Broj 3 Godina II Besplatan primerak www.porodicnivodic.rs
Dečije radionice - Leto 2011 Polazak u prvi razred Igre na putovanju
Lista najčitanijih dečijih knjiga Voda život znači
Poštovani čitaoci, leto 2011. je pred nam a! Ako ne znate šta će te raditi, mi smo se potru dili da vam ponudimo ve lik izbor kvalitetnih i razn ovrsnih sadržaj za celu porodicu. Ko kaže da leto u gradu može biti dosadn o? Uz veliku ponudu i dobru organizaciju, za vas, ov o može biti jedno od najlepših leta do sada. Radovaće mo se ako smo, bar malo, dopr ineli tome! S poštovanjem, Glavni i odgovorni uredn ik Dipl. psi. Spomenka Ma rković Avramov
Izdavač: Agencija porodični vodič Za izdavača: Spomenka Marković Avramov Glavni urednik: Spomenka Marković Avramov Lektor: Tamara Prvulović Molnar Prepress: Jelena Ungurović Stojanov Štampa: Color Print, Mileve Simić 27, Novi Sad Časopis izlazi pet puta godišnje Tiraž: 10.000 primeraka CIP - Katalogizacija u publikaciji Biblioteka Matice srpske, Novi Sad 379 .8-053.6 PORODIČNI vodič/glavni urednik Spomenka Marković Avramov. - God.1 br.1 (2010)-Novi Sad : Agencija porodični vodič, 2010-, -Ilustr. ; 22 cm Pet puta godisnje. ISSN 2217 - 4249 COBISS. SR-ID 259009799
Sadržaj Uvodna reč.............................................. 3 Kultura Dečije radionice - Leto 2011................. 4 Obrazovanje Najčešća pitanja roditelja budućih prvaka II deo..........................10 Virtuelno detinjstvo.............................12 Lista najčitanijih dečijih knjiga...........15 Zabava Igre na putovanju..................................16 Veggie Burgers - Pljeskavice od povrća...............................................18 Zdravlje Porodica dece sa višestrukom ometenošću.....................22 Voda život znači....................................24 Roditelji i deca Dijeta sa kajsijama...............................29 Porodični vodič, jun 2011 | 3
Kultura Dečije radionice - Leto 2011 Udruženje privatnih predškolskih ustanova PU Maštolend Radnička 18, Novi Sad, 021/ 527 780 www.mastolend.com MENSA NTC sistem učenja Podsticanje intelektualnih sposobnosti i logičkog mišljenja kod dece (25-29.7) PU Puž Laze Nančića 7, Novi Sad, 021/ 371 286 www.vrticpuz.co.rs Maštajmo zajedno (25.7.) Sportski poligon (26.7.) Svet kroz boje (27.7.) Istražujemo plodove prirode (28.7.) Pevamo i plešemo (29.7.) PU Zlatno Sunce Beogradska 15, Veternik, 021/ 824 076, 063/166 26 12 Program se odvija od 10.00-12.00 Upoznajmo vrtić kroz igru (8.8) U čarobnom svetu bajki (9.8.) Moje ruke mogu …. (10.8.) Muzika je naša radost (11.8.) Igre bez granica (12.8.)
4 | Porodični vodič, jun 2011
PU Zemlja čuda Petefi Šandora 27, Novi Sad, 021/504 387, 064/152 62 05 www.zemljacuda.com Program se odvija od 10.00-12.00 Kroz igu i ples Dečije rukotvorine Niko, niko kao ja – radionica podsticanja samopoštovanja PU Mala škola Balzakova 13, Novi Sad, 021/ 465 412 www.malaskola.co.rs I radionica “Emocionalno opismenjavanje “ Šta može moje telo (8.8.) Ljutnja i bes (9.8.) Strah (10.8.) Tuga (11.8.) Radost i ljubav (12.8.) II radionica : Mensa-NTC sistem učenja Obrada stihova korišćenjem slikovnog pisma III radionica: Bebilište Zajednički boravak roditelja i bebe u prostorijama Edukativnog centra. Dok se bebe igraju u bebisobi sa vaspitačicama, majke i/ili očevi, u drugoj prostoriji formiraju edukativno-iskustvenu grupu u kojoj sa edukatorima razgovaraju o nekoj aktuelnoj i zanimljivoj temi.
Art media
Branimira Ćosića17, Novi Sad, 063/ 681 357 Program se odvija celo leto, cena 2700,00 - 3000,00 dinara. Termini održavana radionica: ponedeljak 17.30-19.00, sreda 17.00-18.30, četvrtak 18.00-19.30, petak 17.00- 18.30, subota 12.00-13.30. Obezbeđen kompletan materijal za rad. Škola slikanja i crtanja Kreativna radionica za decu Škola slikanja za roditelje
Galerija Matice srpske
Trg galerija 1, Novi Sad, 021/ 48 99 000, 48 99 013 www.galerijamaticesrpske.rs Kad porastem biću kustos Program Kad porastem biću kustos svakodnevno će se odvijati iz dva dela: edukativnog (10.00-11.30) i kreativnog (11.30-13.00). Moj portret za muzej (15.08) Lepotice i junaci (16.08) Slike i zvuci (17.08) Bio jednom jedan slikar... (18.08) Čarobno životinjsko carstvo (19.08)
Porodični vodič, jun 2011 | 5
Udruženje za likovni razvoj i edukaciju
Narodnog fronta 48, Novi Sad, 062/321-383 Program se održava od 15.6. – 31,8.2011. Letnja škola umetnosti 2011 Grupe kao i vreme održavanja radionica, biće formirani nakon prijavljivanja učesnika, koje traje do 14.juna, a prema njihovim individualnim željama . Potrebno je da se zainteresovani jave i izaberu svoju radionicu i termin tj. period leta koji im najviše odgovara.
