Mnoguagolnici
Voved Matematikata kako nauka se pojavuva mnogu odamna. Kako {to ne mo`e da se najde po~etokot na matematikata, toj se gubi nekade vo krajot na praistorijata, taka nemo`e da i se sogleda nitu krajot. Matematikata e kralica na naukite. Taa i slu`i na astronomijata i drugi prirodni nauki, no sekoga{ nejze i prira|a prvoto mesto. Mnogu brzo se razviva i ima golemo zna~ewe, pred se za osovremenuvaweto na samata matematika i op{to vo naukata, osobeno vo kompjuterskite nauki. Bogata e so interesna sodr`ina i izu~uva mnogu matemati~ki poimi, pravila i odnosi. So nea se zanimavale golem broj na fizi~ari, matemati~ari i filozofi. Golemite misliteli so svojata upornost i trudoqubivost, so svojata ostroumnost i intuicija, uspeale da ni otkrijat mnogu tajni na prirodata. Vo matematikata i vo sekoja druga nauka od osobeno zna~ewe e razgleduvaweto na sega{nosta vo vrska so minatoto, zatoa {to sega{nosta se razvila vo minatoto, a idninata }e se razvie od sega{nosta. A toa e predizvik za mladite, pole na nivno idno deluvawe. Golem del od matemati~arite i sega i vo minatoto se inspirirale od umetnosta na matematikata, ~esto bez da razmisluvaat za neposrednata primena, vodena, edinstveno od ~uvstvo za simetrija, ednostavnost, voop{tenost i smisla za soodvetnost. Drugi pak, od potrebite za razre{uvawe na razni problemi vo ostanatite nauki, bile prinudeni da istra`uvaat vo matematikata i da se zanimavaat so nea. Eden od niv bil i starogr~kiot filozof i matemati~ar Pitagora, koj e poznat po negovata teorema.
str1