvoza i otvaranju novih tr`i{ta.

Tako je prodaja kafe u pro{loj godini pove}ana za 31,6 posto u odnosu na 2011.

Kvalitet i inovacije do{le su pro{le godine do izra`aja i u segmentu Bosanske kuhinje.

Realizacija juha i ~orbi u 2012. godini bila je 6 posto ve}a u odnosu na 2011. godinu.

“Prava bosanska kafa, Zlatna d`ezva, iz dana u dan ima sve vi{e poklonika, kako na doma}em tako i na inozemnim tr`i{tima. S druge strane, na{e inovacije i kreiranje potpuno novih ukusa i proizvoda u okviru programa ‘Bosanske kuhinje’, dalo je rezultate br`e no {to smo o~ekivali. Uspjeli smo prodrijeti na neka nova i veoma zna~ajna tr`i{ta u pro{loj godini, kao {to su tursko i tr`i{te zemalja Arapskog zaljeva, gdje su potro{a~i prepoznali kvalitet na{ih brandova. Na{ ukupan izvoz porastao je u pro{loj godini u odnosu na 2011. za 30 posto. Ne treba zanemariti i veoma zapa`en marketin{ki nastup, nove promotivne spotove i sna`nu podr{ku u oblasti strate{kog komuniciranja”, kazao je direktor Vispaka Rusmir Hrvi}.

Hrvi} dalje navodi kako je u 2013. godini Vispak planirao pove}anje realizacije 10 posto. [ansu vidi u pove}anju konkurentnosti, daljem ja~anju brandova, inovacijama, kao i u izvozu. U zavr{noj fazi priprema nalazi se nekoliko proizvoda u segmentu proizvodnje ~okolade, a planiran je dalji razvoj programa juha, ~orbi, za~ina i dodataka jelima, kao i kafe.

Pozitivan trend poslovanja nastavljen je i u 2013. godini. U januaru ove godine zabilj e`ena je neto realizacija od 2.350.870,75 KM, {to je 17,83 posto vi{e u odnosu na isti mjesec lani.

SLOBODNA BOSNA I 7.2.2013.

BIZNIS:BIZNIS.qxd

6.2.2013

23:56

Page 45

Generalni direktor Elektroprivrede BiH Elvedin Grabovica nedavno je izjavio da bi projektni partner za izgradnju Bloka 7 Termoelektrane Tuzla mogao biti poznat u junu ove godine. U pretkvalifikacijskom postupku Elektroprivreda BiH je izabrala 11 kompanija koje su zadovoljile postavljene kriterije i “trenutno se radi na me|usobnoj razmjeni informacija”, rekao je Grabovica.

“Druga faza postupka se o~ekuje u aprilu kad }emo imati short listu najozbiljnijih ponu|a~a. U maju ili junu, ukoliko ne bude `albi, mogli bismo znati ko }e biti projektni partner za izgradnju Bloka 7”, dodao je Grabovica.

Blok 7 je tzv. zamjenski proizvodni kapacitet na lokaciji postoje}e TE “Tuzla“, s projektiranom instaliranom snagom 450 MW i mogu}om godi{njom proizvodnjom 2.756 GWh elektri~ne energije, ~ija }e izgradnja ko{tati oko 1,5 milijardi KM. Izgradnja Bloka 7 morala bi po~eti najkasnije 2014. godine kako bi objekat po~eo s radom 2018. godine, kada }e definitivno u staro `eljezo oti}i dva (pra)stara termobloka (III I IV) koji proizvode elekri~nu, ali i toplotnu energiju za tuzlanska doma}instva.

Malo je me|utim vjerovatno da }e postavljeni rokovi biti ispo{tovani. Prema informacijama SB, zainteresiranih partnera za izgradnju termobloka ne manjka, no sve kompanije koje su pro{le pretkvalifikacijski postupak insistiraju na ve}inskom vlasni{tvu u Bloku 7 TE Tuzla. Prije skoro pet godina, kada je Vlada Federacije BiH zapo~ela pripreme za izgradnju ovog objekta, planirano je da strate{ki partner ne ulazi u vlasni~ku strukturu nego da ulo`ena sredstva nadoknadi isporukom elektri~ne energije. Aktuelna uprava EPBiH, bez suglasnosti Vlade Federacije BiH odnosno Parlamenta Federacije BiH, tu je odluku preina~ila na taj na~in {to je strate{kom partneru zagarantirano trajno suvlasni{tvo u termobloku do 50 posto.

Prema posljednjim informacijama, taj je procenat u me|uvremenu narastao na 75 posto, {to prakti~no zna~i da bi Elektroprivreda BiH u novoizgra|enom termobloku imala manjinski vlasni~ki udio!

Prije nekoliko godina tada{nji opozicioni SDP inicirao je usvajanje parlamentarnog zaklju~ka prema kojem sva ulaganja u elek-

NOVA TENDERSKA PRAVILA Direktor EPBiH Elvedin Grabovica zanemario je odluku Parlamenta FBiH

Foto: Milutin Stoj~evi}

Strateški partneri traže većinsko vlasništvo?!

troenergetski sektor mora prethodno verificirati Parlament FBiH a tada je usvojen i puno va`niji zaklju~ak, prema kojem EPBiH mora ostati isklju~ivi vlasnik novoizgra|enih elektroenergetskih objekata.

Drastičan pad trgovinske razmjene BiH i Srbije Predsjedavaju}i Vije}a ministara BiH Vjekoslav Bevanda sastao se po~etkom sedmice u Beogradu s premijerom Srbije Ivicom Da~i}em, s kojim je, kako doznajemo, najvi{e razgovarao o unapre|enju ekonomskih i osobito trgovinskih odnosa dvije susjedne dr`ave. Trgovinska razmjena BiH sa Srbijom pada ve} desetak mjeseci zaredom, pa je ukupna trgovinska razmjena dvije dr`ave u protekloj godini smanjena za oko 320 miliona dolara!

Izvoz Srbije u BiH smanjen je za 8 posto, a izvoz BiH u Srbiju za 29 posto!

7.2.2013. I SLOBODNA BOSNA

45

Malala:TEKST osnova.qxd

7.2.2013

0:17

Page 46

POVRATAK PAKISTANSKE MALALE JUSAFZAI

DOGA\AJ KOJI JE ZGROZIO SVIJET

Nastavak s 41. stranice

u Pakistanu. Malala je postal simbol otpora agresivnom vjerskom fanatizmu koji je djevoj~icama i `enama, ne samo u njenoj zemlji, nanio toliko zla. Biv{i britanski premijer koji je postao specijalni izaslanik UN-a za globalno obrazovanje Gordon Brown saop}io je u Islamabadu po~etkom novembra pro{le godine da je vi{e od milion ljudi u svijetu potpisalo je peticiju za podr{ku pakistanskoj djevoj~ici Malali.

Mediji su prenijeli vijest o tome kako je on pakistanskom predsjedniku Asifu Aliju Zardariju predao peticiju podr{ke za Malalu i za jo{ 32 miliona djevoj~ica {irom svijeta koje nemaju pravo na obrazovanje. Pozvao je tada pakistansku vladu da u~ini vi{e kako bi se pove}ao broj djece koja se {koluje, te najavio da }e me|unarodna zajednica ponuditi tehni~ku i finansijsku podr{ku Pakistanu da obrazovanje postane prioritet.

SLABOSTI PAKISTANSKE DR@AVE Prema podacima UN-a, 5,1 miliona djece u Pakistanu ne poha|a {kolu, od ~ega su 63 posto djevoj~ice. Stopa nepismenosti u zemlji dostigla je 58 posto.Vjeruje se da je pakistanska vlada, u namjeri da popravi

Malala Jusafzai je pogo|ena dva puta, u glavu i u vrat, a talibani su preuzeli odgovornost za napad

svoj status u me|unarodnoj zajednici, odlu~ila da se udru`i sa UNESCO-om kako bi osnovali Malala fond za obrazovanje djevoj~ica. Primarni cilj organizacije je obavezno osnovno {kolsko obrazovanje djevoj~ica do 2015. godine u cijelom svijetu.

Novinarka Karen Leigh u nedavno objavljenom tekstu o `enskim pravima u Pakistanu pi{e kako su nakon napada na Malalu, jo{ dok su dok su trajali masovni protesti, organizacije za ljudska prava mislile da bi “Malala incident” mogao imati i ve}i odjek. Nadali su se da }e dovesti do toga da se problematizira uloga pakistanske vlade i pitanja prava `ena, poput mogu}nosti obrazovanja `ena i nasilja unutar

TEROR TALIBANA U PAKISTANU

Vjerski fanatizam u Pakistanu je uništio više stotina škola Zbog vjerskog fanatizma i ortodoksnog tuma~enja islama, talibani `enama ne dozvoljavaju obrazovanje, a napadi na `enske {kole u ovom dijelu Pakistana bili su vrlo ~esti. Tako su, recimo, prije dvije godine talibani potpuno poru{ili jednu `ensku {kolu u pokrajini Mohmand na sjeverozapadu Pakistana, a to je bio samo jedan od serije sli~nih napada na `enske obrazovne institucije. Do tada je ve} samo 46

u ovoj pokrajini uni{teno ili te{ko o{te}eno ~ak 48 `enskih {kola. U ~itavom Pakistanu taj se broj penje na vi{e stotina. U istoj pakistanskoj regiji u kojoj je prilikom odlaska u {kolu u glavu ustrijeljena Malala, talibani su prvog dana nove godine napali vozilo kojim se s posla vra}aju zaposleni u osnovnoj {koli i obli`njem medicinskom centru i ubili pet u~iteljica i dvoje zdravstvenih radnika.

obitelji. Aurat Foundation, pakistanska organizacija za ljudska prava osnovana sredinom osamdesetih godina, tvrdi da se svake godine ubije preko 1.600 `ena jer su na neki na~in osramotile svoje najbli`e.

Naposljetku, ponadali su se da }e incident uzdrmati status Pakistana unutar UN-a, te da }e napad na Malalu biti i okida~ promjena u Pakistanu. Ona citira Thor Halvorssena, predsjednika Human Rights Foundationa i {ef HFR-ovog Oslo Freedom Foruma, koji ka`e da ovaj incident nikako ne}e utjecati na poziciju Pakistana u Ujedinjenim narodima ili u me|unarodnom okru`enju. Ujedinjeni narodi su se posljednjih mjeseci uglavnom fokusirali na granicu Pakistana sa Indijom i na januarske teroristi~ke napade u gradu Quetti i dolini Swat. Usprkos ovacijama i hvaljenju Malalinog herojskog ~ina, te{ko da }e se UN odlu~iti poduzeti ne{to kako bi promijenio stav prema Pakistanu i unapre|enju ljudskih prava. On smatra da bi zatvaranje “finansijske pipe” mogla biti jedina stvar koja bi natjerala Pakistan na drasti~ne promjene. “Pobolj{anje zapo~inje dramati~nim promjenama u zakonskom statusu `ena i provo|enju zakona prema `enama i kriminalu op}enito.” Steve Cohen, stru~njak za Pakistan iz Brookings instituta u Washingtonu u istom tekstu, upozorava da su `ene gra|ani drugog reda u Pakistanu i ~esto ih se ignorira zakonski i jo{ gore kulturolo{ki. “Na`alost, mislim da ne mo`emo puno o~ekivati od njihove vlade”, dodao je. Jo{ gore su se stvari, upozorava, doga|ale `enama u Pakistanu, ali su “dru{tvene mre`e i drugi brzi na~ini komuniciranja postavili Malaline muke na globalnu pozornicu i uperili novo svjetlo na pakistansku vladu”. Ali, slabost dr`ave je okida~ za mnogobrojne zlo~ine protiv `ena, Malala incident je bio samo vrh sante leda.

SLOBODNA BOSNA I 7.2.2013.

Sport:TEKST osnova.qxd

7.2.2013

1:09

Page 47

SKANDAL GODINE

KLADIONICE, NOGOMET I SINGAPURSKA MAFIJA Tu`iteljstvo BiH nikada nije okon~alo istragu o namje{tenim rezultatima utakmica, iako su im njema~ki istra`itelji poslali svu dokumentaciju!

7.2.2013. I SLOBODNA BOSNA

47

Foto: Mario Ili~i}

Kriminalistička obavještajna policija Evropske unije EUROPOL objavila je početkom nedjelje šokantna saznanja o skoro 400 namještenih utakmica širom svijeta; SB donosi detalje ovog slučaja, ali i podsjeća na nikada završenu istragu Tužilaštva BiH o sličnom slučaju na kojem su insistirali istražitelji iz Bochuma

Sport:TEKST osnova.qxd

7.2.2013

1:11

Page 48

NOGOMET Pi{e: NEDIM HASI]

O

pse`na istraga Europola (Europski policijski ured), kriminalisti~ke obavje{tajne agencije Europske unije, identificirala je oko 380 nogometnih utakmica diljem Europe ~ijim je rezultatima navodno manipulirano. Direktor Europola Robin Wainwright otkrio je na konferenciji za novinare u Den Haagu da je istraga dovela do 425 potencijalno korumpiranih slu`benika, igra~a i ozbiljnih kriminalaca u 15 razli~itih zemalja. Navodno, me|u namje{tenim utakmicama su i one kvalifikacijske za EURO i Svjetsko prvenstvo, kao i dvije utakmice Lige prvaka. Za jednu je procurilo da je odigrana u Engleskoj, ali istra`itelji nisu naveli imena klubova. Istra`itelji su nakon 18 mjeseci posla utvrdili da su kriminalci na namje{tene utakmice ulo`ili oko 16 miliona eura i izvukli osam miliona eura profita.

Dva su miliona eura potro{ili na aktere sumnjivih utakmica, dok je najve}a „nagrada“ pojedincu iznosila 140 hiljada eura. Europol vjeruje da je vrh ove hobotnice u Aziji, te da svoje krakove ima u cijeloj Evropi. Tvrdi se da se utakmice namje{taju u 15 zemalja, a dosad je uhi}eno oko 50 ljudi. „Ovo je najve}a istraga o namje{tanju utakmica koja je provedena u Europi. Donijela nam je dobre rezultate, otkrili smo ogromnu kriminalnu mre`u i mislimo da smo otkrili velik problem integriteta nogometa u Europi“, poru~ili su iz Europola.

TVRDNJE ITALIJANA O BiH Nakon {to se slegla pra{ina na prvobitne usplahirene izvje{taje novinara koji su po~eli istoga trena spekulirati o utakmicama koje su mogle biti namje{tene (najdrasti~niji je primjer svakako ~uvena polufinalna utakmica Lige prvaka izme|u Chelseja i Barcelone), po~elo se malo trezvenije analizirati izvje{taj Europola.

Kod nas, ali u i ostatku Evrope po~elo se s neselektivnim poga|anjem potencijalno sumnjivih me~eva, pa su gotovo svi bh. mediji prenijeli tekst iz italijanskog sportskog dnevnika Gazetta dello Sport kako je u BiH namje{teno sedam me~eva.

Za sada nisu izneseni nikakvi dokazi da se to zaista desilo, niti je poja{njeno radi li se zapravo o utakmicama koje se istra`uju ve} tri godine i zbog kojih je istraga po~ela onda kada je i u susjednoj Hrvatskoj otvorena afera Offside. Hrvati su svoj dio posla okon~ali, osudili nogometa{e kojima je dokazana krivnja, no kod nas istraga jo{ uvijek nije odmakla dalje od po~etne faze.

Ono {to se za sada zna, barem prema tvrdnjama iz Europola, jeste da se vi{e od 48

ROBIN WAINWRIGHT ^elnik Europola iznio {okantna saznanja o dometima kladioni~arske mafije

tre}ine utakmica spomenutih u izvje{taju odnosi na njema~ki nogomet, odnosno, utakmice ni`ih razreda tamo{njeg takmi~enja. U skandal je umije{ano 700 osoba, me|u njima 425 nogometa{a, sudija, klupskih zvani~nika. Od 300 utakmica za koje se vjeruje da su neregularne najmanje 70 odigrano je u Njema~koj. Osim Njema~ke, Europol tvrdi da su, kada je Evropa u pitanju, utakmice namje{tane u Austriji, Sloveniji, Engleskoj, Ma|arskoj, Holandiji i Turskoj, {to baca sumnju na izvje{taj talijanskog novinara da je sedam utakmica namje{teno u BiH. Barem dok takvo {to zvani~no ne potvrdi Europol.

Prema za sada dostupnim podacima, od ovakvih je poslova zara|eno ukupno osam miliona eura a ukupan podijeljeni mito je dva miliona eura. Na konferenciji za novinare ~elnici Europola su izjavili kako je sumnjiva jedna utakmica Lige prvaka igrana u Engleskoj, „igrana prije tri ili ~etiri godine“, iako nisu precizirali koja. Odmah se po~elo spekulirati o utakmici Liverpoola i Debrecina, no niti jedan dokaz za takve

tvrdnje nije jo{ uvijek iznesen. Engleski se mediji pitaju za{to Europol o svojim aktivnostima nije obavijestio FIFA-u, UEFA-u i nacionalne asocijacije, {to samo potpiruje njihove sumnje u ta~nost izvje{taja. Tvrde da na takav na~in Europol samo poku{ava izgraditi svoj imid`, ostavljaju}i mnoge navode sumnjivima i nedore~enima. Dokazati ovakve tvrdnje, barem sude}i po dosada{njim rezultatima sli~nih istraga, bit }e jako te{ko. Centar kladioni~arske mafije nalazi se u Aziji, u Singapuru, a ova zemlja nema nikakvu me|unarodnu pravnu obavezu sura|ivati sa evropskim institucijama. Osim toga, sumnja se da je novac zara|en na ovakav na~in okon~ao na offshore ra~unima u zemljama koje su raj za ovakve vrste poreskih manipulacija. Kako god, Europol je konferencijom za novinare i izjavama koje su na njoj davali na sebe navukao te`ak teret, posebno onih koji vjeruju u nogomet kao ~istu igru, najljep{u na svijetu. Sada je na njima da za svoje tvrdnje iznesu dokaze i krivce privedu pravdi.

UTAKMICA SLAVIJA KO[ICE Jedan od me~eva koji je bio sumnjiv istra`iteljima iz Bochuma koji su cijeli slu~aj proslijedili Tu`iteljstvu BiH SLOBODNA BOSNA I 7.2.2013.

Sport:TEKST osnova.qxd

7.2.2013

1:12

Page 49

SKANDAL GODINE Foto: Mario Ili~i}

SEDAM RANA OD ITALIJANA Sportski dnevnik Gazzetta Dello Sport tvrdi da je u BiH namje{teno sedam utakmica

Prije gotovo tri godine njema~ko regionalno Tu`ila{tvo iz Bochuma dostavilo je svojim kolegama u Tu`ila{tvu i BiH dokaze o desetinama nogometnih me{etara iz BiH umije{anih u kladioni~arsku aferu namje{tanja rezultata.

PITAO SAM MALOG PU@A Rije~ je o materijalu na nekoliko stotina stranica, sa dokazima i imenima osoba iz na{e zemlje koje su, prema njihovim navodima, u~estvovale u skandalu zbog kojeg je u Berlinu osu|en Ante [apina sa svojim suradnicima. Rije~ je o imenima dvadesetak osoba i nekoliko ovda{njih klubova za koje njema~ki istra`itelji tvrde da imaju dokaze da su aktivno u~estvovali 7.2.2013. I SLOBODNA BOSNA

u namje{tanju rezultata njihovih timova.

Kako je to procedura nalagala, iz Tu`ila{tva je proslije|en na pregled i obradu u SIPA-u, no tada{nji direktor te agencije Mirko Luji} materijal je proslijedio u federalni MUP. Istra`itelji ove institucije prihvatili su vo|enje istrage, no stanovit problem im predstavlja ~injenica da su me|u klubovima koji se pominju u aferi i neki iz Republike Srpske, pa su anga`irane i kolege iz MUP-a RS-a. Nakon pregleda materijala dosje je ponovo poslan u Tu`ila{tvo BiH, koje jo{ uvijek vodi istragu. U novembru 2009. godine Tu`iteljstvo iz Bochuma po~elo je istragu afere namje{tanja rezultata nogometnih utakmica a prije mjesec dana objavilo je i rezultate do kojih je do{lo

tokom dosada{nje istrage. Na popisu osoba koje su najvjerojatnije bile aktivno uklju~ene u manipulacije nalazi se 250 imena.

Broj sumnjivih utakmica popeo se na 270.