Radionica- Digitalna animacija+izrada plakata (vreme trajanja: 10 radnih dana/20 sati) Radionica - Ikonopis (vreme trajanja: 10 radnih dana/20 sati) Radionica-Skulptura -terakota (vreme trajanja: 5 radnih dana/10 sati) Radionica- Mozaik (vreme trajanja: 5 radnih dana/10 sati) Radionica Svetlosni Grafiti- tehnika slikanja svetlošću Vreme: 31.avgust 2011 u 20 časova Lokacija: Atrijum Muzeja Vojvodine Muzika: Ivan Bon (MistakeMistake) Ulaz Slobodan
Dečija fantazija
Cara Dušana 18, Novi Sad, 021/ 636 0196, 065/ 588 4 888 www.decijafantazija.co.rs Leto u Fantaziji Svakodnevno kroz niz interaktivnih, muzičkih, likovnih, kreativnih i pedagoških radionica deca će moći da učestvuju, kreiraju i obradjuju teme za koje su zainteresovana. Termini su radnim danima tokom jula meseca od 16.30 - 17.30. Radionice u junu i avgustu, Letnja školica kreativnosti I deo: od 21.06.2011. do 01.07.2011. Utorak 21.06.2011. 10-13h Maskoteka Za decu od 5-11 godina Sreda 22.06.2011. 10-13h Lekar, pekar ili Novak Đoković Za decu od 4-9 godina Četvrtak 23.06.2011. 10-13h Hvala, molim, izvini, izvoli
Petak 24.06.2011. 10-13h Mali ekolozi Za decu od 5-11 godina Ponedeljak 27.06.2011. 10-13h Drma me gluma Za decu od 5-11 godina Utorak 28.06.2011. i sreda 29.06.2011. 10-13h Fantastične igre bez granica Za decu od 5-11 godina Četvrtak 30.06.2011. 10-13h Lets play in English Petak 01.07.2011. 10-13h Slavimo nerođendan Za decu od 4-9 godina II deo: 1.8.2011. – 12.8.2011. Mala škola rokenrola Ponedeljak, 01.08.2011. 10-13h Uzrast: 9-14 god Muzičko prohodavanje Utorak, 02.08.2011. 10-13h Uzrast: 9-14 god Bluz dibiduz Sreda, 03.08.2011. 10-13h
Porodični vodič, jun 2011 | 7
Novosadski otvoreni univerzitet Radnička 20, 21000 Novi Sad, 021/ 529 861 www.nou.edu.rs Tokom juna meseca (13.6.- 17.6.) na Novosadskom otvorenom univerzitetu će se organizovati projekcije filmova. Raspustilište 25.8. – 31.8. (priprema za školu, zanimljiva matematika, naučimo svoj jezik, sportske aktivnosti...)
Gradska biblioteka
Uzrast: 9-14 god Kako je krenulo da se kotrlja kamenje? Četvrtak, 04.08.2011. 10-13h Uzrast: 9-14 god Dešavanje u čudnoj šumi Petak, 05.08.2011. 10-13h Uzrast: 9-14 god Svetski fenomen-Bube i kamenje Ponedeljak, 08.08.2011. 10-13h Uzrast: 9-14 god Produžena ruka rokenrola Utorak, 09.08.2011. 10-13h Uzrast: 9-14 god Akustični rokenrol Sreda, 10.08.2011. 10-13h Uzrast: 9-14 god Cvetić, cvetić.... a gde je Vudstok? Četvrtak, 11.08.2011. 10-13h Uzrast: 9-14 god Crni zvuk za dobar struk Petak, 12.08.2011. 10-13h Uzrast: 9-14 god Rokenrol u mojoj glavi
8 | Porodični vodič, jun 2011
Dunavska 1, Novi Sad, 021/ 6610 081 www.gbns.rs KREATIVNA RADIONICA PUTUJEMO S KNjIGOM - IDEMO U GRČKU Moderator: Maja Bugarski 02. jun 2011. godine od 17.00 čas. i 09. jun 2011. godine od 17.00 čas. SLOBODNA IGRA Moderator: Maja Bugarski 16. jun 2011. godine od 17.00 čas. i 23. jun 2011. godine od 17.00 čas. LETNjE KREATIVNE RADIONICE IGRE POD SUNCEM 21. jul 2011. godine od 17.00 čas. i 4. avgust 2011. godine od 17.00 čas. TRADICIONALNI, JUBILARNI, DESETI MASKENBAL za svu decu iz Novog Sada i okoline, bez obzira da li su članovi Biblioteke, od 17.00 časova ispred Gradske biblioteke u Novom Sadu (ugao Gimnazijske i Dunavske ulice) 26. avgust 2011. godine od 17.00 čas.
Predškolska ustanova dečji vrtić „Maštolend” Radnička 18, Novi Sad e-mail: mastolend@yahoo.com www.mastolend.com Telefon 021/527-780
Dečji vrtić „Maštolend” je osnovan 1996. godine. Od tada se u njemu igraju, uče, vole i odrastaju deca uzrasta od tri do sedam godina. Naša Ustanova je verifikovana od strane Ministarstva prosvete Republike Srbije. Program smo razvijali godinama usklađujući ga sa savremenim koncepcijama vaspitno obrazovnog rada, potrebama dece i njihovih porodica i našim iskustvima iz prakse. Negu i vaspitno obrazovni rad organizujemo kroz obavezne i dodatne programe u vidu poludnevnog i celodnevnog boravka za decu od tri do šest godina i pripremnog predškolskog program za decu od šest do sedam godina. Kod dece podstičemo: • • • • • • • •
intelektualne sposobnosti logičko-matematičko mišljenje, komunikativne sposobnosti na engleskom jeziku, govorne, muzičke, likovne i dramske sposobnosti, samopoštovanje, socijoemocionalni razvoj, razvoj motorike, ekološku svest...
