MUZEJ GRADA RIJEKE AKVIZICIJE 2006. – 2010. zbirke, predmeti, umjetni~ka djela
AKVIZICIJE
zbirke, predmeti, umjetni~ka djela
2006. 2010.
Akvizicije 2006.–2010.
zbirke, predmeti, umjetni~ka djela
Petnaestak godina Muzeja grada Rijeke i sustavnog prikupljanja gra|e dosad je svakako u~vrstilo pristup i zacrtalo smjer. Koja nam je i kakva gra|a uop}e dostupna? Kako je restaurirati, ~uvati i predstaviti? Za koga to ~inimo i kome se obra}amo? Neuobi~ajenu raznolikost gra|e kakvu se ne o~ekuje zate}i u spremištima gradskog muzeja, koja u našem slu~aju obuhva}a širok raspon od poštanske marke do torpeda, doživljavamo više kao prednost nego kao nedostatak. Toliko raznovrstan materijal sili nas na intelektualnu gipkost i prilagodljivost, na neprestanu provjeru vlastita pristupa i na u~vrš}ivanju misije koju kao gradski muzej na sebe preuzimamo. I dalje nam je glavni cilj ostvarenje stalnoga postava pa gra|u prije svega prikupljamo upravo s tom namjerom kako bismo mogli prikazati rije~ke osobitosti i ukazati na milenijski opstanak te posebno istaknuti dva klju~na stolje}a u kojem je Rijeka dosegnula srednjoeuropsku i europsku važnost. S ponosom pamtimo da je bila prometno, trgova~ko, industrijsko i tehnološko središte od iznimne gospodarske i strateške važnosti. U me|uvremenu, u iš~ekivanju primjerenog prostora za stalni postav, iznova istražujemo i prikupljamo zaboravljenu, zapostavljenu i najve}im dijelom ve} oronulu gra|u. Nije nam glavni cilj potraga za dragocjenostima, jednako nas tako zanimaju i tragovi svakodnevnog života i visoke industrijske baštine, znakovi koji više od vladarskih povelja govore o zna~enju grada i o njegovu životu. Prvi put je na izložbu Akvizicija uklju~en i prikaz fondova sekundarne dokumentacije kao "prate}ih" zbirki koje podsje}aju na naš dosadašnji rad, na izložbe i još više na audio- i videoizdanja Muzeja, koja u budu}nosti kanimo izdavati još ve}im intenzitetom. Iako su pojedini predmeti ve} bili izloženi i objavljeni u katalozima tematskih izložaba, Akvizicije su prigoda da sustavno prikažemo i predmete i zbirke te da još jednom ukažemo na naš primarni zadatak – prikupljanje, spašavanje i obznanjivanje gra|e koja bi bez muzealaca mogla posve propasti. Time bi naši nasljednici ostali zauvijek uskra}eni za, uvjereni smo, bitan dio vlastite povijesti.
5
LIKOVNA z
b
i
r
k
a
ZBIRKA
L I K O V N A
LIKOVNA ZBIRKA voditeljica zbirke: Jelena Dunato
Na izložbi Akvizicije 2010. predstavit }e se petnaestak novootkupljenih slika iz likovne zbirke Muzeja te nekoliko novih skulptura, crteža i grafika. Slike koje su u muzejsku zbirku ušle ošte}ene, restaurirane su i/ili o~iš}ene te u novom sjaju prikazane publici. U protekle ~etiri godine likovna je zbirka oboga}ena s nekoliko iznimno vrijednih djela, me|u kojima i monumentalna slika Josip i Putifarova žena iz druge polovice 17. stolje}a, ~etiri mrtve prirode s prijelaza 17. u 18. stolje}e, prikaz Sablji}eva na Pe}inama Hansa Prinza s po~etka 20. stolje}a te nekoliko portreta uglednih rije~kih gra|ana. Ponovno smo uspjeli sakupiti djela istaknutih rije~kih umjetnika ili umjetnika koji su djelovali u Rijeci – Giovannija Butkovicha, Josipa Morettija Zajca, Carla Ostrogovicha, Emanuela Gallica, Edoarda Trevesea, Vinka Matkovi}a i drugih. Neki su predmeti u likovnu zbirku ušli u fragmentima. Takav je bio vitraj umjetni~kog dvojca Rogi}, koji prikazuje Korzo, a bio je postavljen u poslovnici Rije~ke banke u Kopru. U Muzej je stigao rastavljen na plo~e, a sada }e ga rije~ka publika prvi put vidjeti sastavljenog. U puno gorem stanju dobili smo fragmente drugoga Fernkornova baziliska s Trsatske gradine. Neki su dijelovi gotovo posve uništeni, a neke tek treba povezati a baziliscima za koje znamo (Trsat, Bosiljevo i Muzej). Zbog fragmentarnosti i ošte}enosti, bazilisk iz Muzeja nije mogao biti izložen na ovim Akvizicijama.
Nepoznati autor Slika impozantnih dimenzija prikazuje starozavjetni motiv Josipa i Putifarove žene. U dinami~noj, iako pomalo nespretnoj kompoziciji Josip je prikazan kako s rukama u zraku bježi od polurazodjevene Putifarke koja ga vu~e na krevet. Topli kolorit i glatko}a poteza u kontrastu su s neuvjerljivom anatomijom likova. Djelo pripada venecijanskom slikarstvu druge polovice 17. stolje}a. U izvješ}u o restauraciji 1999. navodi se da je rije~ o djelu Girolama Forabosca (Venecija, 1605. – Padova, 1679.) Ta je atribucija, me|utim, odba~ena i djelo je pripisano nekome iz kruga Pietra Liberija (Padova 1605. – Venecija 1687.), koji je bio kvalitetan i utjecajan predstavnik venecijanskog baroka. Zbog nedostataka u kompoziciji, likovima i tretiranju svjetla može se pretpostaviti da slika nije djelo samog Pietra, nego nekoga iz njegove radionice, možda sina Marca Liberija (Padova, 1640. – Venecija, nakon 1687.)
JOSIP I PUTIFAROVA ŽENA 2. pol. 17. st. ulje na platnu 185 x 285 cm inv. br. 12103 otkup, 2006. restaurirao Zlatko Bielen 1999.
ZBIRKA
L I K O V N A
ZBIRKA
L I K O V N A
Nepoznati autor ^ETIRI MRTVE PRIRODE
^etiri mrtve prirode koje su bile iskorištene kao ukras na drvenoj škrinji. Može se, me|utim, pretpostaviti da slike nisu djelo istog autora, odnosno da je rije~ o dvojici slikara. Nastale su vjerojatno u Italiji (možda u Napulju ili Veneciji) po~etkom 18. stolje}a, u razdoblju kada je ovaj genre još uvijek bio omiljen. Slike su tamnijeg kolorita, dvije manje (Mrtva priroda s ribama i limunom i Mrtva priroda s keljom, repom i puževima) kompozicijski su uspješnije , dok su dvije ve}e (Mrtva priroda s peradi i mesom i Mrtva priroda s ribama i rakovicom) pomalo nespretno "složene". Lišene su pritajene simbolike koja se u ranijim razdobljima ~esto pojavljivala na ovakvim slikama, kao i egzoti~ne raskoši koja je katkad prisutna. Dvije manje slike gotovo su asketske u prikazu hrane koja se svaki dan nalazila na siromašnim trpezama, dok dvije ve}e, s prikazom razli~itih vrsta mesa i ribe, ipak upu}uju na obilje.