Prema navodima njema~kog pravosu|a, potkupljene sudije, igra~i i druge osobe primili su ukupno 1,5 miliona eura “nagrade”. Ukupni profit iz kla|enja na namje{tene susrete za sada se procjenjuje na oko petnaest miliona eura. Posao su vodila bra}a [apina, Hrvati ro|eni u Njema~koj, porijeklom iz BiH, iz svog kafi}a King, lociranog u centru Berlina.

Osim toga, posao je vo|en i iz takozvanih sportskih barova sa beskona~nom ponudom parova i sportova na koje se moglo kladiti.

Nakon {to su dobili materijal, slu~aj je preuzeo tu`itelj Ahmed Halebi} i dokaze iz Bochuma proslijedio Federalnoj upravi policije te MUP-u RS-a. Obje policijske agencije su nakon toga okon~ale svoj dio posla i poslale zaklju~ke Tu`iteljstvu, no do danas nije poznato dokle se do{lo sa istragom. “Dogovoren je ponovni sastanak u Tu`ila{tvu BiH radi daljih konsultacija o eventualnom postupanju, me|utim, od strane Tu`ila{tva BiH nismo vi{e nikada pozvani na sastanak na ovu temu“, stoji izme|u ostalog u dopisu koji smo prije ta~no godinu dana dobili od glasnogovornice MUP-a RS-a Mirne [oja. Po informacijama do kojih je zasada do{la Slobodna Bosna, klju~na osoba u namje{tanju rezultata utakmica u kojima su igrali na{i klubovi je bio Mario Cvrtak, njema~ki dr`avljanin porijeklom iz BiH, koji je ve} osu|en u Njema~koj. U dokumentima do kojih je do{la Slobodna Bosna naj~e{}e se spominju imena Tur~ina Deniza Celika, zatim Ante [apine i turskog dr`avljanina Tuna Akbuluata, kako stoji u dosjeu, „kladioni~ara za manipuliranu utakmicu“, ali i nekoliko ljudi koji su bili na vode}im du`nostima u na{im klubovima. To su tada{nji predsjednik i trener NK Travnika D`evad Be}iragi} i Ned`ad Selimovi}, zatim Mate i @ivko Budimir, biv{i premijerliga{ki sudija Mevludin Efendi} te igra~i nogometnih klubova Travnik, Ora{je, Lakta{i i Posu{je. Naj~e{}e ime koje se “vrti“ u dosjeu koji je stigao iz Bochuma je ono biv{eg predsjednika Slavije iz Isto~nog Sarajeva Slavka To{ovi}a. Pored To{ovi}a, na listi osumnji~enih za namje{tanje rezultata su zasada neimenovani igra~i Slavije sa nadimcima Kuna i Drago, zatim klupski ljekar te hotelski kuhar. Ove osobe umije{ane su u poku{aj namje{tanja rezultata utakmice, za koju njema~ko Tu`ila{tvo tvrdi kako je pod sumnjom, izme|u Slavije i slova~kih Ko{ica iz pretkola Evropske lige, koja je odigrana 30. jula 2009. godine Me|utim, kako rezultat utakmice nije odgovarao dogovorenom, istraga protiv njih je prekinuta.

49

Hanka:TEKST osnova.qxd

6.2.2013

23:42

Page 50

HANKA PALDUM MOJ MOJ GRAD GRAD II MOJI MOJI LJUDI LJUDI

“Nikad “Nikad nisam nisam ljude ljude razlikovala razlikovala po po imenu, imenu, kao kao {to {to ne ne dam dam svoju svoju djecu, djecu, tako tako ne ne dam dam ni ni Bogi}a Bogi}a Bogi}evi}a, Bogi}evi}a, ni ni Mirka Mirka Pejanovi}a, Pejanovi}a, ni ni onu onu pravoslavnu pravoslavnu crkvu crkvu na na ^ar{iji ^ar{iji koju koju bih bih ii `ivotom `ivotom branila branila ako ako treba”, treba”, ka`e ka`e Hanka Hanka Paldum Paldum

50

SLOBODNA BOSNA I 7.2.2013.

Hanka:TEKST osnova.qxd

6.2.2013

23:42

Page 51

KAKO SAM POSTALA @RTVA MEDIJSKOG LIN^A

U otvorenom razgovoru za “SB“, kraljica bosanskohercegovačke estrade HANKA PALDUM govori o monstruoznim optužbama koje su protiv nje plasirali srbijanski mediji uz podršku advokata DUŠKA TOMIĆA, svom ratnom angažmanu, susretima sa MUŠANOM TOPALOVIĆEM CACOM i ALIJOM IZETBEGOVIĆEM, odnosima sa kolegama iz Srbije...

NI MRAVA NE BIH ZGAZILA, A KAMOLI GOLUBA! Razgovarala: MAJA RADEVI] Foto: MILUTIN STOJ^EVI]

“Iskreno, sve mi ovo postaje degutantno i ve} mi se pomalo gadi i pri~ati o tome...

Ne znam ni {ta bih vi{e rekla... Kako ~ovjek uop{te mo`e da se osje}a poslije takvih bestijalnih, odvratnih, brutalnih la`i?! Proteklih dana dobila sam na stotine poruka i e-mailova podr{ke od ljudi sa prostora cijele biv{e Jugoslavije. Govore mi da ne trebam reagovati, da se ne trebam pravdati za ne{to {to nisam u~inila. Ali kako da se ne javim mojim prijateljima, ili nekim novinarima koje cijenim i koji su uz mene bili i godinama pratili moju karijeru, da im ne objasnim...“, ka`e na po~etku na{eg razgovora legendarna bosanskohercegova~ka pjeva~ica Hanka Paldum, koja se ovih dana na{la u `i`i javnosti u regiji zbog iskaza biv{eg logora{a Gorana Goluba o navodnom zlostavljanju. Podsjetimo, prema tvrdnjama advokata Du{ana Tomi}a, koje je prvi objavio srbijanski tabloid Kurir, Hanka Paldum je Goranu Golubu, koji je tokom rata u BiH bio zato~en u logoru Silos u Tar~inu, navodno naredila da legne na zemlju, a potom mu “zgnje~ila polni organ“. Zbog toga Golub, kako se navodi, kasnije nije mogao imati djecu. Tomi} je srbijanskim medijima izjavio da }e podnijeti krivi~nu prijavu protiv Paldum pred Op}inskom sudom u Sarajevu i najavio kako }e u ime svog klijenta tra`iti nadoknadu {tete za du{evnu i fizi~ku bol, te za seksualno zlostavljanje. U me|uvremenu, poznata pjeva~ica najavljuje kontratu`be zbog klevete i davanja la`nih iskaza.

VJE[TA^KO KREIRANJE ATMOSFERE MR@NJE

Na ovaj intervju do{li ste nakon sastanka sa Va{im advokatima. Protiv koga ste sve odlu~ili pokrenuti tu`be? Čut }e se, ne `elim jo{ o tome govoriti.

Tu`i}u sve one koji su lagali i {irili brutalne la`i protiv mene.

7.2.2013. I SLOBODNA BOSNA

Jeste li imali neki kontakt sa Du{kom Tomi}em ili Goranom Golubom?

Ne. Sve je ustvari po~elo tako {to me je prije nekoliko sedmica nazvao jedan od branitelja jednog optu`enika iz slu~aja “Silos“, predstavio se, ali nisam mu upamtila ime. Po~eo mi je postavljati pitanja jesam li bila u tom periodu na Igmanu, s kim sam bila, {ta sam radila...

Rekao mi je da je moje ime spomenuto u vezi sa nekim ne~asnim radnjama u tom slu~aju. Bila sam zate~ena i rekla sam mu da je takvih la`nih izjava o mom anga`manu za vrijeme rata bilo i ranije, pa se i sada isto de{ava... Nisam puno razmi{ljala o tome, a onda me je sutradan nazvao novinar Kurira i po~eo mi postavljati sli~na pitanja, rekav{i da oni imaju izjavu svjedoka (Gorana Goluba, op.a.). Tek naknadno sam saznala da se

moje ime na su|enju nije ni spominjalo. I tako je krenula lavina... Onda su zvali sa televizije BN, naivno sam vjerovala da mi tra`e izjavu u interesu istine, ali oni su te ve~eri emitovali jedan u`asan, tendenciozan prilog, smi{ljen da naru{i moj ugled i da me oblati groznim optu`bama. Ista medijska propaganda od strane pojedinih srbijanskih medija bila je za vrijeme rata i ne samo protiv mene, nego i protiv Safeta Isovi}a, Mirze Deliba{i}a, Josipa Pejak o vi}a, Davorina Popovi}a, dakle svih javnih li~nosti koje ne{to zna~e u ovom gradu i u dr`avi. Ta medijska kampanja bila je smi{ljena s ciljem da naru{i prvenstveno me|uljudske odnose, u ~emu su, na`alost, i uspjeli. I sada ponovo ne{to kopaju, rovare... Ne znam kome to treba i ko to radi. Svakome sam se javljala i svakom odgovarala na

ZLO^INCI SU ZLO^INCI, BEZ OBZIRA NA NACIJU

“Cacu sam molila da ne maltretira moje prijatelje, sarajevske Srbe“ Na napise o Vama u Kuriru reagovao je i predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, koji je izjavio da je vrijeme da se kona~no otkrije istina o zlo~inima nad Srbima u Sarajevu tokom rata...

Potpuno se sla`em - treba otkriti i kazniti svakoga ko je ~inio zlodjela, bez obzira iz kojeg je naroda. Dodik je rekao ne{to {to je sasvim logi~no. Evo, sad }u vam ne{to ispri~ati: moj prvi kom{ija u ratu bio je Uro{ ]erani}, jedan divan ~ovjek, intelektualac, koji je na samom po~etku rata poslao `enu i dijete iz Sarajeva, a on je ostao u opkoljenom gradu. Jednog dana sretnem ga i ~ovjek mi sav isprepadan ka`e kako su mu dolazili iz Cacine (Mu{ana Topalovi}a, op.a.) jedinice i optu`ili ga da je petokolona{, prijetili mu...

Bila sam toliko bijesna da sam istog trena

“zapucala“ kod Cace! Neki idiot stoji na vratima, ne}e da me pusti unutra, ka`em mu: “Sklanjaj mi se s o~iju!“ Pusti me i ja stanem pred Cacu i pitam ga: “[ta to, bolan, radi{, jesi li ti normalan, ho}e{ da nas sve izjedna~e sa ovim zlo~incima s brda?!“ A on mene pita: “Pa {to je taj tvoj kom{ija ostao u Sarajevu?“. Rekoh “ostao je da brani svoj grad, i da zna{ da }e taj ~ovjek od sada i `ivjeti pod mojim krovom ako treba“! Eto, to vam je `iva istina, mo`e se provjeriti. Zato opet ka`em, nikad nisam ljude razlikovala po imenu, kao {to ne dam svoju djecu, tako ne dam ni Bogi}a Bogi}evi}a, ni Mirka Pejanovi}a, ni onu pravoslavnu crkvu na ^ar{iji koju bih i `ivotom branila ako treba! Ne dam, jer sve je to moje, moj grad i moji ljudi!

51

Hanka:TEKST osnova.qxd

6.2.2013

23:43

Page 52

HANKA PALDUM pitanja, jer nemam razloga da se krijem, niti da se pla{im bilo ~ega.

Nekoliko dana nakon prvog teksta, Kurir je objavio jo{ jedan ~lanak u kojem tvrde da ste Vi za vrijeme rata vodili “bordel“ na `eljezni~koj stanici u Sarajevu, te da ste “podvodili srpske djevoj~ice“...

Imam osje}aj da se zaista vra}amo u ‘90-te godine, kada je nekim prljavim, zamu}enim umovima bilo potrebno da prave takvu medijsku atmosferu u kojoj }e se svi me|usobno mrziti. Nikada nisam pripadala toj vrsti ljudi, uvijek sam smatrala da pro{lost treba ostaviti u pro{losti, bez obzira {to su to rane koje te{ko zacjeljuju i te{ko se mo`e zaboraviti... Ali ako imamo ~estite i iskrene namjere, ako imamo tu svijest da shvatimo da je ovo dr`ava na koju svi narodi imaju pravo, onda se ovakve stvari ne smiju de{avati. Bosna je kao bosanski lonac, u njoj ima i dobrog i lo{eg, ali uvijek sam vjerovala da dobro preovladava. Na`alost, ponovo se u ne~ijim glavama budi `elja za uspostavljanjem novih podjela i granica. Nikada nisam pravila razliku izme|u ljudi po vjeri ili imenu, uvijek sam govorila da u Bosni ima mjesta za svakoga i da nikome nije tijesno.

Da li nekome mo`da to smeta? Neki nas ljudi `ele ubijediti da su podjele jedini mogu}i izlaz iz krize i ne biraju na~ine do cilja. Evo, upravo ovih dana radim na novoj pjesmi sa Draganom Mirkovi}. I nisam to slu~ajno prihvatila, niti bih ikada sara|ivala s nekim za koga ne smatram da je moj istomi{ljenik, neko ko je rastere}en od svih tih nekakvih nacionalnih predrasuda, kao {to sam ja. Mo`da i to nekome smeta?

Velikim ljudima, umjetnicima u Srbiji koji iza sebe imaju uspje{ne karijere, koji su ostvareni u svom poslu, sigurno ne smetaju ni Hanka Paldum, ni Dino Merlin, ni Halid Be{li}, ni bilo ko od nas. Ali ovih dana ~itam neke izjave i reakcije poluanonimnih pjeva~a, koje su u`asne, neprovjerene i potpuno neutemeljene. Evo, neka bilo ko

MEDIJSKA (PO)RATNA PROPAGANDA: Imam osjećaj da se zaista vraćamo u ‘90-te godine, kada je nekim prljavim, zamućenim umovima bilo potrebno da prave takvu atmosferu u kojoj će se svi međusobno mrziti ko je bio u Sarajevu za vrijeme rata ka`e je li postojao taj “bordel“ na `eljezni~koj stanici?! To su takve gluposti da zaista nije vrijedno komentara. A {to se ti~e patriotske pjesme koju mi tako|er spo~itavaju, na to sam ponosna i uvijek }u biti, jer sam u to vrijeme stala u odbranu svog grada i svih ljudi koji su u njemu bili i trudili se da pre`ive.

52

Govorite o stihovima “du{man crni mora znati, Bosna nikad ne}e pasti“, zbog kojih su Vas u Kuriru optu`ili kako cijelu srpsku naciju smatrate “du{manima“...

Nikada nisam rekla da su svi Srbi krivi za ono {to se nama de{avalo u Bosni! To ne mo`e niko re}i. Kolektivna odgovornost ne postoji, nego samo pojedina~na. Moji ~estiti prijatelji Srbi stide se zbog ovoga {to

sada meni rade i zbog njih nemam pravo, niti }u ikada re}i da su svi Srbi zlo~inci!

Pljunula bih na samu sebe kad bih to uradila.

Nisam vidjela da je neko od Va{ih kolega sa bh. estrade javno stao u Va{u odbranu, ali je zato to u~inila trenutno mo`da najve}a srbijanska estradna zvijezda Jelena Karleu{a, koja je putem Twittera poru~ila da “svi ~estiti ljudi, kolege, pravosu|e i novinari moraju da zaustave odvratni medijski lin~ i monstruozne la`i na ra~un peva~ice Hanke Paldum“...

Uvjerena sam da me moje kolege podr`avaju i na neki na~in pro`ivljavaju ovu patnju zajedno sa mnom i ne osu|ujem SLOBODNA BOSNA I 7.2.2013.

Hanka:TEKST osnova.qxd

6.2.2013

23:44

Page 53

KAKO SAM POSTALA @RTVA MEDIJSKOG LIN^A ih {to se nisu javno oglasili. Svako ima svojih problema, pa tako ljudi i ono {to misle ponekad nemaju mo`da ni vremena, ni hrabrosti da naglas ka`u. Nema potrebe da mi bilo ko podilazi, jer ja znam ko sam i gdje sam. [to se ti~e Jelene Karleu{e, moram re}i da me je iznenadila njena podr{ka, s obzirom na to da `enu maltene i ne poznajem. Srele smo se samo u nekoliko navrata na nekim snimanjima, ali ono {to mogu da ka`em o njoj je da je to vrlo inteligentna `ena, a znam da je i sama imala dosta problema sa pojedinim medijima, kolegama i kolegicama u Srbiji zbog svojih stavova.

U kakvim ste ina~e odnosima sa kolegama sa estrade iz Srbije?

Sa mnogima sam se tokom godina sretala i to su uvijek srda~ni, dobronamjerni susreti, ali nemam nekih bli`ih prijateljskih odnosa.

Da se vratimo malo na ratni period: bili ste na Igmanu u septembru ‘93. kao pripadnica Umjetni~ke ~ete, mo`ete li se prisjetiti tih doga|aja?

Iza{li smo tada iz opkoljenog Sarajeva, bila je i Ljubica Berak i Dino Merlin, harmonika{ Perica Simonovi}, bilo nas je dosta... Iz Sarajeva smo oti{li u Hrasnicu i

VELIKO PRIJATELJSTVO

“Boru Spužića Kvaku dovela sam u Sarajevo na liječenje“ U Srbiji ste 2001. poslije mnogo godina sreli Va{eg prijatelja i kolegu Boru Spu`i}a Kvaku, koji je bio te{ko bolestan... Doveli ste ga u Sarajevo na lije~enje?

Ne volim mnogo da pri~am o onome {to sam ~inila za druge, vjerujem da me je Bog poslao tada da poku{am da pomognem Bori i to je sve. Te godine oti{la sam u Beograd prvi put poslije rata i raspitivala sam se za kolege Nedeljka Bilki}a, Lepu Luki}, Miroslava Ili}a, za Kvaku - zanimalo me je {ta je s njima, gdje su, kako `ive... Tada su mi rekli da je Kvaka imao te`ak mo`dani udar. Odmah sam nazvala njegovu suprugu Ranku i dogovorila se s njom da odem kod njih u

Po`arevac, sjela sam u auto i istog trenutka krenula iz Beograda. Taj na{ susret bio je zaista dirljiv, svi smo plakali... Predlo`ila sam im da krenu sa mnom u Sarajevo jer su ovdje bili bolji ljekari, i tako je i bilo. Boro je bio tu ~etiri i po mjeseca, Ranka i on stanovali su u ku}i moje rahmetli majke, svaki dan sam ga vozila na terapije dvaput dnevno... I napredovao je, bilo je dosta pobolj{anja...

Na`alost, umro je dvadesetak dana nakon {to su se vratili u Po`arevac.

Lije~enje je bilo dosta skupo, ali da je ko{talo ne znam koliko - ne `alim. Tada su mi [emsa Suljakovi}, Halid Be{li} i @eljko Samard`i} dali po 500 maraka za Boru, niko drugi nije dao.

ZAJEDNO DO POSLJEDNJEG DANA Hanka Paldum i Bora Spu`i} Kvaka u Sarajevu 2001. godine 7.2.2013. I SLOBODNA BOSNA

tamo bili par dana, onda smo krenuli na Igman. Svirali i pjevali za na{e vojnike, pri~ali s njima... Poslije Igmana smo oti{li u Tar~in, sje}am se da je bila majka Čede Domuza, heroja koji je poginuo u julu ‘92. kao pripadnik Armije BiH, popela se na scenu s nama i zapjevala: “Odoh i ja majko Bosnu braniti, ako poginem nemoj `aliti...“ Ta na{a ratna “turneja“ nastavila se u Fojnici, pa smo onda stigli u Visoko i tamo se najeli k’o nikad! Kad sam vidjela u onim viso~kim radnjama meso da visi, sve sam plakala ispred izloga... Trudim se da iz rata pamtim samo lijepe trenutke. Kad se ~ovjek prisjeti koliko je tada bilo te neke duhovnosti, humanosti, pozitivne energije koja nas je odr`ala na `ivotu - `ao mi je {to je danas od toga tako malo ostalo.

NAJVE]A PODR[KA

Za razliku od mnogih Va{ih kolega, Vi ste se, barem formalno, uvijek dr`ali dalje od politike i nikada se niste zvani~no politi~ki anga`ovali, uprkos tome {to su vas nazivali i “miljenicom“ Alije Izetbegovi}a...

Predsjednika Izetbegovi}a do`ivljavala sam kao roditelja, uva`avala sam ga i po{tovala, ali nikada s njim nisam bila ni u kakvim prisnim odnosima. Sretali smo se povremeno na javnim skupovima ili obilje`avanjima nekih zna~ajnih datuma i to je sve. Ponekad bih, kad me sve “pritisne“ i kada su neke moje kolege umjetnike silom odvodili na liniju i na kopanje rovova, poku{avala da do|em do njega, da mu ka`em, da to nekako sprije~im... Na`alost, nisam uspjela u tome.