Primenjujemo posebne programe: • Podsticanje dečjeg samopoštovanja putem kooperativne komunikacije, mr I. Gera i mr Lj. Dotlić, • „Teddies and Bunnies” – razvijanje komunikativnih veština na engleskom jeziku, dr M. Mikeš • „Mi smo Zemljani”- ekološki program, dr N. N. Veresov, • „Nikola Tesla centar sistem učenja” – podsticanje intelektualnih sposobnosti po Mensinom programu, R. Rajović
Danas se naš MAŠTOLEND ponosi sa preko 400 mališana koji su u njemu započeli odrastanje a sada su veoma uspešni mladi ljudi, osnovci, srednjoškolci i studenti.
Obrazovanje Najčešća pitanja roditelja budućih prvaka II deo Polazak deteta u školu je jedan od najvažnijih događaja ne samo u njegovom životu, već i u životu cele porodice. Sa početkom školovanja menja se organizacija svakodnevnog života porodice, a samo dete menja svoje navike, obaveze i odgovornosti. Kako će se dete snaći u školi i prihvatiti svoje nove obaveze i okruženje u velikoj meri zavisi od njegovog dotadašnjeg razvoja i vaspitanja, ali i od spremnosti i umešnosti roditelja da mu u tome pomognu. Odgovori na najčešća pitanja roditelja budućih prvaka trebalo bi da pomognu roditeljima da prvi susret deteta sa školom prođe bez mnogo dilema i zebnji, da u njemu probudi radoznalost i motiviše ga na sticanje novih znanja i iskustava. Koja deca su u obavezi da se na proleće upišu u prvi razred? U prvi razred osnovne škole upisuje se svako dete koje do početka školske 2011/2012. godine ima najmanje šest i po, a najviše sedam i po godina. To su, dakle, sva deca koja su rođena od 1. marta 2004. do 1. marta 2005. godine.
10 | Porodični vodič, jun 2011
Kada počinje upis u školu i šta je potrebno priložiti od dokumenata? Upis u svim osnovnim školama počinje 1. aprila. Za upis deteta u školu potrebni su: detetov izvod iz matične knjige rođenih (može i fotokopija), potvrda o lekarskom pregledu deteta (dobija se od izabranog lekara-pedijatra), fotokopija lične karte jednog od roditelja i potvrda o pohađanju pripremnog predškolskog programa u predškolskoj ustanovi (obično se dobija tek u junu tako da većina roditelja tu potvrdu naknadno dostavlja). Da li se u školu mogu upisati i deca mlađa od šest i po godina? U školu se može upisati i dete starosti od šest do šest i po godina. To su, ove upisne godine, deca rođena od 1. marta 2005. do 1. septembra 2005. godine. Proveru spremnosti deteta vrši psiholog škole primenom standarnih postupaka i instrumenata. Da li i kako roditelj može da bira školu u koju će upisati dete? Škola je dužna da upiše svako dete sa područja škole. Na zahtev roditelja škola može da upiše i dete koje (po adresi) ne pripada području izabrane škole. Potrebno je da roditelj, odnosno staratelj deteta,
podnese zahtev izabranoj školi najkasnije do 1. februara tekuće kalendarske godine u kojoj se vrši upis. Mnoge škole i kasnije, prema svojim kapacitetima, primaju zahteve roditelja. Šta je to testiranje? Testiranje je normalan, sastavni deo upisne procedure i većina dece (i roditelja) ga tako i doživljava. To je ispitivanje koje obavljaju školski psiholog ili pedagog u samoj školi kako bi se utvrdilo koliko je dete zrelo za školu. Važno je da baš VI – mama ili tata, ili oba roditelja zajedno – dovedete dete na testiranje, a ne da ono dođe sa bakom, tetkom, starijim bratom… Prilikom testiranja se uzimaju i određeni podaci o detetovom dotadašnjem razvoju (razvoj govora, usvajanje higijenskih navika, preležane bolesti, dotadašnje povrede…) i nekim osobenostima u ponašanju (da li sisa prst, piški noću u krevet, gricka nokte, spava samo u krevetu, da li je po mišljenju roditelja dete tvrdoglavo, druželjubivo…) koje najbolje znaju roditelji. Nakon obavljenog ispitivanja deteta psiholog/pedagog škole će sa Vama ponovo obaviti razgovor o detetu – razmeniti svoje utiske sa Vama o ponašanju deteta u test situaciji i rezultatima koje je dete postiglo. Čemu služe podaci koji se dobiju testiranjem? Testovi služe, pre svega, stručnoj službi škole (psiholog/pedagog) i
učiteljima budućih prvaka. Informacije i podaci koji se dobiju prilikom razgovora sa roditeljem i testiranjem deteta omogućuju: • da se upozna dete koje kreće u školu (njegove sposobnosti, interesovanja, socijalna i emocionalna zrelost, neke osobenosti…); • da se ujednače odeljenja prvog razreda (to znači da se formiraju približno ista odeljenja po svom sastavu i strukturi); • da se dobije opšta slika o nivou psihofizičkog razvoja sve dece koja polaze u školu (stepen pripremljenosti cele generacije); • da se na vreme uoče moguće teškoće u savladavanju gradiva ili socijalizaciji, koja pojedina deca mogu da imaju, kako bi im se na najbolji mogući način moglo pomoći. Snežana Ilić dipl. psiholog, porodični savetnik mojeporodicnosavetovaliste@gmail.com