Nepoznati autor MRTVA PRIRODA S RIBAMA I LIMUNOM kraj 17., po~.18. st. ulje na platnu 33 x 47 cm inv. br. 12100 otkup, 2006. restaurirala Ana Rušin Buli}
10
Mrtva priroda koja prikazuje tanjur pun malih riba na stolu presvu~enom crvenim stolnjakom. Pored tanjura je razrezani limun i lovorovo liš}e.
Nepoznati autor Mrtva priroda koja prikazuje glavicu kelja, nekoliko glavica repe s liš}em, pomiješanim s drugim korjenastim povr}em, te puževe.
MRTVA PRIRODA S KELJOM, REPOM I PUŽEVIMA kraj 17., po~. 18. st. ulje na platnu 33 x 47 cm inv. br. 12102 otkup, 2006. restaurirala Duška Sekuli}
Nepoznati autor Mrtva priroda koja prikazuje razli~itu perad i komade mesa posložene na stolu. S lijeve strane ispred je komad kobasice, u sredini glavica ~ešnjaka, a desno posuda s lukovicama i biljem. U pozadini je pletena košara.
MRTVA PRIRODA S PERADI I MESOM kraj 17. po~. 18. st. ulje na platnu 55 x 88 cm inv. br. 12104 otkup, 2006. restaurirala Ana Rušin Buli}
11
ZBIRKA
L I K O V N A
ZBIRKA
L I K O V N A
Nepoznati autor MRTVA PRIRODA S RIBAMA I RAKOVICOM kraj 17. po~. 18. st. ulje na platnu 55 x 88 cm inv. br. 12105 otkup, 2006. restaurirala Ana Rušin Buli}
Mrtva priroda koja prikazuje razli~ite velike i male ribe posložene na stolu sa dva limuna ispred, jednom rakovicom smještenom s desne strane i bakrenim loncem u pozadini.
Nepoznati autor ŠEST KOLORIRANIH BAKROTISAKA NA PAPIRU
12
Komplet od šest grafi~kih listova koji su bili prilog knjizi austrijskoga lije~nika, znanstvenika i putopisca Belsazara (Balthasara) Hacqueta. Hacquet je poznat po svojim istraživa~kim putovanjima u Monarhiji, osobito po slovenskim Alpama. Predavao je anatomiju i prirodne znanosti u Ljubljani i Lembergu, a bavio se i geologijom, mineralogijom, botanikom, petologijom, kemijom i etnologijom. Knjiga je u originalu objavljena na njema~kom jeziku, u Leipzigu (1801.–1805.) pod naslovom Abbildung und Beschreibung der südwestund östlichen. Wenden, Illyrer und Slaven. Ovi su listovi iz francuskog izdanja, L’Illyrie et la Dalmatie, ou, Mœurs, usages et costumes de leurs habitans et de ceux des contreìes voisines, koje je 1815. izdao Nepveu u Parizu u prijevodu M. Bretona. Izra|eni su u tehnici bakrotiska na papiru i zatim ru~no kolorirani akvarelom. Svaki list ima oznaku broja stranice i toma te natpis na francuskom jeziku na dnu, koji pojašnjava sliku uokvirenu dvostrukim crnim okvirom.
Ove dvije ilustracije pratile su tekst o obi~ajima i odje}i Morlaka.
BAKRANIN (HOMME DE BUCCARI EN CROATIE) kraj 18. st. po~. 19. st. bakrotisak i akvarel 21 x 14 cm inv. br. 12107 otkup, 2006.
BAKRANKA (FEMME DE BUCCARI) kraj 18. st., po~. 19. st. bakrotisak i akvarel inv. br. 12108 21 x 14 cm otkup, 2006.
13
ZBIRKA
L I K O V N A
ZBIRKA
L I K O V N A
RIJE^ANKA (FEMME DE FIUME) kraj 18. st., po~. 19. st. bakrotisak i akvarel 21 x 14 cm inv. br. 12114. otkup, 2006.
TRSA]ANIN (HABITANT DE FIUME OU DE TERSATO) kraj 18. st., po~. 19. st. bakrotisak i akvarel 21 x 14 cm inv. br. 12115 otkup, 2006.
14
Ilustracija je pratila povijesnu crticu o Rijeci, obi~ajima i ljudima.
Ilustracija uz povijesnu crticu o Trsatu i Trsatskome svetištu.
Dvije ilustracije uz tekst o obi~ajima i odje}i Istrana.
ISTRANIN (HOMME DE L’ISTRIE) kraj 18. st., po~. 19. st. bakrotisak i akvarel 21 x 14 cm inv. br. 12116 otkup, 2006.
ISTRANKA (FEMME DE L’ISTRIE) kraj 18. st., po~. 19. st. bakrotisak i akvarel 21 x 14 cm inv. br. 12117 otkup 2006.
15
ZBIRKA
L I K O V N A
ZBIRKA
L I K O V N A
Nepoznati autor TVORNICA PAPIRA sred. 19. st. litografija 13 x 16,7 cm inv. br.12126. otkup, 2007.
16
Mala litografija nepoznatog autora prikazuje vedutu Tvornice papira, Lujzijanske ceste iznad nje i Trsatske gradine na vrhu. Ispod slike je natpis na ma|arskom jeziku koji pojaĹĄnjava da je rije~ o rije~koj Tvornici papira.
Josef Kriehuber Litografija poznatoga be~kog slikara i litografa (1800.–1876.) koji se svojim portretnim litografijama svrstao u sam vrh bidermajerske grafike. Ovo je djelo jedan od njegovih tipi~nih portreta važnih li~nosti toga doba – zapravo, gotovo da nema velikana kojega nije portretirao. Kriehuberov se stil odlikuje izrazitom preciznoš}u i dotjeranoš}u detalja, što je vidljivo i na ovom portretu koji je nakon tiskanja još naknadno obojen temperom. Jela~i} je prikazan u pobjedni~kom stavu, u sve~anoj odori s odli~jem; desnu ruku drži na boku, a lijevu na bal~aku ma~a. Pod slikom je Jele~i}evo geslo: "Što Bog dade i sre}a juna~ka", ispisano na njema~kom.
BAN JOSIP JELA^I] 1846. litografija bojena temperom 40 x 30 cm sign. Kriehuber inv. br. 12135 otkup, 2007.
17
ZBIRKA
L I K O V N A
ZBIRKA
L I K O V N A
Nepoznati autor PORTRET FRANJEVCA JERONIMA JANKOVI]A 1850-ih ulje na platnu 17 x 12 cm inv. br. 12925 otkup, 2007.
18
Portret franjevca Jeronima Jankovi}a, dugogodišnjega gvardijana trsatskog samostana, uz kojega se vezuje zanimljiva pri~a. Kada su tijekom obnove tornja trsatske crkve u travnju 1990. radnici otvorili kupolu, otkrili su povelju iz 1852. godine. Te je godine bura oštetila gornji dio zvonika te je pri obnovi tadašnji gvardijan samostana, a to je tada bio Jeronim Jankovi}, u kupolu stavio povelju s podacima o izgradnji zvonika, popisom franjevaca koji su tada živjeli na Trsatu, svežnji}ima sveta~kih mo}i, trima medaljicama i trima slikama Gospe Trsatske.
