Vojvođanskom graždanstvu ususret

MUZEJ GRADA RIJEKE Vojvo|anskom graždanstvu u susret izložba Muzeja Vojvodine 8. svibnja – 7. lipnja 2008.

Autori izložbe i teksta Ljubica Oti}, muzejska savjetnica, povjesni~arka Milkica Popovi}, viša kustosica, povjesni~arka Dizajn deplijana, plakata i pozivnice Vesna Rožman Lektura i korektura Gordana Ožbolt Suradnici – Muzej grada Rijeke Mladen Grguri} Jasna Milinkovi} Tehni~ka realizacija izložbe Zvonko Boras i Tehni~ka služba Muzeja Vojvodine Anto Kova~evi}

Vojvo|ansk om gra ždanst vu u susret izložba Muzeja Vojvodine 8. svibnja – 7. lipnja 2008.

Vojvo|anskom graždanstvu u susret Kao središta gospodarskog, politi~kog i kulturnog razvoja,

ni~ka djela nadahnuta temama iz nacionalne prošlosti. Ve}

gradovi Vojvodine modernu su i urbanu fizionomiju stekli

u prvoj polovici 18. stolje}a modernizira se školski sustav,

krajem 18. i po~etkom 19. stolje}a. Tome su znatno pri­do­

a u 19. stolje}u osnivaju se stru~ne škole. U to se doba

nijeli društvenopoliti~ki i gospodarski uvjeti u Habsburškoj

razvija i kazališna djelatnost u okviru amaterskih družina.

Monarhiji te odre|ene povlastice Be~koga dvora, koje su

Kazališne predstave izvode se najprije na njema~kom,

omogu}ile njihov razvoj na na~elu unutarnje samouprave.

potom na srpskom, a po~etkom 19. stolje}a i na ma|arskome

To je znatno ubrzalo razvoj obrta i trgovine, a pove}an je i

jeziku. ^etrdesetih godina 19. stolje}a u Vojvodini se osni­

broj gradskoga stanovništva. Kao za~eci industrije, po~et­

vaju prve ~itaonice i kasina, kao nosioci kulturnog i pro­

kom 19. stolje}a u vojvo|anskim se gradovima osnivaju

svjetnog života. U stalnom je usponu i glazbeni život. Šez­

brojne manufakturne radionice. Najstarije me|u njima su

desetih godina 19. stolje}a gotovo su svi gradovi imali

pivovara (1722.) i svilana (1733.) u Pan~evu, pivovara u Velikom Be~kereku (1745.) i svilana u Novom Sadu (1770.).

Da bi zaštitili svoje profesionalne interese, trgovci i obrtnici, kao pripadnici vode}ega društvenog sloja u privrednome životu grada, udruživali su se u kompanije, društva i esnafe – cehove. Tako najja~a gospodarska središta postaju Novi Sad, Subotica, Pan~evo, Vršac, Veliki Be~kerek (današnji Zre­ njanin), Kikinda, Sombor, Sremska Mitrovica i Zemun.

Gospodarski razvoj gradova davao je snažan poticaj razvoju gra|anstva. Ovaj društveni sloj postat }e nosilac naprednih ideja i osnova društvenog i duhovnog razvoja naroda na podru~ju današnje Vojvodine. Prosvjetiteljske ideje koje su u 18. stolje}u zahvatile sve europske zemlje Habsburške Monarhije, utemeljene su za vladavine Marije Terezije, a osobito njezina sina Josipa II. Novoosnovani gra|anski sloj bori se za kulturu oslobo|enu tradicionalnog i konzerva­ tivnog utjecaja Crkve i preuzima vode}u ulogu u društvu.

Radi sveop}e duhovne prosvije}enosti naroda osnivaju se nacionalne institucije, razvija se prosvjeta, stvaraju se umjet­

svoja pjeva~ka društva i brojna nacionalna udruženja. U to su vrijeme sve ja~i europski utjecaji u na~inu druženja i zabavljanja. U modi su ku}ne zabave, koncerti i, posebno, balovi koje su prire|ivali razni društveni slojevi. Mijenja se i na~in odijevanja gra|anstva. Dotadašnji tradicionalni kostim postupno iš~ezava i ustupa mjesto europskoj odje}i.

Gra|anska odje}a u Vojvodini mijenjala se tijekom vremena u skladu s modnim tendencijama koje su stizale najprije iz Pariza, a poslije iz Be~a i Pešte.

Europeizacija vojvo|anskih gradova i gra|anski stil ži­vo­ ta, zasnovan na velikom kapitalu, uvjetovao je i bržu ar­ hitektonsku urbanizaciju. U to se doba gradska jezgra ople­menjuje stilskom arhitekturom i reprezentativnim jav­ nim i privatnim zgradama. Novi sloj gra|anstva ulagao je sredstva ponajprije u izgradnju vlastitih i najamnih zgra­

u gra|anskoj ku}i zauzimao je salon, mjesto okupljanja ne samo uku}ana, ve} i gostiju. Savršen sklad postojao je izme|u namještaja, okvira vrata i prozora, tapeta, servisa, stolnog pribora i dr. Odre|ene novosti nastupile su i u na~inu primanja gostiju, posluživanju, pripremanju hrane i dr.

Europeizacija vojvo|anskih gradova potpuno je zahvatila novi sloj gra|anstva i sva podru~ja njegova života. Iz­ gra|en je nov sustav vrijednosti, na~in razmišljanja, ko­ mu­nikacije i ponašanja.

Tragovima vojvo|anskih graždana krenuli smo i mi, da bar na trenutak osjetimo duh jedne minule epohe koju su oni tako bogato obilježili.

da, gra|anskih ku}a i vila, a gradili su se i dvorci i ljetni­ kovci. Tragovi te urbane arhitekture s kraja 19. stolje}a ostali su trajno zabilježeni na razglednicama, anzihts­ kartama, koje su danas dragocjen dokument jednog vre­ mena i pružaju najviše informacija o razvoju grada, o arhitektonskim promjenama, o pojedinim objektima, pa i o ~etvrtima kojih više nema. Pojava razglednica bila je nov oblik komunikacije kojim je ostvareno jedinstvo vizu­ alnog doživljaja i pisane rije~i. Kao jedna od kultnih odli­ ka komunikacije gra|anstva, razglednica je bila posebno omiljena krajem 19. i po~etkom 20. stolje}a.

Novi stil života o~itovao se ne samo u javnom, ve} i u svakodnevnom, obiteljskom životu, pa i u ure|enju nepo­ srednoga životnog prostora. Gotovo obvezan dio gra|an­ skog interijera bio je stilski namještaj, a središnje mjesto