Virtuelno detinjstvo by Letnji kompjuterski kamp za decu Moderna porodica se poslednjih godina nosi sa problemima sa decom koja koriste računare, pa i mobilne telefone, posebno kada deca previše vremena provode za računarima ili se događa da dobijaju poruke putem mobilnih telefona koje su uznemiravajućeg sadržaja. U eri digitalnih tehnologija tempo života je sve brži, a roditelji preokupirani obavezama ne postižu da posvete dovoljno vremena komunikaciji sa decom koja su takođe pod pritiskom školskih i vanškolskih obaveza i aktivnosti. Ovaj nesklad dovodi do problema, a kako tvrde stručnjaci, još veći problemi tek su na vidiku. Internet se danas često pominje kao jedno zlo, a društvene internet mreže ponekad predstavljaju veliku opasnost. Da li je zaista tako ili ne definitivno zavisi od pristupa dece internetu: koje stranice posećuju, koliko dugo su za računarima, kakvu sliku o sebi ostavljaju na društvenim mrežama, koje podatke o sebi daju na internetu i još mnogi drugi faktori koji utiču na stav da li je internet zlo ili nije. Internet nije bauk, a računari se mogu koristiti u edukativne svrhe i na zabavan način – to tvrde iz Udruženja Kompjuterski kamp za decu od 8 do 15 gidina. 12 | Porodični vodič, jun 2011
Deca imaju potrebu za razgovorom, razumevanjem. Nedostatak toga u komunikaciji sa roditeljima dete vodi u anksioznost i tada dete odlazi na chat na internetu. Loše ponašanje dece na internetu potiče od modela iz porodice. Zdravo društvo zavisi od zdrave porodice. Buđenje svesti kod roditelja o njihovoj odgovornosti je još jedan društveni zadatak. Svaki peti roditelj učenika uzrasta od 10 do 14 godina ne služi se internetom, a još 10 procenata njih se na internet konektuje tek jednom mesečno ili još ređe, pokazalo je Unicefovo istraživanje. S druge strane, polovina školaraca na internetu je svakodnevno, a još trećina minimalno nekoliko puta sedmično. Zapravo, ovo istraživanje je pokazalo da je, bez obzira na činjenicu da su roditelji te dece relativno mladi – imaju najčešće između 35 i 40 godina – evidentan generacijski jaz i kada je reč o korišćenju globalne mreže. I ne samo to, dobijeni podaci pokazuju i da su roditelji skloniji verovanju da internet deci pruža mnogo više zla nego dobra. Ipak, Unicefovi saradnici ukazuju na to da te strepnje nisu opravdane, odnosno da realne pretnje postoje, ali da one nisu tako česte kako to misle roditelji školaraca, pogotovo oni manje informatički pismeni. Udruženje KompKamp je nevladina organizacija koja uspešno
radi sa decom već četvrtu godinu organizujući računarsku obuku tokom školskog raspusta u letnjem kampu. Četvorogodišnji rad sa decom donosi dobre rezultate u nadogradnji znanja i iskustva dečijeg pristupa računarima. U KompKampu sa decom rade pedagozi, razgovaraju o njihovim potrebama i nedoumicama, uče ih o međusobnoj toleranciji i poštovanju kako u realnom životu tako i na internetu. Sve ovo su razlozi da i Vaše dete bude u letnjem kampu, druži se sa svojim vršnjacima, kao i da na zabavan i opušten način uči upravljanje savremenom tehnologijom. U kampu će steći samopouzdanje i svoje virtualno detinjstvo bolje razumeti i naučiti da u tom svetu samostalno vodi brigu o sebi. Ove godine KompKamp će četvrti put ugostiti decu od 8 do 15 godina iz Srbije i inostranstva u četiri smene po 12 dana na dve lokacije u Vojvodini: Ruski Krstur i hotel Norcev na Fruškoj gori. Deca pre svega uče kako
da računar, osim za igranje i komunikaciju, koriste za učenje i razvoj. Kroz programiranje igrica deca se upoznaju sa pravim mogućnostima upotrebe računara. Istraživanjem dokazanih letnjih programa za decu u svetu iz oblasti informatičke tehnologije, da se kroz letnju igru i zabavu deci može pružiti visok nivo naprednog obrazovanja koji se u kasnijoj fazi može pretvoriti u put ka akademskom zvanju u oblasti IT, zaključili smo da bi i deca u Srbiji svakako trebalo da imaju ovakav vid neformalnog obrazovanja. Ove godine, pored dosadašnjih 10-ak softvera, a koji su pobrojani na našem web sajtu, deca će imati priliku i mogućnost da izaberu i nauče Google SketchUp, program za 3D modelovanje, za koji nam je Google kompanija, uz sve pohvale našem kampu, poslao licence. Pored rada na računaru deci su organizovane sportske aktivnosti, zabave tipa igre bez granica, a ne manje važno je što upoznaju svoje vršnjake
Porodični vodič, jun 2011 | 13
i grade lično samopouzdanje. U kampu uglavnom rade mladi ljudi sertifikovani za rad sa decom, najčešće apsolventi pedagogije, informatike, umetnosti i fizičke kulture, a koji svojom stručnošću i iskustvom u radu sa decom po kampovima i ustanovama obezbeđuju adekvatnu obuku i brigu o deci. Osim dece iz redovnog porodičnog okruženja deo naših aktivnosti je hu-
manitarnog karaktera i usmeren je na decu bez roditeljskog staranja (SOS Dečija sela), iz ugroženih porodica (o kojima brine Crveni krst) i sa Kosova, drugim rečima na svu decu koja drugačije ne mogu otići na letovanje i koja bi ceo letnji raspust provela kod kuće. Kako se prijaviti u kamp i gde roditelji mogu da se raspitaju o svemu što ih zanima?