Ja sam uvijek vjerovala da se rije~ima i iskrenim razgovorom sve mo`e rije{iti. Na po~etku rata, kad je tek krenulo granatiranje Sarajeva, pomi{ljala sam ~ak da sjednem u auto i odem na Pale, da na|em Radovana Karad`i}a i da mu ka`em: “Halo, ~ovje~e, {ta vi ovo radite?!“ Cijelog svog `ivota sam nastojala da u svakome prepoznam i prona|em tu neku ljudsku crtu, odbijala sam da povjerujem da neko mo`e biti u korijenu lo{ i zao ~ovjek...

Planirate li uskoro nastupe u Srbiji i imate li neku poruku za Va{u publiku tamo?

Moja publika sve zna o meni, ne trebam im ja ni{ta poru~ivati. Oni su moja najve}a podr{ka i na tome sam im beskrajno zahvalna. Sve njihove poruke ~uvam u mobitelu, ne znam ni kako su do{li do mog broja, ali hvala im svima, i poznatim i nepoznatim... A u Srbiju }u svakako do}i, zbog svih ljudi koji me vole, ali i zbog du{mana, koji u svojim namjerama ne}e uspjeti. Ja vam ka`em: ne bih ni mrava zgazila, a kamoli Goluba! A oni koji takve stvari izmi{ljaju, neka `ive sami sa sobom i svojom savje{}u kako znaju i umiju.

53

Knjiga:TEKST osnova.qxd

7.2.2013

1:47

Page 54

GLADNE GODINE

U Sarajevu je ove sedmice predstavljena knjiga DJETINJSTVO U RATU, koju je, nakon više od dvije godine rada napisao JASMINKO HALILOVIĆ; ovaj iznimno važan projekat za historiju BiH sačuvao je sjećanja djece koja su rat provela u opsjednutom Sarajevu

DJETINJSTVO U RATU Pi{e: NEDIM HASI] Foto: MARIO ILI^I]

U

ba~en u blindirano vozilo hitne pomo}i. Pitao sam oca ho}e li me ru`iti kada se vratimo ku}i?...

Kao dijete od deset godina gledam kako utovaraju tijelo moje poginule prijateljice na kamion, dok cisterna sapire njihovu krv... Zami{ljam tajna vrata. Iza njih soba otporna na granate u kojoj uvijek ima struje i vode. A tek fri`ider, pun... Sje}am se svoje Selme.

Sjedili smo u istoj klupi iako je ona imala sestru bliznakinju. Tog dana kada je ubijena, ja sam odrastao... Staro biciklo u podrumu. I dinama na koju smo skop~ali stari radio koji bi radio onoliko koliko bi neko jako vrtio pedale... Haris Jamakovi}, drug iz djetinjstva koji nikada nije odrastao. [ta to zna~i poginuo, tada sam se prvi put zapitao... Odlazak kod zubara, pod granatama i snajperskom paljbom, od Otoke do Stomatolo{kog fakulteta. Sedam

kilometara, pje{ke... Čuvanje spomenika od kamen~i}a na mjestu pogibije moje najbolje drugarice.... Brat i ja smo ‘93. u mom starom skafanderu na{li dvije karamele. Jednu smo prepolovili, a drugu ~uvali za bolje dane... Moj brat je iza{ao da ubere travku za na{eg papagaja. Tada ga je snajper pogodio pravo u srce. Imao je tek deset godina... Miris paradajza i paprika iz saksije za cvije}e u sobi. U~im da sviram gitaru, profesor dolazi kod nas ku}i.

Pla}amo mu cigarama koje tata dobije na liniji... Deka makazama prerezana na dvoje.

Grije, ali samo kada nije hladno...

Djetinjstvo u kojem crtani ne gleda{, nego slu{a{. Sje}am se da nam je babo, mom bratu i meni, pri~ao Popaja... Pitala sam Dinu da idemo vani. A ona mi je zabrinuto rekla da ne smije, da }e je mama, ako pogine, ubiti... Jedna konzerva i osmijeh na licu. Rije~ nema svakodnevnica. Suze majke, po~etak novog `ivota, moj brat Mirsad.... Rat, granate, mrak. Čekamo uklju~enje struje da bismo gledali finale Svjetskog prvenstva 1994. godine. Igraju

Brazil i Italija. Velika radost male dru`ine ispred haustora... Kad mama ka`e: “Tr~i snajper.“ Tek sam poslije rata saznala {ta je snajper... mama je napravila kafu. Na svije}i. A mi smo iznad vru}e d`ezve grijali ruke... Izbjegavanje snajpera dok se probijam do FIS-a na trening. A onda ko{arka{ka lopta i svijet magije... Opet nema plina. Nema ni vode a nema ni struje.

Dobro je, makar ne}e biti ri`a za ru~ak. Ima hljeba i {e}era... Dje~ija ljubomora na one iz druge ulice, jer su dobili druga~iju humanitarnu. A mi opet ri`u i crveno ljuto u maloj fla{ici... U ratu dobijena ~okolada je nezaboravna. Jela sam po pola kocke svaki dan da du`e traje, da ne zaboravim kakav je ukus... Pitanje: {ta }e mama sutra napraviti da se jede od ni~ega... Gledanje filma U Zmajevom gnijezdu sa Brus Lijem preko 20 puta. Sa drugom na VHS kaseti kada do|e struja. Svaki smo potez znali... To je djetinjstvo u prahu. Mlijeko u prahu. Jaja u prahu. Ku}e oko nas u prahu. A bili smo mi veseli... Dobrovoljno, dvanaestsatno ~ekanje u redu za vodu kod vodovoda u Novom

To je djetinjstvo u prahu. Mlijeko u prahu. Jaja u prahu.

Ku}e oko nas u prahu. A bili smo mi veseli...

54

SLOBODNA BOSNA I 7.2.2013.

Knjiga:TEKST osnova.qxd

7.2.2013

1:48

Page 55

DJE^IJA SJE]ANJA NA RAT motivi koji su bili pokreta~ da krenem u taj projekat. Poslije je naravno, na hiljade ljudi u~estvovalo u stvaranju ove knjige.“

JASMINKO HALILOVI] Nakon dvije godine rada stvorio je knjigu koja ostaje va`an dokument o strahotama rata u BiH

gradu. Da bih vrijeme proveo uz prvu simpatiju... @vaka, ~unga lunga. Kakva radost kada sam je dobio, do danas nisam bio tako sretan... Prodoran zvuk granate.

Betonske plo~e na prozorima UNHCR plave sveske [kola Fatima Guni}.

Neizvjesnost, konstantan strah... Jedna kri{ka narand`e, tri najbolje drugarice.

Vje~ni okus i miris u na{im srcima.

Sakupljala sam omote ~okolade. Imala sam ih vi{e od 300. Nisam probala nijednu, zami{ljala sam okus... Krv koja {iklja iz glave mog oca po blistavom bijelom {poretu...

ODRASTANJE U OPSJEDNUTOM GRADU Re~enice iznad samo su djeli}i sje}anja nekih od 1100 Sarajlija koje su svoje djetinjstvo proveli u opsjednutom gradu.

Sje}anja koja su sada zauvijek sa~uvana u knjizi mladog bh. autora Jasminka Halilovi}a, koji je na 382 stranice, uz ilustracije, sa~uvao stra{ne, ali i simpati~ne pri~e djece iz ratom razorene BiH. A sve je po~elo kao projekat na internetskoj stranici prije dvije i pol godine, kada je Jasminko sa svojim suradnicima iz udru`enja Urban odlu~io djeci koja su u me|uvremenu prerano postala ljudi pru`iti mogu}nost da podijele i sa~uvaju ono {to su zapamtili iz hladnih ratnih godina. Knjigu su doslovce pisala djeca na internetskoj stranici, a od oko hiljadu i po pisama, izabrano je 1030 sa~uvanih u knjizi. U junu 2010. Halilovi} je uputio putem web-stranice otvoreni poziv ljudima koji su dio odrastanja proveli od 1992. do 1995. u Sarajevu da se jave i daju kratak odgovor na pitanje: “[ta je za tebe djetinjstvo u ratu?“ Ideja se brzo {irila preko dru{tvenih mre`a, a uskoro je dobila i sna`nu potporu lokalnih, ali i regionalnih 7.2.2013. I SLOBODNA BOSNA

EKSTREMNA EGZISTENCIJALNA ISKUSTVA

medija. Za samo tri mjeseca u projekt se uklju~ilo preko 1.500 ljudi iz 38 dr`ava svijeta. Na kraju je mjesto u knjizi na{lo 1.030 kratkih sje}anja. Kako ka`e Halilovi}, svi su oni slali svoja sje}anja koja su obra|ena i na kraju objavljena.

Knjiga je, prema njegovim rije~ima, koncipirana u tri dijela. Klju~ni je drugi dio sa 1.030 kratkih sje}anja, dok su u tre}em dijelu dokumenti i fotografije. “Prije svega, `elio sam zabilje`iti ovo kolektivno iskustvo za koje mislim da je slo`eno i rad na knjizi je i meni otkrio koliko u stvari postoji razli~itih aspekata tog iskustva“, ka`e nam Halilovi}. “Primijetio sam da sje}anja ljudi na taj period nisu isklju~ivo tu`na i smatrao sam to vrijednim zabilje`iti.

S druge strane, `elio sam svoj rad posvetiti drugarici koja je poginula u ratu, to su bili

GRANATE, RAT I ^OKOLADA Strahovi, ma{ta i nadanja hiljada dje~aka i djevoj~ica

U svom prikazu knjige ~uveni bh. umjetnik Braco Dimitrijevi} ka`e da se u djetinjstvu sve stvari do`ivljavaju u nekoj pomaknutoj dimenziji, pa tako i najekstremnija egzistencijalna iskustva, kao {to su rat, smrt i ljubav. “Tu djecu danas znam kao mlade i kreativne ljude. U njihovom karakteru i odnosu prema `ivotu prepoznajem te crte apsurdnog humora i kreativnog prkosa koji su im pomogli da pre`ive rat.” Pored Dimitrijevi}a, u kreiranju knjige u~estvovao je i Milomir Kova~evi} Stra{ni, foto-hroni~ar opsade Sarajeva koji danas `ivi u Francuskoj. “Ono {to mi se najvi{e svi|a je {to su sa jedne strane ispri~ane sve te{ko}e, a sa druge, bez puno patetike i otrcanih {ablona, imamo iskrenost, intimnost i `elju za `ivotom te mlade generacije. Naravno, tu je i sarajevski duh koji je jako prisutan u dosta pri~a. Samo to {to je sve ovo zabilje`eno je ve} veliki uspjeh, a iskreno vjerujem da }e knjiga na}i mjesto u svim domovima Sarajlija koji su to pre`ivjeli i koji najbolje sve to razumiju.” Filip Andronik, sarajevski stand up komi~ar i majstor stripa, tako|er je dio ove knjige. Njegova sje}anja su zapisana a govorio je i svojoj kolekciji hrane iz paketa humanitarne pomo}i s kojom je u{ao u Ginisovu knjigu rekorda “Kada smo dobili prvu konzervu, bili smo u potpunom {oku. Do ju~e smo `ivjeli u Jugoslaviji, `ivjeli, radili, imali sve {to po`elimo. I odjednom, do|u neki ljudi i daju nam konzerve da pre`ivimo. Rat je, ali dobro, zavr{i}e se do ponedjeljka, razmi{ljali smo“, ka`e Andronik. “Rat se naravno nije zavr{io do ponedjeljka. Nije se zavr{io ni za par dana, nije se zavr{io ni do idu}e godine. I onda smo se mi odlu~ili da skupljamo te konzerve iz po{iljki hrane koju smo dobijali, da sa~uvamo te stvari koje nikada prije nismo vidjeli. Kako je vrijeme prolazilo, do{li smo do ideje da tu kolekciju ne treba samo skupljati nego da je treba sa~uvati kao neki istorijski dokument.

Ta kolekcija je sa~uvana, u{li smo s njom u Ginisovu knjigu rekorda. Ona danas ostaje kao neko podsje}anje na to {ta smo tada jeli i od ~ega smo pre`ivljavali. To je bio i na~in da poka`emo ~ime smo mi djeca poku{avali da zaboravimo {ta se de{ava oko nas. Neki su skupljali gelere, ja sam skupljao dijelove iz po{iljki hrane, svaki taj {areni omot.“ Knjiga Djetinjstvo u ratu prevodi se na engleski, njema~ki, poljski i {panski jezik. U planu je izlo`ba, teatarska predstava i produkcija filma koji se bazira na knjizi.

55

Ognjen:TEKST osnova.qxd

6.2.2013

23:40

Page 56

TA DIVNA LONDONSKA NO]

BALKAN

KAKVOG VOLIMO

Vlatko, Miroslav i Teodisij vratite nam se {to prije, kao da su uzvikivali egzaltirani posjetioci u “Barbicanu“ U najvećoj dvorani Kulturnog centar “Barbican” u Londonu prošlog četvrtka nastupali su VLATKO STEFANOVSKI i MIROSLAV TADIĆ, zajedno sa TEODISIJEM SPASOVIM iz Bugarske, Estoncem KRISTJANOM JARVIJEM, kao i njihovim domaćinom, LONDONSKOM FILHARMONIJOM; naš saradnik bio je među dvije hiljade posjetilaca u “Barbicanu” 31. januara i prenosi nam najzanimljivije detalje koje je zabilježio tokom veličanstvene muzičke večeri 56

Pi{e: OGNJEN TVRTKOVI] (London)

Z

amislite film u kome su glavne uloge podijeljene jednom Makedoncu, jednom Crnogorcu, jednom Bugarinu i jednom mije{anom, recimo mu Srb-Hrv (a mo`e i obratno!), re`iserski je stolac zauzeo jedan Estonac, dok ostatak ekipe dolazi iz Londona. Film se ne mo`e zvati nikako drugoja~ije nego Balkan Fever.

Mjesto de{avanja je ~uveni londonski Kulturni centar Barbican posljednjeg dana januara, jedan od najve}ih u Europi, a na SLOBODNA BOSNA I 7.2.2013.

Ognjen:TEKST osnova.qxd

6.2.2013

23:40

Page 57

STEFANOVSKI I TADI] U BRITANSKOJ PRIJESTOLNICI TRIO TRIO FANTASTIKUS FANTASTIKUS

Vlatko Vlatko Stefanovski, Stefanovski, Teodisij Teodisij Spasov Spasov ii Miroslav Miroslav Tadi} Tadi}

sceni se nalazi elitna Londonska filharmonija (skra}eno LSO), koja je ugostila dvojicu vrhunskih gitarista sa na{ih prostora, Vlatka Stefanovskog i Miroslava Tadi}a, uz bugarskog kavalistu, tako|er nam dobro poznatog Teodisija Spasova.

MISTI^NI DIO NA[EG DUNJALUKA Dok je za dirigentskim pultom stajao stasiti Estonac iz Talina Kristjan Jarvi, odgovoran za ovaj projekt, koji se, dakle, odvijao pod nazivom Balkan Fever i u seriji je Living Music, u kome LSO slavi neke druge muzike, koje nisu striktno klasi~no simfonijske. Dobro de, onaj Crnogorac se 7.2.2013. I SLOBODNA BOSNA

napokon u ulozi koncert majstora nije pojavio, ime mu je Roman Simovi}, sje}ate se, pominjali smo ga kad smo pisali o posljednjoj plo~i dragog nam Paula McCartneyja, na kojoj pjeva jazz standarde, jer je dobio trudni~ko bolovanje. Zamijenio ga je malte{ki violinista, ali sve ostalo bilo je u znaku Balkana i glazbe koja dolazi sa tog tragi~nog, ali i misti~nog dijela na{eg dunjaluka.

Jedna mala napomena: o magi~nom spoju dvije gitare u rukama Vlatka i Miroslava znamo sve, ili skoro sve, o glazbi koja se temelji na transponiranju balkanske glazbene tradicije, posebno one makedonske, u jedan potpuno novi zvu~ni svijet, ve} smo u vi{e navrata pisali hvalospjeve, a tako je i kada gostuju posvuda po Europi i drugdje. Samo ovo “drugdje” nije nikada obuhvatilo i Veliku Britaniju, London posebno, jer tu Europa ne stanuje. Nije to samo pitanje kofr~enja UK-a da iza|u iz europske skupnosti i sli~no, nego na nekom dubljem duhovnom planu Londonu je bli`i New Yorku ili jo{ vi{e Hollywoodu negoli Pariz, Moskva, Prag ili Be~. Samo u izuzetnim slu~ajevima kada ovda{nje agencije uhvate nekoga iz Europe u svoje pand`e i po~nu ga cijediti, onda }e taj imati uspjeha. Bilo da se radi o Ivi Pogoreli}u, crnogoroskom klasi~nom gitaristi Milo{u Karadagli}u (nova senzacija - uskoro ne{to vi{e u SB-u), ~elisti~kom duetu 2Cellos ili, ako ho}ete, Emiru Kusturici i njegovom bandu No Smoking Orchestra, Goranu Bregovi}u, te na koncu Amiri Medunjanin.

Balkan je ovdje definitivno divlja, misti~na zemlja u kojoj se nekakvi uro|enici tuku do besvijesti, zemlja bez ikakove kulture, tradicije i bilo ~ega drugog. Ne zemlja Krle`e, Me{trovi}a, Tesle, Iva Andri}a ili Mersada Berbera. Godinama najbolji dramatik sa na{ih prostora Makedonac Goran Stefanovski (da, brat Vlatkov) predaje ovdje na Canterbury Christ Church univerzitetu, doktorirao je na Shakespeareu i redoviti je ~lan Makedonske akademije nauka i umjetnosti, ali njegovih drama nema u njihovim pozori{tima. I to~ka.

Dvojica na{ih gitarista su ve} ovdje dolazili - Vlatko sa svojim triom i za na{u dijasporu, a Miroslav kao dio Mothers of Inventiona. Bilo je i pozitivnih recenzija njihovih plo~a, ali pravog ulaska, kakvog nesumnjivo zaslu`uju, nije bilo. Stotinu sam puta sakupio njihove poznate jazz kriti~are i novinare na ru~ku kod sebe da uz krompiru{u i rakiju prodiskutiramo o glazbi, zapletenim ritmovima i melodijama, furioznim improvizacijama i magi~noj elegi~nosti muzike koju izvodi duo Tadi} Stefanovski: ovi su padali na tjeme i tu se sve zavr{avalo. Iste probleme ima i Bojan Zulfikarpa{i}, makar je njegov dom od Londona udaljen tek kojih dva i pol sata

vo`nje brzim vlakom, tek ne{to bolji tretman imaju Goran Bregovi}, koji nam se ovih dana smije{i sa naslovnice referentne revije specijalizirane za “svjetsku glazbu” Songlines, pred nastupaju}i majski koncert u elitnom Royal Albert Hallu, i na{a Amira Medunjanin. O kojoj je veliki prijatelj Bosne, politi~ki i glazbeni komentator Ed Vulliamy napisao dirljiv portret, na cijeloj strani uglednog The Observera od 20. januara, sa krasnom kolor fotografijom koju je uradio posebno za ovu priliku Andy Hall, a nakon nedavnog koncerta u gradu The Beatlesa Liverpoolu, udru`ena sa Bojanom Z.-ijem i kontrabasistom Nenadom Vasili}em. Slobodna Bosna je i o tome ve} pisala. Idemo dalje...

DVA URNEBESNA DODATKA Estonski se dirigent, `ovijalan i inteligentan sam po sebi, mlad, ali ve} afirmiran, dotakao negdje Spasova, saznao da on ima prire|enih narodnih tema sa Balkana za simfonijski orkestar, {to }e re}i da je akademski {kolovan glazbenik, ovaj mu je opet namignuo na “na{e” gitariste - i ~arobna ve~er je mogla da krene. U prepunoj dvorani, u kojoj jeste bilo i nekdanjih stanovnika sa podru~ja Balkana, ali i starosjedilaca Londona. I magija je mogla da krene. Jarvi se za prvi dio potrudio da izabere dvije skladbe ma|arskog skladatelja Zoltana Kodalyja, te jednu rumunjskog violiniste i dirigenta svjetske slave Georga Enescua. Sve tri temeljene na fokloru Roma Rumunije i Ma|arske, naravno. Prva Dances of Galanta iz 1933. i Varijacije na ma|arsku narodnu, odnosno Paun, pisanu pred sami II svjetski rat, obje Zoltana Kodalyja, dobro su protresle orkestar, jer su ritmovi pr{tali okolo, glazbenici su se dobro potrudili da pro~itaju te{ke partiture, a onda je do{ao Enescu sa Rumunjskom rapsodijom broj 1 u A molu, nastalu po~etkom pro{log stolje}a, u kojoj ovaj skladatelj na ma{tovit i virtuozan na~in, simfonijski tretira kompleksne improvizacije profesionalnih romskih sastava.

