Prevoditelj 95

Prevoditelj Godište XXXIX.

ISSN 0352-2806

GLASILO HRVATSKOG DRUŠTVA ZNANSTVENIH I TEHNIČKIH PREVODITELJA

Prevoditelj i stres Katalog prevoditelja Engleski, zlostavljani jezik

Studeni 2016

Broj

95 ČLAN MEĐUNARODNE95.FEDERACIJE PREVODITELJA BROJ - STUDENI 2016.

1

Uvodna riječ predsjednika HDZTP-a Drage kolegice i kolege, dragi prijatelji,

Marijan Tokić

2

prošla je još jedna bezlična godina naizgled bez pomaka. U našoj situaciji zapravo je neobično da se prema percepciji nacije „ništa“ ne događa, odnosno da događaji nisu u skladu s očekivanjima, kad je u poplavi nereda i nerada tako lako učiniti nešto pozitivno.

I najmanja sitnica, dobar primjer, pokušaj i dobra volja pozitivno odskaču u anemičnim gospodarskim i društvenim prilikama.

Gorući problem našega Društva isti je kao i onaj cijele nacije: demografija. S jedne strane biološka neizbježnost, starenje etabliranih kolega, a s druge tržišna dezorijentiranost i izgubljenost novih mladih prevoditelja. Mi u tom vrenju nemamo načina da nekim spektakularnim potezom popunimo i učvrstimo svoje redove. No, to nipošto ne znači da moramo nepomično čekati Godota. Vojničkim rječnikom, zbijamo svoje redove, nastojimo zadržati položaje i napredovati stopu po stopu. Malo-pomalo pristižu mlađi kolege, stvari se polako pokreću, doprinosi struci dolaze s raznih strana, pa i mi dajemo svoj obol.

Ove je godine naše Društvo imalo sreću i priliku surađivati na sveučilišnom projektu izrade službenoga prijedloga standarda zanimanja prevoditelj u sklopu nacionalne klasifikacije zanimanja radi usklađivanja sa standardima razvijenih europskih zemalja. Pomagali smo svojim specifičnim iskustvom i sugestijama na najbolji način iskoristiti provedeno terensko istraživanje među korisnicima prevoditeljskih usluga u sklopu jednog europskog projekta, da se stvori osnova za usklađeni, uređeni sustav školovanja i verifikacije kvalifikacija prevoditelja. Krajnji je cilj tih aktivnosti da status osobe koja u Hrvatskoj stekne

kvalifikaciju prevoditelja u akademskom i tržišnom smislu bude istovrijedan statusu ekvivalentne osobe u Njemačkoj, Francuskoj, Španjolskoj ili bilo kojoj drugoj članici EU-a: a to znači da ima jednake stručne kompetencije i jednak tržišni tretman. Premda to može izgledati kao mali korak naprijed, koliko značenje ima institucionalno uređenje djelatnosti najbolje iz vlastite povijesti svjedoči primjer stručnog i zakonodavnog uređenja vinarske djelatnosti prije dvadesetak godina: od nekadašnjih tuduma, direktora, jeruzalema, cvičeka i kojekakvih bućkuriša od naroda precizno klasificiranih kao „kiseliš“ ostala je samo šaljiva uspomena, te je Hrvatska danas prepoznatljiva zemlja kvalitetnih i unosnih chardonnaya, pinota i merlota (a tek raskošne domaće vrste!) koje možete zatvorenih očiju kupovati bez straha da ćete pogriješiti.

Ta suradnja na izradi standarda zanimanja prevoditelj potom se proširila i pretočila u poziv našemu Društvu da se predstavi studentima prevoditeljstva na katedri za anglistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Imao sam osobitu čast i zadovoljstvo u ime Društva provesti dva ugodna sata s novim naraštajem prevoditelja, kvalitetnim mladim kolegama pred kojima je budućnost. Hoće li tko od njih vidjeti za sebe vrijednost od članstva u našoj strukovnoj udruzi ostaje vidjeti. Moj dojam u druženju sa studentima jest da prepreka njihovu pristupanju nisu toliko neka nerealna materijalna očekivanja koliko njihova pretjerana samozatajnost, predodžba da je Društvo nekakav prevoditeljski „Hall of Fame“ u kojemu njima ne priliči biti. Tu predodžbu moramo izmijeniti: želimo biti prepoznati kao prijateljska udruga kolega po struci koji se međusobno najbolje razumiju i pomažu te čuvaju dignitet struke.

Na istom tragu odgovorili smo na zamolbu za pomoć oko ugovaranja studentske prevoditeljske prakse. Naime, s katedre za anglistiku Filozofskog fakulteta, nakon prezentacije našega društva i međusobnog upoznavanja, došla je zamolba da im svojim kontaktima pomognemo dogovoriti praksu za studente prevoditeljstva u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova RH. Mi smo im u skladu sa svojim mogućnostima dogovorili susret s odgovornim osobama u MVEP-u koji je u načelu završio pozitivno te se trenutačno radi na iznalaženju modusa za organizacijsko i financijsko ostvarenje suradnje između Vlade RH i Sveučilišta u Zagrebu. Vrlo bi nas radovalo da se studentska praksa u MVEP-u u sljedećem razdoblju ostvari te da se u daljnjoj perspektivi i ustali, tim prije što su ta vrata odškrinuta upravo uz kolegijalnu pomoć našega Društva.

Glede međunarodnih aktivnosti, nakon prošlogodišnjeg predavanja kolege Martina Machate na skupštini Društva

GLASILO HRVATSKOG DRUŠTVA ZNANSTVENIH I TEHNIČKIH PREVODITELJA

došao je poziv društva prevoditelja iz Slovačke na međunarodnu konferenciju u Bratislavi o jezicima male rasprostranjenosti, na koju smo poslali predstavnicu HDZTP-a koja je sjajno obavila zadaću da predstavlja naše Društvo i uspostavi kontakte u prvome redu sa slovačkim kolegama, a i šire.

Na unutarnjemu planu, imali smo usklađivanje Statuta s novim zakonskim rješenjima, te su prijeko potrebne izmjene dostavljene nadležnome državnom tijelu, koje ih je odobrilo.

I ove smo godine održavali intenzivne kontakte i vezu sa Zajednicom za prevoditeljstvo pri HGK-u te smo ostvarili vrlo vrijednu suradnju s autorima stručnih priloga u ovom Prevoditelju.

U istom smo razdoblju imali i jedan neugodan događaj, hakerski napad na našu stranicu na internetu, koji smo u suradnji s webmasterom i pružateljem hosting usluga sanirali te se dodatno zaštitili od budućih napada, bez novih troškova.

Jesu li ove aktivnosti dostatne u odnosu na izazove koji nas pritišću? Naravno da se može i treba više i bolje, no ne treba podcijeniti nijednu pozitivnu aktivnost, kolegijalni nastup i iskazano zajedništvo pred licem apatije i rezignacije. Svi ovi, makar mali koraci vrlo su korisni, zbrajaju se i jednog će dana pridonijeti stvaranju kritične mase koja će ostaviti traga.

Vaš Marijan Tokić

U ovom broju Uvodna riječ predsjednika DHZTP-a 2 Uvodnik 4 Kvalitetnije strojno prevođenje za sve 5 Uvriježenost kao kriterij odabira prijevodnog ekvivalenta 6 Katalog prevoditelja 8 Da nam se ročišta ne bi pretvorila u jezične rasprave 10 Engleski, zlostavljani jezik 12 Prevoditelji i stres 15 Definicija standarda zanimanja prevoditelj 18 Moje prevoditeljsko iskustvo u Hrvatskoj 19 Vijesti iz prevoditeljstva

Postupci za izvlačenje terminologije TermeX 22

HDZTP u gostima kod kolega u Slovačkoj 23

HDZTP među studentima 25

Višejezičnost - jedan od temelja poslovne uspješnosti 26

Pročitali su nas 27

95. BROJ - STUDENI 2016.

3

Uvodnik

Vinko Purgar

4

Dragi čitatelji, pred vama je novi broj našeg glasila s temama za koje se nadamo da su zanimljive i da će vas možda potaknuti da neku od njih ne samo pročitate, nego i nastavite samostalno slijediti tematiku, da se udubite u materiju, kako se to kaže.

Parafrazirajući poznati naslov knjige J. M. Simmela „Nitko nije otok“, možemo reći da nije ni naše glasilo. Trudimo se pratiti što ima novoga u svijetu prevođenja, što je u ovom trenutku aktualno, pritom, naravno, ne zaboravljajući i naše (ne)prilike na domaćoj sceni.

Upravo na tom tragu odlučili smo predstaviti vam istraživanje o prekratkim rokovima kao specifičnom uzroku stresa kod prevoditelja. Priča nam je svima dobro poznata iz prakse, a sada ćemo dobiti još i teorijsku, znanstvenu podlogu. Radi se o početku znanstvenog rada tako da možemo očekivati i nastavak. Imat ćemo čast pozdraviti gospođu Jasnu Rodeš kao ovogodišnju predavačicu na skupštini našega Društva i saznati više o ovoj zanimljivoj temi.

Kako naši članovi nisu uvijek u mogućnosti prisustvovati godišnjoj skupštini našega Društva, a s obzirom na to da predavanja pozvanih gostiju predstavljaju svojevrsnu okosnicu programa skupštine, odlučili smo objaviti sažetak predavanja u idućem glasilu kako bismo svima pružili informacije o jednom dijelu zbivanja na godišnjoj skupštini.

Prevoditeljstvo sve više ulazi u žarište zanimanja onih koji do jučer nisu smatrali da je to grana koja bi bila vrijedna pomnijeg razmatranja.

Svjedočimo tako proliferaciji skupova o jeziku i prevođenju, bilo iz gospodarstva, s tržišnog stajališta prevođenja kao komercijalne djelatnosti (sajmovi za prevoditelje), bilo skupova o jeziku u Zagrebu u organizaciji Europske unije, što nam je osobito drago jer dokazuje da se o hrvatskom jeziku, unatoč tomu što se smatra jezikom slabe rasprostranjenosti, ipak vodi briga na razini Europske unije. Usput rečeno,

činjenicu da terminološka baza podataka IATE sadržava greške u strukovnom nazivlju na hrvatskom jeziku možemo tolerirati jer se baza aktualizira u smislu brisanja ili ispravljanja pogrešnog nazivlja, odnosno stavlja se napomena da određeni termin više nije u uporabi. Potrebno je, međutim, biti oprezan kod prijevoda iz Službenog lista Europske unije na hrvatski jezik (EUR-Lex) zato što tu ima svega i svačega, no to je tema za poseban prilog u našem glasilu. Prilog o Katalogu zanimanja u okviru Hrvatskog kvalifikacijskog okvira u kojem je sada standardizirano zanimanje prevoditelja također svjedoči o sve većoj važnosti naše profesije.

Umreženost i informacije postale su važnim dijelom našeg zanimanja, na tržištu smo, tražimo naručitelje, a oni traže nas. Budući da nije uvijek zajamčeno da se tu ponuda i potražnja spoje u sretan kraj, to jest dobivanje posla, Zajednica za prevoditeljstvo pri Hrvatskoj gospodarskoj komori odradila je veliki posao stavljanjem na internet Kataloga prevoditelja – virtualno mjesto susreta prevoditelja i naručitelja prijevoda, o čemu možete pročitati prilog kolegice Pogorilić.

Kako nikada ne gubimo iz vida i tehnologijsku sastavnicu našega posla, objavljujemo, kao i u svakom broju, pokoju zanimljivost vezanu uz prevođenje i informatiku. Ovog se puta radi o postupcima za izvlačenje stručnog nazivlja u programu TermeX. Skup su organizirali Društvo sudskih tumača i prevoditelja (DSTiP, Zagreb) i Zajednica za prevoditeljstvo pri Hrvatskoj gospodarskoj komori u suradnji s Fakultetom elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu (jedan od onih skupova koji sam spomenuo).

Prevoditelji moraju čitati, što više, to bolje. To osobito vrijedi za nas znanstvene i tehničke prevoditelje jer znanost i tehnika napreduju, a tko želi predati dobre prijevode, mora biti upoznat s novim nazivljem u tehnici, novim postupcima itd. Ne smije se zanemariti ni jezična strana našeg zanimanja, ne samo u smislu materinskog jezika nego i stranog jezika na koji prevodimo. Zanimljivo je pratiti razvoj engleskog jezika u okruženju Europske unije. Jesmo li svjesni koliko griješe autori raznih dokumenata Europske unije kojima engleski nije materinski jezik prilikom pisanja priopćenja, uredbi i sl.? Pa se onda takve nedorečenosti još i prevode – a prevode se po načelu garbage in – garbe out. Brošura o zlouporabi engleskih riječi i izraza u publikacijama Europske unije autora Jeremyja Gardnera uspjela je uskovitlati poprilično prašine. Autor je obećao da će nastaviti sa svojim radom. Pratite ga.

Na kraju pozivam čitatelje da se jave uredništvu s prijedlozima za objavu u Prevoditelju, da ga obavijeste o skupovima i ostalim zbivanjima koja se događaju na području prevođenja, za dobrobit svih nas prevoditelja i naše struke. Želim vam puno ugodnih trenutaka u čitanju našega glasila.

GLASILO HRVATSKOG DRUŠTVA ZNANSTVENIH I TEHNIČKIH PREVODITELJA

Kvalitetnije strojno prevođenje za sve Europska komisija i sustav strojnog prevođenja u službi korisnika Europska komisija i Konzorcij za koordinaciju jezičnih resursa (ELRC) održali su u travnju ove godine u Zagrebu radionicu s predstavnicima tijela državne i javne uprave na kojoj je predstavljena platforma CEF.AT (Connecting Europe Facility). Usluga se zasniva na postojećem sustavu strojnog prevođenja MT@EC koji je razvila Glavna uprava za pisano prevođenje Europske komisije (DGT) i koji već imaju državna i javna tijela država članica. Autor bi ipak preporučio da se ne koristi to automatsko prevođenje jer je za sada prijevod s hrvatskog na neki od jezika EU i obrnuto gotovo beskoristan. Cilj ovog projekta ispravljanje je krive (jezične) kalkulacije Europske unije. Naime, ideja da su jezici i jezična raznolikost srž europske kulture, trgovine i suradnje dosad se smatrala i još uvijek se smatra nedostižnom. Ali razumijevanje tih jezika ne ide svima baš najbolje .... Jedinstveno digitalno tržište jedan je od glavnih zadataka Europske komisije do 2020. godine. Lijepo, ali nemaju svi jezici odgovarajuću tehnologijsku jezičnu podršku unutar jedinstvenog digitalnog tržišta. Problem?

Naravno, jezična raznolikost postala je preprekom za slobodan protok obavijesti, pristup javnim uslugama, poslovnim politikama, ponudama za zaposlenje, itd.

Kako bi se mogao riješiti ovaj nedostatak? Nije potrebno biti pretjerano pametan i zaključiti da za ovaj posao Europska komisija neće angažirati prevoditelje od krvi i mesa, zašto i bi, kada stroj to može napraviti brže, ali sigurno ne bolje, jedino možda prihvatljivije nego sada.

