Negativ / pozitiv

NEGATIV POZITIV

Izlo`ba Hrvatskog povijesnog muzeja iz Zagreba Rijeka, 3. svibnja – 7. lipnja 2006.

Savezni~ko zrakoplovstvo bombardira Rijeku Rijeka, 20. travnja 1945., fotograf: Vladimir [tefanac

Talijanski vojnici u Su{aku, biv{i Jela~i}ev trg Su{ak, 11. travnja 1941.

DRUGI SVJETSKI RAT ZABILJE@EN

svoj legitimitet. Njegova su obilje`ja postojanje dviju vlada i vlasti,

FOTOGRAFSKOM I FILMSKOM KAMEROM

dvaju vo|a, dvaju poimanja pravde i slobode, dvaju teritorija na koji-

Povodom obilje`avanja 3. svibnja, dana oslobo|enja Rijeke, zavr{etka Drugog svjetskog rata i pobjede antifa{isti~ke koalicije, Hrvatski povijesni muzej iz Zagreba u Muzeju grada Rijeke, predstavlja izlo`bu fotografija i filmova Negativ–pozitiv.

Na izlo`bi je prezentirano 1.200 od 86.000 fotografija, odnosno 16 od 79 filmova, koje predstavljaju fond Zbirke fotografija, filmova i negativa. Velik broj fotografija ovom se izlo`bom prvi put prezentira {iroj javnosti. Odabrali smo ih s obzirom na njihovu izvornost, autenti~nost, dokumentarnost, izra`ajnost, pa i likovnost. Kod pojedinih tema pos­ tojala je mogu}nost izbora, za druge je i najsitnija veza s konceptom sadr`aja bila dovoljan razlog za odabir fotografije. Snimali su ih amateri prema vlastitim `eljama i sklonostima za bilje`enjem trenutaka ~iji su sudionici bili, ali i vrsni majstori fotografskog zanata prema napucima propagandnih slu`bi u okviru kojih su djelovali.

ma se organiziraju svi aspekti civilnog i vojnog `ivota. Suprotnosti i sli~nosti izme|u ova dva `ivota, s naglaskom na analogijama, odnosno kontrastima u pona{anju ljudi u prividno sli~nim situacijama, poku{ali smo prikazati odabirom fotografskog i filmskog materijala, bez namjere da nabrajamo, kronolo{ki odre|ujemo i navodimo kon­ kretna politi~ka zbivanja i njihovu me|usobnu povezanost.

Izlo`ba je sadr`ajno podijeljena u pet cjelina (pet projekcija), koje samo uvjetno mo`emo nazvati tematskima, jer se fotografska gra|a razli~itog porijekla i vremena nastanka isprepli}e u svakoj od njih.

PRVA PROJEKCIJA / Ulazak jedinica njema~ke vojske u hrvatske

gradove i uspostava Nezavisne Dr`ave Hrvatske uz punu podr{ku nacisti~ke Njema~ke i fa{isti~ke Italije u travnju 1941., te povratak vrhovnika usta{ke emigrantske organizacije, dr. Ante Paveli}a, iz Italije, doga|aji su koji kronolo{ki odre|uju po~etnu to~ku izlo`be. Sve ono {to je dalje prikazano posljedica je upravo tih doga|aja: diverzije

Izlo`ba je nadopunjena s jo{ 20 fotografija iz fundusa Muzeja grada

i sabota`e kao prvi oblici organiziranog oru`anog otpora novous-

Rijeke i filmom Bitka za Rijeku.

postavljenoj vlasti, rasna i nacionalna diskriminacija, progoni pro-

Hrvatska je u to vrijeme vodila “dvostruki `ivot”: jedan prividno lega-

tivnika usta{kog re`ima, osnivanje logora, stalna prisutnost njema~ke

lan, ali pod okriljem fa{izma, i drugi, antifa{isti~ki, koji se tek borio za

i talijanske vojske, ja~anje antifa{isti~kog pokreta.

Kolona njema~kih zarobljenika kre}e se ulicama Su{aka prema sabirnom logoru u Martin{}ici, Su{ak, svibanj 1945., fotograf: Milan Martinovi}

DRUGA PROJEKCIJA / Kulturno-umjetni~ka propaganda i anti-

^ETVRTA PROJEKCIJA / Prikaz oru`anih snaga NDH, njihove

fa{isti~kog pokreta i NDH-a obuhva}ala je sve grane umjetni~kog

raznovrsnosti i opremljenosti, te oru`anih snaga antifa{isti~kog

izra`avanja: knji`evnost, kazali{nu i likovnu umjetnost, glazbu, foto-

pokreta, koje postupno izrastaju iz udarnih grupa i odreda teritorijal-

grafiju i film. Organiziraju se likovne i fotografske izlo`be, sportska

nog karaktera u brigade i divizije, pa i njihovih zapovjednika, kao i

natjecanja, a na teritorijima pod kontrolom partizana tako|er i te~ajevi

oru`ane akcije, glavni su sadr`aji ove projekcije. Fotografije morna­

opismenjavanja i osnovno obrazovanje. Proslave blagdana, adaptaci-

ri~kih, zrakoplovnih i tenkovskih jedinica vojne parade kao manifes­

ja Doma likovnih umjetnosti u d`amiju i njeno sve~ano otvaranje,

tacije oru`ane sile, uvjeti `ivota i na~in kori{tenja trenutaka predaha

prelazak pravoslavnih Srba na katoli~anstvo, kao dio slu`bene politike

izme|u dugotrajnih mar{eva i neprestanih borbi, zadovoljavanje sva-

NDH, formiranje Hrvatske pravoslavne crkve – manifestacije su vjer-

kodnevnih potreba za hranom, higijenom i zabavom, nadopunjuju ovu

skog `ivota.

temu.