Kad sam taj dan do{ao na generalnu probu, sreo sam jednu violinisticu, koja se zadubila u partituru rekav{i mi: “Joj, puno je nota i nama nepoznatih ritmova.” I opet da je sretna {to su sa njima ovi glazbenici na sceni, da je to tako lijepa promjena u odnosu na klasi~ni repertoar koji uobi~ajeno sviraju. Onda je slijedila pauza pa se orkestru pridru`uju Spasov i gitaristi, i nastaje raspa{oj kakvog odavna nije bilo u ovoj dvorani. Iako je Bregovi} u ovom prostoru “doma}a `ivotinja”, samo preplitanje gitara Stefanovskog i Tadi}a, elegi~ni zvuci koje iz kavala izvla~i Spasov, iregularne ritmi~ke strukture, duge melodijske linije i dijalozi sa orkestrom uz 57

Ognjen:TEKST osnova.qxd

6.2.2013

23:40

Page 58

TA DIVNA LONDONSKA NO] MAJSTORI SVOG ZANATA Bugarin Teodisij Spasov i Estonac Kristjan Jarvi

ekstrovertno, skoro estradno dirigiranje Jarvija, bile su podloge za beskrajno duge aplauze i stotinama godina naprijed od Bregovi}evih draga~evskih truba. U nekoliko navrata Spasov je skoro progutao svoj instrument, pjevao povremeno, Vlatko je bio u punoj formi odsvirav{i nekoliko furioznih sola, Tadi} ih je pratio dodav{i pone{to od njegove poznate elegancije, duva~i i udaraljka{i su se borili sa kompleksnim ritmovima manje-vi{e us pje{no. Bilo je tu i makedonskih pjesama, kao {to su Jovka Kumanovka i Eleno, i bugarskih kopanica i originalnih tema koje je Teodosij Spasov vrlo vje{to napisao za orkestar i soliste,

58

jedna je bila posve}ena velikom turskom pjesniku Y unusu Emreu, bilo je i ekstrovertnih efekata za publiku, ali i fine suradnje raspolo`enog orkestra i trojice vrhunskih solista. Koji, istina, nisu instrumentalisti koji se ovakvom vrstom glazbe bave svakodnevno, makar i Tadi} i Spasov imaju visoku {kolsku naobrazbu, a za Vlatka... E njemu to, vala, posebno nakon onakvih gitarskih vratolomija koje su publiku digle na noge, niti ne treba.

Rezultat: dva urnebesna dodatka - jedan u triju, pa onda sa LSO-om i Jarvijem, te nastavak u foajeu, opet, sa triom i Jarvijem kao najavljiva~em. Bio je to Balkan kakvog volimo i pri`eljkujemo: prepun radosti i tuge u isto vrijeme, nje`an i brutalan paralelno, misti~an i opet svima razumljiv.

Vlatko, Miroslav i Teodisij vratite nam se {to prije, kao da su uzvikivali egzaltirani posjetioci, njih skoro dvije hiljade, koliko prima najve}a dvorana Centra Barbican.

SLOBODNA BOSNA I 7.2.2013.

Matija Dedic:TEKST osnova.qxd

6.2.2013

23:41

Page 59

LETI, LETI VISOKO

MATIJA DEDIĆ i dalje je na samom vrhu jazz glazbene scene jugoistočne Europe; naš novinar predstavlja njegov novi album FAMILY, koji je snimio zajedno sa “Jazz orkestrom” HRT-a Foto: Mario Ili~i}

VRHUNAC KARIJERE Matija Dedi} jedan je od najzna~ajnijih jazz muzi~ara u regiji

JAZZ ROCK S LEPTIR MAŠNOM Pi{e: MARIO ILI^I]

K

ada su ti roditelji prva dama exyu glazbe Gabi Novak, a otac najve}i {ansonjer s ovih prostora u proteklih pedeset godina, veliki Arsen Dedi}, ne preostaje ti ni{a drugo nego se baviti glazbom. A kako su roditelji visoko postavili ljestvicu, Matija Dedi} bio je prisiljen oti}i toliko visoko i postati vrhunski glazbenik kako bi makar malo iza{ao iz debele sjene svojih roditelja.

SAMOZATAJNI JAZZER Iako ima tek ~etrdeset godina, Matija je uspio napraviti veliku karijeru u oblasti jazz glazbe. Znanje je izbrusio 1997., kada je diplomirao na Jazz akademiji u austrijskom Grazu, u klasi profesora Haralda Neuwirtha.

Od kako je ovozemaljski svijet napustio najve}i jazz glazbenik s ovih prostora Bo{ko Petrovi}, Matija Dedi} ostao je jedan od rijetkih jazzera za koje mo`emo kazati kako imaju neku posebnu vibru - “ono ne{to”.

Matija Dedi}, osim {to je virtuoz na klaviru, zapravo je jedan obi~ni, samozatajni ~ovjek, kojeg medijsko eksponiranje apsolutno ne zanima. Barem je takav dojam ostavio na mene prije ~etiri godine, kada je skupa s ocem Arsenom nastupio na koncertu Sanela Mari}a Mare u Hrvatskom domu Herceg Stjepan Kosa~a u Mostaru.

7.2.2013. I SLOBODNA BOSNA

Po povratku sa studija Matija je osnovao vlastiti band Boilers Quarter, s kojim je uspje{no nastupao po Europi i SAD-u, prate}i neke od najzna~ajnijih jazz glazbenika na{eg vremena. Koncem pro{loga stolje}a oformio je Matija Dedi} trio koji su jo{ ~inili njegovi prijatelji @iga Golob na kontrabasu i bubnjar Krunoslav Leva~i}. Uporedo s brojnim svjetskim

Matija Dedi} je ponovno dokazao da je njegova pijanisti~ka virtuoznost na zavidnoj razini

nastupima Matija Dedi} pi{e glazbu za kazali{te i televiziju, i osvaja nagrade.

Vjerovali ili ne, Matija je pored ostalih nagrada ponosni vlasnik ~ak dvanaest Porina, od kojih je osam najzna~ajnijih hrvatskih glazbenih nagrada osvojio za jazz albume godine. Mo`da i najzanimljiviji od svih je Porin iz 2005. godine, za najbolji jazz album Tempera. Matija je u Gibbonijeve pjesme udahnuo novi `ivot, te ih pretvorio u jazzerski session i ponovno potukao konkurenciju. Iako nosi naziv Tempera, na albumu su se na{li neki od najve}ih Gibbonijevih hitova koje ovaj Spli}anin nikad nije snimio. Pjesme Sve }u pre`ivit koju je Gibo napisao za Tedija Spalata ili Cesarica, napisana za Olivera Dragojevi}a, u jazz obradama zvu~e jednostavno fantasti~no.

SKLADATELJSKA INVENTIVNOST Prije nekoliko dana Matija Dedi} predstavio je svoj deveti studijski album pod nazivom Family, na kojem su mu “le|a ~uvali” genijalci iz Jazz orkestra HRT-a.

Album Family ima simboli~an naziv, upravo zbog familijarne atmosfere na snimanju albuma. CD ~ini deset jazz kompozicija a otvara ga pjesma Slawenskaya. Radi se o jazz-rock formi kojom dominiraju savr{eni aran`mani za koje je zaslu`an Silvije Glojnari}. Iako je duboko u osmoj deceniji `ivota, maestro Glojnari} jo{ uvijek je u izvrsnoj formi. Na album Family moglo bi se gledati kao na svojevrsnu skladateljsku retrospektivu Matije Dedi}a, {to na koncu i ne treba ~uditi, jer je ve}ina pjesama s albuma Family ve} ugledala svjetlo dana, ali u druk~ijim aran`manima i u drugim okolnostima. Posebnu pozornost na sebe skre}u funk beatom obojena pjesma Chekee Chicks koja je ranije objavljena na albumu MD in NYC, kao i pjesma Popey Wopey iz 2000. s albuma Mr K.K. Naravno, ne treba zaboraviti niti vrhunsko ravnanje Jazz orkestrom HRT-a.

Dirigent Sa{a Nestorovi} dao je zna~ajan doprinos da album Family zvu~i vrhunski.

Album zatvara sedam i pol minuta duga~ka, tako|er ranije objavljena pjesma Last Exit.

Uz neizostavnu vrhunsku produkciju, i izvrsne aran`mane, Matija Dedi} je ponovno dokazao kako je njegova pijanisti~ka virtuoznost i skladateljska inventivnost dostigla zavidnu razinu, i kako se zaslu`eno ve} godinama nalazi na samom vrhu jazz glazbene scene jugoisto~ne Europe.

59

Vinko Bresan:INTERVJU - osnova.qxd

6.2.2013

23:36

Page 60

ON IMA MEGAHIT

INTERVIEW

Vinko Brešan

hrvatski reditelj

Do sada je film VINKA BREŠANA “Svećenikova djeca” u Hrvatskoj gledalo više od 140.000 filmofila, ali i “onih drugih”; a dugometražni igrani prvijenac našeg sagovornika u ovom broju “Kako je počeo rat na mom otoku” najgledaniji je hrvatski film čak od 1990. godine

Vjerujem da je `ivot komedija koja redovito tragi~no zavr{i Razgovarao: DINO BAJRAMOVI]

N

jegov film je najgledaniji u Hrvatskoj od Daytona naovamo.

Barem prema broju prodatih bioskopskih ulaznica. Ali, nije to ovo aktuelno ostvarenje, megahit Sve}enikova djeca. Nego film koji je snimio 1996., njegov prvijenac: Kako je po~eo rat na mom otoku, s 342.000 gledalaca. On je Vinko Bre{an.

A, {ta se u trenucima dok razgovaramo mo`e vidjeti na hrvatskom distributerskom broj~aniku, koliko je gledalaca do sada u svoje naru~je prigrlilo Va{u Sve}enikovu djecu, pitamo uglednog hrvatskog reditelja: “Za sada je ta brojka pre{la 140.000 gledatelja. Brojke su va`ne, jer se filmovi u Hrvatskoj snimaju, ve}im dijelom, javnim novcem i bitno je da ta ista javnost ima interesa pogledati film, ali nije broj gledatelja razlog zbog kojeg sam snimio Sve}enikovu djecu. Snimio sam ga iz `elje da nakon projekcije film ostane bar jo{ neko vrijeme u mislima gledatelja. [to dulje ostane u mislima, to je film uspje{niji.

A za to ne postoji statistika.”

NEPONOVLJIVI MATE

Moj kolega je uredno platio i Va{ film mi dostavio na DivXu, zato {to Djeca jo{ uvijek nisu doputovala u Sarajevo. Kada }e?

Ne znam to~an datum. Naime, Sve}enikova djeca imaju obvezu prema jednom festivalu, koji je takve kategorije da zahtijeva me|unarodnu premijeru. Nakon tog festivala film }e, nadam se, biti u Sarajevu.

60

^ini mi se da nerado prihvatate novinarske “formulacije” da su Sve}enikova djeca samo i jedino komedija. I potpuno ste u pravu! Prije svega, kako biste `anrovski odredili Va{ film, {ta je to, zapravo, {to je Mate Mati{i} napisao, a onda Vi snimili?

Ovaj film proizlazi iz mog svjetonazora.

Vjerujem da je `ivot komedija koja redovito tragi~no zavr{i. Kad bih Sve}enikovu djecu morao `anrovski odrediti, najbolji termin bi bio tragikomedija. Jedino {to mi, kad netko ka`e “tragikomedija”, to zvu~i nekako previ{e knji{ki, a premalo filmski. No, kako nazvati film u kojem je okosnica fabule jedan sve}enik koji bu{i neprodane kondome ne bi li pove}ao natalitet na otoku?

DVA SMO “ŠKOLJA” RAZLIČITA: Svećenikova djeca su zapravo film o manipulaciji. Manipulaciji od strane Crkve, politike, pojedinaca... Vjerujem da bi se u svakoj zemlji mogla snimiti neka “svećenikova djeca”.

A ona “dva Školja” su divna tema jedne urnebesne komedije

Otprilike tako kao {to rekoste. Iza pla{ta komedije, zapravo, odvija se prava drama...

Ako bismo ovo mogli presko~iti, bio bih Vam zahvalan. Zato {to trebamo ne{to ostaviti i za gledatelje.

Dobro, preska~em. Usput, na kojem su otoku snimljena Sve}enikova djeca?

Sve}enikova djeca su snimljena na otoku Prvi}u u mjestu [epurine. Ve} su preko “Facebooka Sve}enikove djece” ljudi po~eli prodavati ku}e na Prvi}u. Čudan je neki lik taj Mati{i}. Nekako je na margini i knji`evne i filmske i teatarske produkcije u nama susjednoj dr`avi, ali puno toga ukazuje da radi velike stvari...

Te{ko mi je govoriti o Mati{i}u na razini “~udnog lika”, jer je on moj najbolji prijatelj. Njegovi talenti su posebni i neponovljivi, kao {to je i on sam. On nikoga ne imitira i njega se ne da imitirati.

On je, bez dvojbe, jedinstven. I, kao takav, ne pripada nikakvim “klanovima”, “grupacijama” i ne mo`e ga se svrstati ni u kakve ladice. Ne pati za modernosti. Od sebe i od ljudi s kojima radi on tra`i samo iskrenost.

Zato je, valjda, na margini. I zato }e ga vrijeme zapamtiti zauvijek.

Da li su Sve}enikova djeca kona~na potvrda kako je Kre{imir Miki} doista veliki regionalni glumac?

Da, Miki} je veliki glumac. To je on bio i prije Sve}enikove djece. Njegova mana, kao glumca, je {to se rodio u Hrvatskoj i, za sada, dobija samo uloge na jezicima ovog SLOBODNA BOSNA I 7.2.2013.

Vinko Bresan:INTERVJU - osnova.qxd

6.2.2013

23:36

Page 61

SIN VELIKOGA IVE

INTELIGENTAN, INTELIGENTAN, OBRAZOVAN, OBRAZOVAN, HRABAR HRABAR

Vinko Vinko Bre{an Bre{an autor autor je je najgledanijeg najgledanijeg hrvatskog hrvatskog filma filma uu posljednjih posljednjih dvadeset dvadeset godina godina -- Kako Kako je je po~eo po~eo rat rat na na mom mom otoku otoku 7.2.2013. I SLOBODNA BOSNA

61

Vinko Bresan:INTERVJU - osnova.qxd

6.2.2013

23:37

Page 62

ON IMA MEGAHIT

podru~ja. No, takvi talenti obi~no eksplodiraju prije ili kasnije i mnogo {ire od regije.

HRVATSKI HITOVI Kadrovi iz filmova Mar{al (gore, lijevo) i Sve}enikova djeca

Lik koji on igra je sve}enik, don Fabijan. Pred kraj filma izgovara, pak, re~enicu sve}eniku kojem se ispovijeda u bolnici: “Ja barem imam svoj tumor!” Je li zaista nekada lak{e nositi teret tumora nego teret ispovijedi?

Delikatno pitanje, jer sad moram odgovoriti {to sam zapravo htio s filmom.

Naravno da je lak{e nositi teret bolesti od tereta grijeha. Ali, samo ako se iskreno kajete.

MANIPULACIJA CRKVE, POLITIKE...

A, {ta se to trenutno doga|a u dr`avi odli~nih pisaca, reditelja i glumaca?

Katoli~ka crkva u Hrvatskoj kao da nema milosti, SDP ne popu{ta, HDZ se inati, me|unarodna zajednica pomalo i prijeti, Jan{a vam ne da mira, Ivo Sanader je u zatvoru, a i Radimir Ča~i} }e uskoro, bli`e se Lokalni izbori a kandidati ve} odavno ratuju, i sve to kada ste na pragu Evropske unije.

Sve ste nabrojali. Ne znam {to bih dodao.

Je li Vam Hrvatska biskupska konferencija ikada i{ta zamjerila? Mada ste Vi jasno kazali da se u filmu Sve}enikova djeca ne rugate Crkvi.

Crkva nije samo Biskupska konferencija. Bilo je tu i zabavnih reakcija. Jedan je tra`io da se film ne prikazuje u kinu Apollo u Zagrebu, jer je “kino preblizu crkve”.

Jedan je teolog Sve}enikovu djecu nazvao “urotom pedera, komunjara i lezbi, komunisti~kim pamfletom”. Film bi mogao biti “komunisti~ki pamflet samo u varijanti da su slijede}e teze istinite: 1. Marx i Engels su izmislili kondome; 2. Lenjin ih je koristio; 3. Josip Broz Tito je rekao: Kupujte kondome kao da }e sutra biti rat, a tro{ite ih kao da }e sto godina biti mir.

62

“MAR[AL” VINKO

Kako je počeo rad na njegovom filmskom protoku Vinko Bre{an ro|en je u Zagrebu, 1964. godine. Studirao je Komparativnu knji`evnost i filozofiju na Filozofskom fakultetu i Filmsku i TV re`iju na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu. Za svoj studentski kratki film Na{a burza dobio je nagradu za debitantsko ostvarenje na Filmskom festivalu u Oberhausenu 1987. godine. Njegov debitantski, niskobud`etni, igrani film Kako je po~eo rat na mom otoku je, nakon Titanika, najgledaniji igrani film u hrvatskim kino dvoranama od 1990. godine. A Bre{anovi filmovi, Mar{al i Svjedoci, nagra|ivani su na festivalima u Berlinu i Karlovym Varyma. Re`ira i u teatru. Njegova predstava Pljuska Nenada Stazi}a pobijedila je na Danima satire u Zagrebu 1999. godine. Osvajao je do sada i arene, i velike i male, i granprije, i prix mediterranee, i palmera de bronze, i silver meliese, i peace film award, i spirit of freedom award, philip morris award, i fipresci... A, tako mlad.

SLOBODNA BOSNA I 7.2.2013.

Vinko Bresan:INTERVJU - osnova.qxd

6.2.2013

23:37

Page 63

SIN VELIKOGA IVE RAD I BORBA

Šta se događa u “Zagreb filmu” Ve} devetu godinu ste direktor Zagreb filma. Znam da nije lako, ali kako poslujete?

U ovom trenutku proizvodimo dvadeset i ~etiri kratka animirana filma i u pripremama smo za jedan dugometra`ni. To je mnogo i u europskim okvirima.

A, de{ava li se ne{to novo u Studiju za crtani film, je li “`iva” nekada{nja uistinu fenomenalna Zagreba~ka {kola crtanog filma?

Zagreba~ka {kola crtanog filma je dio slavne pro{losti i mala je {ansa da se ponovi. O~ekivati da se ponovi je isto kao i o~ekivati da se u Liverpoolu ponovo pojave novi Beatlesi. Na{a {ansa je rad i borba za {to ve}u kvalitetu.

Hrvatska je dominantno katoli~ka dr`ava, a Bosna i Hercegovina je i katoli~ka dr`ava. No, s obzirom da ste odli~no informisan i kvalitetno obrazovan ~ovjek, postoje li i kod nas neka “sve}enikova djeca”? Dodu{e, mi nemamo otoke, osim ona dva [kolja oko kojih se sporimo...

Sve}enikova djeca su zapravo film o manipulaciji. Manipulaciji od strane Crkve, VINKO U SARAJEVU Bre{an je 1997. i u Sarajevu promovisao svoj dugometra`ni igrani prvijenac

politike, pojedinaca... Vjerujem da bi se u svakoj zemlji mogla snimiti neka “sve}enikova djeca”. A ona “dva [kolja” su divna tema jedne urnebesne komedije.

uglavnom zaslu`an njegov Veliki otac Ivica, kao, sprema mu taktiku, bira postavu... Sprema li katkad Veliki otac Ivo taktiku svom sinu Vinku, bira li mu postavu?

Postavu biram ja. Ivo Bre{an je, ipak, pisac, a ne redatelj. Ali, ne sramim se priznati da ga uvijek pitam za savjet vezan uz scenarij.

Ipak, nekada budete i u vlastitoj postavi, gluma~koj podjeli. Igrali ste u Va{a dva filma, ali i u jo{ nekoliko ostvarenja i TV seriji Bitange i princeze. Gluma je Va{a neostvarena ambicija, velika strast ili apsolutna magija?