Upis u kamp se vrši putem formulara koji je na web stranicama www.kompkamp.net u meniju za roditelje ili se roditelji mogu obratiti našoj organizaciji putem telefona i dobiti sve potrebne informacije: 062/477-135 ili 065/3967740 ili 021/63-96-774 I ove godine omogućene su uplate za letnji kamp u ratama kao i popusti. Za članove tog Udruženja Roditelj, omogućili smo popuste od 10 %, plus još 5% za dvoje dece iz iste porodice za prijave do 15. juna. Sve naše aktivnosti zabeležene su u fotoalbumima na adresi: https://picasaweb.google.com/virtualhomens
Lista najčitanijih dečijih knjiga Predloženi naslovi za leto 2011
STRETFILD, Noel: BALETSKE CIPELICE PLESNE CIPELICE BELE KLIZALjKE Novi Sad: Ružno pače (klasika, za sve devojčice, od 7 do 107!) BREDLI, Aleks: 24 DEVOJKE ZA 7 DANA Beograd: PortaLibris, 2005. (za tinejdžere) MEDOUZ, Dejzi: SERIJAL DUGINA ČAROLIJA (sastoji se iz kratkih romana, o sedam vila, za devojčice od 7 do 12 godina) Beograd: Laguna, 2006. PETROVIĆ, Uroš: ZAGONETNE PRIČE 1, 2, 3, 4 (za sve koji vole zagonetke, misteriju, fantastučne priče – odlične zbirke!) Romani: PETI LEPTIR i Aven i Jazopas u zemlji Vauka Beograd: Laguna FRIDRIH, Joahim: 4 ½ PRIJATELjA (SVI NASLOVI) Novi Sad: Ružno pače (za decu do 12 god., avantura)
OZBORN, Meri Poup: SERIJAL ČAROBNA KUĆICA NA DRVETU – svi naslovi Beograd: Laguna PETROVIĆ, Jasminka: OVO JE NAJSTRAŠNIJI DAN U MOM ŽIVOTU! Beograd: Kreativni centar (obavezno!!! za tinejdžere) I isti autork, naslov KAŽI TETI DOBAR DAN (zbirka priča za mlađi uzrast) PRINC, Ivon: VOLI TE TVOJA KLER i nastavak NIJE FER, KLER! I nastavci... Beograd: Kreativni centar (za tinejdžerke) ISERLIS, Stiven: ZAŠTO JE BETOVEN PROSUO PAPRIKAŠ Novi Sad: Ružno pače (zanimljivosti o kompozitorima) NANETI, Anđela: MOJ DEKA JE BIO TREŠNjA Beograd: Kreativni centar
(tužna, mada odlična knjižica, govori o gubitku voljenog dede...) (NIJE ZA SVAKO DETE)
Porodični vodič, jun 2011 | 15
Zabava
Igre na putovanju
Ako ste roditelji koji planiraju da ove godine putuju, mnogi od vas će se suočiti sa izazovom kako da okupiraju dečiju pažnju na autoputu. „Da li smo stigli?“ jedno je od najstrašnijih pitanja koje roditelji mogu čuti sa zadnjeg sedišta automobila. Postoje razne stvari koje možete da uradite kako biste skrenuli pažnju deci i tako putovanje učinili podnošljivim. Sve ove igre u automobilu su besplatne i zahtevaju samo malo mašte i interakcije sa decom. Igre na putovanju su verovatno najbolja taktika skretanja pažnje koju su vaši roditelji koristili sa vama. Tada je bilo manje izbora (u vidu kompjuterskih igara i audio pripovedanja bajki), a auto DVD nisu ni postojali. Auto igre ili igrice na putovanju su odličan način da deca prekrate vreme. Interakcija sa decom dok putujete može biti velika razbibriga, a najbolje od svega je to što nema potrebe za sofisticiranom tehničkom opremom ako deca mogu da se uključe u igru. Većina od ovih igara mogu da se igraju na aerodromu kao i u drugim vrstama transporta. Top Ten igre na putovanju sa decom! 1) Ko sam ja? Jedan od igrača zamisli osobu, životinju, objekat ili profesiju, a ostali igrači mogu samo da mu postavljaju pitanja na koje je odgovor da ili ne.