Rješenje koji bi projekt trebao ponuditi jest poboljšanje višejezične komunikacije i razmjena dokumenata i ostaloga sadržaja zasnovanog na tekstu između tijela javnih uprava različitih država članica EU-a te između tih tijela i državljana država članica. Nudit će se podrška za potrebe tijela javne uprave u područjima potrošačkih prava, zdravstva, javne nabave, socijalnoga osiguranja, kulture, itd. Svima bi na njihovu jeziku trebale biti dostupne javne mrežne usluge EU-a, kao što su Europeana, Portal otvorenih podataka (Open Data Portal) ili platforma za internetsko rješavanje sporova (Online Dispute Resolution).

Tehnologija na kojoj se zasniva CEF (automatizirano prevođenje) sustavi su za statističko strojno prevođenje koji uče kako prevoditi iz postojećih ljudskih prijevoda.

Sadašnji sustavi učili su na prijevodima zakonodavstva EU-a i na tekstovima nastalim u raznim tijelima EU-a, a nisu baš najpogodniji za svakodnevnu uporabu i zahtjeve koje pred njih postavljaju tijela javne uprave država članica EU-a.

Na scenu sada stupa ELRC. On je osnovan kako bi se prikupili jezični resursi za izgradnju sustava za strojno prevođenje za potrebe tijela javne uprave u svim državama

članicama EU- a. Inicijativa bi trebala biti rješenje za dosadašnje probleme i jaz koji je stvarao sustav strojnog prevođenja. Predavači iz Europske komisije, tijela javne uprave Republike Hrvatske, isporučitelji raznih jezičnih usluga i stručnjaci s područja jezičnih tehnologija zajedno su objasnili potrebe javnoga sektora s obzirom na automatizirano prevođenje, zajedno su identificirali relevantne izvore višejezičnih podataka i raspravljali o tehničkim i pravnim pitanjima vezanim uz uporabu tih podataka za automatizirano prevođenje.

Stelos Piperidis iz ELRC-a i atenskog Instituta za obradu jezika i govora istaknuo je da se CEF.AT kao platforma za strojno prevođenje već sada rabi u Europskoj komisiji, a sada se njezina uporaba želi proširiti na javne uprave i tijela država članica.

Dr. Marko Tadić sa Zavoda za lingvistiku i hrvatski predstavnik u odboru koji upravlja radom ELRC-a smatra ovo dobrom prilikom da se pospješi razvoj jezičnih resursa hrvatskog jezika, koji u svojim jezičnim tehnologijama zaostaje za Europom.

U radu radionice sudjelovali su i predstavnici hrvatskih institucija poput HNB-a, Državnog zavoda za statistiku i Ministarstva vanjskih i europskih poslova i drugi koji su predstavili svoja iskustva s prevođenjem. Cijela priča imat će nekoliko nastavaka, i to na nekoliko radionica. Nadamo se da će se tako barem za nas obične građane riješiti npr. problem naše osobne iskaznice i oznake “trajno” koju nitko od stranih graničnih policajaca iz EU-a ne razumije, pa nas ne puštaju “preko grane”. To je višejezična Europa u kojoj su svi višejezični, a nitko ništa ne razumije, tj. razumije i govori samo svoj jezik - zamalo sam rekao “prave se Englezi”, no oni su se u međuvremenu zbilja napravili Englezima.

95. BROJ - STUDENI 2016.

Vinko Purgar

5

Uvriježenost kao kriterij odabira prijevodnog ekvivalenta Dobar prijevod temelji se i na uvriježenosti

Janka Doranić

Uvriježenost je kategorija koja je pri prevođenju u neposrednoj vezi s konkretnom komunikacijskom situacijom, a s obzirom na to da je prijenos informacije osnovni cilj u prevođenju, uvriježenost određenog prijevodnog ekvivalenta može uvjetovati odabir koji analizom pojma vjerojatno i ne bi bio prihvaćen kao primaran. Poljska lingvistica Lucja Biel zastupa tezu da ekvivalenti katkad imaju vlastiti život, jezična zajednica ih usvoji i oni „zažive“ u upotrebi (Molina i Hurtado Albir 2002: 510 Cf. Biel 2008: 26). Inzistirati na rješenjima koja se čine boljima samo na osnovi analize svojstava, ne uzimajući u obzir već uvriježenu upotrebu, može nepovoljno utjecati na prijenos informacije i stoga na preciznost stručne komunikacije. Na primjer, u prijevodu Zakona o trgovačkim društvima na engleski jezik za potrebe pristupnih pregovora Europskoj uniji za naziv „član trgovačkog društva“ koristi se prevedenica member of company, koja je ujedno i prirodni ekvivalent1 iz britanskog ZTD-a (Companies Act, 2006, PART 8 (Company’s members, Member of a Company). Međutim, u praksi se za člana društva uvriježio ekvivalent shareholder, što je zapravo termin za dioničara i vezan uz dioničko društvo, a ne društvo s ograničenom odgovornošću2, pa se osim toga stvara i polisemija. Shareholder je kvaziekvivalent (Arnzt Cf. Rayar, 2001: 240), djelomični ekvivalent, ali je usprkos tomu odabran kao najprikladniji jer je čimbenik uvriježenosti ovdje odlučujući.

1 Termin od Zgusta Cf. Chromá 2004: 50, također i Šarčević 2000: 236 „natural equivalents are terms that actually exist in the target legal system“ 2 Dionička društva, za razliku od društava s ograničenom odgovornošću, imaju dionice, dok ova druga imaju poslovne udjele.

6

Parafrazirajući Lucju Biel i latinsku poslovnicu, možemo ustvrditi: Habeant sua fata equivalenti. U skladu s tim, termin share polisemično se koristi kao ekvivalent i za „poslovni udio“ i za „dionicu“, polazeći od glavnog svojstva pojma da je to udjel u poslovanju i dobiti nekog trgovačkog društva. Kada kontekst zahtijeva izričito razlikovanje dionica od poslovnog udjela (odnosno radi li se o dioničkom društvu ili o društvu s ograničenom odgovornosti), potencijalni ekvivalent za poslovni udio za koji bi se odlučili na osnovi analize pojma bio bi leksička ekspanzija business share ili stake. Osim toga, treba razlikovati i poslovni, odnosno osnivački ulog čiji bi ekvivalent bio initial business contribution, što je osnivački kapital koji se uplaćuje kako bi trgovačko društvo počelo s radom. Na početku je poslovni ulog jednak poslovnom udjelu (odnosno udjelima), ali kako se oni mogu prodavati i prenositi, u kasnijem „životu“ trgovačkog društva to prestaju biti sinonimi.

Gotovo identičan slučaj uvriježenosti upotrebe manje prikladnog termina opisuje i Chromá u češkom jeziku nadovezujući se na Zgustu. Češki je naziv za dioničko društvo akciová společnost koji se pojavio 1990. godine kada je donesen novi češki Zakon o trgovačkim društvima, a engleski ekvivalent bio je joint stock company (Chromá 2004: 55). Danas, međutim, u zemljama engleskoga govornog područja termin joint stock company pokriva drukčiji pojam nego što je trgovačko društvo: u SAD-u i Kanadi znači gospodarski subjekt nalik na partnerstvo, koji nije registriran, dok je u Velikoj Britaniji i Irskoj to arhaičan naziv za trgovačka društva koja se sada nazivaju public limited company. Međutim, ekvivalent joint stock company za dioničko društvo toliko se proširio u zemljama srednje i istočne Europe, pa čak i u Skandinaviji i Austriji, da je sada uvriježen i univerzalno razumljiv te se samo iznimno može odabrati koji drugi (Chromá 2004:56), što se odnosi i na Hrvatsku. Ipak, u zemljama engleskoga govornog područja pri upotrebi ekvivalenta joint stock company potreban je oprez jer kod recipijenta koji su izvorni govornici engleskoga jezika može uzrokovati nesporazum. Taj je naziv u zemljama engleskoga govornog područja djelomičan ekvivalent hrvatskog termina „dioničko društvo“, potencijalno vrlo niskog stupnja ekvivalencije koji može prerasti i u nultu ekvivalenciju. Chromá (ibid.) za dioničko društvo predlaže ekvivalente stock company, stock corporation ili public stock company. U odnosu prema hrvatskom ZTD-u najprikladniji je ekvivalent public stock company jer pokriva bitna svojstva dioničkog društva, tj. da mu je kapital podijeljen u dionice (stock) i da kotira na burzi (public). Biel daje primjer iz Poljske kako se društvo s ograničenom odgovornošću (spółka z ograniczoną odpowiedzialnością) obično

GLASILO HRVATSKOG DRUŠTVA ZNANSTVENIH I TEHNIČKIH PREVODITELJA

prevodi sa limited liability company, što ne smatra dobrim ekvivalentom za američkog recipijenta jer društva takvog naziva u SAD-u doduše postoje, ali nisu značajnije zastupljena (v. fusnotu br. 191), pa s obzirom na sadržaj poljskog naziva za takav slučaj predlaže close/private corporation, smatrajući da će opisni ekvivalent sastavljen od adresata potencijalno poznatijih pojmova biti bolji (Biel 2008: 26).

Daljnji primjer djelovanja načela uvriježenosti hrvatski su termini „obrt“ i „obrtnik“. Na prvi pogled ekvivalentu craftsman, artisan (za „obrtničku komoru“ Chamber of Crafts and Trades) nema prigovora. Bujas za „obrt“ navodi: (handi)craft(s), manual trade (2001: 893), a njemačkoengleski internetski rječnik „Leo“ za Handwerker kao prvi ekvivalent navodi artisan i PONS (2001:344) Handwerk trade, business. Međutim, podrijetlo termina „obrt“ nije prevedenica njemačkog termina Handwerk, već Gewerbe. Na takav zaključak upućuje Zakon o obrtu iz 1872. i 1884., razdoblja kada je hrvatska pravna terminologija nastajala na osnovi njemačkog predloška3. „U području zemalja krune ugarske može svaka punoljetna ili punoljetnom proglašena osoba bez obzira na spol u granicah ovoga zakona svagdje samostalno i slobodno tjerati svaku granu obrta, razumijevajuć ovdje takodjer i trgovinu“ (čl. 1. iz Zakona o obrtu iz 1884.)

Premda Gewerbe znači i „obrt“, u hrvatskome pravnom jeziku češće se rabi u značenju „gospodarska djelatnost“ (Matešić et. al., Hrvatsko-njemački rječnik, 2005: 667).

Collinsov njemačko-engleski rječnik Gewerbe tumači kao trade i Handel und Gewerbe trade and industry (1999: 356), a PONS Großwörterbuch kao: commercial (or industrial) business, commercial enterprise (2001: 317). Može se zaključiti da je „obrt“ prevedenica njemačkog termina Gewerbe, a da je ishodišno bitno svojstvo bilo stjecanje dobiti obavljanjem koje djelatnosti, drugim riječima, neki komercijalan pothvat, kao što je značenje i danas u njemačkome jeziku. Mažuranić u svojim „Prinosima za pravni rječnik“ „obrt“ objašnjava njemačkim terminima Industrie i Gewerbe (19081922: 786-787). Danas je hrvatski pojam „obrta“ i „obrtnika“ polisemičan jer se može odnositi na ručnu, maloserijsku proizvodnju ili na financijsko-pravni status osobe obrtnika.

Hrvatski Zakon o obrtu (NN 49/03) definira „obrtnika“ kao fizičku osobu koja obavlja neku djelatnost u svrhu stjecanja dobiti, na neindustrijski način. Taj je dio svojstava u značajnom opsegu ekvivalentan sa sadržajem pojma craftsman ili artisan. Međutim, razlika je u financijsko-pravnom statusu jer hrvatski obrtnik jamči za poslovanje svom svojom imovinom, a taj dio sadržaj pojma craftsman/artisan4 uopće ne pokriva. Financijsko-pravni aspekt pojma obrtnik odnosi se na način plaćanja poreza, različit od onoga trgovačkih društava (bez obzira na njihovu veličinu), a razlike su znatne jer su vezane uz tradicionalnu organizaciju gospodarstva.

Tip malog poduzetništva koje je u Hrvatskoj uglavnom registrirano kao obrt naziva se u suvremenoj gospodarskoj i EU terminologiji SME (small and medium enterprises5) ili eventualno, prema britanskom Zakonu o trgovačkim društvima (Companies Act 2006), sole proprietor jer je obrtnik sam izvršitelj djelatnosti, a sole proprietor svojim sadržajem pokriva financijsko-pravni status jamstva cjelokupnom vlastitom imovinom. S ekvivalencijskog aspekta ovo je slučaj diversifikacije: obrt – craft, SME, obrtnik – craftsman, artisan, sole proprietor/partner, pri čemu osobito treba uzimati u obzir pravni kontekst odnosno utvrditi je li za određivanje ekvivalenta u konkretnom slučaju značajniji aspekt maloserijske i ručne proizvodnje ili financijsko-pravni status obrtnika/obrta u hrvatskome jeziku koji se želi prenijeti recipijentima u ciljani jezik, engleski.

Stoga se može zaključiti da u prevođenju, iako se svojstva nekog termina mogu dijeliti na glavna i sporedna, važnost pojedinih kriterija odabira koji naposljetku odlučuju nije uvijek za sve slučajeve jednaka. Drugim riječima, neće u svim slučajevima odabira svi parametri biti jednako važni, niti relevantni, oni su varijabilni, iznimno ovisni o kontekstu, a uvriježenost je svakako jedan od njih.

Literatura: Arntz, Reiner. (2001., 1. Aufl.). Fachbezogene Mehrsprachigkeit in Recht und Technik. Hildesheim: Georg Olms AG Biel, Lucja. (2008.). Legal Terminology in Translation Practice: Dictionaries, Googling or discussion Forums? SKASE, Journal of Translation and Interpretation, Vol. 3, No. 1. www.skase.sk/ Volumes/JTI03/pdf_doc/3.pdf.

Chromá, Marta. (2004.). Legal Translation and the Dictionary.

Tübingen: Niemeyer Mažuranić, Vladimir. (1902.). O rječniku pravnog nazivlja hrvatskoga. Zagreb: JAZU Collin Dictionary of Law. (2000.). 3rd ed., London: Peter Collin Publishing Hansen-Kokoruš, Matešić, Pečur-Medinger, Znika (2005.).

Deutsch-kroatisches Universalwörterbuch- Njemačko-hrvatski univerzalni rječnik. Zagreb: Nakladni zavod Globus, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje PONS Großwörterbuch Englisch-Deutsch, Deutsch-Englisch.

(2001.). Stuttgart, Düsseldorf, Leipzig: Ernst Klett Verlag PONS Englisch-Deutsch, Deutsch-Englisch, Jura. (2001.).

Stuttgart, Düsseldorf, Leipzig: Ernst Klett Verlag Preporuka Komisije 2003/361/EZ The Times English Dictionary 2000 Zakon o obrtu 1872., 1884.

3 (npr.: sintaktički kalk „tjerati obrt“ Gewerbe betreiben iz čl. 1. navedenoga zakona):

4 Craftsman - bitno svojstvo pojma odnosi se na ručnu i komadnu ili maloserijsku proizvodnju koja je povijesno i prethodila industrijskom tipu organizacije rada Craft – skill or ability esp. in handiwork – The Times English Dictionary 2000: 368)

5 Primjerice, Preporuka Komisije 2003/361/EZ uređuje područje malog i srednjeg poduzetništva

95. BROJ - STUDENI 2016.

7

Katalog prevoditelja Virtualno mjesto susreta prevoditelja i naručitelja prijevoda

Nataša Pogorilić

8

Tržište prevoditeljskih usluga u Hrvatskoj danas je obilježeno nedostatkom pravne regulative za pružanje prevoditeljskih usluga, ali i normizacije i standardizacije prevoditeljstva kao struke. Prevoditelje koji rade samostalno i pokušavaju živjeti od svoga rada zamišljamo kao „usamljene jahače“ svojih računala, u poluzamračenim sobama, pogrbljenima nad radnim stolom, katkad i u pidžami (naravno ne i kolege konferencijske prevoditelje!)… I nismo daleko od istine.