Nepoznati autor Još jedan portret bana Josipa Jela~i}a, tiskan kod Rühlinga u Be~u. Grof Josip Jela~i} Bužimski zasigurno je jedna od najomiljenijih hrvatskih povijesnih li~nosti. U povijesti Rijeke odigrao je važnu ulogu revolucionarne 1848. kada je Josip Bunjevac u njegovo ime tražio od rije~ke gradske uprave da ovaj prostor postane dio hrvatskog teritorija. Na ovom je portretu prikazan u sve~anoj odori, s od li~jem, lentom i plaštem. Desnom rukom drži kapu, a lijevu oslanja na bal~ak ma~a. Ispod slike stoji Je la~i}evo geslo: "Što Bog dade i sre}a juna~ka" te njegov potpis.
BAN JOSIP JELA^I] BUŽIMSKI 1861. bakrorez 23,3 x 14,5 cm inv. br. 12132 otkup, 2007.
19
ZBIRKA
L I K O V N A
ZBIRKA
L I K O V N A
Nepoznati autor KAMENI GRB LAVALA NUGENTA 19. st. kamen 38 x 46 cm inv. br. 13689 dar Odjela gradske uprave za kulturu, 2006
Kameni grb ovalna oblika s krunom na vrhu. Dva baziliska – mitološka ~udovišta s glavom pijetla, krilima i pandžama zmaja te repom zmije – s lijeve i desne strane drže dva grba smještena u sredini. Lijevo je grb obitelji Nugent, desno obitelji Riario-Sforza kojoj je pripadala Nugentova supruga Giovanna. Iznad grbova je kruna s devet šiljaka, a ispod traka s natpisom "decrevi”, što je obiteljsko geslo Nugentovih.
Emanuele Gallico PORTRET SIMONI]A 1885. ulje na platnu 60 x 50 cm sign. lijevo dolje inv. br. 12941 otkup, 2007. restaurirala Ana Rušin Buli}
Portret rije~kog, preciznije, suša~kog poduzetnika Antona Simoni}a, koji je izradio trš}anski slikar Emanuele Gallico. Gallico je studirao slikarstvo u Veneciji, a predavao je na trš}anskoj školi crtanja te održavao te~ajeve u Rijeci. U to je vrijeme naslikao portrete mnogih rije~kih li~nosti iz javnog života te nekoliko pejzaža i oltarnih slika, a bavio se i restauracijom. Anton Simoni} ro|en je u Rijeci 1835. u obitelji koja se tradicionalno bavila obradom kože. Od oca je naslijedio kožarsku radnju i uskoro postao suvlasnikom tvornice kože Bakar~i} – Simoni} u Ruži}evoj ulici. Bio je uspješan industrijalac, a na njegovu inicijativu osnovano je i udruženje radnika Società Operaia Fi-
20
umana koje je pružalo zdravstveno i socijalno osiguranje radnicima. Ovaj strogi i formalni portret dar je tog udruženja radnika svome predsjedniku, što potvr|uje i natpis na okviru (La società Operaia Fiumana – Al suo presidente 1885).
21
ZBIRKA
L I K O V N A
ZBIRKA
L I K O V N A
Joseph Horaczek PORTRET WALTERA CRAFTONA SMITHA 1879. ulje na platnu 88 x 67 cm sign. lijevo dolje inv. br. 12123 restaurirala Ana Rušin Buli}
22
Portret rije~kog tvorni~ara Waltera Craftona Smitha, koji je izradio akademski slikar Joseph Horaczek. Iako stranac, Horaczek svojim opusom pripada rije~kome slikarskom krugu druge polovice 19. stolje}a. Na rije~ koj Pomorskoj akademiji predavao je crtanje od 1860., a autor je i niza portreta i veduta. Umro je u Rijeci 1891. godine. Walter Crafton Smith bio je rodom iz Londona, a 1828. udružio se s Charlesom Meynierom i kupio Adami}ev mlin za papir u kanjonu Rje~ine. Nova tvrtka Smith & Meynier upisana je u sudski trgova~ki registar u Rijeci 1829., a poduzetni su vlasnici odmah krenuli u moder nizaciju i širenje tvornice papira koja }e postati jedna od najzna~ajnijih tvornica Monarhije, poslije i Jugoslavije. Tvornica se, me|u ostalim, mogla podi~iti i prvim parnim strojem na podru~ju cijele jugoisto~ne Europe, nabavljenim 1833. godine. Smith je bio proglašen rije~ kim patricijem, a bio je i poznati dobrotvor koji se brinuo o siromašnim radnicima. Umro je u Rijeci 1860. godine.
Joseph Horaczek PORTRET CHARLESA MEYNIERA 1879. ulje na platnu 88 x 67 cm sign. lijevo dolje inv. br. 12124 restaurirala Ana Rušin Buli}
Portret jednog od vlasnika rije~ke tvornice papira Smith & Meynier, rad Josepha Horaczeka, akademskog slikara iz rije~koga slikarskog kruga. Charles Meyner bio je trgovac podrijetlom iz Erlangena u Bavarskoj. Godine 1828. udružio se s Englezom Walterom Craftonom Smithom te s njim po~eo razvijati najve}u i najmoderniju tvornicu papira u ovom dijelu Europe. I Meynier je, kao i Smith, bio imenovan rije~kim patricijem. Velik je kapital ulagao i u druga industrijska postrojenja u Rijeci, a nije zanemario ni dobrotvorne svrhe – nov~ano je pomagao dje~ji vrti} ~ija ga je uprava imenovala po~asnim direktorom. Umro je u Rijeci 1876. godine.
23
ZBIRKA
L I K O V N A
ZBIRKA
L I K O V N A
Nepoznati autor PORTRET EDMUNDA KOLLERA 1877. ulje na platnu 63 x 51 inv. br. 12761 restaurirala Ana Rušin Buli}
Nepoznati autor PORTRET JOSEPHA HENKEA 1877. ulje na platnu 63 x 51 inv. br. 12762 restaurirala Ana Rušin Buli}
24
Portreti direktora rije~ke tvornice papira Smith & Meynier Josepha Henkea i Edmunda Kollera. Pretpostavljalo se da je i ove dvije slike, kao i portrete Smitha i Meyniera, izradio Joseph Horaczek. Me|utim, nisu potpisani, a tijekom restauracije uwtanovljeno je da su djelo nekoga drugog, zasad nepoznatog autora. Mogu}e je da su nastali 1877., kada je sve~ano obilježena pedeseta obljetnica osnutka tvornice.
Canzio, Darin & Co. Portreti rije~kih supružnika Turina, Augustina i Zorke, iz slikarske radionice Canzio, Darin & Co., poznate i pod imenom Canzio-Darin-Beda. Radionica je djelovala u Italiji, a pod njezinim se imenom kriju trojica autora: Michele Canzio, Tommaso (ili Thomasso) Darin i Francesco Beda. Izra|ivali su kvalitetne reprezentativne portrete, a u Rijeci je, me|u ostalim, sa~uvan i njihov portret grofa Lavala Nugenta. Muzej posjeduje nekoliko dokumenata koji se odnose na supružnike Turina, kao i njihovu fotografiju. Augustin Turina ro|en je 1858. u Kraljevici. Bio je ~asnik u austrougarskoj vojsci, a živio je u Rijeci, na Bulevardu. Postoji kopija Augustinova krsnog lista iz 1872., koji je potpisao kraljevi~ki župnik Jakov Randi}, a koja svjedo~i o Augustinovu krštenju 15. velja~e 1858. Postoji i svjedodžba vjen~anja koju je potpisao isti kraljevi~ki župnik. U njoj piše da su se 14. sije~nja 1891. vjen~ali Augustin Ivan Turina i sedamnaestogodišnja Zorica Margareta Justi.