16 | Porodični vodič, jun 2011
Deca će biti upoznata sa konceptom, zbog popularne igre „Pogodi ko sam“. Jednostavna pitanja kao što su: da li si živ, da li si životinja, da li si mali, mogu da pomognu drugim igračima da zaključe koji je odgovor. Za mlađe dete zamislite nekoga koga svi znate, npr. prijatelj, učiteljica ili rođak. Dajte male saveta poput: „Oni žive u našoj ulici“ ili „Ona nosi naočare“. Neka svi postavljaju pitanja, a pobednik zadaje sledeći put. 2) Ja špijun Odlična igra za vožnju u automobilu, vozu ili autobusu. U ovoj igri je cilj da uočite stvari koje počinju na određeno slovo. Prednost je ako deca znaju da čitaju, a igra može biti i edukativna. Deca koja tek uče da čitaju mogu da igraju ovu igru uz nečiju pomoć, a za najmlađe se mogu koristiti boje. 3) Bingo putovanje Pre nego što krenete na put napravite spisak ili nacrtajte sve ono što očekujete da vidite na putovanju i obeležite ih kada naiđete na njih. Predškolska deca i mlađa deca koja ne čitaju mogu da koriste slike. 4) Životinjska slova Svaki bi igrač trebalo da na svako slovo azbuke napiše ime životinje. Za starije igrače postoji još jedan zadatak, da oponašaju životinju koju su naveli. 5) Izmisli priču
Prvi igrač započinje priču. Sledeći igrač mora da nastavi sa svojom rečenicom koja može, ali ne mora, da bude nastavak prve. Priča može da ide u raznim pravcima i ima mnogo preokreta, jedan igrač će možda želeti da to bude romansa, a drugi bitka sa zmajevima. 6) U boji automobila Svaka osoba izabere boju i na parčetu papira je napiše pored svog imena. Dobijate tačku svaki put kada primetite automobil izabrane boje. Pobednik je igrač koji prvi dostigne 10 ili 20 tačaka, u zavisnosti od toga kolika će biti gužva na putu. Ovo pomaže maloj deci da nauče boje i vežbaju svoju pažnje. 7) Nacrtajte „kartu“ svog putovanja Dobra igra za putovanje sa mlađom decom. Dete crta svoju mapu sa znamenitostima u mestima na kojima se pravi pauza i gradovima kroz koje se prolazi sa veselim, lepim crtežom konačne destinacije. Ubacite nekoliko jednostavnih pejzaža koje ćete videti
na putu (kao što su veliki most, reka, planina), a oni mogu da ih obeleže kada ih prođete. To deci daje jasniju sliku o tome koliko će putovanje trajati. 8) Pričajte šale Naizmenično pričajte nelogične šale kao što su: „Kuc, kuc, ko je?“ Pitalice ili zagonetke podstiču decu da prave svoje šale koje mogu biti prilično smešne, čak i ako nemaju smisla. 9) Pevaj glasno Bez obzira na vaše veštine pevanja, uvek je lepo pevati sa decom tokom putovanja. Svi članovi porodice mogu da pevaju naglas bez pratnje ili uz radio i omiljenu muziku sa CD-a. 10) Ko je pored? Ako se zaglavite u saobraćajnoj gužvi starija deca sa dobrim smislom za humor i maštom mogu da uživaju pričajući o ljudima u susednom autu: kako se zovu, šta rade, koji su njihovi hobiji, da li imaju kućnog ljubimca, kako izgleda njihova kuća…
Porodični vodič, jun 2011 | 17
Zabava Veggie Burgers - Pljeskavice od povrća Transformišite svakodnevno povrće u zabavne hlepčiće i vaša deca će ih sa oduševljenjem prihvatiti! To je topla i zdrava alternativa koja će ubrzo postati omiljena porodična poslastica. Potrebno je: 250gr smrznutog mešanog povrća (šargarepa, pasulj, kukuruz, grašak, boranija, paprika…) 1 jaje 1/2 šolje prezla 1 kašičica soka od limuna 1 kašičica soli malo crnog bibera 1/2 izgnječenog čena belog luka 1/4 kašičice timijana 2 kašike biljnog ulja 6 lepinja za pljeskavice od povrća ulje za pečenje
Skuvati smrznuto povrće po uputstvu na kesici. Ocediti ga i isprati hladnom vodom. Kada se povrće dovoljno rashladi, isecite ga u tri, četiri poteza velikim nožem ili ga stavite na par sekundi u aparat za seckanje. Umešajte jaje, prezle, limunov sok, so, biber, beli luk, timijan i mleveno povrće. Promešajte sastojke pasirajući povrće o zid činije „leđima“ velike kašike. Zagrejte jednu supenu kašiku ulja u teflonskom tiganju na srednjoj temperaturi. Dok se tiganj greje, napravite šest jednakih pljeskavica od biljne mešavine, prečnika 2,5 do 3 centimetara. Pecite po tri pljeskavice u isto vreme – držite ih po tri minuta na svakoj strani. Dok se prva tura pljeskavica peče presecite lepinje i stavite ih u tepsiju sa 18 | Porodični vodič, jun 2011
rasečene strane. Pecite ih 2-3 minuta na 135Cº. Kada se prva tura pljeskavica ispeče stavite ih na tanjir obložen papirnom salvetom kako bi se ocedila suvišna masnoća. Stavite preostale tri pljeskavica u tiganj. Dodajte drugu kašiku ulja i pecite kao i prethodne. Poslužite tople pljeskavice sa lepinjama i ukrasite ih po želji, uz sok od limuna, kriške oljuštenog krastavca, zelene salate, kolutove paradajza, kečap i majonez. Savet Umesto da pljeskavice pržite u tiganju možete ih ispeći u rerni. Samo dodajte jednu kašiku biljnog ulja u mešavinu pre formiranja hamburger pljeskavica. Stavite pljeskavice u pleh koji ćete prethodno nauljiti. Pecite na 175Cº oko 40 minuta, prevrnite ih posle prvih 20 minuta. Porodični vodič, jun 2011 | 19