Izlazak na tržište prevoditeljskih usluga, oglašavanje i promocija aktivnosti su za koje je potrebno ulaganje vremena i novca, a koje nisu svojstvene prevoditeljima. Najbolja i često jedina referencija rada samostalnih prevoditelja jest uspješan prijevod i zadovoljan naručitelj. A oglašavanje? Usmena predaja, odnosno preporuka i, eventualno, pojavljivanje na mrežnim mjestima poput ProZ.com ili Translator’s Cafe.

Radi udruživanja i okupljanja prevoditelja, koji zajedno mogu uspješnije zastupati i braniti interese i dignitet svoje struke, 2013. osnovana je Zajednica za prevoditeljstvo pri Hrvatskoj gospodarskoj komori kao sljednik Grupacije prevoditelja.

Zajednica kao neprofitna organizacija predstavlja krovnu interesnu organizaciju prevoditelja na razini Republike Hrvatske. Zadaci Zajednice za prevoditeljstvo usmjereni su na poticanje sustavnog definiranja, strukturiranja i cjelovite razrade djelokruga poslova i kompetencija koji se odnose na stručno obavljanje djelatnosti prevođenja.

Zajednica se zalaže za suradnju s domaćim i stranim ustanovama, tvrtkama i udruženjima čiji je rad povezan s razvojem i primjenom prevoditeljstva, uz poticanje razvojno-istraživačkih programa i projekata na nacionalnoj razini.

Jedan od projekata koji je Zajednica pokrenula i uspješno privela kraju jest Katalog članova Zajednice za prevoditeljstvo u suradnji s Hrvatskom gospodarskom komorom.

Katalog je mali korak prema boljoj vidljivosti prevoditelja u Republici Hrvatskoj jer na jednome mjestu, u obliku online baze, donosi popis prevoditelja uz pregled kompetencija kojima raspolažu. Katalog je namijenjen naručiteljima prevoditeljskih usluga koji na jednome mjestu jednostavnim pretraživanjem mogu doći do prevoditelja koji udovoljava njihovim potrebama za određenim jezičnim kombinacijama u određenom stručnom području, za pisano, audiovizualno ili konferencijsko prevođenje, uz lekturu ili s ovjerom sudskog tumača.

Zajednica za prevoditeljstvo do danas ima 224 člana s tendencijom stalnog porasta broja. Članovi Zajednice su: • trgovačka društva – članovi HGK-a koji su registrirani za djelatnost usluga prevođenja • ostale pravne osobe iz područja prevoditeljstva, uključujući strukovna udruženja koja okupljaju prevoditelje iz raznih prevoditeljskih struka • fizičke osobe koje imaju registriranu samostalnu djelatnost ili obrt za usluge pismenog i/ili usmenog prevođenja • ostale fizičke osobe koje profesionalno pružaju usluge pismenog ili usmenog prevođenja te su zainteresirane za ostvarivanje ciljeva i zadataka Zajednice za prevoditeljstvo.

Katalog prevoditelja Pretraživanje Kataloga organizirano je preko filtara u kojima naručitelj odabire jezičnu kombinaciju, područje specijalizacije prevoditelja i vrstu prevođenja koje mu je potrebno (pisani opći prijevodi, pisani stručni prijevodi, usmeno (konsekutivno i simultano) prevođenje). „Katalog obuhvaća popis prevoditelja s opisom njihova poslovanja te predstavlja velik iskorak u približavanju korisnika prevoditeljskih usluga i prevoditelja, a time i dugoročno pozitivno utječe na poboljšanje kvalitete prevoditeljskog posla. Gospodarstvenicima, a pogotovo izvoznicima, to će biti velika pomoć pri brzom pronalaženju primjerenih prevoditeljskih usluga, čime im se štede vrijeme, trud i novac“, rekao je na predstavljanju gospodin Damir Pavuna, predsjednik Zajednice za prevoditeljstvo, te dodao kako je dosad u Katalog uneseno 98 profila prevoditelja koji su fizičke osobe, obrti, agencije i društva prevoditelja, istaknuvši kako članovi i dalje mogu unositi svoje podatke.

GLASILO HRVATSKOG DRUŠTVA ZNANSTVENIH I TEHNIČKIH PREVODITELJA

Poseban naglasak stavljen je na što podrobniji opis stručnih područja kojima se pojedini prevoditelji bave, odnosno područja za koja su specijalizirani. Tako naručitelj može birati jedno od 37 stručnih i tematskih područja, ovisno o terminologiji u tekstovima za koje se traži prijevod. Prevoditelji specijalizirani za, primjerice, audiovizualno ili književno prevođenje, prevođenje za potrebe projekata EU-a i javnih natječaja ili tekstova iz područja rudarstva, metalurgije i naftne industrije ispunit će očekivanja naručitelja i isporučiti prijevod visoke kvalitete u skladu s potrebama naručitelja.

Prikaz rezultata pretraživanja organiziran je prema stohastičkom modelu, odnosno slučajnim redoslijedom. Time je izbjegnuta bilo kakva mogućnost da neki prevoditelji zbog svoga osobnog imena ili imena pravnog subjekta budu u povlaštenom položaju kod, primjerice, abecednog redoslijeda.

Adresar prevoditelja Dio ove internetske baze je i Adresar prevoditelja u kojemu se baza može pretraživati po imenu prevoditelja / nazivu pravnog subjekta, odgovornoj osobi ili gradu, sjedištu i adresi prevoditelja.

Pretraživanjem ove baze naručitelj može doznati više o određenom prevoditelju, onomu kojega mu je možda netko preporučio ili baš onomu koji je prevodio konferenciju na kojoj je naručitelj sudjelovao. Osim toga, mogućnost pretraživanja prema gradu, odnosno sjedištu posebno je korisna za usluge sudskih tumača koji ovjerene pisane prijevode dostavljaju naručitelju ili pak osobno odlaze na mjesto na kojemu je potrebno usmeno prevođenje sudskog tumača.

Kodeks etičkog poslovanja HGK-a Na kraju je važno napomenuti da je obveza svih članova čiji su profili uvršteni u Katalog članova Zajednice za prevoditeljstvo prihvaćanje Kodeksa etičkog poslovanja HGK-a čiji se tekst donosi u cijelosti preko poveznice na naslovnoj stranici Kataloga. Članovi Zajednice za prevoditeljstvo koji su otvorili svoj profil u Katalogu sami odgovaraju za kvalitetu usluge koju pružaju i sami snose odgovornost za ugovorene poslove s naručiteljima. Prihvaćanjem Kodeksa etičkog poslovanja Hrvatske gospodarske komore obvezni su poslovati u skladu s odredbama Kodeksa.

Katalog je samo jedan od projekata Zajednice za prevoditeljstvo pri HGK-u i mali doprinos boljoj vidljivosti prevoditelja. Povećanje broja članova Zajednice koje je zabilježeno nakon objave Kataloga dokaz je da su kolege zainteresirani za takve projekte i za takav način promocije, i osobne i prevoditeljstva kao struke. Uvrštavanje u Katalog omogućeno je samo članovima Zajednice za prevoditeljstvo. Kako je učlanjivanje potpuno besplatno, tako je i otvaranje profila u Katalogu moguće bez ikakve naknade. Zato nema razloga da nam se kolege prevoditelji ne pridruže u Zajednici za prevoditeljstvo te svojim idejama i volonterskim radom sudjeluju u još više novih projekata. Svi projekti Zajednice provode se u radnim skupinama koje se formiraju dragovoljnim pristupom članova koji žele pridonijeti ostvarenju projekta i uložiti svoje vrijeme i znanje u promicanje kvalitete prevoditeljstva u Hrvatskoj. Tako je nastao i Katalog – zalaganjem kolega koji su podijelili svoje znanje, iskustvo i entuzijazam te osmislili Katalog od prvog slova. Nagrada nam je zadovoljstvo kolega i radost stvaranja za dobrobit naše struke. Naime, kada napustimo razmišljanje da smo si međusobno konkurencija, onda možemo izaći iz sjene, zajedničkim radom unaprijediti struku, regulirati tržište prevoditeljskih usluga, podijeliti iskustva i educirati jedni druge.

Tako će nam svima biti bolje.

95. BROJ - STUDENI 2016.

9

Da nam se ročišta ne bi pretvorila u jezične rasprave Iz moje prakse U sudskim i drugim postupcima važno dobro vladati stručnom terminologijom i izbjeći svaku zabunu koja bi mogla nastati zbog naizgled sličnih riječi i izraza.

Dubravka Mitraković

Nedavno sam prevodila presudu za koju je odlučujuća bila činjenica da je jedna strana u sporu nabavila određeno osnovno sredstvo, ali ga nije kupila, kao što je pokušavala uvjeriti sudsko vijeće. Obadvije strane u sporu su društva koja posluju prema pravnim propisima Republike Hrvatske, ali su neki od članova uprave i svjedoka u to vrijeme bili državljani Republike Italije te su se predstavili i dali iskaz na talijanskom jeziku. Sudac je, taktično i profesionalno, insistirao na utvrđivanju uloge i nadležnosti svakog potpisnika, ali i na načinu nabavke osnovnog sredstva, što me je motiviralo da napišem ovaj članak.

Svim prevoditeljima trebalo bi skrenuti pozornost na sljedeće: „Nabaviti“ nije isto što i „kupiti“. „Nabaviti“ je širi pojam od pojma „kupiti“ jer obuhvaća i mogućnosti posudbe, najma, leasinga i stupanje u posjed na druge načine.

HR > IT Glagol „nabaviti“ na talijanski se jezik prevodi glagolom „acquisire“ i ima značenje stjecanja, pribavljanja, nabavljanja, ishođenja.

Glagol „kupiti“ na talijanski se jezik prevodi glagolom „acquistare“.

Zvuči slično, ali razlika je znatna.

Na mrežnim stranicama Hrvatskog jezičnog portala pod pojmom „nabaviti“ među ostalim stoji (cit.): „nabaviti…

1. doći do potrebnog predmeta ili namirnice, ob. kupnjom; opskrbiti se 2. steći što, priskrbiti [nabaviti novac za projekt]…“

10

„pribaviti… doći u posjed čega, nabaviti, dobaviti, priskrbiti“.

Primjeri: acquisire la cittadinanza – steći državljanstvo acquisire le ricchezze – steći bogatstvo acquisire il diploma – ishoditi diplomu acquisire un veicolo – nabaviti, pribaviti vozilo acquistare un veicolo – kupiti vozilo Prevoditeljima, a pogotovo sudskim tumačima za talijanski jezik trebalo bi skrenuti pozornost na sljedeće: IT > HR componente del Consiglio d’Anmministrazione (CdA) membro del Consiglio d’Amministrazione (CdA) amministratore consigliere Sva četiri navedena izraza prevode se kao „član upravnog odbora“.

Pogrešno je riječ „consigliere“ prevoditi kao „savjetnik“.

Naime, riječ „savjetnik“ prevodi se riječju „consulente“, a ne „consigliere“, bez obzira na sličnost tih dvaju izraza.

Primjeri: poteri dell’amministratore – ovlasti člana upravnog odbora numero degli amministratori e la loro durata in carica – broj članova upravnog odbora na dužnosti i trajanje mandata IT > HR Talijanska riječ „comparsa“ ima značenje „podnesak“.

Primjer: comparsa conclusionale – zaključni podnesak Talijanska riječ „comparizione“ ima značenje „pristupanje, dolazak na ročište“.

Primjeri: udienza di prima comparizione – prvo ročište ordine di comparizione – naredba pristupanja (na poziv državnog odvjetnika – op. prev.) mandato di comparizione – nalog za pristupanje (na poziv suca – op. prev.)

U izvacima iz registara poduzeća, u stečajnoj dokumentaciji i u tekstovima s područja trgovačkog prava često nailazimo na slijedeće izraze :

GLASILO HRVATSKOG DRUŠTVA ZNANSTVENIH I TEHNIČKIH PREVODITELJA

HR > IT „Stečaj“ se u prijevodima na talijanski uvijek prevodi riječju „fallimento“, a „likvidacija“ „liquidazione“. Nijedan od tih dvaju izraza ne može se prevoditi na oba načina.

IT > HR „Fallimento“ na hrvatskom jeziku može imati i šire značenje: stečaj, bankrot, neuspjeh, promašaj. „Liquidazione“ na hrvatskom jeziku također može imati šire značenje: isplata, unovčavanje (imovine radi namirenja vjerovnika i eventualne raspodjele ostatka među članovima društva), uništenje (npr. protivnika), rasprodaja robe po znatno sniženim cijenama.

Primjeri: fallimento dell’iniziativa – neuspjeh inicijative fallimento della società – stečaj društva društvo u stečaju – società fallimentare stečajni upravitelj – curatore fallimentare liquidazione del patrimonio dell’imprenditore insolvente per soddisfare i creditori – likvidacija imovine nesolventnog poduzetnika radi namirenja vjerovnika liquidazione della pensione – isplata mirovine Kazneno pravo i obiteljsko pravo nisu iznimka. I u tom postupcima važno je dobro poznavati stručnu terminologiju i izbjeći svaku moguću zabunu ... Izabrala sam slijedeće primjere ...

HR > IT „Kriminalist“ (stručnjak za kriminalistiku) se u prijevodima na talijanski uvijek prevodi „criminologo“, a ne „criminalista“.

IT > HR Naime, talijanska riječ „criminalista“ ima značenje „osoba mjerodavna za kazneno pravo“.

Primjeri: Criminologo è lo studioso di criminologia. – Kriminalist je osoba koja se bavi proučavanjem kriminalistike. la sentenza del criminalista – presuda suca za kazneno pravo IT > HR Talijanska riječ „duplica“ (lat.: duplex) ima značenje „duplika, … akt kojim tuženik reagira na repliku tužitelja“ * Talijanska riječ „duplice“ ima značenje „dvostruk“.

Primjeri: Il documento viene rilasciato in duplice copia. – Isprava se izdaje u dva primjerka. duplice infrazione – dvostruki prekršaj* Talijanska riječ „duplicato“ ima značenje „duplikat, prijepis“.

Primjeri: il duplicato del documento – duplikat isprave IT > HR Talijanski izraz „eredi legittimi“ ima značenje „zakonski nasljednici“, za razliku od izraza „eredi legittimari“, što znači „nužni nasljednici“.

IT > HR Talijanski povratni glagol „impegnarsi“ ima značenje „obvezati se“ (npr.: Mi sono impegnato. – Obvezao sam se.), za razliku od prijelaznog glagola „impegnare“, što znači „založiti“ (npr.: Ho impegnato l’orologio. – Založio sam sat.) i za razliku od imenice „impegnativa“, što znači „uputnica“ (točnije: impegnativa medica – liječnička uputnica).

Kad smo već kod liječničkih uputnica, dobro je znati da se u talijanskom jeziku za riječ „participacija“ rabi engleski izraz „ticket“.