Po~eo sam glumiti iz nevolje. Kad sam snimao Kako je po~eo rat na mom otoku jedan glumac nije do{ao, ja sam usko~io u njegov kostim i odigrao tu ulogu. Kasnije su me kolege redatelji zvali da odigram neku malu ulogu.

Tako sam do sada odigrao: agenta Gestapoa, policajca, vojnog policajca, udba{a... uglavnom neke tipove koji ozna~avaju represiju. Tako me valjda kolege vide.

SJAJNE “LISICE”

U petak, 1. februara, kada smo dogovarali ovaj intervju, na HTV-u je ponovo prikazan klasik Kre{e Golika Tko pjeva zlo ne misli.

Koji je po Vama najzna~ajniji film ukupne hrvatske kinematografije?

Lisice Krste Papi}a. Nitko nije tako to~no opisao tko smo to MI kao {to je to opisao film Lisice.

A u ostatku nekada{nje dr`ave?

Pitanje ukusa.

Mene je najvi{e dojmio film Tri Sa{e Petrovi}a.

Analogija mi se ~ini vrlo interesantnom: Amar Osim je trener FK @eljezni~ar iz Sarajeva, i to vrlo uspje{an. Me |utim, ponekad poneko veli da je za to

7.2.2013. I SLOBODNA BOSNA

63

Adisa Boljsoj:TEKST osnova.qxd

6.2.2013

23:15

Page 64

INTRIGE OPASNE PO @IVOT

Prošlog mjeseca SERGEJ FILIN (42) direktor Baleta najpoznatije ruske pozorišne kuće “Boljšoj teatar“, brutalno je napadnut na putu kući a nepoznati počinitelj mu je unakazio lice i oštetio vid polivši ga sumpornom kiselinom; ovaj napad je izgleda samo vrh ledenog brijega jer su proteklih dana u javnost počeli curiti detalji o spletkama i kriminalu u slavnom pozorištu gdje se švercuje ulaznicama i namještaju unosni poslovi, balerine i baletani se podvode oligarsima, a oponente se mrzi do istrebljenja

KRIMINAL, SPLETKE, BOLESNE SUJETE...

Pi{e: ADISA BA[I]

U

normalne izljeve zlobe u Bolj{oj teatru je svojedobno spadalo i to da se rivalu na premijeri u gomilu cvije}a na sceni baci i krepana ma~ka. Klasi~ni pasjaluk bio je i budilnik navijen da iz gledali{ta zazvoni u najzahtjevnijoj sceni. Bilo je i pribada~a sakrivenih u kostimima, kao i krhotina stakla podmetnutih u baletne patike... Tako je barem bilo u dobra stara vremena kad se znao neki red. U me|uvremenu se svijet promijenio. Od osamdesetih godina pro{log vijeka podmetanja su postajala sve brutalnija: u vrijeme kad su neki mla|i koreografi i igra~i po`eljeli osavremenjivanje repertoara u konzervativnom hramu ruske kulture, dvije struje zapo~ele su pravi rat. U radnu svakodnevicu je po~elo spadati i primanje prijetnji, trpljenje raznih neprijatnosti, pa ~ak i strepnja za

64

Malo labudovo jezero puno krokodila sopstvenu sigurnost. Promijenila se dru{tvena klima, a konkurencija i nadmetanje su zao{treni kao nikada ranije u skoro dva i po stolje}a postojanja ovog pozori{ta. Na velikom pozori{tu se po~ela oslikavati nova Rusija, brutalna i beskompromisna.

KORUMPIRANI MIKROKOSMOS Kada se prije mjesec dana {ef baleta Sergej Filin po`alio direktoru pozori{ta Anatoliju Iksanovu na maltretiranje koje svakodnevno trpi, Iksanov mu je odgovorio

da je to pritisak uobi~ajen za ~ovjeka na menad`erskom polo`aju jer su ljudi ~esto nezadovoljni njegovim odlukama kakve god one da su. “Osje}am se kao da sam na prvoj liniji fronta“, rekao je Filin, na {ta mu je Iksanov odgovorio: “To je normalno.“ “Ne, nije normalno“, odbrusio je direktor Baleta koji je sedmicama do`ivljavao zastra{ivanje. Prema tvrdnjama uprave pozori{ta i pisanju New York Timesa, sve je po~elo tako {to su Filinu najprije isje~ene gume na autu koje je dodatno isparano SLOBODNA BOSNA I 7.2.2013.

Adisa Boljsoj:TEKST osnova.qxd

6.2.2013

23:16

Page 65

NAPAD NA DIREKTORA BALETA BOLJ[OJ TEATRA

FILIN NIJE PRVA ŽRTVA: Genadiju Janinu su oponenti brzo slomili vrat na mjestu direktora Baleta objavivši njegove kompromitujuće homoseksualne fotografije

SERGEJ SERGEJ FILIN FILIN NEKAD NEKAD II SAD SAD

Velika Velika baletna baletna zvijezda zvijezda sa sa me|unarodnom me|unarodnom karijerom karijerom danas danas je je unaka`ena unaka`ena `rtva `rtva za za ~iji ~iji oporavak oporavak se se ljekari ljekari jo{ jo{ uvijek uvijek bore bore

7.2.2013. I SLOBODNA BOSNA

klju~em. Zatim su mu uni{tena dva mobilna telefona i izvr{en upad u privatnu elektronsku korespondenciju koja je objavljena sa namjerom da ga se tako kompromituje iako u njoj nije bilo ni~ega posebno kompromituju}eg. Napada~i su nastavili sa prijete}im telefonskim pozivima, a sve se de{avalo u vrijeme nakon {to je Filin objavio mali broj napredovanja u trupi od preko dvije stotine iznimno utreniranih, ambicioznih i posve}enih plesa~a. Naravno, neko je morao ostati nezadovoljan.

“Nije ~udno da balet stvori ekstremnu kompetitivnost. Treba ti deset godina svakodnevnog krvavog rada da bi postao plesa~ zbog kojeg }e neko platiti ulaznicu.

Mora{ imati fizi~ku spremnost olimpijskog sporta{a, a uz sve to ne zanemariti emociju i tananu umjetni~ku kreaciju. Pri tome si godinama svakodnevno pred ogromnim ogledalima gdje se mjeri i kritikuje tvoj svaki pokret. To sve uti~e na ljude. Kad smo gledali film Crni labud, bila je to fikcija koja imitira `ivot, a napad da Sergeja Filina je slu~aj u kojem `ivot na tragi~an na~in imitira umjetnost“, smatra Mark Monahan, britanski plesni kriti~ar.

Iako je Filin u jednom trenutku rekao saradnicima da strahuje za sigurnost svoje porodice, ni on sam nije bio uvjeren da }e 65

Adisa Boljsoj:TEKST osnova.qxd

6.2.2013

23:16

Page 66

INTRIGE OPASNE PO @IVOT nasilje pre}i u fizi~ki napad, pa je odbio ponudu svog ro|aka da mu anga`uje tjelohranitelja. I onda je uslijedio sedamnaesti januar. Vra}aju}i se s posla Filin je nadomak svoje ku}e presretnut i nepoznati napada~ mu je u lice izlio razornu sumpornu kiselinu koja mu je nanijela opekotine tre}eg stepena. ^ovjek proslavljen uspje{nom baletnom karijerom i ljepotom u trenutku je unaka`en. “Ovaj napad je svjesna `elja nekog zlog primitivnog uma da se uni{ti ljepota kakvu je Sergej svojim radom i svojom pojavom stvarao“, rekla je novinarima njegova pomo}nica Dilyara Timergazina.

NEIZDR@IVA NEIZDR@IVA KONKURENCIJA KONKURENCIJA

Za Za vrhunskog vrhunskog plesa~a plesa~a treba treba barem barem deset deset godina godina krvavog krvavog svakodnevnog svakodnevnog rada, rada, fizi~ka fizi~ka spremnost spremnost olimpijca olimpijca ii emocija emocija umjetnika umjetnika

KONTINUIRANO ZLOSTAVLJANJE DIREKTORA BALETA Napad je tako|er i odraz klime u teatru koja nije ni prijatna ni prijateljska. O tome je proteklih dana njema~kom magazinu Der Spiegel veoma op{irno govorio neimenovani izvor iz Bolj{oj teatra koji je `elio za{tititi svoj identitet pa se predstavio la`nim imenom Andrej. “Ovo pozori{te je puno mutnih poslova. Ogroman je biznis sa preprodajom ulaznica. One ina~e ko{taju od 2,5 eura za najjeftinija mjesta za stajanje, do 224 eura za najbolja mjesta.

Sitni i krupni tapkaro{i prvi pokupuju karte i kasnije ih preprodaju i po deset puta ve}im cijenama. Neko iz pozori{ta im u tome poma`e. Jedan dio ulaznica namijenjen prodaji preko sajta pozori{ta odmah zavr{i na sajtovima za preprodaju karata. Veliki posao su i nastupi plesa~a u inostranstvu. Unosne tezge se brzo razgrabe i mora{ biti dio klike da bi i{ao na gostovanja. Tu su i seksualni skandali.

Javna je tajna da su u Sergeja mnogi bili zaljubljeni, i mu{karci i `ene, on je bio toliko lijep...“ Ovo su samo neke od optu`bi koje je na ra~un Bolj{oja iznio Spiegelov izvor.

Filinova sudbina nije prvi napad na nekog umjetni~kog direktora Baleta u Bolj{oj teatru. Prije njega ovu pozori{nu ku}u je sa velikom gor~inom napustio Aleksej Ratmanski, koji je nakon napada na svog kolegu samo kratko prokomentarisao: “Ovo pozori{te nema nikakvog morala, tu su razne klike, preprodava~i ulaznica naveliko, poluludi obo`avatelji koji }e sve u~initi za svoje idole - sve to ~ini Bolj{oj bolesnim.“ Poslije Ratmanskog za direktora Baleta je do{ao Genadij Janin, ali i njemu su oponenti brzo slomili vrat. Dokopali su se eksplicitnih seksualnih fotografija na kojima je Janin sa mu{karcima i poslali ih mailom na skoro ~etiri hiljade adresa.

Homoseksualizam je jo{ uvijek prokazan u Rusiji i ovo kompromitovanje je zape~atilo karijeru Filinovog prethodnika.

66

HISTORIJAT I PRESTI@ BOLJ[OJ TEATRA

Angažman koji plesačima otvara sva vrata Trenutno je u moskovskom Bolj{oj teatru u toku 237. sezona. U ovom pozori{tu se igraju opera i balet, a ustanovljeno je davne 1776. Zgrada pozori{ta se smatra jednom od najve}ih moskovskih znamenitosti, a sve~ano je otvorena 1856.

Bolj{oj je jedna od najboljih i najpresti`nijih baletnih trupa na svijetu, a u njenom okviru djeluje i slavna baletna akademija. Smatra se da jedan anga`man u ovom pozori{tu plesa~u

kasnije otvara sva vrata. Od prvog jula 2005. do 28. oktobra 2011. trajala je dugotrajna i skupa obnova pozori{ta nakon koje je ono vratilo nekada{nji sjaj a dobilo najmoderniju raspolo`ivu pozori{nu opremu. Obnova je ko{tala 680 miliona dolara.

Ova institucija kulture je simbol Rusije i nimalo ne gubi na zna~aju, bez obzira na sve dru{tveno-politi~ke promjene koje su se u Rusiji de{avale u protekla dva stolje}a.

SIMBOL RUSIJE Na sve~anom otvaranju 2011.

Bolj{oj je nakon duge obnove zasjao punim sjajem

SLOBODNA BOSNA I 7.2.2013.

Adisa Boljsoj:TEKST osnova.qxd

6.2.2013

23:16

Page 67

NAPAD NA DIREKTORA BALETA BOLJ[OJ TEATRA ZA ZA ELITU ELITU II POLITI^KI POLITI^KI VRH VRH

Biv{i Biv{i predsjednik predsjednik ii aktuelni aktuelni premijer premijer Rusije Rusije Medvedev Medvedev na na otvaranju otvaranju obnovljenog obnovljenog pozori{ta pozori{ta 2011.

2011.

Tri su zvani~ne teorije o atentatu na Filina. Prva je da je to (ne)djelo nekog razo~araog umjetnika ili umjetnice koji nisu dobili `eljenu ulogu ili napredovanje.

Druga teorija je da se radi o ljubomori i ljubavnim zapletima jer su u Filina, iako je bio o`enjen i heteroseksualan, bili zaljubljeni brojni mu{karci i `ene. Tre}a teorija je da je bio upleten u mutne tokove

RAT POZORI[TA I BALERINE

Oligarsi glume mecene i seksualno iskorištavaju plesače Novija historija Bolj{oj teatra obiluje krupnim skandalima koji govore mnogo toga o klimi u ovoj ku}i, ali jedna balerina je posebna no}na mora za upravu pozori{ta. Anastazija Volo~kova je prije deset godina digla pra{inu nakon {to je dobila otkaz uz obja{njenje da je previsoka i predebela za balerinu. Bijesna umjetnica je tjerala svoje sudskim putem dok je nisu primili nazad na posao, ali iako je zvani~no vra}ena u ansambl godinama nije dobila ni jednu ulogu. Stav pozori{ta je bio da se ona previ{e pona{a kao diva, a da je partnerima prete{ka, {to za dizanje, {to za opho|enje i saradnju.

Volo~kova svojim biv{im poslodavcima nije ostala du`na. Pozori{te u svakoj prilici otvoreno naziva bordelom i obja{njava kako su seksualne ucjene i zlostavljanja tamo svakodnevica. “Javna je tajna da pozivi na ve~ere kod mecena i oligarha podrazumijevaju i izvjesne fizi~ke napore. Pri tome ne mislim na umjetni~ko naprezanje. Sve moje prijateljice iz Bolj{oja to znaju, i svaka se na{la u prilici da to ili prihvati ili da potpuno ispadne iz igre“, tvrdi ova balerina. Ona tako|er govori o neprijatnostima koje je do`ivljavala kad se otvoreno bunila: “Bilo

IZVANA GLADAC, UNUTRA JADAC Na vi{egodi{nju obnovu slavnog pozori{ta zavr{enu 2011. godine potro{eno je 680 miliona dolara 7.2.2013. I SLOBODNA BOSNA

je tu svega, od no`a u buketu cvije}a, do mnogo manje suptilnih prijetnji.“

NO]NA MORA UPRAVE BOLJ[OJA Balerina Anastazija Volo~kova

novca od {verca ulaznicama ili namje{tanja nastupa u inostranstvu. U svakom slu~aju, napadnuti direktor Baleta nije bio ~ovjek koji nema neprijatelja. U ansamblu je njegov najve}i oponent bio 39-godi{nji Nikolaj Ciskaridze, koji nije krio da pretenduje na Filinovo mjesto. Ciskaridze ima i mo}ne saveznike, pa se u novembru pro{le godine grupa umjetnika otvorenim pismom obratila predsjedniku Rusije Vladimiru Putinu tra`e}i od njega da Ciskaridzea dekretom imenuje za direktora u Bolj{oju. Iako je bio me|u prvima osumnji~enima za napad, on je sve optu`be kategori~no odbio.

Filin se trenutno u Moskvi oporavlja od napada, a uskoro bi trebao biti preba~en u njema~ki Aachen gdje }e biti nastavljeni napori za spa{avanje njegovog vida. U izjavama datim proteklih dana za medije Filin je rekao da je napada~ najve}u bol nanio trojici njegovih sinova, ali da }e on na}i snage da mu oprosti. Dok je Sergej Filin na bolovanju rukovo|enje baletom je preuzela njegova biv{a supruga i biv{a primabalerina Galina Stepanenko.

67

Adisa Knjige:Adisa Knjige.qxd

6.2.2013

21:11

Page 68

KNJIGA MJESECA “Optu`ena“ govori o uzrocima i posljedicama sistematskog psiho-fizi~kog nasilja majke nad djetetom

Otvorena vrata mraka Pi{e: ADISA BA[I]

amu mora{ voljeti.

Puno. Najvi{e na svijetu. Mama tebe voli najvi{e na svijetu. Mame su divna bi}a o kojima se pi{u ili su se barem nekad pisali pismeni radovi za osmi mart.

One bi sve u~inile za tebe. A nekad mame nisu najljep{e mame na svijetu. Nekad ka`u (i misle): Ja sam ti dala `ivot, ja ti ga mogu i uzeti.

Ta zastra{uju}a, u na{oj patrijarhalnoj kulturi odoma}ena re~enica je lajtmotiv novog romana Slavenke Drakuli}: Optu`ena.

Glavna junakinja, iz ~ije ta~ke gledi{ta se pripovijeda u ve}em dijelu romana, nalazi se na su|enju za ubistvo majke.

Ona se u sudnici brani {utnjom, ali njen unutra{nji glas ~itaocu govori o `ivotu sa nasilnom, opsesivnom i afektivnom majkom koja je odrastanje glavnoj junakinji u~inila no}nom morom.

Roman, me|utim, nije intoniran kao odbrana ili opravdavanje ubice, nego kao porodi~na pri~a. Pri~a u kojoj je ova nesretna porodica, kao i svaka, nesretna na svoj na~in.

Pripovijeda~ je Djevoj~ica, ali se u tekstu ti dijelovi smjenjuju sa onima koji su neutralno pripovijedani u tre}em licu.

Ova distanca je privid objektivnog posmatranja disfunkcionalne porodice: suosje}anje i anga`ovanje ~itaoca je jednako, autorica nam ne dopu{ta da ovu pri~u slu{amo sa distance, kao neodre|enu buku iz kom{iluka koju }emo uz malo truda nau~iti da ignori{emo.

M

68

Slavenka Drakuli} nas kao svjedoke uvla~i u najmra~nije zakutke ku}ne intime, ispod kreveta gdje se Djevoj~ica krije od maj~inih udaraca i bakine metle, gdje sve miri{e na sredstvo za poliranje poda i pra{inu skrivenu i jedna vidljivu poput Djevoj~ice. istematsko psiho-fizi~ko nasilje majke nad djetetom (k}erkom pogotovo) rijetka je tema u ovda{njoj knji`evnosti i samo naizgled je u neskladu sa stereotipnim shvatanjem `ene kao mu~enice. Zapravo je savr{eno logi~no i dosljedno da tradicija sputavanja i mrcvarenja `ene od `rtve proizvede mu~iteljku. Ali na zlo~ine svojih ku}nih mu~iteljki `mirimo jer su oni pro`eti stvarnom ili navodnom neizmjernom ljubavlju. Majka Djevoj~ice je tiranka, iznimno neobi~an `enski lik, krhak, ali autenti~an. Njena opsjednutost Ocem od kojeg se razvela, ali kojeg i dalje patolo{ki voli, dijelom je posljedica stege u kojoj je odrastala i u kojoj se na ljubav, tjelesnost i seksualnost gledalo kao na prljav{tinu i zlo~in. Maj~ini roditelji kroz rigorozni odgoj prenose tako|er traumu sopstvene inhibiranosti, i emotivne i seksualne. Drakuli} je vrlo potresno opisala atmosferu porodi~nog `ivota iz kojeg je iscije|ena svaka kap

O AUTORU Esejistkinja i prozaistkinja Slavenka Drakuli} (1949.) vi{estruko je nagra|ivana autorica, jedna od najprevo|enijih iz Hrvatske, a njene najpoznatije knjige su Kako smo pre`ivjeli komunizam, Cafe Europa, Bo`anska glad, Kao da me nema, Oni ne bi mrava zgazili, Frida ili o boli...

S

Roman Slavenke Drakulić “Optužena“ (V.B.Z. Zagreb, 2012.) ljubavi (osim opsesivne, destruktivne), u kojem je ostalo samo trpljenje i strah od toga {ta }e kom{ije re}i ili pomisliti. Trauma nevoljenosti se pre{u}uje, kanali{e, imenuje kao ne{to drugo, a ovim romanom autorica nas podsje}a koliko je odsustvo pozitvne emocije toksi~no.

Ono se prenosi transgeneracijski i perpetuira u tamnoj budu}nosti. vaj roman obra|uje va`nu i pre{u}ivanu temu, anga`uje emotivno ~itaoca i podsti~e ga na potencijalno bolnu introspekciju. Optu`ena je obimom nevelika knjiga, ona djeluje kao jedno brzo otvaranje vrata iza kojih na

O

posjetioca pokulja mrak.