Zdravlje Porodica dece sa višestrukom ometenošću Deca ometena u razvoju se u mnogo čemu razlikuju međusobno jer svaka kategorija ometenosti ima svoje brojne specifičnosti. Uprkos brojnim razlikama, deca ometena u razvoju imaju određene istovetne potrebe: potrebu za produženom i dodatnom pomoći porodice i društva, zaštitom u procesu zadovoljenja dečijih razvojnih potreba od strane porodice i relevantnih profesionalnih institucija i pojedinaca. Dakle, deca ometena u razvoju imaju iste potrebe kao i sva druga deca, posmatrano sa razvojnopsihološkog stanovišta, ali su mehanizmi zadovoljavanja istih drugačiji i složeniji. Posledično, različiti profesionalni pristupi su neophodni, ali oni se ne mogu fokusirati samo na dete ometeno u razvoju, svakako moraju obuhvatiti i porodični plan radi sagledavanja celokupnog konteksta razvoja deteta ometenog u razvoju. Funkcionlana porodica koja je osnažena, čija se opredeljenja i mišljenja uvažavaju u procesu edukacije, habilitacije i rehabilitacije višestruko ometenog deteta je svakako stimulativna sredina za razvoj. Porodica je dinamična celina, sistem u kome promene jednog subsistema dovode do promena u drugim subsistemima. U porodičnoj grupi se odvijaju stalne interakcije, formiraju se pravila ponašanja, raspodela uloga i najčešće hijerarhijska raspodela moći (Dragojević, 2010). Rođenje deteta 22 | Porodični vodič, jun 2011
predstavlja promenu u porodičnoj strukturi, promenu koja zahteva preuzimanje novih uloga i unosi nove podsticaje u porodičnu dinamiku. Rođenje ometenog deteta, odnosno saznanje da je dete ometeno u razvoju, predstavlja stresor drugačijeg kvaliteta koji stavlja porodicu i roditelje pred posebna opterećenja u dužem vremenskom periodu (Dragojević, 2006). I društvo različito reaguje na decu sa smetnjama i teškoćama u razvoju. No, uprkos donošenju niza akata i stvaranja zakonskih osnova za ostvarivanje prava osoba ometenih u razvoju kao ravnopravnih članova društva, društvena zajednica još uvek ne prihvata u potpunosti različitost (Žolt, 2000). Ključni procesi koji su doprineli menjanju kako teorije tako i prakse koja se bavi zaštitom i rehabilitacijom osoba ometenih u razvoju su socijalna integracija i „normalizacija“. U poslednjih nekoliko decenija u habilitaciji i rehabilitaciji osoba sa invaliditetom razvija se socijalni model u okviru koga se razvija i posebna terminologija. Socijalni model otvara mogućnost prevazilaženja stigmatizacije i etiketiranja i skreće pažnju na potrebe u delu u kojem je osobi potrebna pomoć i podrška da bi ih zadovoljila. Ovo pomeranje akcenta ima implikacije na profesionalnu praksu: zadatak stručnih službi, tj. društva u celini se ne iscrpljuje dijagnostikovanjem i lečenjem osnovnog
problema već su ovo početni procesi identifikovanja značenja problema za budući život osobe ometene u razvoju i zajedničkog planiranja različitih vrsta pomoći i podrške, kako konkretnoj osobi tako i njenoj porodici u celini (Rajović, 2004). Shodno tome, profesionalni pristupi se konsekventno moraju fokusirati na porodicu deteta sa smetnjama i teškoćama u razvoju kao značajnog faktora za razvoj normalnosti. Dragojevićeva (2006) je istraživala stres u porodicama sa decom ometenom u razvoju. Cilj rada bio je usmeren na otkrivanje nekih oblika funkcionisanja porodičnih sistema i subsistema porodice sa ometenim detetom, radi iznalaženja mogućih pravaca delovanja na razvojne kapacitete porodičnog sistema kao bitne odrednice razvoja ometenog deteta. Porodice sa telesno invalidnom decom su se prikazale kao najkohezivnije i najfleksibilnije, porodice sa mentalno retardiranom decom kao srednje kohezivni i srednje fleksibilni porodični sistemi. Registrovan je smanjen ukupni kvalitet porodičnog života jer se većina energije usmerava na bolest i lečenje deteta. U porodicama telesno invalidne i hronično bolesne dece ugrožena je dimenzija održavanja porodičnog sistema zbog prisutne jake i rigidne kontrole koja troši većinu porodičnih resursa. Do sada nisu istraživane karakteristike porodica dece sa višestrukom ometenošću. Predrasude koje se najčešće vezuju za porodicu u kojoj živi osoba sa in-
validitetom jesu da su to manje vredna porodica, porodica koja ispašta porodični greh, nema mogućnosti da živi kao druge porodice… Zbog toga veliki broj porodica smešta svoje dete na trajnu brigu i staranje u rezidencijalne ustanove. Ukoliko dete sa višestrukom ometenošću ostane u porodici, te porodice su pod visokim rizikom u odnosu na dalji razvoj. Kada govorimo o funkcionisanju porodice i poremećajima funkcionisanja porodice bitno je odrediti i u kojoj razvojnoj fazi i u kom periodu tranzicije dolazi do poremećaja (Dragojević, 2010). Isti autor navodi da životni ciklus pojedinca i porodice podrazumeva vremenski okvir određenih dešavanja i svako izlaženje iz tih okvira može da ugrozi funkcionisanje porodičnog sistema. Već u fazi formiranja one su suočene sa stresom. Bračni odnosi su poremećeni i vremenom se formira porodični sistem u kome su majka i dete, kao zajednica, u važnim stvarima odvojeni od oca. Medić i saradnici (1997) daju opšte odlike disfunkcionalne porodice među kojima pre svega ubrajaju: odsustvo roditeljskog saveza, intergeneracijske koalicije, intergeneracijsko probijanje granica, poremećaj partnerske relacije, nejasna komunikacija sa slanjem dvostrukih poruka, različiti vaspitni standardi, haotična raspodela vaspitnog autoriteta i moći… mr Sanela Slavković, defektolog Savetovalište za podršku deci Porodični vodič, jun 2011 | 23
Voda život znači Kakvu vodu pijemo?!