Za potrebe prevođenja sudske dokumentacije sastavljene u Republici Italiji ili u Švicarskoj Konfederaciji mogu biti korisne sljedeće paralele i tumačenja kratica:

JAVNO TUŽILAŠTVO

MINISTERO PUBBLICO – MP PUBBLICO MINISTERO – PM

GLAVNI JAVNI TUŽITELJ

PROCURATORE GENERALE – PG

FEDERALNI JAVNI TUŽITELJ KONFEDERALNI JAVNI TUŽITELJ

PROCURATORE FEDERALE – PF MINISTERO PUBBLICO CONF.

ZAMtJENIK GLAVNOG JAVNOG TUŽITELJA

SOSTITUTO DEL PROCURATORE GENERALE – SPG

JAVNI TUŽITELJI

PROCURATORI PUBBLICI – PP

SUDAC, MAGISTRAT SUDAC PRI MAGISTRATURI

MAGISTRATO

IZVANRASPRAVNO VIJEĆE

GIURIA EXTRADIBATTIMENTALE

IZVANSUDSKI POSTUPAK

PROCEDIMENRO EXTRAGIUDIZIALE, STRAGIUDIZIALE

95. BROJ - STUDENI 2016.

11

Engleski, zlostavljani jezik?

Primjena engleskog jezika u Europskoj uniji - katastrofa?

Janka Doranić

12

Zajednička publikacija Europskog revizorskog suda1 i Glavne uprave za prevođenje „Misused English Words and Expressions in EU Publications“ djelo je koje autor Jeremy Gardner2 naziva popisom („list“), a zapravo je kritički pogled izvornog govornika na upotrebu engleskoga jezika u komunikaciji između institucija Europske unije.

Gardner neke načine te upotrebe bolno osjeća kao nasilje nad svojim jezikom i to vrlo jasno ističe. Pokazuje sasvim pogrešne upotrebe nekih termina i apelira na ispravke, ističe gramatičke pogreške, upozorava na pomodne i prazne (buzzwords) termine i zalaže se za ravnotežu između pravilne upotrebe terminologije administrativno-pravnog jezika i jasnoće izražavanja u kontekstu europskog prava i glomaznog upravnog aparata Europske unije. U predgovoru ističe da je djelo „živo“ te je stoga izdanju iz rujna 2013. promijenio naziv iz „kratak popis“ u „popis“ jer je slijedom njegovih istraživanja i u interakciji s čitateljima ono znatno naraslo. Gardner također objašnjava što ga je potaknulo na sastavljanje toga popisa, što podrazumijeva pod engleskim jezikom (gdje se sve govori i koliko se ljudi njime služi), zbog čega smatra da je upotreba ispravnih termina važna, koji su argumenti za njegova stajališta i protiv njih, kako je sastavljao popis, daje „upute za njegovu upotrebu“ te neke kratke savjete o pravilnoj upotrebi s područja engleske gramatike koji su rezultat njegova pedagoškog iskustva.

Slijedi popis od 97 termina, poredanih abecednim redom, a svaki je razrađen u tri dijela: objašnjenje (explanation), primjer (example) i prijedlog ispravne upotrebe (alternatives).

U „objašnjenjima“ što navedeni termin zapravo znači u uobičajenom engleskom jeziku, ali kako ga se koristi u EU-jeziku, u „primjeru“ citira konkretan primjer, a u savjetu za ispravnu upotrebu, odn. kao alternativu predlaže

termine koje smatra ispravnim i boljim za navedeni kontekst. Čudi se i nekim neologizmima koje ne prihvaća, a navodi i pseudoanglizme.

Premda matematičke metode nisu najprikladnije za istraživanje jezika, a neki im se lingvisti čak izrazito protive, u ovom sam slučaju provela malu brojčanu analizu koja se pokazala korisnom jer je pokazala neke zakonitosti. Nije mi poznata metoda kojom je Jeremy Gardner prikupljao navedenih 97 termina (možda usput, uz svoj posao), ali ih je poredao abecednim redom, što je korisno i spretno za upotrebu nama čitateljima. Proučavajući Gardnerove komentare, primjere i preporuke za njih, bilježila sam svoje, koje sam zatim posložila po određenim kriterijima uzimajući u obzir njegova razmatranja sa stajališta hrvatskog prevoditelja. Utvrdila sam zatim broj tako klasificiranih termina u odnosu na ukupan broj.

Rezultat je moje analize da je najveća skupina (22) ona posve pogrešno upotrijebljenih naziva. Navedena se skupina može i povećati ako se u nju ubroje i neologizmi („riječi koje u engleskom jeziku ne postoje“), pseudoanglizmi ili gramatički pogrešno korišteni nazivi (brojive imenice stvorene od nebrojivih). Svi komentirani izrazi grubo bi se mogli podijeliti u „sasvim pogrešno upotrebljavane“ i „rubno pogrešne ili stilski loše“. Također, jedan od kriterija mogao bi biti i stupanj razumljivosti izvornom govorniku engleskoga jezika – „posve nerazumljivo : jedva razumljivo“. Međutim, tekstovi na engleskome jeziku koji kruže institucijama Europske unije nisu namijenjeni samo izvornim govornicima engleskoga jezika (što u uvodnim odlomcima navodi i Gardner), već svima koji se tim jezikom služe, a engleski je zbog svoje velike proširenosti kao strani jezik lingua franca današnjice.3 Bit će zanimljivo pratiti razvoj njegove upotrebe u svjetlu izlaska Velike Britanije iz EU-a.

Gardner razmatra engleski jezik u eurožargonu sa stajališta izvornog govornika. Komentira (ne)razumljivost neobičnih novotvorenica (comitology), rijetkih visokospecijaliziranih (modulation, bovine) ili pogrešno korištenih (badge) engleskih riječi, ne dopuštajući u njihovu obranu koristiti argument „da se koriste u Komisiji“, sintaktičkih nepravilnosti i ostalih za njega neprihvatljivih pojava. Svatko tko se iole bavio prevođenjem na engleski jezik, zna koliko je korisno mišljenje izvornog govornika i Gardner nam daje upravo dragocjene savjete, ali ovdje kao da katkad gubi iz vida snagu široke uporabe jezika, koja je poput teško zaustavljive poplave. Tek na jednom mjestu (budget line) priznaje da se izraz koristi „toliko često da je počelo zvučati ispravno“ (... used so often that it has begun to sound right). Pa ipak, samo od izvornog govornika možemo saznati detalje

GLASILO HRVATSKOG DRUŠTVA ZNANSTVENIH I TEHNIČKIH PREVODITELJA

kao što su razlike između adequate i appropriate, suitable i fitting4 i savjete o točnoj upotrebi prijedloga. Široka upotreba engleskog dovela je i do upotrebe pseudoanglizama, koje izvorni govornici engleskoga uopće ne koriste i uglavnom ne razumiju (SMS za text, Handy za cell phone, informatics za IT, beamer za video projector, planification za planning itd.), a kod Gardnera su s time povezane dvije najveće skupine – termini koji se koriste posve pogrešno i oni koji imaju novi kontekst upotrebe. Te dvije skupine nisu oštro razdvojene, a izdvojila bih neke: delay, što u engleskome znači kašnjenje, ali se u EU-jeziku često koristi kao ekvivalent za „rok“ (umjesto deadline, time frame), eventual za possible, sickness insurance umjesto health insurance za zdravstveno osiguranje, exercise za „postupak“ (umjesto procedure), foresee za „predviđati“ (umjesto envisage, plan ili lay down in), hierarchical superior za „neposredno nadređenog“ (umjesto manager ili immediate superior), homogenise za ujednačavanje (umjesto standardise), introduce za podnositi (umjesto submit), jury (u kontekstu povjerenstva za zapošljavanje, umjesto selection board/panel), punctual (u pogrešnoj upotrebi umjesto occasional), respect (za comply with, adhere) itd.

Skupina termina koji se pogrešno upotrebljavaju kao posljedica interferencije francuskog i drugih jezika je manja (9 termina), a iz nje bih izdvojila već spomenuti delay (za „rok“ jer je na francuskom rok délai) te izraze koji su ili lažni prijatelji (detached, modality, reinforce, concerning) pa na engleskome ne znače isto kao na francuskom ili su posuđenice (dossier, exercise, fiche), ali ih Gardner ne osjeća i ne prihvaća kao engleske posuđenice neologizme. Gore navedeni termin delay trostruko je zanimljiv – jer se pojavljuje (već spomenuto) kao interferencija iz francuskoga, u pogrešnoj upotrebi za pojam „roka“, ali i zato što je određivanje prikladnog prijevodnog ekvivalenta za „rok“ u engleskome problem ne samo francuskim izvornim govornicima, već i njemačkim i nama, koji za taj pojam imamo jednočlani naziv (die Frist, rok), dok deadline osjećamo kao kolokvijalno, a time frame kao neprecizno. Zato se ne čudim pogreški delay/rok. Srodan je problem i u traženju ekvivalenta za „sastavljanje“ (u smislu dokumenta, popisa ili plana, Gardner preporuča draft, prepare ili draw up), a na popisu, u skupini pogrešne upotrebe navodi elaborate, establish ili formulate – što niti jedno nije prikladan ekvivalent za draft, draw up, prepare / sastaviti. Već u jednom od uvodnih odlomaka Gardner upozorava na neprikladnost ekvivalenta enterprise i akronima SME za business, a mene je to odmah podsjetilo na naš problem traženja prikladnog engleskog ekvivalenta za „poslovanje“, „obrt“ ili pak u obrnutom smjeru hrvatskog za već spomenute enterprise ili business.

S gramatičkoga stajališta, Gardner također daje visokovrijedne savjete: upozorava na čestu „pretvorbu“ nebrojivih imenica u engleskome u brojive u „EU-engleskom“ (action, aid, expertise, conditionality, precision te svi oblici gerunda5), nepostojeće načine tvorbe riječi (actorness, planification, reasonability), pogrešnu upotrebu prijedloga (dispose of, umjesto have, possess), upotrebu prijedloga inside umjesto within, pretjeranu upotrebu prijedloga of (kao

„all-purpose preposition“ što može dovesti do nejasnoća), pogrešnu upotrebu glagola aim s infinitivom (to aim to do something) umjesto s gerundom, činjenicu da precise uopće ne postoji kao glagol u engleskome, ali ga se u eurožargonu ipak učestalo koristi te neke druge.

Upozorava na pomodne riječi eurožargona koje su pretežno nerazumljive engleskom govorniku izvan područja europske administracije, ali pomalo zaboravlja činjenicu da je to ipak stručni jezik jednog velikog područja, koji kao živi organizam usvaja nove termine za nove pojmove koji mu trebaju, a linijom manjeg otpora i analogijom mijenja standardni engleski jezik koji postoji izvan njega. Mogu zamišljati kako se Gardner mršti dok ispisuje termine poput: axis, externalise, financial envelope, comitology, mission, note, economic operator, reflection group, transpose. Vjerujem da se ti i tome slični termini izvornom govorniku čine grozni jer sam čula slične primjedbe za neke hrvatske pojmove (lokalna samouprava / local self-government). Gardnerovo je mišljenje da se protiv nekih treba boriti upornom preporukom boljih rješenja. No, jezik je konvencija, svrha mu je da ljudi međusobno komuniciraju, a na djelu je i gore spomenuta poplava.

Pri kraju želim (s ponosom) napomenuti da sam otkrila i skupinu problema koji se nas uopće ne tiču. U jednom od uvodnih odlomaka Gardner kritizira nastavu engleskoga jezika u europskim školama iznoseći mišljenje da je učestala pogreška raspoznavanja brojivih od nebrojivih imenica u engleskome jeziku posljedica njezine loše kvalitete. Koliko je meni poznato stanje nastave engleskoga jezika u inozemstvu (npr. Italija), mi u usporedbi s time stojimo vrlo dobro.

Naravno, uvijek može bolje i treba težiti boljemu. Ali u vezi s time smatram da neke od pogrešaka koje Gardner navodi hrvatski prevoditelji vjerojatno ne bi počinili (anglo-saxon kao opis vrste kapitalizma, articulate umjesto coordinate, attribute to umjesto grant ili allocate, delay za rok, punctual umjesto occasional te vjerojatno većinu onih koje su izravna posljedica utjecaja francuskog jezika).

Zaključno, možemo u prvom redu zahvaliti kolegi Gardneru da nam je priskrbio jedan vrijedan dokument iz kojega možemo puno naučiti. Upozorio je na brojne pogreške i, što je najbolje, svagdje dao savjet za ispravkom. Objavio je da njegov popis nije potpun te da će ga stalno mijenjati i dopunjavati, stoga ćemo sa zanimanjem očekivati novo izdanje. A ovo pogledajte na: http://ec.europa.eu/translation/english/guidelines/documents/ misused_english_terminology_eu_publications_en.pdf

95. BROJ - STUDENI 2016.

13

Napomene 1 Europski revizorski sud (ERS) provjerava ispravnost prikupljanja i uporabe financijskih sredstava EU-a, neovisan je o institucijama i tijelima u kojima provodi reviziju, pa stoga može odlučivati o tome: što će biti predmet revizije, kako će provesti reviziju te kako će i gdje predstaviti svoje nalaze. Revizorske aktivnosti Suda uglavnom se odnose na Europsku komisiju, glavno tijelo odgovorno za izvršenje proračuna EU-a. No Sud usko surađuje i s nacionalnim vlastima jer Komisija većinom financijskih sredstava EU-a (oko 80 %) upravlja zajedno s njima.

2 Jeremy Gardner viši je prevoditelj na Europskom revizorskom sudu u Luxembourgu, a prije toga je predavao engleski na raznim sveučilištima u Italiji. Diplomirao je i magistrirao primijenjenu lingvistiku na Sveučilištu u Readingu, Ujedinjeno Kraljevstvo, a dodatno se usavršavao

14

na Sveučilištu u Perugi u Italiji. Prevodi usmeno i pismeno pravne i tehničke sadržaje s materinskog engleskog i na njega s francuskog, talijanskog i njemačkog, a služi se i portugalskim, nizozemskim te španjolskim jezikom. Aktivno se zalaže za jasnoću i preciznost komuniciranja između institucija Europske unije.

3 Broj izvornih govornika engleskoga jezika u Europi podudara se s brojem izvornih govornika francuskoga i talijanskog jezika, ali kada mu se pribroje osobe koje u nekom stupnju vladaju engleskim kao stranim jezikom, broj se penje na oko polovicu stanovništva Europe koje se može sporazumijevati na engleskom jeziku.

Također, vidi Gardnerovu fusnotu br. 1.

4 adequate je (jedva) dostatno, a ne prikladno/odgovarajuće kao što se često upotrebljava 5 Ne može se reći a screening

GLASILO HRVATSKOG DRUŠTVA ZNANSTVENIH I TEHNIČKIH PREVODITELJA

Prevoditelji i stres Sažeti prikaz istraživanja u tijeku Prekratki rokovi kao specifičan uzrok stresa na radnom mjestu prevoditelja Svakom je prevoditelju, bez obzira na granu prevođenja kojom se bavi, dobro poznato da na uspješnost u izradi kvalitetnog prijevoda utječe više parametara. Jedan od najvažnijih resursa svakog prevoditelja uz znanje, iskustvo i tehničku osuvremenjenost jest vrijeme. Rok za obradu prijevoda mora biti odgovarajući te predstavlja imperativ za realizaciju usluge odgovarajuće kvalitete. U novije vrijeme usluga prijevoda podređena je zadanostima tržišne ekonomije i potrebama ubrzanog poslovanja. Kod naručitelja prijevoda permanentno se javlja tendencija skraćivanja rokova, dok se zakonitosti struke, prevoditeljske norme i drugi preduvjeti za realizaciju kvalitetne usluge, pod pritiskom tržišta koje uvjetuje hitnost, učestalo zanemaruju.