TRE]A PROJEKCIJA / Djelovanje Hrvatskoga dr`avnog sabora ob-

PETA PROJEKCIJA / Kapitulacija Italije u rujnu 1943., posljedice

novljeno je 1942., ali je nakon tri reprezentativna zasjedanja u velja~i,

bombardiranja hrvatskih gradova, uspostavljanje slu`benih odnosa

travnju i prosincu te godine, Sabor prestao s radom. Osnivanje Ze-

saveznika s vojnim i politi~kim rukovodstvima antifa{isti~kog pokreta

maljskog antifa{isti~kog vije}a narodnog oslobo|enja Hrvatske u

kao priznanje stvarnim nositeljima borbe protiv okupatora, prizori iz

lipnju 1943. ozna~ilo je konstituiranje najvi{eg politi~kog organa

ratnih operacija, zarobljenici i odnos prema njima, prikazani su u ovoj

antifa{isti~ke vlasti. Na III. zasjedanju ZAVNOH-a u Topuskom u svib-

projekciji. Slike otoka Visa za vrijeme boravka Josipa Broza Tita, te

nju 1944. uspostavljena je Federalna Dr`ava Hrvatska. Kvaliteta `ivljenja ili pre`ivljavanja prosje~nih stanovnika grada i sela, bez obzira na spol ili dob, manifestacije javnog i privatnog `ivota, pojedine situacije “mirnodopskog `ivota“, kao i one prouzrokovane ratnom stvar­ no{}u, predstavljaju sadr`aj ove projekcije.

zavr{ni dio projekcije s fotografijama ulaska partizanskih jedinica u hrvatske gradove upu}uju na konkretna politi~ka zbivanja kao i na posljedice, ciljeve i zavr{etak stalne dinamike prikazanog ~etverogodi{njeg razdoblja.

Nataša Matauši} i Rhea Ivanu{

BITKA ZA RIJEKU /kratak sadr`aj/ U zavr{nim operacijama za oslo-

bo|enje zemlje 1945., jedinice 4. armije probile su obranu njema~kog 15. brdskog armijskog korpusa, nanijev{i mu velike gubitke i izbile na liniju Kraljevica–Delnice–Ko~evje–@u`enberg. Dio te fronte od morske obale do Snje`nika branio je 97. armijski korpus. Tako se na tom potezu razvila vi{ednevna te{ka bitka poznata pod imenom “Rije~ka bitka“. Proboj njema~ke obrane po~eo je 21. travnja potiskivanjem njema~kih snaga na desnu obalu Rje~ine, nakon oslobo|enja Grobin{tine i Su{aka. Frontalnim napadom nije se mogla probiti obrana 97. korpusa na “Ingridovoj crti”, osigurana kanjonom Rje~ine. Obuhvatnim manevrom dio jedinica 4. armije zaobi{ao je glavninu njema~kih snaga i oslobodio Trst 1. i 2. svibnja. 97. korpusu nare|eno je da se

Njema~ki vojnici na Su{aku, Su{ak, 16. rujna 1943.

probije prema Austriji. Nakon strahovitih ru{enja u rije~koj luci, njema~ke trupe se 3. svibnja izvla~e iz Rijeke. Toga dana su jedinice 19. divizije, vode}i manje borbe s njema~kom za{titnicom, oslobodile Rijeku. 4. armija je 7. svibnja prisilila 97. korpus na bezuvjetnu kapitulaciju zarobiv{i vi{e od 16.000 njema~kih vojnika i ~asnika. Odmah nakon oslobo|enja, dobrovoljnim radom gra|ani Rijeke pristupili su obnovi i izgradnji svoga grada. nnn

Friz od 140 fotografija na zidovima izlo`bene dvorane razli~itih autora dokaz je umjetni~kih kvaliteta ostvarenih u izuzetnim ratnim uvjetima.

Dobrovoljni rad na izgradnji privremenog drvenog mosta preko Rje~ine Su{ak – Rijeka, svibanj 1945., fotograf: Milan Martinovi}

Fotografija na naslovnici: Omladina sela Mladini}i pozdravlja borce 4. armije Mladini}i /Kastav{tina/, svibanj 1945.

Rijeka nakon oslobo|enja, Rijeka, svibanj 1945., fotograf: Viktor Hreljanovi}

Izdava~: Muzej grada Rijeke Za izdava~a: mr. sc. Ervin Dubrovi} Urednik: Mladen Grguri} Autorice izlo`be: Nata{a Matau{i} i Rhea Ivanu{ Autor prostorne koncepcije i oblikovanje izlo`be: Tihomir Milovac Grafi~ki design: Vesna Ro`man Lektura i korektura: Marijana Malovoz Tisak: Tisak Zambelli, Rijeka

Provo|enje zarobljenih pripadnika vojske Kraljevine Jugoslavije Rijeka, travanj 1941.