Rije^ki fotografi 1950.–1980. iz fotografske zbirke Muzeja grada Rijeke Rije~ki fotografi, generacija ro|ena neposredno prije i
Šesnaestero fotografa predstavljeno je na izložbi sa po
nakon Drugoga svjetskog rata, u okvirnom razdoblju od
dvije fotografije iz referentne zbirke Muzeja grada Ri-
1950. do 1980. pretežno istražuju i razvijaju crno-bijelu
jeke, prema kriterijima tipi~nosti, vrsno}e i pojmovne
fotografiju. U takvom naizgled koloristi~kom redukcio-
i sadržajne razli~itosti para. Izbor se temeljio na naj
nizmu, Maksimilijan Pe~, Viktor Hreljanovi}, Ervin De-
boljim autorskim ostvarenjima fotografske slike, s po
beuc, Borislav Ostoji}, Mladen Batory, Ante Škrobonja, Istog Žorž Duško, Ljiljana Sunda} Zuanni, Krešimir Pa vi}, Andrea Zuanni, Ranko Dokmanovi}, Egon Hreljanovi}, Rino Gropuzzo, Miljenko Marohni}, Rudolf Zambelli i Blagoj Marinski stvarali su žanrovski raznovrsno – od dokumentarne i reportažne do umjetni~ke i eksperimentalne fotografije. U segmentu neilustrativne fotografije koja nas prvenstveno zanima, izražavaju}i ili pak negi raju}i umjetni~ke nakane, postizali su visoke kreativne,
u umjetnost tadašnje države. Sedamdesetih godina proš
Viktor Hreljanovi} (1923.–1997.)
loga stolje}a ja~aju izvanslikovne, konotativne sa-
Refleks u okruglom,1955. 29,4 x 29,4 cm
stavnice, eksperimentiranje s fotomaterijalima i novim
Mladen Batory (1940.)
Ljiljana Sunda} Zuanni (1948.)
Anatomija 3, oko 1980. 27,3 x 37,9 cm
Oni sami, 1972. 38,2 x 28,9 cm
Stado 3, oko 1980. 28,1 x 40 cm
Klapa, 1977. 25,9 x 38,9 cm
Linije i tonovi, 1957. 39,9 x 29,3 cm
najo~itije u samosvijesti prizorne erotike.
do danas najzna~ajnija fotografska amaterska kluba
fundusa povla~i za sobom necjelovitost iskaza, pa i ov-
u Rijeci. Ve}ina ih se privremeno intenzivno bavi foto-
dje nedostaju važna imena poput Fernanda Soprana ili
grafijom, obi~no u studentskom i neposredno kasni
Đoke Mileki}a, ~ije radove doduše Muzej posjeduje, ali
jem razdoblju, a dio i kontinuirano, usporedno sa stal-
kao recentna uve}anja, a ne izvorni format (Soprano)
diplomirani filmski snimatelj (Debeuc), jedan grafi~ar
Susret, 1972. 29,5 x 39,2 cm
zanimanje za ljudsku figuru na sadržajnom je planu
Periodi~ni prikaz zasnovan na djelima iz muzejskoga
i vlastitih interesa (V. Hreljanovi}). Jedan je od njih
Portret Ive Kaline, 1977. 39,7 x 29,8 cm
metrijske i enformelne tendencije i prodor apstrakcije
kasnijega Fotokluba Color, da spomenemo samo dva
manovi}) usmjerenjima ili u balansu životnih okolnosti
Veletrgovina, 1963. 28,5 x 39 cm
nije odražavaju suvremene konstruktivisti~ke, geo-
na, usporedno sa slikarstvom i skulpturom, pobu|eno
da}, Zuanni, Marinski) i humanisti~kim (Ostoji}, Dok-
Freska, 1969. 29,3 x 39,4 cm
u smislu njezine tektonike i vizura. Šezdesete snaž
drovima. Prema kraju desetlje}a i osamdesetih godi-
anni, Gropuzzo, Marohni}, Zambelli), društvenim (Sun
Bobijevci, 1975. 29,5 x 39,4 cm
izvedbe i vizualnoga polja te arbitrarnost kompozicije
vrhunska ostvarenja.
prirodno-tehni~kim (Pe~, Pavi}, Batory, Škrobonja, Zu-
Srce sirotinje, 1954. 26,5 x 38 cm
1950-ima ovi autori naglašavaju suverenost tehni~ke
kriti~ari fotografije pojedina njihova djela svrstavaju u
nim zaposlenjem. Temeljno pak zanimanje birali su u
Istog Žorž Duško (1947.)