Baveći se dugi niz godina prevođenjem, u poslovnoj komunikaciji s kolegama često sam čula izraze poput „nemam dovoljno vremena“ ili „da barem imam još vremena“ ili „nedostaje mi još malo vremena“. Počela me intrigirati činjenica da ma kako kvalificirani i iskusni bili, pomanjkanje vremena na svakodnevnoj razini obavljanja prevoditeljskog posla izaziva kontinuirani stres. Senzibilizirana za to pitanje osmislila sam istraživanje kojemu je cilj analizirati i potvrditi korelaciju između prekratkih rokova i pojavnosti stresa te definirati moguću posljedičnu izloženost psihosomatskim i fizičkim bolestima.

Osnovna istraživačka pitanja koja su razmatrana temelje se na dvjema hipotezama: postoji povezanost između zadanih nedovoljno dugih rokova za izvršavanje prijevoda i izloženosti negativnom stresu i postoji povezanost između količine vremena koja je prevoditeljima na raspolaganju za obavljanje prijevoda i emocionalne, psihičke i tjelesne stabilnosti te zdravstvenog stanja prevoditelja (usp. [6] Rodeš, Petar, Budimir Šoško, 2016, 264).

Vrijeme u ovom istraživanju predstavlja rok potreban za obavljanje usluge, dok se općenito u poslovnom svijetu rok može definirati kao obavljanje određenog posla u odnosu na protok vremena u kojem se taj posao treba obaviti. U gotovo nemogućim uvjetima vezanim uz rokove na tržištu rada prevoditelj je često izložen zahtjevu preuzimanja većeg opsega posla od onoga što je prema postojećim standardima moguće napraviti. Kao posljedica toga prevoditelj je svom poslu posvećen 24 sata na dan i gubi jasnu granicu gdje posao počinje, a gdje završava. Radni dan prevoditelja traje stalno, a poželjno bi bilo da može trajati i 48 sati. Kontinuirana radna aktivnost prevoditelja mogla bi se opisati kao „non-stop angažman“, odnosno kao kontinuirani kognitivni napor u nastojanju ispunjavanja

pretjeranih zahtjeva koji se pred prevoditelja postavljaju. „... istodobno je povećana i razina stresa zbog toga što ljudi preuzimaju više posla nego su sposobni obaviti. ... većina je time do neke mjere frustrirana jer ne zna kako poboljšati tu situaciju. ... Posao više nema jasne granice [1].

Istraživanje primarno razmatra faktor vremena kao izvor stresa. Postoje brojne definicije stresa, od engl. stress – napor, pritisak, nejednoznačni naziv kojim se jednom označavaju različiti okolni agensi koji djeluju na strukturu ili funkciju organizma, drugi put reakcije živog bića na te podražaje, a katkada samo posljedice ili učinci štetnih podražaja [4]. Stres se definira kao nespecifičan odgovor organizma na zahtjeve koji nadilaze njegove mogućnosti.

Stanje stresa izazvano je potrebom da se odgovori na prepreku, promjenu ili neki podražaj iz čovjekove okoline. [3] U Zakonu o zaštiti na radu, u članku 3. Pojašnjenje pojmova, opasnosti i stres definiraju se kao: pod točkom 9) Opasnosti su svi uvjeti na radu i u vezi s radom, koji mogu ugroziti sigurnost i zdravlje radnika; pod točkom 27) Stres na radu su zdravstvene i psihičke promjene koje su posljedica akumulirajućeg utjecaja stresora na radu kroz dulje vrijeme, a očituju se kao fiziološke, emocionalne i kognitivne reakcije te promjene ponašanja radnika. [5] Zanimljivu definiciju stresa daje Richard Lazarus koji ga definira kao stanje u kojem pojedinac ne može ispuniti prekomjerne zahtjeve koje okolina na njega postavlja [3]. Obično se stres uvijek javlja u interakciji određene osobe i određene situacije. U ovom slučaju konkretno je proučavan odnos izvora i posljedice stresa na relaciji prevoditelj – prekratak rok, odnosno podložnost pružanja usluga prijevoda vremenu kao stresoru.

95. BROJ - STUDENI 2016.

Jasna Rodeš

15

Stresor je svaki vanjski ili unutarnji podražaj koji od organizma traži udovoljavanje određenim zahtjevima, rješavanje problema i pojačanu aktivnost ili jednostavno neki novi oblik prilagodbe 3]. Klasifikacija stresora na radnom mjestu vrši se ovisno o različitim parametrima, kao što su vanjski i unutarnji, pozitivni i negativni, slabi i jaki, akutni i trajni izvori i slično. Vrijeme kao stresor u prevoditeljskoj praksi javlja se manje kao akutni problem, a više kao kronično prisutan faktor i prerasta u rutinski izvor stresa u svakodnevnoj prevoditeljskoj praksi. Iako kao takav nije jasno prepoznatljiv i čini se naizgled minornog karaktera, gledajući dugoročno, vrijeme kao izvor stresa poprima jak kumulativni efekt i dugoročno može uzrokovati znatnije psihičke, fizičke i socijalne posljedice za pružatelja usluge. Specifično kod prevoditeljskog posla treba istaknuti činjenicu da poseban faktor rizika za zdravlje predstavlja i prekomjerno umno opterećenje koje je potrebno držati u granicama propisanih normi. Zbog prekratkih rokova u prevoditelja se najčešće te norme prekoračuju, te nastaju akutna fizička, umna i osjetilna opterećenja.

Anketno istraživanje provedeno upitnikom za prevoditelje sadrži ukupno šest općih i 15 tematskih pitanja. Opća pitanja odnose se na spol, dob, profil djelatnosti, veličinu tvrtke, poziciju (rukovoditelj/zaposlenik) i tehničku podršku za rad (IT i tehnička oprema), dok su tematska istraživačka pitanja obuhvatila sljedeće podgrupe pitanja: pitanja o vremenu kao važnom faktoru za kvalitetno izvršavanje usluge pitanje o vremenu kao potencijalnom uzroku lakših i/ ili težih bolesti pitanje o mogućnosti samopomoći zaposlenika/organizacije kroz bolju organizaciju rada pitanje o strojnom prevođenju kao mogućem suportivnom faktoru pitanje o potrebi edukacije o načinima suzbijanja stresa na radnom mjestu pitanje o mogućim drugim uzrocima stresa na radnom mjestu prevoditelja.

Ispitanici su na postavljena pitanja odgovarali odabirom jednog mogućeg odgovora, a na dva otvorena pitanja upisivanjem vlastitih odgovora. Uz kratku informaciju o istraživanju upitnik je na ciljanu skupinu prevoditelja poslan mailing listom triju udruženja u Hrvatskoj – Društva hrvatskih književnih prevodilaca, Zajednice za prevoditeljstvo pri Hrvatskoj gospodarskoj komori i Društva sudskih tumača i prevoditelja Zagreb (usp. [6] 268-269).

Anketni upitnik u prvoj fazi istraživanja dosad su ispunila ukupno 142 prevoditelja različitih prevoditeljskih grana, od kojih 88,7 % prevoditeljica i 11,3 % prevoditelja u dobi od 20 do 69 godina. Kod ispitanika se radilo o 54,9 % samostalnih (freelance) prevoditelja, 14,8 % prevoditelja zaposlenih u tvrtkama, 23,2 % povremenih (honorarnih) prevoditelja i 7 % prevoditelja koji rade u institucijama. Prikupljeni usporedni rezultati analizirani su statistički s obzirom na različite parametre.

16

Upitnik sadrži pitanja kao što su npr.: „Jeste li u obavljanju posla izloženi rokovima? Je li vam vrijeme koje obično imate na raspolaganju za obradu određenog naloga za prijevod dovoljno? Smatrate li da je vrijeme faktor koji utječe na kvalitetu vaše usluge? Smatrate li da ste zbog nedostatka vremena za kvalitetno obavljanje posla izloženi prekomjernom stresu? Smatrate li da biste boljom organizacijom posla mogli poštovati zadane rokove s manje stresa? Smatrate li da vam je zbog stresa izazvanog prekratkim rokovima potreban češći odmor tijekom radne godine? Smatrate li da stres izazvan prekratkim rokovima može biti potencijalni uzročnik

težih profesionalnih bolesti u vašoj struci? i sl. U nastavku kao primjer slijedi nekoliko grafičkih prikaza s odgovorima.

Izvor: autor temeljem upitnika (usp. [6] 270-271) Analiza upitnika pokazala je da je većina ispitanika u poslu izložena rokovima. Stotinu i četiri ispitanika smatraju da je vrijeme važan faktor koji utječe na kvalitetu usluge.

Vrijeme za obradu svakog pojedinog naloga ispitanicima je samo djelomično dovoljno u 65,5 % slučajeva. Ispitanici u većem postotku (69,7 %) smatraju da naručitelji prijevoda mogu osigurati duže rokove za pružanje usluga. Čak 95,8 % ispitanika smatra da su zbog nedostatka vremena za kvalitetno obavljanje posla izloženi prekomjernom stresu, a njih samo 33,8 % da bi uz bolju organizaciju posla zadane rokove mogli poštivati s manje stresa. 50,7 % ispitanika smatra da stres izazvan prekratkim rokovima može biti djelomično potencijalni uzročnik lakših profesionalnih bolesti, dok čak 80,3 % ispitanika smatra da vremenski stres može izazvati teže bolesti (52,1 % odgovorilo je „da, djelomično“ i 28,2 % „da, u potpunosti“). Većina ispitanika (88,7 %) smatra da je vremenski stres djelomičan uzrok njihove potrebe za češćim odmorom tijekom radne godine. Promjeni radnog mjesta zbog izloženosti stresu tendira djelomično čak 64,8 % ispitanika, potpuno 7,7 %, dok 27,5 % ne naginje promjeni radnog mjesta. 66,9 % ispitanika smatra da vrijeme nije jedini uzrok stresa na radnom mjestu prevoditelja, 26,1 % smatra to djelomično, dok 7 % ispitanika smatra da je vrijeme jedini faktor stresa na radnom mjestu prevoditelja.

GLASILO HRVATSKOG DRUŠTVA ZNANSTVENIH I TEHNIČKIH PREVODITELJA

Na otvoreno pitanje: Možete li nabrojiti druge moguće uzroke stresa na radnom mjestu prevoditelja? – ispitanici su dali neke od sljedećih odgovora: stres izaziva i nemogućnost objašnjenja klijentima o izvršenju posla u određenom roku, zapravo, nemogućem roku; (...) stres izaziva i gotovo sveopća uvjerenost u društvu kako smo mi, prevoditelji, nepotrebni i kako to može raditi svatko, a ipak žele vaše usluge, naravno, za nemoguće mali novac; stres zbog nemogućnosti stizanja rokova; stres kao posljedica žurbe; znatno kašnjenje u plaćanju, nemogućnost pregovaranja o cijeni i roku; stres u komunikaciji s naručiteljima koji pretendiraju prijevod (pogotovo s ovjerom SST) u prekratkom roku; stresna situacija je tumačenje noću kada se gubi san, a vrlo često dan prije i dan poslije radi se u uredu; stres može biti i susret s dramatičnim situacijama tijekom tumačenja, prevođenje teških obiteljskih tragedija; bolja organizacija posla; premalo vremena, nerazumijevanje naručitelja; nedovoljno vremena za razmišljanje o varijantama prijevoda; najveći stres leži u činjenici da je moguće postići više vremena, ali da zbog lošeg planiranja naručitelja to vrijeme rezultira prekratkim (usp. [6] 273).

Navedeni konkretni odgovori i statistička analiza dobivenih rezultata potvrđuju da su ispitanici u obavljanju prevoditeljskih poslova izloženi negativnom stresu zbog prekratkih rokova i prevelikih radnih opterećenja. Preliminarna analiza prikupljenih anketnih upitnika potvrdila je vrijeme kao bitan faktor koji utječe na pružanje kvalitetne usluge i sveobuhvatno učinkovito poslovanje prevoditelja. Pri tomu je potrebno senzibilizirati upravo interakciju na razini vrijeme – produktivnost – stres – utjecaj na zdravlje prevoditelja. U tom se smislu može govoriti o rokovima kao prikrivenim stresorima koji dugoročno mogu negativno utjecati na psihičko i fizičko zdravlje i socijalno okruženje prevoditelja. Moguće rješenje može se nazrijeti u organizaciji odgovarajuće vrste

edukacije i senzibiliziranju i prevoditelja i naručitelja te šire javnosti za specifičnosti i kompleksne uvjete rada prevoditeljske profesije. Iako se o pojavnosti stresa i manifestacijama stresnih posljedica posljednjih godina intenzivnije raspravlja i u okvirima domaćeg i međunarodnog poslovanja, ovo istraživanje posebno potvrđuje potrebu temeljitog i kontinuiranog razmatranja ovog fenomena upravo na području prevoditeljske djelatnosti.

Zahvaljujem svim udruženjima i kolegama koji su odgovorima na anketni upitnik pridonijeli ovom istraživanju.

Istraživanje o vremenu kao faktoru stresa u prevoditeljskoj struci još je u tijeku, a planira se njegova provedba i na obrascu inozemnih prevoditelja, stoga ovaj članak predstavlja samo preliminarni osvrt na dosad prikupljene informacije. Detaljna sveobuhvatna analiza provedenog istraživanja bit će predmet zasebnog znanstvenoistraživačkog rada nakon konačnog završetka istraživanja.

Literatura za potrebe ovog članka: [1] Allen, D. 2008. Organiziranje posla – Produktivnost bez stresa. Profil International. Zagreb.

[2] Lazarus, R.S.; Folkman, S. 2004. Stres, procjena i suočavanje. Naklada Slap. Jastrebarsko.

[3] Miljković, D.; Rijavec, M. 2007. Organizacijska psihologija. IEP/D2. 193-211.

[4] Petz, B. 2005. Psihologijski rječnik, Naklada Slap.

Jastrebarsko. 470-471.

[5] Zakon o zaštiti na radu. NN br. 71/14, 118/14, 154/14.

[6] Rodeš, J., Petar, S., Budimir Šoško, G.: Vremenski rokovi kao specifičan uzrok stresa u uslužnim djelatnostima“, Management and Safety M&S, Josip Taradi (ur.), Vrnjačka Banja, The European Society of Safety Engineers, 2016. 264-277

95. BROJ - STUDENI 2016.

17

Definicija standarda zanimanja prevoditelj Hrvatski kvalifikacijski okvir i naše zanimanje

Marijan Tokić

18

Hrvatsko društvo znanstvenih i tehničkih prevoditelja, na poziv Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, od Božića prošle godine do kraja ožujka sudjelovalo je u projektu koji se provodi na preporuku i uz djelomično financiranje Europske unije „Usklađivanje studijskih programa iz područja društvenih i humanističkih znanosti s potrebama tržišta rada“, konkretno u radnoj skupini za izradu prijedloga standarda zanimanja prevoditelj. Ta je suradnja obuhvaćala jezične katedre, tj. njihove predstavnike (voditeljice: dr. sc. Maja Anđel / germanistika i dr. sc.