Autorica se ne zadr`ava na detaljima, ovdje nema razu|enosti pri~e, epizode su rijetke, opisi {krti... Ostajemo pomalo uskra}eni za studiozne psiholo{ke portrete, gotovo svi likovi osim Djevoj~ice i Majke su samo funkcije, kartonske sablasti kojima nedostaje dubina. Uvid u mra~ni dio porodi~nih odnosa koji nam knji`evnica nudi nije dovoljno kompleksan da bismo uistinu razumjeli pozicije razli~itih sudionika koji svojim (ne)djelovanjem odr`avaju postoje}i poredak. Ali uprkos tome Optu`ena je vrijedna ~itanja jer upozorava na opasnost amputiranja emocija u ime du`nosti i veoma u~inkovito nas poziva na propitivanje predrasuda o najtemeljnijim me|uljudskim odnosima.

SLOBODNA BOSNA I 7.2.2013.

Adisa Knjige:Adisa Knjige.qxd

6.2.2013

VRIJEME KNJIGE

Katedrala od grabova li{}a Katedrala od grabova li{}a (V.B.Z., Zagreb/ Sarajevo, 2012.), nova knjiga Mila Stoji}a, mje{avina je raznorodnih tekstova, eseja, anegdota, putopisa, pjesama, prigodnih sje}anja na drage ljude... Stoji} u poeziju udahnjuje savremeni `ivot i u tranzicijskom `ivotu prepoznaje poeziju: on otima na{e postojanje od trivijalnosti i emotivne otupjelosti.

Cijena je 35 KM.

Turlupin Leo Perutz je austrijski pisac kojeg su, izme|u ostalih, iznimno cijenili Borges, Calvino, Green... Daniel Kehlmann je za Perutza rekao da je to najve}i predstavnik magijskog realizma na njema~kom jeziku, a jedan Perutzov sunarodnik je njegovu prozu opisao kao spoj Franza Kafke i Agathe Christie.

Perutzov humoristi~ni roman iz 1924. godine Turlupin (Vrijeme, Zenica, 2012.; prevod: Vahidin Preljevi}) govori o istoimenom pretencioznom brici koji `ele}i dospjeti u vi{e slojeve dru{tva, nesvjesno mijenja tok historije.

Cijena je 20 KM.

Bosanski ble}ak Sitan rastom, ali zato ushi}en pi}em i upravo ste~enom diplomom in`injera {umarstva Tvrtko Suljabegovi} sa vrha studentskih domova kli~e: \e ste koke, evo in`injera! Kad se sutradan zaputi u rodni Kalinovik, shvati}e da se svijet koji je poznavao naglo mijenja, a da razloga za ushi}enje ba{ i nema. Tvrtko je glavni lik romana Bosanski ble}ak (Sirius, Sarajevo, 2012.) autora Mirsada Pa{ovi}a.

Cijena je 20 KM.

7.2.2013. I SLOBODNA BOSNA

21:12

Page 69

IZ KNJI@EVNOG SVIJETA OBJAVLJENA BECKETTOVA PISMA

NIKAD (NI)JE KASNO

Nepoznato lice poznatog pisca

81-godišnji Pakistanac stekao književnu slavu

Problemati~an odnos sa majkom, nezadovoljstvo univerzitetskom karijerom koju brzo napu{ta, odu{evljenje za likovnu umjetnost... Sve to su u mladosti bile preokupacije irskog nobelovca Samuela Becketta, vode}eg dramati~ara apsurda.

Egzistencijalisti~ke tvrdnje o besmislu `ivota su danas pomalo iza{le iz mode, kao i knji`evnost pisaca poput Becketta.

Ali njegova nedavno objavljena pisma otkrivaju svu {irinu, erudiciju, duhovitost i knji`evni talenat ovog ~ovjeka koji je neprolazno obilje`io knji`evnost dvadesetog vijeka.

Jamil Ahmad, 81-ogodi{nji Pakistanac je donedavno bio nepoznat u svijetu knji`evnosti. Prije vi{e od 40 godina napisao je zbirku pri~a koju niko nije htio objaviti i koja je sve donedavno stajala u njegovom radnom stolu. Jamilova supruga, Njemica Helga, otkrila je ponovo njegov rukopis, dala ga izdava~ima i starac je preko no}i postao knji`evna senzacija.

Njegovo djelo je ve} nominovano za nekoliko presti`nih knji`evnih nagrada.

NOVE SARAJEVSKE SVESKE

Da li je Balkan muškog roda?

Novi broj knji`evnog ~asopisa “Sarajevske sveske“ posve}en je pitanju Da li je Balkan mu{kog roda? Sveske nude mno{tvo kvalitetnih sadr`aja, a tu je naprimjer likovni prilog Franje Likara i intervju @eljka Ivankovi}a s ovim karizmati~nim slikarom, zatim su tu razgovori sa Feridom Durakovi}, D`evadom Karahasanom i Vladislavom Bajcem. Teorijske ~lanke pi{u Damir Arsenijevi}, Tatjana Rosi}, Nade`da ^a~inovi}..., a prozu Alma Lazarevska, Zoran Feri}, Mihajlo Panti}...Tu je i antologija romske poezije, novi prevodi poezije sa bugarskog Marka Ve{ovi}a...

PET NAJPRODAVANIJIH KNJIGA U SVIJETU

PET NAJPRODAVANIJIH KNJIGA U BiH

(Amazon)

(Knjižara V.B.Z., Sarajevo)

1. Jim DeFelice: American Sniper 2. Shigeru Miyamoto: The Legend of Zelda 3. George Saunders: Tenth of December 4. Gilliam Flynn: Gone Girl 5. E. L. James: Fifty Shades of Grey

1. E. L. James: Pedeset nijansi sive (trilogija) 2. Abdulah Sidran: Otkup sirove ko`e 3. Robin Sharma: Kalu|er koji je prodao svoj ferari 4. Haruki Murakami: Kafka na `alu 5. Mirjana Krizmani}: A {to sad?

69

prvi-KULT market MUZIKA-KINO:prvi-KULT market MUZIKA-KINO.qxd

6.2.2013

17:47

Page 70

KULT MARKET RAZNI IZVO\A^I

Projekt R.E.M. ~ista energija glazbe

MUZIKA GUSTAFI: “Kanibalkanska”, novi studijski album “Gustafa”

Istrijanske veselice

Na`alost, ~lanovi “pokojnog” ameri~kog rock banda R.E.M. pro{le godine objavili su definitivni razlaz te se s nostalgijom i gdjekojom obradom moramo zadovoljiti. Ovoga puta slovensko-hrvatski glazbenici udru`eni u Projekt R.E.M. predvo|eni starim vukovima Vladom Kreslinom, Zoranom Predinom i Massimom Savi}em izvode neke od najve}ih hitova R.E.M-a.

BOB SMEATON

Mark Knopfler A Life in a Song Rijetko imamo prigodu predstaviti glazbeni dokumentarac. Rije~ je o 50-minutnom dokumentarnom filmu autora Boba Smeatona pod nazivom Mark Knopfler - A Life in a Song.

U ovom ostvarenju predstavljena je velika glazbena karijera frontmana Dire Straitsa Marka Knopflera, koji je nakon raspada banda postao samozatajni klupski glazbenik.

JIMMY ROSSO

32.32 Rije~ je o londonskom multisluhisti Jimmyju Rossou koji svira 5-6 instrumenata u punkjazz-rock bandu DOLLYman. Album prvijenac 32.32 u nakladi {kotske produkcijske ku}e Bearsuit Records donosi nam deset pjesama tog neobi~nog autora. “Kratko i jasno”, moto je Jimmyja Rossoa, ~ije pjesme balansiraju oko plesnog electro industriala.

70

RASPJEVANA DESETORKA I deveto izdanje je opet kvalitetno

Rije~ je o novom studijskom albumu jednog od najzna~ajnijih predstavnika ^avala, popularnih Gustafa. Za one koji malo slabije poznaju tematiku, Gustafi dolaze iz susjedne Hrvatske, to~nije iz malog istarskog grada Vodnjana. Grupu su osnovali gitaristi Edi i Vlado Maru`in i bubnjar Čedomir Mo{nja, a nastali su kao produkt novoga vala 80-tih godina pro{loga stolje}a.

Od osnutka do danas ostali su vjerni izvornom ~akavskom dijalektu. Ča-val u osnovi mo`emo definirati kao izvo|enje pop i rock glazbe na ~akavskom dijalektu.

Naziv Ča-val je zapravo dobio ime po istoimenoj glazbenoj emisiji koja se emitirala na Radio Rijeci. Uz Gustafe i [ajetu temelje glazbenog pokreta udarili su Alen Vitasovi} i Livio Morosin. Gustafi trenuta~no broje deset ~lanova, od kojih ~ak ~etiri ~lana sviraju trube. Kad na pozornici zasviraju Gustafi, sve pr{ti od pozitivnih vibracija, ~emu uvelike doprinosi izvrsno poslo`eni puha~i. Ipak, nezahvalno je Gustafe trpati u odre|ene glazbene `anrove.

Ima tu svega, od pop-rocka pomije{anog s izvornim istarskim folkom, do alternativne glazbe i koketiranja s bluesom.

Gustafi su prije mjesec dana objavili svoj deveti studijski album pod nazivom Kanibalkanska. CD sadr`i ~etrnaest pjesama, a otvara ga istoimena kompozicija.

Podatak kako niti jedna pjesma na albumu ne prelazi ~arobnu pop granicu od tri i pol minuta, govori nam kako su Gustafi odlu~ni u namjeri da njihova muzika {to prije slu{ateljima “u|e u uho”. Album nastavlja veselica Prolje}e 2003. Ne{to br`i beat uz dominantnu harmoniku i nezaobilazne

trube. Uz distorzi~nu gitaru, Gustafi su dodali i dionice na bend`u, i eto recepta za pravi proljetni radijski hit.

Posebno mjesto na ovom veselom albumu zauzimaju pjesme Gadna kuja i Funerali. Obje pjesme posve}ene su velikanu ameri~kog rock‘n‘rolla Tomu Waitsu.

Pjesma Gadna kuja je zapravo obrada Waitsove pjesme I Don’t Wanna Grow Up. U istom ritmu Gustafi nastavljaju i u skladbi Istra ~iji stihovi glase: “Istra mi je otac, Istra mi je mati, Istra mi je kurba s kojom volim spati/Tu sam se rodija i tu }u krepati.”

Album Kanibalkanska zatvaraju pjesmom Mi smo krave, koja traje svega dvadeset sekundi. Kona~no, Gustafi su za razliku od pro{log CD-a Chupacabra iz 2009. snimili ne{to sporiji, ali umnogome veseliji album prepun pozitivnih i veselih glazbenih nota te ga stoga toplo preporu~amo.

(M. Ili~i}) TOP LISTA (iz “Top 40” BH radija 1) 1.

2.

3.

4.

Gin Wigmore: Man like that The Weekend: Wicked Games Nero: Won’t you (be there) Danny Bird ft. General Levi: Blaze the fire (Rah!) 5. Vitalic: Stamina 6. TomMorello, Tim McIlrath & Serj Tankian: We are the 99% 7. The Bamboos ft. Daniel Merriweather: I never 8. Justice: Helix 9. Hot Chip: Don’t deny your heart 10. Battle Box: Battle Box SLOBODNA BOSNA I 7.2.2013.

prvi-KULT market MUZIKA-KINO:prvi-KULT market MUZIKA-KINO.qxd

6.2.2013

20:47

Page 71

KULT MARKET KINO KRITIKA

BOLJE RIM NEGO TI

Film “Searching for Sugar Man” (Švedska, Ujedinjeno Kraljevstvo, 2012.), reditelja Malika Bendjelloula

Tariq Teguia

Povratak otpisanog

SIXTO RODRIGUEZ Strpljenje je najva`nije

Sixto Rodriguez je {esto dijete meksi~kih emigranata. Bio je skroman i povu~en mladi} iz Detroita, s iznimnim osje}ajem za glazbu i pjesni{tvo. Radio je kao gra|evinac u vrijeme dok je snimao svoj album prvijenac Cold Fact 1970. godine. Na tom albumu nalazila se pjesma Sugar Man, koja }e kasnije postati hit.

Nastupao je u jednom baru, gdje su ga zapazili Coffey i Theodore, glazbeni producenti. Kada su se trebali na}i, to bi uvijek bilo po ulicama. Razlog tome je bio {to je Rodriguez `ivio jako bijedno, te ih nije imao gdje pozvati. Mislili su da }e on postati najve}i od svoje generacije.

Na`alost, album nije bio prodavan. U Ju`noj Africi u vrijeme apartheida pojavila se kopija njegovog albuma. Postao je fenomen. Publika ga je slu{ala, iako je u rodnoj Americi propao i bio zaboravljen.

Slu{an je bio vi{e od Beatlesa, vi{e od Presleya. Njegovi stihovi su protestni. Zato je i uspio u Ju`noj Africi, gdje se tada zabranjivalo gledati televiziju, gdje je premijer Botha u javnim nastupima volio prijetiti, a umjetnike i sporta{e posvuda se bojkotiralo zbog zakona apartheida.

Na njegov album su stavljali natpis “izbjegavati”, a jednu pjesmu su naro~ito smatrali nepodobnom pa su je na svakoj plo~i izgrebali! Stephen Sugar Segerman, vlasnik prodavaonice s plo~ama, ~uo je da se Sixto zapalio na koncertu i umro.

Postojala je i pri~a da si je pucao u glavu na koncertu. Devedesetih su mu u Ju`noj Africi izdali dva albuma. Postao je jo{ popularniji. Dvoje ju`noafri~kih fanova kre}u na put u nastojanju da otkriju {to se zaista desilo njihovom idolu. Istraga }e imati jedan vi{i smisao. Osim predivne energije, estetike, umjetnosti informacija koje oplemenjuju njihov film, promijenit }e 7.2.2013. I SLOBODNA BOSNA

mnoge `ivote nabolje. Bilo je potrebno saznati istinu, istra`iti, ne tr~ati pred rudo.

Craig Bartholomew Strydom je novinar koji je istra`io pri~u. Stupio je u kontakt sa samim Sixtom. Naravno, `ivim. Film pokazuje svoju snagu. Jo{ jednom }u ponoviti da smatram dokumentarni film trenutno jednom od najbitnijih stvari na svijetu koja nudi mo} promjene. Film ohrabruje. Svi oni {to poku{avaju, {to nemaju “le|a” u tatama, mamama, okolnostima i sl. Svima njima preporu~am ovaj film, s tim da shvate da je strpljenje bitno.

Opstanak. Ne padanje. I da se mo`e raditi bilo {to dok ne do|e prilika da ispoljite to {to imate. Predvi|am mu Oscara. A `elim mu da svoju sinergiju iskomunicira s publikom maksimalno.

(D. Jane~ek) AMERI^KI BOX OFFICE 1. Warm Bodies: Jonathan Levine 2. Ivica i Marica: Lovci na vje{tice (Tommy Wirkola) 3. Silver Linings Playbook (David O. Russell) 4. Mama (Andres Muschietti) 5. Zero Dark Thirty (Kathryn Bigelow)

TOP 5 U BH. VIDEOTEKAMA 1. Pijev `ivot (Ang Lee, Twentieth Century Fox) 2. Pet legend (Peter Ramsey, Peter Ramsey) 3. Odbjegli Django (Quentin Tarantino, The Weinstein Company) 4. Nemogu}e (Juan Antonio Bayona, Summit Entertainment) 5. U dobru i u zlu (David O. Russell, The Weinstein Company)

Igrani film iz 2006. godine.

Scenario i re`iju potpisuje Tariq Teguia. U Al`iru je gra|anski rat, zbog kojeg ga dvoje mladih, pametnih ljudi, Zina i Kamel, `ele napustiti. Kamel `eli u Italiju u kojoj je nekad bio. @eli da i djevojka Zina ide s njim. Poku{avaju napraviti nelegalne putovnice uz pomo} Bosca, krijum~ara. No, prvo ga moraju prona}i.

Ocjena: 4

^ISTA

Olivier Assayas Olivier Assayas je autor ovog filma iz 2004. godine.

Napisao je scenario te re`irao film.

Leej Hauser je nekada{nji slavni rock glazbenik, a Emily Wang je u burnoj vezi s njim. Jay je njihov sin. Nakon {to se Leej predozira, a Emily zavr{i u zatvoru, sina preuzimaju Leejevi roditelji. Borba izme|u ovisnosti i `elje za sinom. Uvjet da joj se sin vrati jeste da se “skine” s droge.

Ocjena: 4

DJECA VJE^NOSTI

Pouran Derakhshandeh Pouran Derakhshandeh je napisao scenario i re`irao ovaj film iz 2006. godine.

Saeid i Negar su mladi par. Planiraju uskoro da postanu supru`nici. Problem je jer se on mora brinuti za brata koji ima Downov sindrom. Brak je zbog toga doveden u pitanje...

Ocjena: 4

71

drugi-KULT market MALI SPORT-LIFE:drugi-KULT market MALI SPORT-LIFE.qxd

6.2.2013

19:08

Page 72

KULT MARKET AUTOMOBILI

SPORT

Renault

Nakon poraza od Solimana

Felix Sturm ne odustaje

Renault je objavio fotografije i detalje o crossoveru XMOD koji zamjenjuje standardni Scenic, dok model Grand Scenic ostaje u ponudi, ali sa osvje`enim izgledom i novim motorima.

ADNAN ]ATI]

MOTOCIKLI

@eli novi me~ sa Solimanom

MV Agusta

MV Agusta i ParkingGO Team predstavili su svoju uzdanicu za ovogodi{nji Supersport. Ponovni anga`man MV Aguste ovaj puta }e iza upravlja~a pratiti R. Rolfo i C. Iddon.

DESIGN

Peugeot 308 Novi kamuflirani Peugeot 308 snimljen je tokom zimskih testova u Skandinaviji.

Premijeru }e imati na Sajmu u Frankfurtu a bi}e napravljen na novoj EMP2 platformi grupacije PSA.

72

Prije dvanaeste runde Fritz Sdunek, jedan od najboljih trenera na svijetu, kada je rije~ o boksu, ]ati}u je rekao: “Ako gledamo na bodove, bi}e te{ko.“ Ovim rije~ima je jasno ukazao da, ako misli pobijediti, ]ati} mora nokautirati protivnika. ]ati} je iznena|eno pogledao trenera koji je ovaj put bio prisutan njegovim pripremama i kimnuo glavom.

Iako je u zadnje dvije runde poku{ao protivnika oboriti jednim od svojih te{kih i brzih udaraca, sudije su ipak jednoglasno ocijenile da je Soliman pobjednik (116:111, 114:113, 114:113). “[ta da ka`em? Nisam sudija“, rekao je ]ati} i `alio se na prljavi stil kojim je boksao Soliman. Prema “{kolskim pravilima u boksu“, ]ati} je bio bolji. Imao je preciznije udarce. Me|utim, lista kriterija na koje sudije obra}aju pa`nju je ipak duga~ka.

Kriti~ari su nakon me~a odmah postavili nekoliko pitanja. Me|u njima su: da li ]ati} uop{te vi{e ima snage za novi po~etak u profesionalnom boksu? Da li jo{ uvijek posjeduje sportski kvalitet da pobijedi boksere koji su mo`da `eljniji pobjede?

Odgovore je li~no dao ]ati} koji ka`e da je pred njim jo{ nekoliko godina. Ipak }e, kako je rekao, nakon odmora imati precizniji odgovor. Ako je suditi po njegovim rije~ima, rukavice jo{ dugo ne}e oka~iti o klin. “Imam snage za super srednju kategoriju. Nedam se. @elim ponovo biti svjetski prvak“, ka`e ]ati}.

Ovo je i jasna poruka da bi ]ati} mogao promijeniti kategoriju. Naime, pred svaku borbu u srednjoj kategoriji mora smr{ati i po 12 kilograma, kao bi dostigao te`inu koja je dozvoljena za srednju kategoriju (72,57 kg).

Bokser nije uvijek samo sportista. Bokser je uvijek i biznismen. ]ati} je dobar bokser, ali i biznismen. Vlasnik je promotorske ku}e u

okviru koje je sino} u Dizeldorfu boksala i Susi Kentikian. Susi je pobijedila i time stvorila nadu u {ansu da se ponovo bori za naslov svjetskog prvaka.