PORTRET AUGUSTINA TURINE kraj 19. st. ulje na platnu 30,5 x 25 cm inv. br. 13631 otkup, 2009. restaurirala Ana Rušin Buli}
25
ZBIRKA
L I K O V N A
ZBIRKA
L I K O V N A
Canzio, Darin & Co PORTRET ZORKE TURINA kraj 19. st. ulje na platnu 30,5 x 25 cm sign. Canzio Darin inv. br. 13632 otkup, 2009. restaurirala Ana Rušin Buli}
Tito Aguiari DJEVOJKA SA SUNCOBRANOM kraj 19. st. akvarel na papiru 73 x 52 cm inv. br. 12981 otkup, 2008. restaurirala Iva Gobi} Vitolovi}
26
Slika trš}anskog slikara Tita Aguiarija (ili Agujarija) (1834.–1908.) koji je kra}e vrijeme boravio i radio u Rijeci. Aguiari je poznat po povijesnim slikama i por tretima ~lanova istaknutih trš}anskih obitelji. Na ovoj slici vidimo nepoznatu djevojku u ležernoj, iako bogato ukrašenoj odje}i za šetnju. Ona stoji na obali jezera, pored bar~ice i koketno drži crveni suncobran, a pored nje je mali pas. Slika odiše historicisti ~kom romantikom s kraja 19. stolje}a, a autor demonstrira virtuoznost u tehnici akvarela te iznimnu posve}enost detalju i realisti~nosti prikaza.
27
ZBIRKA
L I K O V N A
ZBIRKA
L I K O V N A
Hans Printz ROMANTI^NA VILA KRAJ RIJEKE (SABLJI]EVO NA PE]INAMA) oko 1900. ulje na platnu 100 x 140 cm sign. dolje desno inv. br. 12929 otkup, 2007.
28
Djelo cijenjenoga be~kog slikara s prijeloma stolje}a Hansa Printza (1865.–1925.), poznatog po pejzažima, genre-scenama i brojnim ilustracijama austrougarskih vojnika. Ova monumentalna marina jedan je od rijetkih rije~kih prizora iz toga razdoblja, koje se mogu podi~iti takvom kvalitetom. Slikarski rukopis odiše istovremeno i sigurnoš}u i lako}om, hvataju}i idili~ne obrise primorskog krajolika i titravu, blistavu sun~evu svjetlost. Istovremeno, Printz ne inzistira na snažnoj autorskoj interpretaciji, poput recimo Lee von Littrow koja je u otprilike isto vrijeme slikala svoje marine i ~ija se slika tako|er nalazi u Muzeju grada Rijeke. Printz ostaje vjeran prizoru i odre|enoj "ilustrativnosti", no to ne umanjuje ljepotu ove rije~ke vedute.
Carlo Ostrogovich Carlo Ostrogovich (1884.–1962.) jedan je od istaknutih predstavnika rije~koga slikarstva dvadesetih godina 20. stolje}a. Zapo~eo je karijeru kao šegrt u ateljeu Giovannija Fumija, ali nikada nije nastavio formalno umjetni~ko obrazovanje. U~io je sam, uglavnom kopiraju}i tu|a djela. Njegov talent i kvaliteta njegovih radova osigurali su mu niz skupnih i nekoliko samostalnih izložaba u Rijeci, Trstu i Milanu. Muzej ve} posjeduje mnoga njegova djela, kojima se sada pridružilo i ovo malo ulje. U Ostrogovichevu opusu pronalazimo uglavnom krajolike, portrete, marine i gradske vedute. No}ni prizor upravo je takva jedna veduta grada, tamna kolorita i nemirnih, gustih poteza, iz ranije slikarske faze. Ipak, nakon restauracije se ustanovilo da je slika zapravo svjetlija nego što se pretpostavljalo i da bi ispravan naziv bio Ve~ernji prizor.
NO]NI PRIZOR 1908. ulje na kartonu 40 x 44 cm inv. br. 13069 otkup, 2008. restaurirala Ana Rušin
29
ZBIRKA
L I K O V N A
ZBIRKA
L I K O V N A
Josip Moretti Zajc POGLED NA TRSAT 1913. ulje na platnu 106 x 138 cm inv. br. 13065 otkup, 2008. restaurirala Ana Rušin Buli}
30
Rije~ki slikar Josip Moretti Zajc (1882.–1933.), ina~e ro|eni Bakranin, ostavio je iza sebe opus koji se sastoji gotovo isklju~ivo od pejzaža i marina. Jednu njegovu sliku, Školj sv. Marko, Muzej ve} posjeduje, a sada je zbirci pridružio i ovu. Moretti je svoje slikarsko obrazovanje zapo~eo kod poznatog rije~kog slikara Giovannija Fumija, a nastavio ga na venecijanskoj Akademi ji na kojoj je proveo dvije godine, ali nije diplomirao. Živio je i radio u Rijeci i Bakru, a kretao se u venecijan sko-trš}ansko-rije~kim likovnim krugovima. U njegovim se radovima vidi i utjecaj Mencija Clementa Crn~i}a kojega je Moretti vjerojatno i osobno poznavao. Na ovoj slici velikog formata, slikar nas iz zasjenjenoga prvog plana, u kojem vidimo barke u Mrtvom kana lu, vodi u dubinu, prema kanjonu Rje~ine, Trsatu i, na koncu, Katarini koja je pozla}ena suncem. Cijelom kom pozicijom vlada mirna, rasplinuta atmosfera ranog jutra.
Giovanni Butcovich Giovanni Butcovich (?–1930.) jedan je od najboljih rije~kih slikara dvadesetih godina 20. stolje}a, iako je danas gotovo nepoznat, a njegovi su radovi rijetkost. Nekoliko je njegovih slika u Rijeci, od kojih je najpoznatija La Fata di Fiume, prihva}ena kao simbol rije~kog autonomaštva, a njezine su se kopije pojavljivale kao male litografije. Tek posljednjih godina neki od radova izašli su iz privatnih zbirki i pojavili se u javnosti – uglavnom portreti i figure manjeg formata, ali i jedan iznimno kvalitetan prikaz vreve na rije~koj tržnici, koji se danas nalazi u Rimu.
PORTRET DJE^AKA U MORNARSKOM ODIJELU 1920. ulje na platnu 102,4 x 78 cm sign. G. Butcovich inv. br. 12940 otkup, 2007. restaurirala Ana Rušin Buli}
Mali mornar u odijelu, s kapom na kojoj piše "Dante" stoji na obali i povla~i uže nevidljivog broda. Plaža, more i nebo iza njega pretvaraju se u tri plohe boje koje služe kao pozadina figuri dje~aka koji stoji u maniri odraslog mornara i veselo, gotovo drsko, gleda pro matra~a.
31
ZBIRKA
L I K O V N A
ZBIRKA
L I K O V N A
Ladislao de Gauss REKLAMNI LIST ALGA 1930. grafika 35 x 24,5 cm inv. br. 12131 otkup, 2007.