Lidija Orešković Dvorski / romanistika te dr. sc. Snježana Veselica Majhut / anglistika, dr. sc. Goranka Antunović / anglistika, dr. sc. Evaine Le Calvé Ivičević / romanistika) i vanjske suradnike, tj. predstavnike društava, agencija, tvrtki odnosno prevoditeljskih grupacija (Marijan Tokić / HDZTP, Irena Gizdavčić Plohl / DSTIP, Vanda Mikšić / DHKP, Bojana Zeljko Lipovšćak / A/V prevoditelji s TV-a, dr. sc. Nina Tuđman Vuković / Kaufland…), a velikim dijelom oslanjala se na opširnu anketu koju je provela jedna istraživačka agencija među korisnicima komercijalnih prijevoda glede njihovih predodžbi o njihovim prijevodnim potrebama, željama i percepciji. Svi sudionici morali su proći osmosatni tečaj o tome kako obraditi podatke iz ankete i sastaviti materijal na temelju kojega su tijekom pet šestosatnih seansi iskristalizirali ključne poslove i ključne kompetencije prevoditelja, dakle definirali što je to specifično što prevoditelj radi i koja su to specifična znanja koja mora imati da bi mogao raditi.

Svrha je definirati standard zanimanja u sklopu nacionalne klasifikacije po novoj, ujednačenoj europskoj metodologiji, da bi na prostoru EU-a zanimanje prevoditelja značilo isto odnosno imalo isti sadržaj i status u Švedskoj i Francuskoj kao i u Bugarskoj

i na Malti. Ovaj naš prijedlog doći će pred Sektorsko vijeće XXV za Filologiju (tim dijelom posla uspostave sektorskih vijeća za pregled i odobravanje prijedloga standarda zanimanja bavi se MZOS: http://public.mzos.hr/Default. aspx?art=14311&sec=1933).

Kad standard zanimanja po zajedničkoj europskoj metodologiji jednom bude prihvaćen, fakulteti će pristupiti izradi usklađenih studijskih programa za prevoditelje.

Inače, na podnošenje prijedloga za standard zanimanja pozvani su svi zainteresirani. Ova radna skupina FF-a, dakle, samo je jedan takav interesent, zapravo bilo tko može popuniti obrazac prijedloga. No kako se prijedlog mora temeljiti na konkretnim istraživanjima, javnim dokumentima i politikama i koječemu, sumnjam da će se još tko prihvatiti toga iscrpljujućeg posla. U svakom slučaju, mi smo unutar naše radne skupine definirali ključne poslove i kompetencije pismenih i usmenih prevoditelja kao dva distinktna zanimanja (svođenjem mnoštva parametara na najmanji zajednički nazivnik nikako nismo uspjeli prevladati tu podjelu, premda ima prevoditelja na koje se odnose oba standarda, npr. sudski tumači). U iscrpljujućim debatama predstavnici književnih prevoditelja inzistirali su na posebnosti „umjetničkog elementa“ u književnom prevođenju (zbog poreznog tretmana), dok su kolege iz društva konferencijskih prevoditelja zahtijevali da se konferencijsko izdvoji iz usmenog prevođenja zbog nekih tehničkih konsideracija (npr. sudjelovanje u natječajima vezano uz pitanje formalne registracije, tj. ne možeš na natječaj ako ti ne piše konferencijski prevoditelj, a smjet će ti pisati samo ono što stoji u standardu zanimanja…). U svakom slučaju, negdje smo morali prerezati, pa je njima savjetovano da iskoriste naš materijal i sve dosadašnje radnje te samostalno dovrše svoju definiciju i dostave vlastiti prijedlog standarda zanimanja konferencijski prevoditelj ili pak književni prevoditelj.

Obavljen je velik posao. Povjerenstvo je, dakle, definiralo prijedlog, a o njemu će se još raspravljati na sektorskim vijećima pod okriljem MZOS-a, pa su u stvarnosti još moguće intervencije i korekcije. Na javni poziv Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta za prijavu kandidata za članstvo u sektorskom vijeću Hrvatsko društvo znanstvenih i tehničkih prevoditelja prijavilo je kolegicu Dubravku Mitraković koja će sudjelovati u daljnjem radu na usvajanju predloženog standarda. Sa zadovoljstvom možemo primijetiti da smo nešto poduzeli i pomogli kad je to bilo potrebno i kad se za to pokazala prilika, na dobrobit društvene percepcije i statusa prevoditelja.

Cijeli obrazac Hrvatskog kvalifikacijskog okvira, Zahtjev za upis u standard zanimanja, nalazi se na našim mrežnim stranicama.

GLASILO HRVATSKOG DRUŠTVA ZNANSTVENIH I TEHNIČKIH PREVODITELJA

Moje prevoditeljsko iskustvo u Hrvatskoj Sažetak predavanja na Skuštini HDZTP-a 2015. godine. Članak predstavlja sažetak s predavanja autora na Skupštini Hrvatskog društva znanstvenih i tehničkih prevoditelja Zagreb, 28. studenoga 2015.

Ovaj članak opisuje osobno iskustvo, iskustvo prevoditelja – stranca u Hrvatskoj. Moja priča počinje prije malo više od 40 godina u gradiću Modra na jugozapadu Slovačke, udaljenom oko trideset kilometara od glavnoga grada Bratislave. Taj moj rodni grad broji danas oko deset tisuća stanovnika i u mojoj je zemlji poznat po proizvodnji vina, tradicionalne plave keramike i Ljudevitu Štúru, autoru kodifikacije slovačkoga književnog jezika koji je u njemu živio do svoje smrti 1856. godine, a pokopan je na mjesnom groblju. Osnovnu i srednju školu pohađao sam u Modri, a moje djetinjstvo i mladost mogli bi se karakterizirati, usprkos ograničenjima koja su dolazila u paketu s komunističkim režimom, vrlo zanimljivima. Kao djetetu pretkompjutorskog doba, riječi su mi od početka bile bliže od tehnike. Vjerojatno su na to bitno utjecali i djed i baka s očeve strane – poznati slovački glumac i pijanistica – kod kojih sam kao dijete proveo podosta vremena, slušao svoje prve gramofonske ploče i pročitao prve knjige, od kojih mi najomiljenija bila Bogovi i junaci antičkih mitova, poznatoga slovačkoga klasika Vojtecha Zamarovskoga, prevedena i na hrvatski. Kao temeljne točke svojega djetinjstva i odrastanja naveo bih prirodu, književnost, šah i skijanje – naravno u slovačkim Tatrama. Komunizam sovjetskoga tipa u svojem ortodoksnom obliku, koji je u Čehoslovačkoj pao tek 1989. godine, stigao je mojoj generaciji stvoriti osnovne životne vrijednosti. Sve je u državi bilo državno, pripadalo je jednako svima kao i nikome, privatno vlasništvo bilo je nedopustivo, a sve što je dolazilo sa Zapada, uključujući kulturu, bilo je imperijalističko „zlo“. Jezična je situacija u Čehoslovačkoj Socijalističkoj Republici polazila s točke da su češki i slovački jezik ravnopravni, doduše, češki je ipak dominirao u tiskanim medijima, na televiziji, u politici i u kulturi općenito, tako da su se strane knjige i filmovi većinom prevodili na češki jezik. Iako nije bilo nikakve dvojbe, znalo se da se u češkom dijelu države kao službeni jezik koristi češki, a u slovačkom dijelu slovački, te su u školama djeca učila svaka svoj jezik i zajedničku književnost pisanu na češkom i slovačkom jeziku. Vjerojatno se zbog te određene dominacije u kulturi i medijima Slovaci i danas boje služe češkim jezikom nego vice versa. Zapravo, dugi niz godina pod utjecajem zajedničke čehoslovačke države i kulture, nas se (još neko vrijeme nakon što se ta zajednička država odlukom i dogovorom svojih čelnih političkih predstavnika 1993. g. napokon raspala) držalo u zabludi da su češki i slovački jezik toliko srodni da između njih ne postoji nikakva jezična barijera. Koliko je to

uvjerenje bilo neistinito pokazuje primjer današnje praške djece kojoj je slovački jezik „blizak“ gotovo jednako kao što im je blizak poljski ili hrvatski. Uz slovački i češki, u školi smo se upoznali samo još s obveznim ruskim jezikom koji se poučavao kao obvezatan od 5. razreda osnovne škole i u srednjoj školi, a nerijetko i na fakultetima. S druge strane, od današnjih svjetskih jezika najrasprostranjeniji je bio njemački kao jezik kojim je govorio dio ostbloka, dok je engleski bio preziran i smatran nepotrebnim, čak i politički sumnjivim jezikom. I kontakti s inozemstvom bili su vrlo rijetki, putovanja izvan države zahtijevala su stroge provjere i dozvole, tako da su se moja putovanja izvan Čehoslovačke ograničila na jedan jedini godišnji odmor u Rovinju 1982. godine, što se u usporedbi s mogućnostima koje imaju današnja djeca može smatrati smiješnim, no u kontekstu ove priče ima izvjesnu dozu simbolike.

Kako god bilo, početkom devedesetih slijedi brzi preokret, koji je na spomenutim prostorima poslije dobio naziv Baršunasta revolucija. Čehoslovačka se oslobodila bodljikave žice na svojoj granici, totalitarizam je zamijenila demokracija, a „bratski“ ruski jezični i politički utjecaj anglofoni globalizam. Za to doba turbulentnih društvenih mijena i otvaranja novih mogućnosti tipična je i moja odluka – pred kraj srednje škole odlazim iz odjednom za mene premale Modre i zadnji razred gimnazije provodim na Jezičnoj gimnaziji u gradu Banská Štiavnica u središnjoj Slovačkoj, u školi koja je uvijek bila na glasu kao najbolja priprema za studij u inozemstvu jer je u njoj maksimalno pojačana nastava na stranim jezicima. Smatrao sam da će mi deset sati njemačkoga jezika tjedno dobro doći kao priprema za sveučilišni studij. Banská Štiavnica grad je spomenik pod zaštitom UNESCO-a, nekoć je bila jedan od najnaprednijih i najbogatijih gradova u cijeloj Ugarskoj,

95. BROJ - STUDENI 2016.

Martin Machata

19

u kojem su u 19. stoljeću studirali i književnici europskoga formata: Andrej Sládkovič, Sándor Petőfi i Ján Kollár.

Nakon mature upisujem petogodišnji prevoditeljski studij njemačkoga i hrvatskoga jezika na Filozofskom fakultetu Sveučilišta J. A. Komenskoga u Bratislavi. Na razredbenom se ispitu traži tečan njemački, dok se hrvatski studira od razine A1, dakle od samoga početka. U toj me životnoj fazi više ljudi znalo pitati: njemački, OK, a šta će ti taj hrvatski?

Njemački mi je tada bio najprirodniji izbor, no on se studirao samo dvopredmetno, a od jezika koji su bili te godine u ponudi taj me najviše zanimao. U redu, onda, studirat ću jedan veliki svjetski i jedan manji, slavenski jezik, pa će valjda od te kombinacije ispasti nešto dobro i korisno. Usput, hrvatski se tada u Bratislavi otvarao kao potpuno nov smjer, nakon što se godinama studirao pod nazivom srpskohrvatski jezik. Upisujem ga kao diplomski prevoditeljski studij, smjer: njemački jezik i kultura te hrvatski jezik i kultura, i tijekom tih pet godina dajem ispite iz njemačke i hrvatske književnosti, translatologije, pismenog i usmenog prevođenja (konsekutivno, simultano), kao i iz osnovnih filoloških predmeta iz germanistike, kroatistike i slovakistike. Hrvatski mi postupno postaje izazov i ljubav, tim prije što se za njega može dobiti i stipendija, dok je to za njemački u to vrijeme teško ostvariva misija. I tako, ne odmah nego korak po korak, uz usavršavanje njemačkoga jezika i stjecanje osnova lingvističkog razmišljanja, taj mi mali slavenski jezik postaje sve razumljiviji i bliži, što je poduprto spoznajom o kulturnoj i povijesnoj sličnosti i bliskosti sudbine naših dvaju naroda. Tu negdje na pola puta do diplome dolazim jedno proljeće prvi put u Zagreb, na Sveučilište u Zagrebu, da bih na Filozofskom fakultetu mjesec dana slušao kolegije prema svojem izboru i upoznao se sa zemljom i ljudima čiji jezik studiram. Vrlo se dobro sjećam tog vremena u knjižnicama, na kroatističkoj nastavi, ali i nakon nje, lutanja Zagrebom, slušanja govora, izlazaka u kino, na koncerte i u klubove, studentskog života na Cvjetnom naselju. Sve vrijeme zapisujem nepoznate riječi, ne posve razumljive rečenice, razmišljajući o smislu i obliku hrvatskoga diskursa, standardnom jeziku i narječjima koje čujem prvi put, a za koje sam do tada samo učio da postoje. Nužno je reći da se nalazimo u srednjoj Europi u drugoj polovici 90-ih godina i da je internet tada još uvijek malo u upotrebi, tako da su informacije i njihovi izvori bili teže dostupni nego danas, no zato mi njihovo otkrivanje donosi tim veće veselje. Taj me studijski boravak dodatno motivira pa uskoro nakon povratka donosim sljedeću odluku, pisati diplomski rad na kroatistici, a ne na germanistici kao što sam prije planirao. Godine 2000. branim svoj završni diplomski rad pod nazivom Tin Ujević – interpretacije izabranih pjesama i analiza njihovih prijevoda na razne europske jezike. Dio tog rada predstavljaju i vlastiti prijevodi Ujevićevih najpoznatijih pjesama. Uz to, polažem i završni državni jezični ispit iz njemačkoga i hrvatskoga jezika.

Osim fakultetskog obrazovanja, koristim dostupne mogućnosti za proširivanje vidika, napredujem u engleskom, polažem tečajeve za turističkog vodiča, sudjelujem u Ljetnoj školi književnog prevođenja u Domu slovačkih književnika u Budmericama i na međunarodnim tribinama – kulturološkim raspravama u austrijskom Kitseeu, selu nedaleko od Bratislave. Glavni je grad Slovačke, i nakon temeljite 40-godišnje devastacije komunističkih vlasti, u to doba mladim

20

ljudima ipak zanimljivo mjesto, u kojem se više ne upotrebljava podjednako slovački, njemački i mađarski jezik kao što je to bilo uobičajeno još u prvoj polovici 20. stoljeća, no nalazeći se u trokutu s drugim dvjema bliskim srednjoeuropskim metropolama, Budimpeštom i Bečom, povezan s njima Dunavom, on se brzo oporavlja i razvija. Pred kraj studija, a i nakon njega, imam mogućnost u svojstvu turističkog vodiča upoznati bolje taj grad, a također kao turistički vodič sve češće boravim sa slovačkim turistima ljeti na hrvatskoj obali, prakticirajući jezike i rad s ljudima. Mogu reći da sam tako nakon Zagreba izbliza upoznao i Istru i Dalmaciju, što mi je donijelo neke nove poglede na hrvatsku stvarnost pa je moj interes postao još intenzivniji.