Svi oni koji su vidjeli {okirana lica ]ati}evog tima dobro znaju koliko je potrebno uraditi posla da bi se ~ovjek popeo na svjetski vrh. ]ati} sa televizijom koja prenosi njegove me~eve (Sat. 1) ima ugovor do 2014. godine, koja }e, kako je re~eno, i dalje biti uz njega. Philip Cordes, direktor agencije Ufa Sports, ka`e da je ]ati}ev poraz {okantan i veliki udarac za cijelu “ma{ineriju“ koja stoji iza njega. “Moramo to gledati kao izazov“, izjavio je Cordes. ]ati} je kao i u spornom me~u kada je izgubio titulu od Daniela Geala u septembru 2012., godine imao sudije koji su bili protiv njega.

“Nalazimo se pred reformama. Me|utim, ne dam se. Ne}u popustiti. Prije svega moramo poja~ati lobisti~ki rad u svjetskim udru`enjima“, ka`e ]ati}. Podsjetimo, i sam ]ati} je nekoliko puta o{tro kritikovao boksersku asocijaciju WBA. Ipak, nije sve pro{lo i sve {anse nisu izgubljene. IBF je pobjedniku me~a obe}ao susret protiv svjetskog prvaka Daniela Gealea. Soliman je rekao da }e u slu~aju pobjede nad Gealom biti spreman za revan{ sa Felixom Sturmom. “Uvijek sam bio veliki Felixov fan. Ne mogu vjerovati da sam ga pobijedio. Ako se jo{ jednom `eli boriti protiv mene, onda }emo se boriti“, ka`e Soliman. Ove rije~i bi mogle zna~iti da bi ]ati} “jednim udarcem mogao usmrtiti dvije muhe“. Soliman bi od Geala uzeo titule, a ]ati} bi od Solimana uzeo ono {to je nekoliko godina bilo u njegovom posjedu.

Ko zna?

(Priredio: N. Hasi}) SLOBODNA BOSNA I 7.2.2013.

drugi-KULT market MALI SPORT-LIFE:drugi-KULT market MALI SPORT-LIFE.qxd

5.2.2013

18:35

Page 73

KULT MARKET LIFESTYLE Na raskršću puteva vjere i modernih medija

U web ispovjedaonici

NOVI NA^IN OPROSTA OD GRIJEHA Sve ve}i broj vjernika ispovijeda se putem interneta, ali Crkva takve ispovijesti ipak zvani~no ne priznaje

Liza je 14-godi{njakinja koja je {etaju}i parkom “dobila nagon da udari jednu stariju gospo|u“, {to je i uradila. Jedan student je priznao da je ukrao knjigu iz biblioteke, a jedan ~inovnik je “ju~er na poslu samo zabu{avao“. Čitanje ovakvih i sli~nih ispovijedi na takozvanim web-ispovjedaonicama prisutno je od samog po~etka ere interneta. [ta je to u ljudima {to ih motivi{e da na web stranicama pi{u o svojim 7.2.2013. I SLOBODNA BOSNA

grijesima? O tome bi se dalo dugo raspravljati, a istinitost i vjerodostojnost mnogih ispovijesti je ~esto upitna. Ipak, sve imaju ne{to zajedni~ko: u slu`bi su voajerskih poriva onih koji ih ~itaju i nemaju nikakve veze sa sli~nim kr{}anskim obredom i procedurom, pi{e Deutsche Welle.

Zvani~ne crkvene ispovjedaonice ne postoje u internetskom univerzumu. Za katoli~ku crkvu va`an je neposredan kontakt izme|u sve}enika i vjernika.

Priznanje grijeha i oprost za pokajnika koji daje sve}enik spada u sedam sakramenata, a na internetu ne postoje sakramenti, stoji u vatikanskom dokumentu Crkva i internet iz 2002. godine. Navodi se i da “virtuelna realnost nije zamjena za istinsko prisustvo Krista u euharistiji“. Uprkos anonimnosti u ispovjedaonici, ispovijedi pripadaju realnom susretu vjernika i sve}enika. “To nije samo duhovni, ve} i fizi~ki susret“, obja{njava Bernd Hagenkord, sve}enik i voditelj njema~ke redakcije Radio Vatikana. Hagenkord je kao bloger svakodnevno prisutan na “raskr{}u“ puteva vjere i modernih medija. Sven Vaske, sve}enik koji vodi online redakciju evangelisti~ke crkve u Njema~koj, ka`e:: “Pitanje je kako se defini{e realnost? [ta se podrazumijeva pod stvarnim li~nim susretima? Da li se oni mogu uprili~iti uz pomo} medija? Ako ja internet ne shvatim kao stvarnost, ve} kao virtuelnu stvarnost, opet je te{ko komunicirati ako nemam istinskog i realnog sagovornika.“ U evangelisti~koj crkvi ispovijed ne pripada sakramentima, a tjelesno prisustvo nije obavezuju}i uslov.

Vaske smatra da se “stvarni susret“ mo`e dogoditi i uz pomo} kompjutera, kao i da se chatovanjem mo`e vr{iti du{ebri`ni{tvo.

Vatikan, ipak, tako|er ide ukorak s vremenom. Tako odnedavno katolici mogu pratiti Papu preko Twittera, a vjernik mo`e teolo{ki vjerodostojan blagoslov dobiti i preko mobilnog telefona, uz pomo} aplikacije nazvane “confession“. Ona korisnicima omogu}ava da po~injene grijehe preispitaju i da im telefon slu`i kao bilje`nica u toku ispovijedi u crkvi. Ipak, kod katolika su priznanje grijeha i oprost, uprkos komplikovanim teolo{kim raspravama, i dalje ne{to sasvim “analogno“, a ni evangelisti, uprkos omogu}avanju online ispovijedi u izuzetnim prilikama, ne planiraju prebacivati vjeru na internet.

(Priredila: M. Radevi})

JAPAN

@vake @vakanje poja~ava razmi{ljanje i oprez, a prema jednoj japanskoj studiji, reakcija onih koji `va}u `vake je 10% br`a nego reakcija osoba koje ne `va}u. U istra`ivanju objavljenom u `urnalu Mozak i spoznaja navodi se kako se tokom `vakanja aktivira osam razli~itih zona u mozgu. Jedna od teorija je da `vakanje pove}ava uzbu|enje i dovodi do privremenog pobolj{anja protoka krvi u mozgu.

FRANCUSKA

Izolacija Francuski dizajneri osmislili su genijalno re{enje za one koji su u lo{im odnosima sa radnim kolegama: kupola od pleksiglasa donosi prijeko potreban mir, jer onog ko sjedi ispod nje potpuno “odsije~e“ od ostatka svijeta. No, primarna ideja nije da zaposleni ne mogu komunicirati me|usobno, nego da se za{tite od okolne buke ili virusa koje {ire “gripozni“ saradnici, prenosi Daily Mail.

SZO

Neplodnost Neplodnost poga|a oko 50 miliona parova u svijetu, otkrivaju novi podaci bazirani na rezultatima 277 istra`ivanja iz 190 zemalja. Prema tim nalazima, 1,9 posto `ena starosti u prosjeku 20 godina ne mo`e zanijeti prvi put, dok 10,5 posto `ena ne mo`e da zatrudni nakon {to su ve} rodile jedno dijete. Stru~njaci Svjetske zdravstvene organizacije ka`u da u posljednjih 20 godina nije do{lo do zna~ajnih promjena u pogledu u~estalosti neplodnosti u svijetu.

73

treci-KULT market FENJER-PREKO GRANICE:treci-KULT market FENJER-PREKO GRANICE.qxd

6.2.2013

19:10

Page 74

KULT MARKET MEKSIKO

Veronica Pliego

CRVENI FENJER Uprkos Vatikanu i zakonima

Historija bračnih prava gej parova Zgodna Meksikanka otkrila je svoje dra`i za H Para Hombres magazin, gdje je pozirala u seksi donjem rublju koje je vi{e otkrilo nego prekrilo.

TAKO OBI^NE, TAKO DRUGA^IJE Duga borba homoseksualaca za istospolne brakove

SAD

Erin Heatherton

Ameri~ki model je tokom ove sedmice snimala novi editorijal Victoria’s Secreta na pla`i u Los Angelesu gdje je promijenila nekoliko kupa}ih kostima.

DANSKA

Nina Agdal Mlada Nina Agdal snimila je seksi editorijal za ku}u donjeg rublja Aerie u kojem je pozirala u novoj kolekciji.

74

Nekoliko trenutaka nakon pono}i 1. aprila 2001. ~etiri para, En Mari i Helen Fasen i jo{ tri mu{ka para, vjen~ao je gradona~elnik Amsterdama Job Koen. Ovo je bila prva legalna ceremonija vjen~anja gej para na svijetu. “Mi smo tako obi~ne, da nas vidite na ulici samo bi pro{li pored nas“, izjavila je En Mari tokom ceremonije vjen~anja koja je bila preno{ena i na televiziji. Danska je prva zemlja koja je uvela civilno partnerstvo za istospolne parove 1989., ali nije dozvoljavala crkvena vjen~anja.

Zemlje poput Norve{ke, [vedske i Islanda tako|er su krenule ovim primjerom dozvoljavaju}i gej parovima ve}inu, ali ne sva, prava i obaveza bra~ne zajednice.

Me|utim, ~ini se kao da je Holandiji ostavljeno da predvodi dozvoljavaju}i gej brakove kao i pravo istospolnim parovima da usvajaju djecu. Ovu odluku pozdravile su gej organizacije {irom svijeta kao veliki korak naprijed. Nekoliko nedjelja nakon {to je i Belgija krenula stazom koju je utabala Holandija u junu 2003. godine, Vatikan je u poku{aju da sprije~i dono{enje sli~nih zakona lansirao globalnu kampanju protiv gej brakova. U veoma decidiranom dokumentu na 12 strana, glavni savjetnik za teologiju pape Ivana Pavla II, kardinal Jozef Racinger, koji }e kasnije postati papa Benedikt XVI, upozorio je da su homoseksualne unije nemoralne, neprirodne i {tetne. Dvije godine kasnije, uprkos peticiji katoli~ke crkve koju je potpisalo 600.000 ljudi i velikog mitinga u Madridu, [panija je dozvolila istospolne brakove.

Emilio Menendez i njegov partner iz Amerike sa kojim je u vezi 30 godina, Karlos Baturin, bili su prvi gej par koji je stao pred

oltar u [paniji na ceremoniji odr`anoj 2005. godine. Svega nekoliko dana kasnije, Kanada, gdje su gej brakovi dozvoljeni u pojedinim provincijama od 2003. godine, postala je ~etvrta zemlja koja je ozvani~ila gej brakove na cijeloj teritoriji. S obzirom na sporu reakciju SAD-a, federalni zakon i dalje spre~ava priznanje gej braka dok u nekim dr`avama postoji otvorena zabrana, hiljade gej Amerikanaca posjetilo je Kanadu radi stupanja u brak tokom 2003. Do danas, devet ameri~kih dr`ava priznalo je istospolne brakove kao i distrikt Kolumbija.

Ju`na Afrika je u novembru 2006. postala prva afri~ka zemlja koja je dozvolila brak gej osobama, uprkos ~injenici da je homoseksualnost i dalje tabu na ve}em dijelu kontinenta. U januaru 2009. godine Norve{ka je postala {esta zemlja koja je priznala gej brakove a odmah nakon nje isto su u~inile [vedska i jo{ tri zemlje. Razvedene majke Tereza Pires i Helena Paiksao bile su prvi par koji je stao na ludi kamen u Portugalu u junu 2010. godine, mjesec dana nakon {to je na snagu stupio zakon za koji su se borile.

Nekoliko mjeseci nakon toga, premijerka Islanda Johana Sigurdardottir udala se za svoju partnerku Joninu Leosdottir na isti dan kada je na snagu stupio zakon koji je dozvoljavao gej brakove. U julu 2010. godine Argentina je postala prva dr`ava u Latinskoj Americi koja je legalizovala gej brakove. Do tada su gej brakovi bili dozvoljeni jedino u Meksiko Sitiju. Danska je tek u junu 2012. godine postala jedanaesta dr`ava koja je odobrila istospolne brakove, 23 godine nakon {to je postala prva zemlja na svijetu koja je priznala civilnu zajednicu dvije gej osobe.

(Priredio: N. Hasi}) SLOBODNA BOSNA I 7.2.2013.

treci-KULT market FENJER-PREKO GRANICE:treci-KULT market FENJER-PREKO GRANICE.qxd

5.2.2013

18:36

Page 75

KULT MARKET PREKO EX-YU GRANICA Retrospektiva pionira hrvatskog stripa i animacije

Walteru u čast

BEOGRAD

Muzej nasilja Autenti~ni javni arhiv medicinske dokumentacije osoba koje su do`ivjele nasilje prvi put se javno predstavlja u formi jedinstvene umjetni~ke postavke, koja je otvorena od 6. do 22. februara u galeriji Podroom Kulturnog centra Beograda. Me|u eksponatima takozvanog Muzeja nasilja su li~na svjedo~enja, rentgenski snimci i ostala medicinska dokumentacija o povredama zadobijenim u javnom i privatnom prostoru, koje su posledica diskriminacije, nasilja u porodici, vr{nja~kog nasilja, kao i nasilja nad manjinskim i marginalizovanim dru{tvenim grupama.

ZAGREB

Stilske vje`be NEUGEBAUEROVI KOLA@I Hrvatski autor, ro|en u Tuzli, svoj prvi strip Nasredinove pustolovine objavio je 1935.

U Klovi}evim dvorima u Zagrebu ovih dana otvorena je vrijedna retrospektivna izlo`ba radova Waltera Neugebauera, jednog od prvih strip-autora i autora prvog hrvatskog crtanog filma, koji je utro put svjetski poznatoj Zagreba~koj {koli animacije. Walter Neugebauer je svoj prvi strip, Nasredinove pustolovine prema scenariju brata Alberta, objavio davne 1935. godine u ~asopisu Oko, samo nekoliko mjeseci nakon {to je u istom listu objavljena i Vjerenica ma~a Andrije Maurovi}a, koja se smatra prvim hrvatskim stripom. Bra}a Walter i Albert Neugebauer autori su prvog hrvatskog animiranog filma Veliki miting dovr{enog 1951. godine, koji je bio satira na temu vremena Informbiroa, nastala kao odraz Staljinovog pritiska na Jugoslaviju. Kao trivija se ~esto navodi - a na izlo`bi u Klovi}evim dvorima se mo`e i vidjeti fotografija koja o tome svjedo~i - da je Neugebauer u svom studiju na zidu umjesto sveprisutne Titove slike imao fotografiju Walta Disneya, jasno isti~u}i svoj autorski uzor. A pojedini svjetski kriti~ari animacije i stripa ~ak su smatrali da je Neugebauerov rad sna`niji od Disneyevog!

Danas, pola stolje}a kasnije, jo{ se pamte prikazivanja Velikog mitinga na glavnom zagreba~kom trgu. S obzirom na neupitnu ~injenicu da je Maurovi} objavio 7.2.2013. I SLOBODNA BOSNA

Vjerenicu ma~a u listu Oko 1935., {to se navodi kao prvi “pravi“ strip (scenarij Kre{imir Kova~i}) u hrvatskoj povijesti stripa, kao i na likovne kvalitete tog stripa bliskog realisti~nom pristupu i veli~ini njegovog opusa, on je postao najpoznatije ime hrvatskog stripa. Nasredinove pustolovine Waltera Neugebauera (Tuzla, 28. marta 1921. - München, 31. maja 1992.) strip je karikaturalne stilizacije, tada jo{ pomalo nespretan u izrazu, {to opravdava Neugebauerova mladost, ali to je i temelj likovnog izraza koji }e Walter s godinama razvijati i oplemenjivati, kako u stripu, tako i u animiranom filmu. Doista je nepravedno {to je cjelokupni opus Waltera Neugebauera toliko dugo bio zanemaren u javnosti, smatraju organizatori izlo`be.

Njegov opus i uticaj u povijesti stripa i animiranog filma bio je pionirski i nezaobilazan, {to je starijim generacijama ~itatelja stripova i ljubitelja crtanih filmova itekako poznato. Stoga Galerija Klovi}evi dvori projektom prezentacije izbora djela iz obiteljske ostav{tine Waltera Neugebauera, nakon izlo`be djela Andrije Maurovi}a 2007. godine, predstavlja drugu najzna~ajniju kariku za~etnika hrvatske povijesti stripa, onu koja ~ini zna~ajnu poveznicu hrvatske i ameri~ke, te globalne popularne kulture.

(Priredila: M. Radevi})

Sve~anom izvedbom 3. februara u zagreba~kom HNK predstava Stilske vje`be Raymonda Queneaua, u re`iji Tomislava Radi}a, „proslavila“ je 45 godina repertoarskog `ivota. Jubilarnom izvo|enju prethodilo je prikazivanje kratkog dokumentarnog filma o povijesti predstave, ~iji su akteri Lela Margiti} i Pero Kvrgi}, po ko zna koji put, nagra|eni ovacijama publike.

NOVI SAD

Art klinika Multimedijalni centar Led Art okon~ao je djelovanje Art klinike, jedinstvenog projekta i galerije ~ije je 12godi{nje postojanje obilje`eno nizom umjetni~kih akcija, reakcija i performansa o aktuelnim doga|ajima na lokalnoj dru{tvenoj i politi~koj sceni. Art klinika zatvorena je primarno zbog nedostatka novca, ali i anga`mana i interesa u svim segmentima dru{tva koji bi trebalo da omogu}e funkcionisanje umjetni~ke i kulturne produkcije.

75

Cetri oka:Cetri oka.qxd

6.2.2013

22:07

Page 76

U ^ETIRI OKA BH. INFO

ZIJAH SOKOLOVIĆ, glumac

“Dobro do{li u pozori{te, da li ste svjesni posljedica?”

Foto: Mario Ili~i}

Iz Muzeja grada Zenice s ponosom nas obavje{tavaju da su pro{le godine zabilje`ili rekordnu posjetu. Ovaj muzej, koji je otvoren 2007., u 2012. je primio 30.000 posjetilaca. Imaju sedam stalnih postavki, u pripremi je i osma, a tokom pro{le godine organizovali su vi{e od sedamdeset razli~itih programa. Aferim!

Razgovarao: DINO BAJRAMOVI]

Slavija u Beogradu odigra}u 1565. predstavu. Bi}e zadovoljstvo sresti predstavu u “njenim najboljim godinama”.

U toj predstavi, a to je ve} stara informacija, `eljeli ste da se “obra~unate sa sobom i sa vremenom”... Ali, premijera je bila 1978. godine. S kim se sada obra~unavate?

Opet sa samim sobom, jer tako branim i po{tujem ludu ideju da Glumac danas ne{to zna~i ovoj civilizaciji.

Neposredno prije odr`avanja narednog Sarajevo Film Festivala, u augustu dakle, bi}e promovisano pro{ireno izdanje kataloga BH. Film 2012./2013. Informaciju smo dobili iz Udru`enje filmskih radnika Bosne i Hercegovine, u kojem su finalizirali pripremu novog izdanja Kataloga, a prva promocija bi}e odr`ana na Berlinaleu.

U petak, 1. februara u 10 sati, po~elo je emitovanje programa “o~ekivanog i jedinstvenog internet radija Narodnog pozori{ta Sarajevo”. Promovi{u klasi~nu muziku, informi{u slu{aoce o repertoaru i svim drugim aktivnostima nacionalne teatarske ku}e, a stranicu je kreirao Institut MTM. Miroslav Palameta, Miro Ragu` i Marinko [utalo autori su monografije Tajna Boljuni, koja }e u Sarajevu biti promovisana u ~etvrtak, 7. februara u Maloj galeriji Sv. Ante na Bistriku. Knjiga je {tampana na hrvatskom i engleskom jeziku, a predstavlja jednu od najve}ih nekropola sa ste}cima, boljunsku, na podru~ju Stoca.

Da li Vi, zapravo, brojite koliko ste Va{u monodramu, Glumac... je glumac... je glumac... puta odigrali?

Ve} odavno ste iznad 1.500 izvedbi, je li tako?

1563 predstave, a moram da brojim, jer tako moja “gluma~ka prolaznost” dobija na ozbiljnosti. 31. marta 2013. bi}e trideset i pet godina upornog dokazivanja da postojim, i u pozori{tu

A “obra~un” ste zakazali i sa publikom u Kaknju, ba{ na Valentinovo, na Maloj sceni tamo{njeg Doma kulture. [ta }ete, tu no}, poru~iti na{im dragim Kakanjcima?

“Obra~un” ne zna~i biti pobjednik, nego dijalog iluzije i stvarnosti. Tu no} u Kaknju, ja }u, opet, biti u svojoj realnosti, a publika u iluziji. “Dobro do{li u pozori{te, da li ste svjesni posljedica?”