U Evropskoj povelji o vodi između ostalog piše da bez vode nema života. Ona je dragoceno dobro, neophodno u svakoj ljudskoj delatnosti. Menjati kvalitet vode znači ugrožavati život čoveka i ostalih živih bića koja od nje zavise. Stalano povećanje čovečanstva i tehnološki razvoj imaju za posledicu i povećanje potreba za vodom, pa je mnogostruko povećana i potrošnja. Jedan od najvažnijih problema savremenog čovečanstva jeste dostupnost i kvalitet vode. U današnje vreme postoji veliki broj zagađivača vode. Izvori zagađenja voda su mnogobrojni. Koncentrisani izvori zagađenja najčešće su urbane sredine, industrija i energetska postrojenja. Zagađenja iz poljoprivrede mogu biti koncentrisanog karaktera, ako se sakupljaju i ispuštaju na jednom mestu, ali su značajnija ona rasuta zagađenja koja potiču od upotrebe đubriva i hemijskih sredstava, koja se rastvaraju pa putem površinske ili podzemne vode ulivaju u vodotokove i druge vodene ekosisteme. Kruženje materija u prirodi čini da se pojavljuju i drugi oblici rasutih zagađenja, naročito ona koja potiču od izduvnih gasova iz saobraćaja, sa deponija i sl. Kako bi u što većoj meri zaštitili vodene ekosisteme neophodno je vršiti prečišćavanje. Prečišćavanje otpadnih voda može biti raznoliko. Izbor načina prečišćavanja zavisi od karaktera otpadne vode, potrebnog stepena čistoće i ekonomičnosti pojedinih postupaka. U velikom broju slučajeva otpadne vode se ne prečišćavaju već se direktno ispuštaju u vodotokove, akumulacije i zemljište i tako kon24 | Porodični vodič, jun 2011
taminiraju vode koje se koriste za piće i otežavaju njihovo prečišćavanje. Posledica ispuštanja neprečišćenih otpadnih voda je zagađenje životne sredine i koje šteti ljudskom, biljnom i životinjskom svet. Većina izvorišta vode za piće nije dovoljno zaštićeno od zagađivača što je konstantan potencijalni rizik od izbijanja epidemija. Svaki čovek dnevno konzumira znatne količine vode i to krije u sebi velike opasnosti po zdravlje, jer voda predstavlja potencijalnog uzročnika čitavog niza zaraznih bolesti. Zato higijenska ispravnost vode za piće ima veoma veliki značaj i neophodno je da se svakodnevno vrše analize kako bi se utvrdio kvalitet vode za piće. Stalno slušamo i čitamo o tome kako je voda koju pijemo (iz vodovoda) hemijski i bakteriološki ispravna. I to jeste donekle tačno. Tačno je da su fabrike vode u obavezi da u distributivni sistem puste vodu koja je higijenski ispravna i one to i rade. Ali se još uvek niko ne bavi upravo tim distributivnim sistemom (cevima) putem kojih voda dolazi do krajnjeg potrošača i ne proverava se da li do kontaminacije vode dolazi u samom vodovodnom sistemu koji je prilično zastareo. Može se onda postaviti pitanje koliko je zaista hemijski i bakteriološki ispravna voda koju pijemo?! Svest savremenog čoveka o vodi se mora menjati jer slatkovodni resursi vode nisu neiscrpni. Decu bi od malih nogu trebalo vaspitavati da uče da štede vodu, da vole prirodu i da budu osetljivi na pitanja zaštite životne sredine. Ivana Ivanović dipl. biolog
Izbrojte jaganjce
26 | Porodični vodič, jun 2011
Porodični vodič, jun 2011 | 27
Roditelji i deca Dijeta sa kajsijama
Dijeta sa kajsijama će prijati svakome ko voli ovo voće. U kajsijama ima mnogo korisnih materija i doktori često preporučuju da se kajsije koriste u dijetama. Dijeta sa kajsijama je kratkoročna dijeta i predviđena je za jedan do tri dana. Za ovu dijetu neophodno je da pripremite jednostavno jelo: pola kilograma kajsija iscediti i dobijeni sok pomešati sa 300 grama sitno seckanih suvih kajsija. Dobijenu masu pojesti u toku jednog dana. Sok od kajsija mora biti sveže ceđen, ne mogu se koristiti kupovni sokovi kao zamena, pošto sadrže suvišne kalorije i šećer. Od kajsija koje preostanu nakon ceđena može se napraviti korisna maska za lice i ruke. Za nekoliko dana primene dijete sa kajsijama može se smršati par kilograma. Zašto su korisne kajsije i sušene kajsije? Sušene kajsije osvežavaju dah, imaju laksativna i protivupalna svojsta. Pomažu kod visokog pritiska i oboljenja jetre. Međutim, sušene kajsije sadrže mnogo šećera, tako da dijabetičari ne bi trebalo da ih konzumiraju. Ne povećavajte dnevnu količinu kajsija, jer je to maksimalna količina koju organizam može da preradi u toku dana. Ukoliko pojedete više kajsija može doći do pojave alergija, poremećaja u varenju i drugih neprijatnosti. Kajsije jačaju imunitet, što pomaže da se organizam lakše izbori sa štetnim bakterijama. Dijeta sa kajsijama obezbeđuje dnevno potrebnu količinu vitamina A, koji je koristan ne samo za rast, već i za kosu, nokte i kožu. Sušene kajsije su bogate kalijumom zbog čega se preporučuju osobama koje pate od anemije. Dijeta sa kajsijama se može primenjivati svakog meseca, za održavanje zdravlja i poboljšavanja spoljašnjeg izgleda. Ova dijeta je pomogna za ljude svih uzrasta jer nema štetnih zdravstvenih posledica. Pored toga, konzumiranje sušenih kajsija se preporučuju trudnicama, ali naravno ne u formi dijete sa kajsijama već da se obavezno uključe u ishranu.
28 | Porodični vodič, jun 2011
Porodični vodič, jun 2011 | 29
Pronađite razlike!
30 | Porodični vodič, jun 2011
Porodični vodič, jun 2011 | 31