Reklama objavljena u zagreba~kom Svijetu, br. 26, knjiga 10., god. 5, 20. 12. 1930. Autor reklame rije~ki je slikar, grafi~ki urednik i ilustrator Ladislao de Gauss. Reklama je nastala za ljekarni~ko-kozmeti~ki laboratorij Alga koji je djelovao u Sušaku. Laboratorij je bio ugledan i vrlo uspješan proizvo|a~ ljekarni~kih i kozmeti~kih proizvoda koje su izvozili na podru~je ~itave Jugoslavije i izvan nje. Alga je puno ulagala u oglašavanje i bila je prisutna u tisku, kalendarima, lecima, prospektima i drugom tiskanome materijalu. De Gauss je bio jedan od umjetnika koji je za njih izra|ivao reklame za ilustrirani ~asopis Svijet, u ovom slu~aju je rije~ o "algi za masažu" koju autor ilustrira jednostavnim, modernisti~kim, efektnim i vrlo privla~nim prizorom ronioca.
32
Edoardo Trevese Djelo rije~koga me|uratnog kipara Edoarda Trevesea portret je nepoznate žene, glave podignute ponosno, gotovo prkosno. Oblikovana je ~istim, pomalo uglatim potezima, s malo zaoštrenim pregibom na ~elu u predjelu obrva – što je karakteristi~no za djela ovog kipara.
ŽENSKA PORTRETNA GLAVA 1932. crno patinirana bronca sign. Trevese i dat. visina 40 cm inv. br. 13628 otkup, 2009.
Me|u rijetkim dosad otkrivenim Treveseovim djelima, ovo pripada samome vrhu njegova opusa. Signirano je i datirano te nosi oznaku ljevaonice u Italiji.
33
ZBIRKA
L I K O V N A
ZBIRKA
L I K O V N A
Antun Žuni} PORTRET DRAGE GERVAISA 1940-ih ugljen 46 x 50 cm inv. br. 12946 dar, 2008.
34
Crtež akademskog slikara i kazališnog scenografa Antuna Žuni}a koji je od 1948. do 1980. radio u HNK Ivana pl. Zajca u Rijeci. U toj je ustanovi književnik Drago Gervais najprije bio direktor Drame, a poslije intendant. Ovaj Gervaisov portret, zajedno s bistom, još jednim portretom i jednom karikaturom, ~ini likovni dio Gervaisove ostavštine u Muzeju.
Antun Žuni} Karikatura pjesnika i pisca Drage Gervaisa iz pera akademskog slikara i Gervaisova kazališnog kolege Antuna Žuni}a.
KARIKATURA DRAGE GERVAISA Oko 1950. tuš 21 x 15 cm inv. br. 12955 dar, 2008.
35
ZBIRKA
L I K O V N A
ZBIRKA
L I K O V N A
Vinko Matkovi} POPRSJE DRAGE GERVAISA Oko 1960. patinirani gips visina 46 cm inv. br. 12954 dar, 2008.
36
Rad rije~kog akademskoga kipara Vinka Matkovi}a (1911.–1973.) koji je za sobom ostavio niz bista istaknutih osoba i nekoliko monumentalnih spomenika, uklju~uju}i i Spomenik oslobo|enju na Delti. Ova bista hrvatskog književnika, dramati~ara i velikoga ~akavskog pjesnika Drage Gervaisa, dio je Gervaisove ostavštine pohranjene u Muzeju.
Zvonimir Kamenar Predložak spomenika piscu Janku Poli}u Kamovu, rad rije~koga akademskog kipara Zvonimira Kamenara. Bio je 1998. ispred Hotela Kontinental izložen nekoliko dana, o ~emu je održana javna rasprava. Branko Sila|in je pri izradi projekta ure|enja Titova mosta predvidio mjesto na kojemu bi se spomenik Kamovu trebao postaviti. Tako je nakon izlijevanja u Zagrebu spomenik stigao u Rijeku i u svibnju 2000. bio otkriven. Na ogradi uz spomenik postavljen je natpis: Janko Poli} Kamov, hrvatski književnik, Sušak, 17. XI. 1886. – Barcelona, 8.VIII. 1910.
PREDLOŽAK SPOMENIKA JANKU POLI] KAMOVU 1998. patinirani gips inv. br.12452 dar Odjela gradske uprave za kulturu, 2006.
Željka i Boris Rogi} Vitraj sastavljen od 17 pravokutnih staklenih plo~a i jedne okrugle (sat s kazaljkama), koji prikazuje detalj rije~kog Korza – gradsku uru, ku}e oko nje i nebo u pozadini. Vitraj je 1990. izra|en za poslovnicu Rije~ke banke u Kopru i bio je postavljen kao pregrada izme|u dviju prostorija. Najprije je izra|eno dvanaest plo~a koje tvore kvadratnu cjelinu, s prikazom gradskog tornja i ku}a sa svake strane, a nakon toga dodano je još pet plo~a s prikazom neba i još jedne ku}e s desne strane. Te su se dodatne plo~e u originalnom postavu vitraja nalazile iznad i s desne strane vrata koja su inkorporirana u vitraj. Bra~ni par Rogi} ve} godinama ima rije~ki Studio Rogi}. Nakon školovanja u Švicarskoj, promovirali su svoje majstorstvo umjetni~kog oblikovanja predmeta od stakla savršenim replikama glasovitih Tiffanyjevih rasvjetnih tijela.
KORZO 1990. vitraj 225 x 220 cm inv. br. 13682 dar, 2009.
37
ZBIRKA
L I K O V N A
38
z b i r k a
UMJETNI^KOG OBRTA
39
ZBIRKA
U M J E T N I ^ K O G
O B R T A
ZBIRKA UMJETNI^KOG OBRTA voditeljica zbirke: Dorotea Nikoli}
40
Zbirka obuhva}a raznovrsnu gra|u – sustavno se prikuplja poku}stvo i satovi, ali i primjerci posu|a i odje}e. Tijekom godina takva prikupljanja postupno se profilira zbirka koja uglavnom sadrži gra|u u rasponu od 17. do druge polovice 20. stolje}a. Naj~eš}e su to predmeti oblikovani u doba baroka i bidermajera, no neki su primjerci iz razdoblja klasicizma te historicizma, secesije, art decoa i modernizma. Gra|a se uglavnom otkupljuje iz ostavštine rije~kih obitelji, a pojedini su kvalitetni primjerci pristigli i donacijama, poput ormara i vitrina iz razdoblja bidermajera i historicizma, koje je Muzeju darovao Grad Rijeke. U Zbirci umjetni~kog obrta jedna je od najcjelovitijih zbirka satova. Zbirka ku}nih satova okuplja predmete od po~etka 19. do druge polovice 20. stolje}a, a obuhva}a primjerke podnih, kaminskih, zidnih i drugih satova te se sustavno se popunjava. Iako je samo iznimno rijetko rije~ o radovima rije~kih urara, brojni satovi u zbirci bili u upotrebi u našem kraju. Svi su satovi restaurirani i ure|eni. Mahom su sjevernja~ke provenijencije, iz srednje Europe, no Muzej posjeduje i primjerke francuske proizvodnje i satove iz drugih zemalja.