Pri završetku studija sazrijeva moja percepcija o sebi kao prevoditelju, iako na početku imam više hrabrosti nego pravog znanja. Zahvaljujući svojoj profesorici i istaknutoj prevoditeljici hrvatske književnosti na slovački jezik Alici Kulihovoj, dobivam i neke prve prilike isprobati stečeno znanje. To su ponajprije neki manji pismeni prijevodi, ali i prevođenje govora Nj. Eksc. veleposlanika RH u Slovačkoj Đure Deželića prilikom otkrivanja spomen-ploče u Sveučilišnoj knjižnici u Bratislavi.

Nakon studija slijedi vojni rok. Odlučujem se za civilnu vojnu službu kao prevoditelj u Istraživačkom institutu za vodoprivredu u Bratislavi, državnoj tvrtki s 250 zaposlenika. Taj oblik vojne službe traje nešto dulje nego klasičan vojni rok, no čini mi se da je to zapravo dobitak na vremenu i investicija u daljnje profesionalno napredovanje. Nakon što mi je završio vojni rok, dobivam stalni posao u tom Institutu. Tamo sam zaposlen do početka 2004. godine u Odjelu za odnose s javnošću. Moj su posao prijevodi stručnih i znanstvenih tekstova te poslovnih sastanaka s engleskoga i njemačkoga jezika. Uz to uspijevam i dalje biti u kontaktu s omiljenim hrvatskim jezikom – 2002. otvaram u Bratislavi prevoditeljski obrt i dobivam povremene zanimljive poslovne prilike koje su ujedno i vrijedna iskustva. Prevodim posjet delegacije Ministarstva obrane RH u Slovačkoj, susret delegacija ministarstava gospodarstva Hrvatske i Slovačke, konferenciju javnih bilježnika na skupu Hexagonale na Brijunima i slovačko-austrijski projekt regionalne suradnje PHARE. Godine 2004. slijedi velika odluka, dajem otkaz u Institutu, zatvaram svoj obrt u Slovačkoj, ženim se Hrvaticom s otoka Krka koju sam upoznao u Slovačkoj i selim se u Zagreb. Pokušaji da nađem posao u Hrvatskoj dok sam još bio zaposlen u Slovačkoj nisu bili uspješni, pa sam smatrao da je nužan taj hrabri korak i da će mi se na licu mjesta – u Hrvatskoj – pojaviti prilike za posao. No prvi su mjeseci nakon mojega preseljenja prilično teški glede posla. Iako još imam nekoliko poslovnih kontakata iz prethodnog razdoblja, to jednostavno nije dovoljno i novi kontakti stižu sporije nego što bih želio. Tek postupno, nakon strpljivoga slanja desetaka prijava na natječaje i odlazaka na razgovore, počinju se pojavljivati prve stvarne prilike. Nakon pola godine bez posla, na početku nove školske godine, dobivam honorarni posao učitelja njemačkoga jezika u dvjema jezičnim školama, a u isto vrijeme prihvaćam gotovo sve ponude za prijevode koji mi stignu iz agencija. To su najčešće pismeni prijevodi u kombinaciji slovački – hrvatski, katkad i u kombinacijama s engleskim, njemačkim i češkim. Većinom je riječ o prijevodima turističkih i tehničkih tekstova kojima, u početku katkad

GLASILO HRVATSKOG DRUŠTVA ZNANSTVENIH I TEHNIČKIH PREVODITELJA

s podosta napora i istraživanja dostupnih izvora, uspijevam ući „pod kožu“. Uvijek se trudim pristupiti prijevodu profesionalno, u skladu s teorijskim načelima naučenima na fakultetu, a postupno razvijam vlastito profesionalno prevoditeljsko znanje. U to se vrijeme uspijevam zaposliti i kao voditelj projekata u nekim manjim zagrebačkim prevoditeljskim agencijama. S današnje se pozicije prihodi od tih poslova ne čine zadovoljavajućima, no glavno mi je da radim u struci i da se kao prevoditelj usavršavam u poslu koji me zanima i ispunjava. Da raditi na taj način ima smisla potvrđuje i činjenica da s nekim od subjekata s kojima sam tada počeo surađivati uspješno surađujem i danas, nakon što je već prošlo dvanaest godina.

Uz ostvarivanje u prevoditeljskoj struci ujesen 2004. dobivam priliku držati nastavu iz Jezičnih vježbi kao vanjski suradnik, lektor na Katedri za slovački jezik i književnost Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Taj je posao iznimno zanimljiv, ali tri godine samo honorarni posao. U proljeće 2007. godine postajem stalni zaposlenik te ustanove kao lektor, a od 2012. viši lektor slovačkoga jezika. Predajem jezične, kulturološke i prijevodne predmete od prve godine preddiplomskoga do zadnje godine diplomskoga studija. Mentor sam i komentor nekoliko diplomskih radova. Od 2004. do danas napisao sam desetak znanstvenih i stručnih komparativnih radova prije svega s područja prevođenja, jezične politike, kulturologije i poučavanja slovačkoga i hrvatskoga jezika kao stranog jezika, a kao autor, suautor i lektor sudjelovao sam u projektima čiji su rezultati članci, rječnici, jezični priručnici i izdanja studentskih književnih prijevoda objavljeni u Hrvatskoj, Slovačkoj, Češkoj i Francuskoj.

Okušao sam se i u književnom prevođenju, zajedno sa suprugom kroatisticom preveo sam nekoliko kraćih proznih djela poznatih slovačkih autora. Ti su prijevodi objavljeni u književnim časopisima Quorum i Književna revija. Autor sam udžbenika za slovački jezik kao drugi i strani, a prevoditeljsko mi je iskustvo u mnogočemu pomoglo i pri pisanju vlastitoga udžbenika.

U međuvremenu se nastojim i dalje usavršavati i prilagođavati potrebama prevoditeljske struke i tržišta: dobivam hrvatsko državljanstvo, nostrificiram u Hrvatskoj svoju diplomu, čime mi je priznata titula magistra prevođenja, postajem stalni sudski tumač za slovački i njemački jezik, otvaram obrt za prevođenje, polazim tečaj Tradosa. Taj mi napredak omogućuje još uspješniju suradnju s raznim hrvatskim i slovačkim agencijama, institucijama i tvrtkama i proširenje broja stalnih klijenata koji su moj rad prepoznali kao koristan i s gledišta dugoročne suradnje. U posljednjih pet godina sudjelujem tako u nekoliko dugoročnih europrojekata u ministarstvima RH te usmeno prevodim za predstavnike državnog vrha RH i SR. U prevoditeljske projekte uključujem mlađe kolege i izvrsne bivše studente koje se također trudim preporučiti njihovim potencijalnim poslodavcima.

Posao prevoditelja danas nam nudi uistinu široke mogućnosti. Uz materijalne stimulanse u obliku glavnoga ili dodatnoga primanja daje nam rijetku priliku da budemo sretni zbog „prevoditeljske slobode“, fleksibilnosti i raznovrsnosti toga posla. Glavni smisao vidim u zadovoljstvu zbog osnovne ideje prevoditeljskog posla – omogućiti sporazumijevanje i glatku komunikaciju između govornika raznih jezika koja bez nas prevoditelja ne bi mogla funkcionirati. Iako su se uvjeti i standardi u prevoditeljskoj struci u posljednjih nekoliko tisuća godina bitno promijenili, taj smisao ostaje još uvijek isti, a mene osobno još uvijek ispunjava jednakom radošću nakon svakoga završenog prijevoda ili pronađenoga rješenja određenoga prevoditeljskog problema, ma koliko težak on bio. Jer, najveći je kapital nas prevoditelja u našoj glavi, našem iskustvu i sposobnostima da čitamo često i između redaka i prevodimo smisao riječi koji je više i od samih riječi. Zato sam uvjeren da će u našoj struci čovjek – prevoditelj, za razliku od nekih drugih profesija, biti još veoma dugo potreban i nezamjenjiv umjetnom strojnom inteligencijom.

95. BROJ - STUDENI 2016.

21

VIJESTI IZ PREVODITELJSTVA Postupci za izvlačenje terminologije u programu TermeX

Dubravka Mitraković

22

U prostorijama HGK-a, u organizaciji Društva sudskih tumača i prevoditelja (DSTiP, Zagreb) i Zajednice za prevoditeljstvo pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, 25. listopada 2016. predavanje Postupci za izvlačenje terminologije održao je dr. sc. Jan Šnajder s Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu.

Predavanje je pružilo opći pregled istraživanja na području obrade prirodnog (ljudskog) jezika (Natural Language processing – NLP), višerječnih izraza te njihove relevantnosti za terminologiju i prevođenje. Težište je bilo na najnovijim statističkim i semantičkim pristupima izvlačenju i identifikaciji višerječnih izraza te kako se oni najbolje mogu primijeniti u računalno potpomognutom prevođenju, s osvrtom na problematiku s kojom krajnji korisnici takvih alata moraju biti upoznati.

Predstavljen je TermeX, kao najsuvremeniji alat za izvlačenje terminologije, razvijen u TakeLabu Fakulteta elektrotehnike i računarstva u Zagrebu, uz najavu najnovije verzije na kojoj se radi u suradnji s prevoditeljskom zajednicom. Cilj je stvaranje proizvoda koji će zadovoljiti potrebe prevoditelja u njihovu svakodnevnom radu i pomoći im u izradi prijevoda visoke kvalitete u relativno kratkom vremenu.

Ukratko, TermeX je alat za automatsku kolokaciju, ekstrakciju i formuliranje jezičnih konstrukcija. Ekstrakcija se temelji na četrnaest različitih kriterija asocijacije primjenjivih na višerječne izraze do dužine četverograma.

Lematizacija i POS filtriranje omogućuju kvalitetnije prevođenje morfološki složenih jezičnih konstrukcija.

Glavna obilježja TermeXa su: – ekstrakcija i kolokacija iz UTF-8 formatiranih tekstova – utvrđivanje liste mogućih kolokacija primjenom jednog od 14 kriterija asocijacije – obrada izraza do dužine četverograma – ručni odabir optimalne varijante prijevoda za terminološki leksikon – prikaz konkordancija za odabranu optimalnu varijantu prijevoda – eksportiranje liste kolokacija – obrada većeg broja dokumenata – podrška za operativne sustave Windows i Linux.

TermeX bi stoga trebao omogućiti brzu i kvalitetnu obradu velike količine tekstova.

Rad na Termexu još je u tijeku. TermeX bi trebao postati snažan, fleksibilan i inteligentan alat u rukama prevoditelja i znalaca, a sve u svrhu ubrzanja postupka prevođenja i poboljšanja kvalitete pismenih prijevoda.

Za sada se radi samo na verziji HR – ENG. Organizatori su najavili održavanje radionica o primjeni TermeXa prije završetka rada na tom korisnički orijentiranom programu.

Prema riječima predavača, kada bude spreman za primjenu u praksi, TermeX bi trebao biti dostupan preko preglednika ili uz neku malu naknadu za korisnike.

Umjetnu inteligenciju nesumnjivo treba koristiti i u svrhu automatske obrade teksta. Ipak, umjetna inteligencija, unatoč brzom razvoju, neće riješiti sve probleme stručnog prevođenja.

Izrada TermeXa odvija se uz zajedničku potporu Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske i Vlade Flandrije u okviru programa dodjele sredstava 036-1300646-1986 i KRO / 009/06 (CADIAL).

GLASILO HRVATSKOG DRUŠTVA ZNANSTVENIH I TEHNIČKIH PREVODITELJA

HDZTP u gostima u Slovačkoj 3. MEĐUNARODNA KONFERENCIJA U BRATISLAVI „Prevođenje sa slabo rasprostranjenih jezika i na slabo rasprostranjene jezike“ Konferencija koju su organizirali Slovačko društvo prevoditelja stručne literature i Slovačko društvo prevoditelja umjetničke literature, a održala se 27. i 28. studenoga 2015. u konferencijskim prostorima hotela Austria Trend u Bratislavi, bila je nastavak prethodnih konferencija održanih u Bratislavi 2001. i 2006. godine.

U radu konferencije sudjelovali su gosti iz Slovačke, Češke, Italije, Finske, Austrije, Njemačke i Hrvatske, neki u svojstvu izlagača, a ostali kao uzvanici koji su pratili izlaganja i nakon njih aktivno sudjelovali u diskusijama te na kraju konferencije i u panel-diskusiji i na okruglom stolu.

Na konferenciji su također bili predstavnici institucija koji na razne načine u Slovačkoj podupiru prevođenje sa slabo rasprostranjenih jezika i na slabo rasprostranjene jezike: Ministarstva kulture Republike Slovačke, Sveučilišta Comenius u Bratislavi, Europske komisije – Glavne direkcije za prevođenje, Literarnog fonda i Literarnog centra. Ugledna gošća bila je predsjednica FIT-a Europe, Međunarodne federacije prevoditelja FIT-a, gospođa Natascha Dalügge-Momme.

Nakon pozdravnog govora predsjednice Slovačkog društva prevoditelja stručne literature mag. Ľubice Medvecke i predsjednice Slovačkog društva prevoditelja umjetničke literature mag. Oľge Ruppeldtove započeo je rad konferencije, i to nizom izlaganja o temama usmjerenim na analizu sadašnje komunikacijske situacije s naglaskom na nužnost očuvanja komunikacije na tzv. malim jezicima, kao i na očuvanje kulturne baštine

društvenih zajednica koje govore slabo rasprostranjenim jezicima. Navest ću samo nekoliko najzanimljivijih predavanja: „Višejezičnost i prevođenje u kontekstu EU-a“, „Pravna komunikacija u kombinacijama slabo rasprostranjenih jezika“, „Položaj češkog i nizozemskog kao slabo rasprostranjenih (službenih) jezika u kontekstu EU-a“, „Limiti i problemi kod prevođenja ‘malog’ jezika“, „Nekoliko napomena na margo malih i velikih jezika“, „Potencijal i zamke stvaranja terminologije u uvjetima Europske komisije u pogledu slovačkog jezika“, „Terminološki problemi: Unificiranje vs. stvaranje termina u procesu prevođenja“ ili „Engleski kao lingua franca i njegov utjecaj na slovački jezik i kulturu“.

Na konferenciji je bilo riječi i o pitanjima u svezi s tržištem rada, zaposlenošću i radnim prilikama prevoditelja koji prevode sa slabo rasprostranjenih jezika i na slabo rasprostranjene jezike.

U raspravu su se uključili i predstavnici sveučilišta, prevoditeljskih agencija, jedne izdavačke kuće i slovačkih prevoditeljskih društava. Konstatirali su da, unatoč nepovoljnim momentima, primjerice zbog čestih promjena zakonodavstva i malog tržišta, sudionici koji djeluju na tržištu prevoditeljskih usluga ipak gaje optimizam jer ponuda kvalitetnih prevoditelja s tzv. malih jezika i na njih nailazi na potražnju tržišta, pri čemu su u prednosti oni prevoditelji koji prevode i ‘mali’ i ‘veliki’ jezik.

Potražnju izravno određuje i prati ponajprije razina međusobnih kulturnih i ekonomskih odnosa pojedinih zemalja. Zanimljiva je i spoznaja jedne iskusne sudske tumačice da stranke u sudskom sporu vezanom za pitanje osjetljive osobne prirode preferiraju materinski jezik, čak i onda kada dobro vladaju nekim od ‘velikih’ jezika.

Svečana večera, održana u petak 27. studenoga, bila je posvećena 25. obljetnici osnutka Slovačkog društva

95. BROJ - STUDENI 2016.

Miroslava Špalj

23

prevoditelja stručne literature i Slovačkog društva prevoditelja umjetničke literature.