jedina~nim dostignu}ima iznimne kreativnosti i po
u~incima u režiranim ili neposredno snimljenim ka-
toamaterskoga pokreta i ~lanovima Fotokluba Rijeka i
Borislav Ostoji} (1937.)
znavanja fotografske tehnike, kadikad i invencije. U
inventivne i medijske kvalitete, zbog ~ega povjesni~ari i
Ovdje je mahom rije~ o autodidaktima, dionicima fo-
Maksimilijan Pe~ (1914.)
ili su vremenski i sadržajno nepodudarna izložbi (Mileki}). Sustavnom istraživanju povijesti rije~ke fotografije, zapo~etom prije tridesetak godina, uslijedili su pregledi od njezinih po~etaka u 19. stolje}u do sredine ~etrdesetih godina 20. stolje}a (izložba Fotografija u Rijeci 1844.–1944., Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog pri morja, 1990., grupa autora i knjiga Arte miracolosa, Sto lje}e fotografije u Rijeci, 1995., grupa autora). Ova izlož-
(E. Hreljanovi}), a samo je jedan sa školskim zvanjem
ba rije~kih fotografa iz zbirke Muzeja grada Rijeke
fotografa (Žorž). Autori poslijeratne generacije kojima
mišljena je kao prilog valorizaciji fotografske povijesti
Ervin Debeuc (1930.)
Ante Škrobonja (1944.)
Krešimir Pavi} (1950.)
fotografija postaje glavni poziv, opredijelili su se za sa
Rijeke u idu}a tri desetlje}a prošloga stolje}a te aktua-
mostalan profesionalni rad (Dokmanovi}, Gropuzzo,
lizaciji njezinih protagonista.
Oronuli starci, 1958. 40 x 29,8 cm
Ribarske ku}ice – Kantrida, 1971. 23,7 x 35,9 cm
Pogled 2, 1980. 28,5 x 38,1 cm
Detalj, 1960. 40 x 30,4 cm
Ponedjeljak, utorak, srijeda…,1974. 29,3 x 35,4 cm
Na žalu, 1980. 33,9 x 26,3 cm
E. Hreljanovi}, Žorž).
Sabrina Žigo
Andrea Zuanni (1950.)
Miljenko Marohni} (1951.)
Na klupi, 1973. 25,8 x 39,2 cm
Kompozicija No110, 1983. 27 x 9,3 cm
Tragovi poznanstva, 1973. 32,5 x 27,8 cm
(Ne)Sretnik, 1988. 20 x 29,3 cm
Ranko Dokmanovi} (1951.) Lubenice, 1973. 29,8 x 39,8 cm Ranka, 1973. 29,8 x 39,8 cm
Rudolf Zambelli (1954.)
Rino Gropuzzo (1951.)
Umjetnost majke III, 1979. 29,4 x 40 cm
Maksimilijan Pe~
Viktor Hreljanovi}
Ervin Debeuc
Borislav Ostoji}
Mladen Batory
Ante Škrobonja
Opatijski tobogan, 1978. 29,7 x 39,5 cm
Akt, 1987. 37,8 x 38,1 cm Akt, 1987. 37,8 x 38,1 cm
IZ
Egon Hreljanovi} (1951.)
Blagoj Marinski (1955.–1995.)
Dubravka, 1968. 39,8 x 29 cm
New York City 3, 1979. 30,3 x 40,3 cm
Akt X, 1975. 39,8 x 29 cm
New York 4, 1979. 40,2 x 30,3 cm
Istog Žorž Duško
Ljiljana Sunda} Zuanni
Krešimir Pavi}
Andrea Zuanni
Ranko Dokmanovi}
Egon Hreljanovi}
Rino Gropuzzo
Miljenko Marohni}
Rudolf Zambelli
Blagoj Marinski
FUNDUSA
Rije~ki fotografi
1950.–1980.
izdava~: MUZEJ GRADA RIJEKE, autorica izložbe i teksta: Sabrina Žigo, suradnica u pripremi: Jasna Milinkovi}, grafi~ki dizajn: Vesna Rožman, lektura i korektura: Gordana Ožbolt, tisak: Zambelli, Rijeka, lipanj 2010.
30. lipnja – 31. kolovoza 2010.