O B R T A
ŠKRINJA Škrinja je ukrašena intarziranim geometrijskim bordurama koje prednju plohu raš~lanjuju na tri dijela – dva pravokutnika bo~no i pravokutnik lomljenih strana u sredini. Dekorativni element je i okov brave u obliku dvoglavog orla s krunom, koji se nalazi unutar središnjeg polja (izra|en od željeznog lima koji je premazan zlatnom bojom), dok se na bo~nim plohama, tako|er ukrašenim intarziranim bordurama, nalazi po jedan prihvat.
18. st. drvo 63 x 143 x 63cm inv. br. 13496 otkup, 2008.
41
ZBIRKA
U M J E T N I ^ K O G
ZBIRKA
U M J E T N I ^ K O G
O B R T A
TABERNAKL ORMAR 18. st., Austrija drvo 184 x 124 x 69 cm inv. br. 12133 otkup, 2007.
42
Tabernakl ormar iz sredine 18. stolje}a. Trodijelno koncipiran korpus furniran je orahovim furnirom i ukraĹĄen intarziranim bordurama. Oblikovanje i ukras tipi~nih su stilsko-morfoloĹĄkih karakteristika za to doba.
O B R T A
TABERNAKL Pripadao je obitelji Josipa Gorupa. Tabernakl klasicisti~kih stilsko-morfoloških karakteristika iz razdoblja oko 1790. Ravnih linija, intarziranih bordura u obliku riblje kosti, intarzirani motivi kitice cvije}a i košarice s cvije}em, rezbareni meandri, što su ukrasni elementi toga doba i stila.
1790. drvo 216 x 129 x 66 cm inv. br. 12581 otkup, 2006.
43
ZBIRKA
U M J E T N I ^ K O G
ZBIRKA
U M J E T N I ^ K O G
O B R T A
KOMODA klasicizam 1780. drvo 100 x 127 x 61cm inv. br. 13534 otkup, 2008.
44
Komoda s tri ladice (1780.–1800.), furnirana orahovim furnirom. Plohe su raš~lanjene poljima furnira orahova korijena, uokvirenim intarziranim geometrijskim bordurama s kvadratima u kutovima. Oblikovanje ravnih linija, noge koje se sužavaju prema dnu i opisani intarzirani ukras karakteristi~ni su klasicisti~ki stilsko-morfološki elementi. Iz obitelji Đur|ice Comisso.
O B R T A
BIDERMAJERSKA KOMODA Komoda bidermajerskih stilskih karakteristika, ima ~etiri ladice; gornja je istaknuta i nosi po jedan kanelirani stup sa svake strane. Prednja ploha koju ~ine ostale tri stranice, blago je konveksno zaobljena, dok cijeli korpus stoji na ~etiri kubi~ne noge sa zadebljanim donjim dijelom. Furnirana je orahovim furnirom. Bila je u posjedu Josipa Gorupa pl. Slavinjskog, ro|enog 1834. u Slavini kod Postojne; umro je u Rijeci 1912. Bio je jedan od najve}ih rije~kih poduzetnika krajem 19. i po~etkom 20. stolje}a. Kao mladi} radio je u Trstu u trgova~kom poduze}u svoga ujaka (Kalister), poslije je osnovao svoju tvrtku. Postao je jedan od najbogatijih rije~kih gra|ana te je 1874. sagradio Grand hotel Europu na rije~koj rivi (današnja zgrada uprave Primorsko-goranske županije). Komoda poslije prelazi u vlasništvo Maje Rihman na Pe}inama, Šetalište 13. divizije.
1830. drvo 100 x 125 x 63 cm inv. br.13634 otkup, 2008.
45
ZBIRKA
U M J E T N I ^ K O G
ZBIRKA
U M J E T N I ^ K O G
O B R T A
KOMODA-SEKRETER CASETTONE A RIBALTA klasicizam 18. st. drvo 143 x 108 x 56,4 cm inv. br. 12947 otkup, 2007.
46
Komoda potje~e s kraja 18. stolje}a, klasicisti~kih je stilsko-morfoloĹĄkih karakteristika. Ima tri ladice, a sekreter je s preklopnom plo~om i sustavom ladica i pretinaca u unutraĹĄnjosti.
O B R T A
BIDERMAJERSKI SEKRETER Sekreter, reprezentativni tip namještaja bidermajerskog razdoblja, u donjem je dijelu zatvoren dvokrilnim vratima, gore zaklju~en ladicom, a središnja preklopna plo~a zatvara unutrašnjost sa sustavom ladica i središnjom nišom.
oko 1830. orahov furnir 150 x 101 x 50 cm inv. br. 13746 otkup, 2010.
47
ZBIRKA
U M J E T N I ^ K O G
ZBIRKA
U M J E T N I ^ K O G
O B R T A
BIDERMAJERSKA SOFA 1830. drvo, viskoza 70 x 170 x 67 cm inv. br. 13635 otkup, 2009.
Sofa ima bidermajerska stilska obilježja, ali je razvedenije forme i s malo više ukrasa. Nosa~i su oblikovani poput stiliziranih rogova, što je omiljen bidermajerski stilski motiv, dok su sve plohe ukrašene stiliziranim viti~astim motivima. Presvu~ena je žu}kastom viskozom na pruge. Ra|ena je u razdoblju 1830.–1840. Bila je u vlasništvu Maje Rihman na Pe}inama, Šetalište 13. divizije.
OKRUGLI STOL bidermajer oko 1830. orahov furnir vis. 77, Ø 77 cm inv. br. 13749 otkup 2010.
48
Okrugli stol s tri noge i trokutastim postamentom s konkavnim stranicama.
O B R T A
ORMAR ZA KNJIGE Ormar za knjige je jednokrilan, s ostakljenom vratnicom ukraĹĄenom crnim letvicama, a nose ga ~etiri kubi~ne noge, tipi~noga bidermajerskog oblikovanja.
Pravokutni stol odsje~enih kutova, s parovima stiliziranih stupova na papu~astim elementima, koji sluĹže kao nosa~i, a povezani su traverzama.
bidermajer oko 1830. orahov furnir 188 x 108 x 55cm inv. br. 13747 otkup, 2010.
PRAVOKUTNI STOL bidermajer oko 1830. orahov furnir 78,5 x 112,5 x 63 cm inv. br. 13748 otkup, 2010.
49
ZBIRKA
U M J E T N I ^ K O G
ZBIRKA
U M J E T N I ^ K O G
O B R T A
BIDERMAJERSKO-HISTORICISTI^KI PRAVOKUTNI STOL 1840. drvo 78 x 123 x 66 cm inv. br. 13056 otkup, 2008.
SALONSKA NEOROKOKO GARNITURA
50
Pravokutnog je oblika, s valovito razvedenom plo~om furniranom korijenskim furnirom oraha te s jednom ladicom u trupu; s donje je strane zaklju~en letvicom. Noge ~ine po dva stupa s arhitektonskim elementima šiljatih lukova. Stol potje~e iz doba bidermajera, ali neogoti~ki motivi, razvedenost linija, tokareni elementi karakteristike su oblikovanja namještaja dolaze}eg, historicisti~kog razdoblja.