SEAD BEJTOVIĆ, glumac

Imamo tog ~ovjeka u jednom ve}em tekstu u ovom broju, ali red je da najavimo i njegov novi, ko zna koji po redu i neredu, sarajevski koncert. On se zove Vlatko Stefanovski i sa svojim bas gitaristom Gojkom Maksimovskim i bubnjarem Dejanom Mirosavljevi}em svira}e u Clubu Coloseum, 9. februara.

Istog dana, u 17 sati, na klizali{tu Panonika u Tuzli, pak, bi}e organizovan Klizibal. “Ili klizanje pod maskama.

Najoriginalnija maska ili maskirani par koji uz muzi~ku numeru u trajanju od jedne minute izvedu zajedni~ki ples, nagra|ujemo specijalnom nagradom Panonike. Sve posjetioce i u~esnike o~ekuje nezaboravno dru`enje.”

76

SEAD BEJTOVI] “Vanju Albaharija najvi{e pamtim po na{oj saradnji u Pozori{tu mladih, jo{ kada smo po~etkom sedamdesetih godina radili predstavu Ma~ak D`ingiskan i Miki Trasi”

SLOBODNA BOSNA I 7.2.2013.

Cetri oka:Cetri oka.qxd

6.2.2013

22:08

Page 77

ARMIN ĆATIĆ, direktor Narodnog pozorišta Tuzla

Radimo velike i kvalitetne predstave

Vjerovatno zbog funkcije koju obavljate u toj teatarskoj ku}i. U pozori{tu se, generalno, uvijek mo`e vi{e, ali da je novaca vi{e. Kakva je situacija u NPT-u?

Ista kao {to je trenutno i u svim pozori{tima u regionu.

Smirim se kad ~ujem kakva je situacija, recimo, u zagreba~koj Gavelli ili u beogradskom Atelju 212. Nije mi drago {to je to tako, ali zaista situacija danas nije povoljna za umjetnost.

Me|utim, mi radimo. Uvijek smo i radili dvije, tri predstave u sezoni. Kvalitetne, velike predstave. U septembru je premijerno

Foto: Mario Ili~i}

[ta trenutno priprema Dramski ansambl Narodnog pozori{ta Tuzla?

Predstavu Lary Tompson - Show must go on, kultnog dramskog pisca iz Beograda Du{ana Kova~evi}a. Reditelj je Sulejman Kupusovi}, koji je za ovu predstavu i osmislio scenografiju, a njegov je i izbor muzike. Uglavnom, Lary Tompson - Show must go on je na{a pri~a, pozori{na, gluma~ka pri~a. Dakle, pri~a o glumcima i njihovom, odnosno na{em, statusu. Pisana je po~etkom devedesetih godina, kad smo, svi mi zajedno, prelazili iz jednopartijskog u vi{epartijski sistem. I savremena je, jer je i danas tako, u svakom gluma~kom ansamblu, u svakom pozori{tu i u svakom gradu. Premijera je u Narodnom pozori{tu Tuzla 14. februara, a prva i druga repriza 15. i 16. februara. U predstavi, po tekstu koji do sada nikada nije izveden u Bosni i Hercegovini, igra kompletan Dramski ansambl NPT-a, osim mene.

izvedena predstava Igraju}i `rtvu Sa{e Broz, sada imamo Laryja Tompsona, a do kraja sezone jo{ jednu premijeru. I ~ekamo da nam iz Federalnog ministarstva kulture i sporta uplate 10.000 KM, koje su nam odobrili.

Par~e pravog neba U ovom broju i u ovoj rubrici sve glumac do glumca, samo nekad i s tu`nim povodom. Na`alost, ali tako je to u `ivotu. U Sarajevu je u 64. godini preminuo Vanja Albahari, a o njemu govori njegov prijatelj i kolega iz sarajevskog Pozori{ta mladih, Sead Bejtovi}: “Najvi{e ga pamtim po na{oj saradnji u Pozori{tu mladih, jo{ kada smo po~etkom sedamdesetih godina radili predstavu po tekstu Vesne Parun Ma~ak D`ingiskan i Miki Trasi, u re`iji genijalnog Dragana Jovi}a. Vanja je igrao Mikija, a ja Ma~ka. To je jedna od najboljih predstava otkako postoji Pozori{te mladih. Mjuzikl, ili crtani film na sceni, da tako slikovito ka`em. I odmah smo se nametnuli na prvom Festivalu u Jajcu, 1971. godine. Moram priznati da je Vanja vi{e bio naklonjen ka nekakvom dramskom profilu i ispo~etka nije imao volje da igra u macama i kucama. A kasnije smo radili i sinhronizacije crtanih filmova”, ka`e Sead Bejtovi}.

Vi iz Pozori{ta mladih nekako ste uvijek bili na margini filmske produkcije, prili~no tajanstveni u svom cjelokupnom gluma~kom anga`manu, pa je takav bio i Vanja... “Pa, Vanja je, Boga mi, imao anga`mana. Ali, u jednom dijelu svoje karijere mislim da se bio malo precijenio. Poku{ao je sre}u prona}i u Narodnom pozori{tu Sarajevo. Mislio je da mu je tamo prirodno mjesto, me|utim nije se posebno istakao, jer u Narodnom pozori{tu Sarajevo je neka sasvim druga vrsta rada. Sticajem

7.2.2013. I SLOBODNA BOSNA

Vanja Albahari

okolnosti rat je proveo u Londonu, gdje je manje-vi{e `ivotario.”

Ve} sa dvanaest godina Vanja Albahari je igrao u filmu Par~e plavog neba Tome Jani}a, a u na{oj, mo`da i najkvalitetnijoj TV seriji Tale tuma~io je u dvije epizode lik Babana. Vanja Albahari sahranjen je u Sarajevu.

77

Dozvolite-Panjeta:Panjeta.qxd

6.2.2013

Page 78

SLAVEN KNEZOVIĆ: sa “Tango bih volio otplesa”ti engleskom kraljicom

1. Kada }ete snimiti novi film?

Upravo dovr{avam snimanje filma Most na kraju svijeta Josipa Mlaki}a u re`iji Branka I{tvan~i}a.

2. Da li ste kao m ali sanjali da }ete biti pilot besp ilotne letjelice?

Jesam. rajevu?

3. Kako se osje}ate u Sa Super.

4. [ta ne morate imati u fri`ideru?

Ni{ta.

5. Koga biste poveli na pusto ostrvo?

Ako nekog povedem ne}e biti pusto.

6. [ta obavezno nosite na pla`u?

Sebe.

7. Da niste to {to jeste, {ta biste bili?

Niko i ni{ta.

8. [ta ste bili u pro{lom `ivotu?

Leptir.

9. Gdje ste do~ekali smak svijeta pro{le godine?

U krevetu.

10. Koliko ima istine u izreci: “Ne dade se usranom do potoka?”

Sto posto.

11. Koja je najsuptilnija od sljede}ih rije~i: toilette, zahod, hala, }enifa ili abort? ]enifa.

12. Da li je bolje biti lijep i pametan ili ru`an i glup?

Ru`an i glup.

13. [ta uradite kad vam preko puta pre|e crna “Me~ka”?

Pljunem tri puta i nastavim.

78

14. Da imate 15 minuta vlasti, {ta ne biste u~inili?

Ne bih se la`no predstavljao.

15. Opi{ite Matu Buli}a u tri rije~i?

Kamen, kr{, maslina.

16. S kim biste voljeli otplesati tango?

Sa engleskom kraljicom.

17. Osoba koja vas `ivcira?

Ne dam se `ivcirati.

18. [ta obla~ite kada `elite izgledati moderno?

Ni{ta.

19. Tange ili badi}?

Bitange.

20. A begova ili {kembe ~orba? [kembe.

21. Poruka ~itaocima na{eg magazina?

I dalje ~itajte ovaj magazin.

SLOBODNA BOSNA I 7.2.2013.

Foto: Mario Ili~i}

by DINO BAJRAMOVIC

15:27

Fadila:Iluzije.qxd

6.2.2013

15:26

Page 79

KLIN ^ORBA

MARATONSKO SAMOUBOJSTVO Pi{e: FADILA NURA HAVER

Ako je već čovjek zapao u ćorsokak kontradiktorne tvrdnje da mu jezik omogućava život, a društvo koje taj jezik proizvodi mu pokušava oduzeti život, onda mi više ne govorimo istim jezikom. Što ne znači da je rješenje u tome da svi “progovorimo” Pjesnikovim jezikom

P

ri~a mi nedavno prijateljica kako je najstra{niju jezu ljudske propasti osjetila prilikom davne slu`bene posjete jednoj na{oj vrsnoj pjesnikinji, koja se usred Sarajeva zabarikadirala u svoj stan, presjekav{i svaku komunikaciju s vanjskim svijetom.

Tra`ila je da joj isklju~e telefon, ~ak i vodu, jer je neki “oni” prislu{kuju kroz vodovodne cijevi, kroz uti~nice i kablove. Nije bilo drugog na~ina da joj se dostavi nekakva nov~ana donacija nego na ruke, pa je nakon dugotrajnih pregovora kroz zamandaljena vrata, napokon pustila poznatu joj osobu u svoj zamak. A ondje, imalo se {ta i vidjeti: pravi labirint rovova, koridora i tunela, na~injenih od odje}e, novina, knjiga i raznorazne ambala`e i sme}a, kroz koji se sti`e u centralnu prostoriju, tj. skloni{te nalik mauzoleju. A tek tu, ~ovjek se sledi usred strave i u`asa za koje je mislio da postoje samo u filmovima.

Ljudi, naravno, na ove ili one na~ine umiru svakodnevno, ali nema poraznije spoznaje od suo~avanja sa u`asom maratonskog samoubojstva koje se svijetu poku{ava predstaviti kao nadnaravna volja za `ivotom.

Maratonski samoubojica svijetu {alje poruku: Ne`iv sam a postojim, i gledam vas kako me gledate, i sje}am se {ta se mi radili dok sam bio `iv. To se nije moglo podnositi, i kladim se da }u vas natjerati da sva svoja zvjerstva ponovite, zgusnuta na manji prostor i kra}e vrijeme, da postanete ubita~niji. Prije nego {to fizi~ki napustim ovaj svijet, ho}u dokaz da ste me svi vi ubili. Stojim, i gledam se kako postojim... Sve sam udarce podnio a nisam sam na sebe digao ruku. Vi to `arko `elite, ali ja ne}u.

A

ko uop}e postoje stru~njaci kadri proniknuti u svu zamr{enost ljudske psihe, mogli bismo na tom planu barem razmisliti o nekim poku{ajima da se objasne tzv. vi{i du{evni procesi, posredovani znacima koje proizvodi ne~ije pona{anje. Tako }e nas psiho specijalisti upozoriti na verbalne znake koji upu}uju na asocijalna pona{anja, upravo stoga {to nisu usmjerena ka rje{enju problema: “Sastavljaju}i rije~i i re~enice na na~ine koji vode adaptivnom rje{enju problema, ljudi usvajaju ogroman iznos onoga {to zovemo socijalno u~enje. Rasu|ivanje je u su{tini proces izvo|enja supstitutivnih unutra{njih odgovora koji proizvode znakove za spolja opazivo pona{anje.”

7.2.2013. I SLOBODNA BOSNA

Jasno je da je rasu|ivanje naru{eno ukoliko ~ovjek tvrdi da mu je od dvojice, koji se u sli~noj situaciji jednako pona{aju, jedan prijatelj a drugi neprijatelj. Ili, kad se u doju~era{njem prijatelju, a slijedom iracionalnog nadra`aja, odjednom prepozna neprijatelj koji je to tobo`e oduvijek bio, pa se nekom Vi{em Kozmi~kom Pravedniku po~ne nuditi nova negativna interpretacija znakova koji su godinama prepoznavani kao prijateljski. Ili, {to je mo`da i najtu`niji znak poreme}enog rasu|ivanja, kad se ~ovjek raspameti od radosti {to je nabasao na sapatnike koji potvr|uju ispravnost njegovog rasu|ivanja time {to su krivce njegove patnje tako|er prokazali kao glavne inhibitore vlastitog uspjeha, talenta, slave i genijalnosti. Sli~no se sli~nom raduje, dakako.

M

e|utim, ako ve} znamo i imamo ~ime prepoznati znakove poreme}enog rasu|ivanja u percepciji stvarnosti, ono {to mene ~ini tu`nom u situaciji kojoj smo svjedoci i akteri (htjeli-ne htjeli) u posljednje vrijeme, upravo je potreba da se odgovara na socijalnu manipulaciju nadra`ajima koji su u potpunosti izvan putanje {to vodi ka rje{avanju problema u koji je, na`alost, zapao Veliki Pjesnik. Jer, ako ve} nismo kakvi po njegovom jesmo, nije li nam du`nost u~initi sve da na|emo rje{enje? Gore spomenuti stru~njaci za teorije li~nosti i ljudskih pona{anja, tvrde da se odgovor “neodgovaranja” na unutra{nje dra`i mora jednako nau~iti kao i svaki drugi. I jo{ vele: “Da bismo omogu}ili pojavu rasu|ivanja, moramo, prije svega, da budemo sposobni da prigu{imo ili odlo`imo neposredne instrumentalne odgovore na nagonske dra`i i znakove.

Jezik je proizvod dru{tva, te ukoliko mu pridajemo toliki zna~aj, izgleda razumno pretpostaviti da i dru{tvena sredina u kojoj pojedinac funkcionira mora da bude od velikog zna~aja za na{e razumijevanje li~nosti.”

Ako je ve} ~ovjek zapao u }orsokak kontradiktorne tvrdnje da mu jezik omogu}ava `ivot, a dru{tvo koje taj jezik proizvodi mu poku{ava oduzeti `ivot, onda mi vi{e ne govorimo istim jezikom. [to ne zna~i da je rje{enje u tome da svi “progovorimo” Pjesnikovim jezikom.

79

CRNA:CRNA.qxd

6.2.2013

22:52

Page 80

PETA BRZINA Pi{e: Nedim Hasi} Foto: Mario Ili~i}

Novi Dacia Sandero, Logan i Stepway... Po{teno

O

sje}anja, kada su u pitanju tri nova Dacijina modela, pomalo su pomije{ana. OK, o ukusima se ne raspravlja pa je tako nekome Sandero spolja bezli~an i dosadan. No, nama nije. Ljep{i je od prethodnika, ali i od nekoliko drugih konkurentnih vozila. Pogled na automobil spolja pokazuje trud dizajnera koji su kreirali privla~an gradski automobil. Sandero, posebice njegova Stepway izvedba, izgleda ozbiljno i atraktivno. Prednji dio auta ~ak je i agresivan, sa odli~no rije{enim izgledom branika. Unutra se dobar utisak koji steknete gledaju}i Sandero spolja, pomalo kvari.

Tabla je pregledna, na upravlja~u su komande za radijski ure|aj i mobitel.

Plastika u unutra{njosti pokazuje da se {tedjelo na materijalima, gruba je na dodir, no ne izgleda kao materijal na kojem }e brzo do}i do zamora. Ono {to je najva`nije jeste ipak kako se Sandero vozi. Do Banje Luke i natrag ka Sarajevu testirali smo Sandero u koji je ugra|en novi Renaultov motor.

Francuzi su se sa ovim 0,9 Tce motorom sa 90 ks snaga priklonili trendu downsizinga, a ma{ina je poznata ve} iz novog Twinga ili Clija. Pokazalo se da je motor ta~no onakav kakav smo i pretpostavljali gledaju}i na

80

papiru njegove specifikacije. Sa svojom potro{njom od pet litara odli~an je za gradsku vo`nju. No, postaje problemati~an kada su usponi u pitanju ili preticanja na bosanskim cestama. Nedostaje mu snage, kratko re~eno. Tokom penjanja uz Vla{i} ~esto smo morali mijenjati brzine, uz stalno pritiskanje gasa do kraja kako bismo stigli kolege koji su bili u modelima sa ja~im motorima. A svako preticanje, recimo, {lepera na cesti, pomalo je avanturisti~no. Treba vam dobar zalet, pun gas i puno mjesta na cesti kako bi sve pro{lo bezbjedno. I sve to bez uklju~enog klima ure|aja i sa dvije osobe u vozilu. Na auto-putu najve}a brzina koju smo uspjeli dosti}i bila je 160 km/h, no imamo osje}aj da }e automobil, nakon {to se razradi, i}i jo{ i br`e. U vrhu ponude je Sandero Stepway sa dci motorom od 90 konjskih snaga i najve}im izborom opreme koji Dacia nudi, no njegova cijena je ne{to iznad 22 hiljade maraka, tako da on njome ve} izlazi iz okvira u kojma je Dacia zami{ljena. No, i sa takvom cijenom opet je iznimno konkurentan na tr`i{tu. Mo`da najzanimljiviji modeli su oni sa motorom zapremine 1.2 litra, 75 ks i tvorni~ki ugra|enim plinom. Cijena im je 16.247, odnosno, 17.620

KM, ovisno od razine opreme. Idealni za taksi prijevoznike ili za osobe ~iji posao zahtijeva ~esto krstarenje gradskim prometnicama. Realno, ova su tri Dacijina modela namijenjena kupcima koji nemaju predrasuda prema porijeklu automobila. Mladim porodicama sa jednim ili dvoje djece, srednjoj klasi kojima je va`an pouzdan automobil za svakodnevnu vo`nju gradom, odlaske na posao ili po djecu u vrti} i nabavku namirnica. Automobil za izlete van grada ili za odlazak na godi{nji odmor negdje do mora.

Sve tri nove Dacije ve} u serijskoj opremi nude gotovo sve {to prosje~nom voza~u treba. Dakle, odli~ne ko~nice, klima ure|aj, ~etiri zra~na jastuka, daljinsko zaklju~avanje. Radio ure|aj nije odu{evio, {tavi{e, ~esto nas je nervirao lo{im prijemom signala, no uz njega dolazi USB priklju~ak, tako da na du`im putovanjima stickom na kojem su mp3 zapisi rije{ite i taj problem.

Dacia za sve modele nudi pet godina garancije, te {iroku servisnu mre`u i 24satnu uslugu Renault Assistance. Cijene novih modela kre}u od 14.874 marke, koliko ko{ta osnovni Sandero sa 1.2 16V motorom, pa do 22.197 maraka koliko ko{ta top model Stepway.

SLOBODNA BOSNA I 7.2.2013.

ISPRAVNA-oglasi sedmica:ISPRAVNA-oglasi.qxd

6.2.2013

23:13

Page 5

ISPRAVNA-oglasi sedmica:ISPRAVNA-oglasi.qxd

6.2.2013

23:11

Page 3

U[TEDITE NOVAC! PRETPLATITE SE NA ON-LINE VERZIJU SLOBODNE BOSNE Slobodna Bosna vam nudi pretplatu na on-line izdanje pod vrlo povoljnim uvjetima: polugodi{nja pretplata 20 eura, godi{nja pretplata 35 eura!!!

Tako|er, uz kompletne sedmi~ne novine ~itaocima nudimo arhivu svih ranijih brojeva, iscrpan servis dnevnih vijesti te besplatan pristup svim izdanjima biblioteke Slobodna Bosna!

Detaljnije upute potra`ite na na{oj web stranici www.slobodna-bosna.ba

Obavje{tavamo vas da pretplatu za sljede}ih 6 ili 12 mjeseci mo`ete izvr{iti na na{ ra~un: 502012000-00168-06000004215 Raiffeisen bank, Sarajevo, Danijela Ozme 3, Bosna i Hercegovina, SWIFT CODE: RZBABA2S, IBAN: BA391610600000421543 s naznakom za Pres-Sing d.o.o. Sarajevo, odnosno da po{aljete ~ek u nazna~enom iznosu na na{u adresu: Pres-Sing d.o.o., “Slobodna Bosna�, ^ekalu{a ~ikma 6, 71000 Sarajevo Molimo da nam dostavite kopiju uplatnice, ime i prezime, ta~nu adresu i kontakt telefon.

Cijena pretplate: Za Evropu Godi{nja: 180 EUR Polugodi{nja: 90 EUR Za SAD, Kanadu i Afriku Godi{nja: 360 USD (avio po{ta) Polugodi{nja: 180 USD Za ostale zemlje van Evrope Godi{nja: 500 USD (avio po{ta) Polugodi{nja: 250 USD E-mail adresa je: sl.bos@bih.net.ba www.slobodna-bosna.ba

Vi znate za{to smo najbolji!

Omot-4:CRNA.qxd

6.2.2013

12:42

Page 78