Dvjestota obljetnica rođenja Ľudovíta Štúra, jezikoslovca i političara zaslužnog za kodifikaciju slovačkog književnog jezika, bila je prigoda za predstavljanje Republike Slovačke kao zemlje koja će predsjedati Vijećem Europe u drugoj polovini 2016. godine.

Prevoditeljima je konferencija bila prava prilika za uspostavu osobnih kontakata. Također, organizatori konferencije nisu krili svoje zadovoljstvo što se autorica ovog članka u zadnji čas uspjela odazvati njihovu pozivu te ishoditi dva slobodna dana i na vrijeme organizirati put iz Zagreba do

Bratislave, s obzirom na to da sam predstavljala partnersko prevoditeljsko društvo u Hrvatskoj s kojim organizatori žele uspostaviti suradnju. Kako su istaknuli, naše zemlje spaja osoba Bohuslava Šuleka koji je, kao predstavnik generacije Ľudovíta Štúra i rodom iz Slovačke, u 19. stoljeću postavio temelje hrvatske lingvistike i leksikografije.

Tijek i rad konferencije bili su prožeti nizom korisnih informacija i zapažanja te se odvijali u srdačnom i prijateljskom ozračju u interakciji sa zanimljivim i ugodnim ljudima, kolegama, što nam je svima omogućilo bogatu razmjenu iskustava i stjecanje novih saznanja. Potaknuti temama izlaganja, sudionici konferencije nastavljali su živu diskusiju i razmjenu mišljenja i tijekom stanke za okrepu, i to jednakom zanesenošću kao i nakon predavanja. Kako je program konferencije bio ispunjen do zadnje predviđene minute te stoga nije ostalo dovoljno vremena za iscrpno očitovanje i još dublji osvrt na sve teme i ovdje iznesena mišljenja, organizatori i sudionici smatraju ove teme tek otvorenima, vjerujući da će poslužiti kao dobar početak za daljnja događanja.

Na kraju i ovim putem još jednom želim zahvaliti našem Društvu koje mi je omogućilo sudjelovanje u radu ove konferencije tijekom koje sam provela dva nezaboravna i ispunjena dana i u Zagreb se vratila puna dojmova i bogatija za nova poznanstva.

Uvid u službeni materijal s Konferencije omogućen je svim članovima HDZTP-a u prostorijama Društva.

Urnebesni prijevodi - izložba Škampi on the way home - izložba prevoditeljskih bisera Naša članica, gospođa Belamarić, skrenula nam je pozornost na činjenicu da jedna zagrebačka škola stranih jezika skuplja primjere urnebesnih prijevoda i sada ih je odlučila izložiti. Pogrešni prijevodi, šaljivi prijevodi, nezgrapni prijevodi nisu hrvatski specijalitet, ima ih svagdje u svijetu. Najpoznatiji među njima nedvojbeno su prijevodi kineskih znakova i obavijesti koji su u međuvremenu stekli kultni status u samoj Kini i koji se u međuvremenu nalaze pod svojevrsnom zaštitom vlasti jer su prepoznati kao dodatna atrakcija za turiste. Izložba se može pogledati na adresi Hermanova 1c. Među primjerima ima i onih koje smo i mi objavili u našem glasilu – što znači da smo napravili pravi izbor.

24

GLASILO HRVATSKOG DRUŠTVA ZNANSTVENIH I TEHNIČKIH PREVODITELJA

HDZTP među studentima prevoditeljstva Na poziv profesorice dr. Snježane Majhut Veselica, predsjednik našeg Društva Marijan Tokić predstavio je 24. svibnja 2016. Hrvatsko društvo znanstvenih i tehničkih prevoditelja i konkretno rad profesionalnog prevoditelja studentima prevoditeljstva na Odsjeku za anglistiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Nakon formalnog dijela i upoznavanja s osnovnim podacima o HDZTP-u u razgovoru su se iskristalizirala dva temeljna pitanja: može li se od prevoditeljstva živjeti i što Društvo konkretno može ponuditi mladim kolegama koji se pripremaju za poziv prevoditelja?

Jasan odgovor na prvo pitanje je: da, od prevoditeljstva se može živjeti. Bolje ili gore, lakše ili teže, ovisi o stupnju minimalizacije rizika na slobodnom tržištu. Najveći broj aktivnih prevoditelja u Hrvatskoj stalno je zaposlen u ustanovama ili poduzećima te se prevoditeljstvom kontinuirano bavi honorarno. To je jedan način za minimalizaciju egzistencijalnog rizika. Drugi pak imaju svoje obrte, najčešće oslonjene na jednog ili više velikih klijenata čiju sudbinu na tržištu dijele. Jedan dio prevoditelja su slobodnjaci koji s više ili manje uspjeha laviraju od klijenta do klijenta, od naručitelja do naručitelja, i u pravilu su najizloženiji egzistencijalnom riziku. Postoje i oni koji imaju vlastite tvrtke te zapošljavaju druge prevoditelje kao neposredne izvršitelje – njihovi poslovni rizici su potpuni, ali i izgledi za uspjeh najveći. Ubuduće se može očekivati nastanak i sve veća konkurencija upravo takvih prevoditeljskih tvrtki, uz posljedično grupiranje, pregrupiranje, nestanak s tržišta ili pak jačanje na tržištu. To otvara nove mogućnosti i mladima koji se odnedavna u nas obrazuju za zanimanje prevoditelja jer će konkurencija na tržištu prevoditeljskih usluga svakako dovesti i do diferencijacije i veće potražnje za najkvalitetnijim prevoditeljima.

Ono što naše Društvo trenutačno može ponuditi budućim kolegama je društveno predstavljanje i određena zaštita na tržištu, npr. otpor korporativnom pritisku na rušenje cijene rada pozivom na utemeljene preporuke Društva u svezi s cijenama usluga i uvjetima rada. U slučaju osamostaljenja mogu dobiti statistički registarski broj za otvaranje poslovnog žiroračuna. Također, mogu dobiti referenciju za podnošenje inozemnim naručiteljima prijevoda koji to zahtijevaju.

Društvu se ubuduće potencijalno otvara velik prostor djelovanja na područjima vezanima uz prevoditeljstvo koja se, prema riječima studenata na Fakultetu, slabo ili nikako ne poučavaju, npr. tečajevi iz korištenja tehnologija poput TRADOS-a, tečajevi o poslovnoj komunikaciji, ugovaranju i preuzimanju prevoditeljskih poslova, prevoditeljskoj etici, pomaganje u slanju na međunarodne konferencije i skupove i uspostavi prijeko potrebnih kontakata unutar i izvan prevoditeljske zajednice. U tom duhu predsjednik Društva pozvao je mlade kolegice i kolege na jesenski skup Društva s predavanjem u sklopu godišnje skupštine, za koji će im pravodobno dostaviti pozivnicu.

95. BROJ - STUDENI 2016.

Marijan Tokić

25

Višejezičnost – jedan od temelja poslovne uspješnosti Povodom 95. obljetnice Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (EFZG) Katedra za poslovne strane jezike organizirala je 30. studenoga 2015. okrugli stol o temi „Jezici u međunarodnom poslovanju“.

Skup su otvorili prodekan Ekonomskog fakulteta izv. prof. dr. sc. Mislav Omazić i pročelnica Katedre za poslovne strane jezike dr. sc. Višnja Kabalin Borenić, a sudjelovali su predstavnici institucija u visokom obrazovanju, stranih kulturnih centara, stručnih udruga u području jezika struke te nastavnici i studenti EFZG-a.

Znanstvena istraživanja pokazala su da je jezik važan čimbenik međunarodnog poslovanja jer u komunikacijskom procesu može predstavljati prepreku ili biti izvor snage i poslovne uspješnosti.

Prof. dr. sc. Marina Dabić s Katedre za međunarodnu ekonomiju EFZG-a u zanimljivom je izlaganju predstavila neke spoznaje koje pokazuju da u razdoblju nakon izbijanja financijsko-ekonomske krize u menadžmentu naglo raste zanimanje za ulogu jezika u međunarodnom poslovanju. Razlog je tomu što jezične barijere osobito jako utječu na određena područja poput odnosa kupca i prodavača, širenja na strana tržišta, politike zapošljavanja te odnosa sjedišta poduzeća i njegovih zavisnih društava ili podružnica. Profesorica Dabić također je otvorila pitanja koja su poticaj za daljnja istraživanja, primjerice je li jezik povezan s vjerodostojnošću u poslovanju, utječu li jezične barijere na stvaranje povjerenja u multinacionalnim timovima, kako na poslovanje djeluju tjeskoba i strah od jezičnih pogrešaka i slično.

Djelovanje Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta u području poticanja akademske mobilnosti i razvoja stručnih jezičnih kompetencija predstavio je pomoćnik ministra Staša Skenžić. Marina Petrić, predstavnica Europske komisije u RH, ukratko je predstavila glavne smjernice europske politike višejezičnosti te iznijela rezultate najnovijih istraživanja o povezanosti jezičnih kompetencija sa zapošljavanjem u EU-u, što uključuje i veliku važnost koju hrvatski poslodavci pridaju poznavanju stranih jezika pri zapošljavanju visokoobrazovane radne snage. Pritom treba naglasiti da Europska komisija u svojim preporukama i ciljevima ističe kako bi svaki građanin EU-a trebao, uz materinski, znati još dva jezika.

Predstavnici stranih kulturnih centara – Krešimir Jurak, direktor Konfucijevog instituta Sveučilišta u Zagrebu, Alexis Messmer, Francuski institut, dr. sc. Conor Snowden, direktor Britanskog savjeta, te Silvia Venchiarutti, Talijanski institut za kulturu – upoznali su publiku s najnovijim podacima o zastupljenosti pojedinih jezika u globalnom poslovanju, o potrebama tržišta rada te s modelima poučavanja, stipendiranja i testiranja specifičnih jezičnih znanja i vještina.

Iskustva, ciljeve i potrebe poslodavaca glede jezičnih kompetencija zaposlenika, posebice nužnosti vladanja specijalističkim vokabularom, profesionalnim stilom te poslovnim komunikacijskim vještinama, predstavile su voditeljice i stručnjakinje ljudskih potencijala: Anica Vrlec Bartolić, EY, Jelena Poljičanin, Hrvatski Telekom, te Asja Erdelji, Lidl Hrvatska.

Na kraju skupa Nada Gjukić s Katedre za poslovne strane jezike predstavila je ponudu, ciljeve i ishode nastave na kolegijima poslovnih jezika na EFZG-u, a predstavnik AIESEC-a Ivan Melada govorio je o studentskim iskustvima sa stručne prakse koje AIESEC organizira diljem svijeta. Pokazalo se da boravak i rad u inozemstvu motivira studente za učenje većeg broja jezika.

Iako je u današnje vrijeme engleski jezik – kao lingua franca međunarodnog poslovanja – sveprisutan, poznavanje drugog ili trećeg stranog jezika vrlo je važno. Vladajući stranim jezicima na profesionalnoj razini, gospodarski stručnjaci pridonose napretku svojega poslovnog okruženja, a nepoznavanje poslovnog jezika i kulture može omesti poslovanje i biti razlogom poslovne stagnacije.

Sveučilišni predmeti poslovnih stranih jezika stoga pridonose razvoju poslovno-jezičnih komunikacijskih vještina (tzv. soft-skills) i time otvaraju vrata napretku i poslovnoj uspješnosti mladih.

Za organizacijski odbor: Drijenka Pandžić Kuliš, Katedra za poslovne strane jezike EFZG-a

26

GLASILO HRVATSKOG DRUŠTVA ZNANSTVENIH I TEHNIČKIH PREVODITELJA

Pročitali su nas Za niže navedeni tekst ne znamo je li autentičan ili se radi o internetskoj šali. Brodarska tvrtka koja ga je (navodno) sastavila, sigurno postoji, a sigurno je na brodu među posadom i poneki Hrvat koji se služi, kako to već biva kod ljudi koji rade na brodu, nebiranim i grubim riječima. Zanimljiv je način na koji je autor dopisa na engleskom jeziku sasvim točno opisao značaj pojedine psovke odnosno vulgarnog izraza. Ispričavamo se čitateljima na vulgarnosti izraza u tekstu, ali nama kao prevoditeljima ne smije biti ništa strano u prenošenju riječi, izraza, poruke iz jednog jezika u drugi jezik.

It has been brought to our attention by several officials visiting the vessel, that offensive language is commonly used by our Croatian speaking crew. Such behaviour, in addition to violating our policy, is highly unprofessional and offensive to visitors and the crew. All personnel will immediately adhere to the following rules: Word like sranje, u pičku materinu or u kurac and other such expressions will not be tolerated or used for emphasis or dramatic effect, no matter how heated a discussion may become.

You will not say napravio je pizdariju when someone makes a mistake, or sad ga guze if you see someone being reprimanded, or kakvo sranje when a major mistake has been made. All form and derivations or the verb jebati are utterly inappropriate and unacceptable in our environment.

No project manager, section head or administrator under any circumstance will be referred to as šupak or pederčina.

Lack of determination will not be referred to as nema muda nor will persons who lack imitative be referred to as usranko or pičkica.

Unusual or creative ideas offered by the management are not to be referred as debilana or ideje od kurca.

Do not say koji udav nor pun mi ga je kurac if a person is persistent; do not add još ga peče dupe if a colleague is going through a difficult situation. Furthermore, you must not say u govnima smo do grla nor baš su nas naguzili when a matter becomes excessively complicated.

When asking a someone to leave you alone, you must not say odjebi nor should you ever substitute May I help you? with koji kurac ‘oćeš?

Under no circumstances should you ever call your elederly colleagues stari seronje.

Do not say jebe mi se when a relevant project is presented to you, nor should you ever answer možeš mi popušit when you assistance is required.

You should never call colleagues as pederu or kurvetino. The sexual behaviour of our crew is not to be discussed in terms such as buljo or drolja.

Last but not least, after reading a note, please don’t say za dupe obrisati. Just keep it clean and dispose of it properly.

95. BROJ - STUDENI 2016.

27

Impresum: „Prevoditelj” izlazi jednom godišnje.

Izdavač: Hrvatsko društvo znanstvenih i tehničkih prevoditelja, 10 000 Zagreb, Amruševa 19/II, tel.: (01) 4922 730, (01) 4810 397, faks: (01) 4817 658 Mrežne stranice: http://www.hdztp.hr Elektronička pošta: prevoditeljski-centar@zg.tcom.hr drustvoprevoditelja@gmail.com Uredništvo: Članovi UO-a Odgovorni urednik: Vinko Purgar Lektura: Vlatka Horvat Tisak: Grafička škola u Zagrebu Naklada: 300 primjerka Autori izriču vlastita mišljenja i stajališta koja se ne moraju poklapati s mišljenjem uredništva.

Autori odgovaraju za točnost podataka.

Uredništvo pridržava pravo intervencije u tekstovima. Članci objavljeni u „Prevoditelju” predmetom su autorskog prava njihovih autora ako u tekstu nije drukčije naznačeno.

Svako objavljivanje članaka, citiranje, djelomično ili u potpunosti, dopušteno je samo uz prethodnu suglasnost autora članka.

GLASILO HRVATSKOG DRUŠTVA ZNANSTVENIH I TEHNIČKIH PREVODITELJA