U sastavu neorokoko salonske garniture su sofa, dva naslonja~a, ~etiri stolca i stol. Garnitura je bila u vlasništvu obitelji Comisso. Po nacionalnosti su Talijani. Francessco Comisso ro|en je u Rijeci, supruga Marija ro|ena je u Istri. Sinovi Albert (1887.–1936.) i Daniel (1890.–1943.) ro|eni su u Rijeci. Posjedovali su trgovinu na veliko u Rijeci. Nakon Prvoga svjetskog rata sinovi Albert i Danijel sele u Zagreb i zapošljavaju se u direkciji željeznica. Đur|ica Comisso, Danielova k}i, rodila se u Zagrebu 1924. Radila je u Muzeju za umjetnost i obrt u Zagrebu. Danas je u mirovini. Od nje je kupljena garnitura.
O B R T A
SOFA Sofa je zanimljivo oblikovana s trodijelno koncipiranim korpusom. Presvu~ena je novom zelenkastom tkaninom.
neorokoko 19 st. drvo, tkanina 110 x 190 x 74 cm inv. br. 13043 otkup, 2008.
NASLONJA^ U sastavu je neorokoko salonske garniture. Naslonja~ je blago zavojitih nogu, presvu~en novom zelenkastom tkaninom.
neorokoko sred. 19. st. drvo, tkanina 108 x 60 x 62 cm inv. br. 13045 otkup, 2008.
51
ZBIRKA
U M J E T N I ^ K O G
ZBIRKA
U M J E T N I ^ K O G
O B R T A
STOL neorokoko sred. 19. st. drvo 80 x 130 x 52 cm inv. br. 13053 otkup, 2008.
Neorokoko stol u sastavu je neorokoko garniture.
STOLAC neorokoko sred. 19. st. drvo, tkanina 84 x 43,5 x 44 cm inv. br. 13047 otkup, 2008.
52
Pripada salonskoj garnituri, sredina 19. stolje}a. Naslon stolca zavojitih formi, naslanja se na straĹžnje noge, blago izvijene prema van. Presvu~en je zelenkastom (novom) presvlakom.
O B R T A
PORTALNI SAT Ovakvi su se satovi izra|ivali u zemljama Habsburške Monarhije u prvim desetlje}ima 19. stolje}a. Arhitektonski je koncipiran i zasnovan na arhitekturi anti~kog hrama. Baza je konveksno-konkavno zaobljena. Šest alabasternih stupova nose gornji dio sata u kojem su mehanizam i broj~anik. Pripada kasnom empiru jer su ranija ku}išta imala ravne stranice i manji broj stupova (2 ili 4). Gornji dio sata je u obliku cilindra u kojem je smješten mehanizam. Broj~anik je zašti}en zastakljenim vratašcima u mjedenom okviru. Na vrhu se nalazi ukras od alabastera, pozla}ene metalne legure i tokarenog drva. Pripada razdoblju kada je ve}ina elemenata ra|ena ru~no. Bio je u upotrebi na Krku.
oko 1820., Austrija mjed, emajl, alabaster, drvo 48 x 28 x 14 cm inv. br. 12106 otkup, 2006.
53
ZBIRKA
U M J E T N I ^ K O G
ZBIRKA
U M J E T N I ^ K O G
O B R T A
PORTALNI SAT 1820., Austrija drvo, staklo, alabaster 52 x 29 x 10,5 cm inv. br. 13637 otkup, 2009.
Portalni sat ima nisku bazu s gornje strane, ukrašenu paljenim crtežom. Srednji dio ima punu stražnju stranicu s prednje strane obloženu zrcalima, dok su sprijeda ~etiri alabasterna stupa s bazama i kapitelima izra|enim od pozla}enog drva. Na vrhu broj~anika je figura orla. Njihalo ima oblik Apolona kao boga Sunca. U sat je ugra|en mehanizam izme|u kvadratnih platina. Sat ima samo funkciju hoda. Vjerojatno je rije~ o be~kom radu ili o radu nekoga drugog središta u Habsburškoj Monarhiji. Prema stilskomorfološkim karakteristikama, rije~ je o kasnoempirskom satu koji bismo mogli datirati oko 1820. godine.
SAT NA STUPOVIMA kasni bidermajer, rani neorokokoko 1840., Austrija alabaster, drvo, staklo 43 x 25 x 11 cm inv. br. 13057 otkup, 2008.
54
Sat na stupovima tipi~an je primjerak za urarstvo Habsburške Monarhije. Na ~etiri alabasterne noge stoji profilirana baza, sprijeda konveksno zaobljena. Cilindri~no ku}ište sata umetnuto je izme|u dva para alabasternih stupova. Na vrhu je trodijelni zabat. Broj~anik je ra|en u kombinaciji pozla}ene gijoširane mjedi i bijelo emajliranog vijenca. Crne ~eli~ne kazaljke imaju srcolike vrhove. U sat je ugra|en tipi~an be~ki mehanizam kvadratnih platina. S obzirom na nagla-
O B R T A
šenu dinami~nost, prelomljenost i zaobljenost linija i ploha sata, možemo ga datirati oko 1840. kada klasi~ni elementi poprimaju stilske osobine kasnog bidermajera i ranog neorokokoa.
SAT NA STUPOVIMA TZV. PENDULE Sat je izra|en od palisandrovine intarzirane svjetlijim furnirom. Na visokoj dvostrukoj bazi stoje ~etiri tordirana stupa ~ije su baze i kapiteli od mjedi. Na vrhu je zaobljen zabat, a me|u stupovima visi mehanizam sata na koji je sprijeda u~vrš}en broj~anik. Bujna je biljna dekoracija.
1850., Francuska intarzija, palisandrovina, mjed 46 x 22,3 x 13 cm inv. br. 12950 otkup, 2007.
55
ZBIRKA
U M J E T N I ^ K O G
ZBIRKA
U M J E T N I ^ K O G
O B R T A
KAMINSKI SAT oko 1870., Francuska mjed, alabaster 41 x 28 x 15 cm inv. broj 12982 otkup, 2008.
Sat je izra|en u kombinaciji pozla}ene metalne legure (bronce) i alabastera. Srednji dio (izuzimaju}i ku }ište) napravljen je od alabastera, dok je za okove i dekoraciju korištena pozla}ena legura. Stilski ga je teško definirati jer se u oblikovanju i ukrašavanju miješaju elementi stila Luja IX. – broj~anik izra|en od imitacije kornja~evine sa satima ozna~enim rimskim brojevima na plo~icama emajla, izvijenost formi, elementi stupova i voluta bliski stilu Luja XV., motivi bisernog niza, girlandi i hibridnih životinja iz repertoara Luja XVI. i empira te djevoja~ka bista (Flora), ~iji je izraz blizak romantizmu sredine 19. stolje}a. Upravo ta mješavina ranijih stilova karakteristi~na je za historicizam druge polovice stolje}a. U sastavu je kaminske garniture s dva svije}njaka, koja je neko} pripadala uglednoj suša~koj obitelji.
56
Na razigranome metalnom postolju stoji svije}njak od alabastera. Pri vrhu ima ~etiri udubljenja za svije}e. Sav je ukrašen dekorativnim elementima, girlandama i hibridnim životinjama, što je karakteristika historicizma druge polovice 19. stolje}a.
O B R T A
PAR SVIJE]NJAKA UZ KAMINSKI SAT historicizam druga pol. 19. st., Francuska metal, alabaster v. 41 cm inv. br. 12984 otkup, 2008.
KAMINSKI SAT Francuski kaminski sat s kraja 19. stolje}a ra|en je u kombinaciji pozla}ene metalne legure i crnog mramora. Na razmjerno visokoj bazi smješteno je ku}ište sata s mramornim broj~anikom, na kojem su zlatnim rimskim brojevima ozna~eni sati. Ukrasi se zasnivaju na elementima volute školjke i stiliziranoga biljnog ornamenta. Na gornjoj platini utisnut je žig s petokrakom zvijezdom u sredini i natpisom AD Mougin Deux Medailles. O uraru AD Mouginu oskudni su podaci. Možda je rije~ o Mouginu iz Herimoncourta, francuskoga gradi}a uza švicarsku granicu, koji je bio suradnik Japyja, Martija i Rouxa. Nasuprot malobrojnim informacijama o radionici, brojni su sa~uvani satovi koji imaju Mouginov mehanizam.
19. st., Francuska mramor, pozla}ena legura 40 x 36 x 14,5 cm inv. br. 13450 otkup, 2009.
57
ZBIRKA
U M J E T N I ^ K O G
ZBIRKA
U M J E T N I ^ K O G
O B R T A
ZIDNI SAT oko 1850., Austrija staklo, emajl, drvo, pozlata 68 x 48 x 13 cm inv. br. 12113 otkup, 2006.
58
Zidni sat u okviru, tzv. Rahmenuhr. To su satovi tipi~ni za podru~je srednje Europe, koji su se proizvodili u razdoblju izme|u 1830. i 1860. godine. Le}a njihala izvedena je u obliku glave Apolona kao boga Sunca. Mehanizam sata smješten je izme|u kvadratnih platina odrezanih uglova. Takvi su se mehanizmi proizvodili u be~kim manufakturama i distribuirali u sve dijelove Carstva. Ku}ište sata izra|eno je od pozla}enog drva i bogato ukrašeno reljefnom dekoracijom u kojoj prevladavaju motivi akantusa i drugih lisnatih i cvjetnih elemenata te bisernog niza uz unutarnji rub okvira. Po karakteristikama neorokokoa, sat možemo datirati u razdoblje oko 1850. Bio je u upotrebi na podru~ju Opatije.
O B R T A
ZIDNI SAT Ovaj tip sata po~eo se izra|ivati krajem 17 stolje}a u Burgundiji, a od 1830. do 20. stolje}a. Proizvodio se u velikim koli~inama, najviše u pokrajini Frnche Comte, po ~emu je i dobio naziv. Ima prednju ukrasnu plo~u, izra|enu od mjedenog lima s prikazom berbe grož|a, izvedene u reljefu. Pri vrhu je figura muškarca i žene. Žena nosi košaru s grož|em. Na plo~u je apliciran veliki bijelo emajliran broj~anik na kojem je slikan cvjetni motiv.
1850., Francuska mjed, emajl 47 x 28 x 16 cm inv. br. 12948 otkup, 2007.
59
ZBIRKA
U M J E T N I ^ K O G
ZBIRKA
U M J E T N I ^ K O G
O B R T A
STOJE]I FIGURALNI SAT 1830., Francuska bronca 38 x 27 x 11 cm inv. br. 13255 otkup, 2009.
Reprezentativan je primjerak sa skulpturalno izra|enim ku}ištem. Tema sata – gr~ki bog mora Posejdon – sustavno je provedena u oblikovanju i ukrašavanju cijelog ku}išta. Noge ~ine figure delfina, visoka baza ukrašena je reljefno izra|enim atributima toga božanstva, a središnji je motiv – sjede}a figura Posejdona s trozupcem u desnoj ruci – postavljena na vrh sata. Sat je ra|en u kombinaciji pozla}ene i patinirane bronce.
STOJE]I SAT kasni bidermajer, neorokoko 1845., Austrija drvo, staklo, alabaster 62,5 x 28,3 x 10,5 inv. br. 13668 otkup, 2009.
60
Na prizmati~noj je bazi, s prednje strane rašlanjenoj kanelirama, a u sredini je prikaz arhitekture izveden kao akvarelirana grafika. Na bazi su dva alabasterna stupa pozla}enih kapitela u obliku lotosovih pupoljaka. Gornji dio ~ine zastakljene vitrine u kojima je umjetno cvije}e, a na vrhu je veduta. Cilindri~no ku}ište obješeno je me|u stupove. Stilske karakteristike upu}uju na razdoblje kasnoga bidermajera i neorokokoa te sat možemo datirati oko 1845. Mjesto izrade je Be~ ili neko drugo središte Habsburške Monarhije.
O B R T A
STOJE]I SAT Sat ima stilska obilježja secesije. Rije~ je o tipu sata zasnovanom na klasicisti~ko-bidermajerskim satovima na stupovima. Izra|en je od posrebrene metalne legure. Donji dio oblikovan je poput para nogu, dok je gornji u osnovi prizmati~an, plohe nisu ravne, nego meko izvijene u tipi~no secesijskoj stilizaciji. Dio u kojem se spajaju noge, ukrašen je polukrugom, iz kojega se šire zrake, što asocira na motiv Sunca. Središnji dio zauzima kružni broj~anik. U sat je ugra|en relativno skroman mehanizam, prema prili~no ne~itkoj oznaci vjerojatno njema~ke tvrtke Gustav Becker.
secesija kraj 19. st., Njema~ka (?) srebro, mjed 33 x 16 x 9 cm inv. br. 13064 otkup, 2008.
61
ZBIRKA
U M J E T N I ^ K O G
ZBIRKA
U M J E T N I ^ K O G
O B R T A
STOJE]I SAT 1960., Njema~ka staklo, mjed 22 x 21 x 14 cm inv. br. 12137 otkup, 2007.
62
Godišnjak ili Jahres-Uhr sat s torzijskim njihalom njema~ke proizvodnje, datiramo u šezdesete godine 20. stolje}a. Sat je izra|en od mjedi, a zašti}en staklastim ku}ištem koje je dekorirano cvjetnim motivima. Ima pogon na oprugu, a kao oscilator služi njihalo koje se sastoji od ~etiri kugle na ~etiri konkavno svinuta kraka. Njihalo ~ini specifikum ovog tipa sata. Torzijsko njihalo stavlja se uglavnom u godišnje satove. To~nost satova s torzijskim njihalom nije zado voljavaju}a zbog grešaka uzrokovanih zapre~nicom i nedovoljnom kompenzacijom temperature. Tip sata s njihalom koje se zakre}e umjesto da se ljulja slijeva nadesno i obrnuto, potje~e iz zadnjih desetlje}a 19. i prve police 20. stolje}a. Njegov izgled, kod kojega je dominantan element njihalo, dakle funkcionalni dio sata, u suglasju je s vremenom u kojem se ova vrsta sata razvila i koje je ~esto sasvim ogoljelo strukturu i konstrukciju do tada obvezno prekrivenu plaštem dekoracije (Eiffelov toranj, 1889).
O B R T A
SAT-BUDILICA oko 1900., Austrija (?) mesing 38 x 22 x 12,5 cm inv. br. 13449 otkup, 2009.
Sat-budilica u stiliziranom ku}ištu. Na pravokutnome su mesinganom postolju stilizirana dva lava. Iznad je broj~anik s rimskim brojevima. Broj~anik je ukrašen florealnim motivima. Ku}ište je na nogicama. Pretpostavka je da je rije~ o budilici austrijske izrade oko 1900. Bila je u vlasništvu rije~ke obitelji.
63
ZBIRKA
U M J E T N I ^ K O G