FECIT2023 by Založba Rokus Klett, d.o.o.

2023

Gradska galerija Fonticus Grožnjan Trg lođe 3, Grožnjan 29. srpnja do 10. kolovoza 2023. godine

JUBILARNI 5. FECIT GROŽNJAN Međunarodni skup umjetnika / International Artists Summit Sudionici/e 5. FECIT-a Grožnjan 2023.: Jelena Aranđelović, Rok Bogataj, Danilo Bojić, Draško Dragaš, Petar Đurić, Jernej Forbici, Boštjan Kavčič, Radovan Kunić, Emanuela Lekić, Mislav Lešić, Saša Marjanović, Andrea Musa, Lidija Nikčević, Maja Obradović, Ratko Odalović, Tejka Pezdirc, Ana Sladetić Šabić, Miran Šabić, Jovana Tucović, Kaja Urh Selektori autora/ica: Rok Kvaternik i Ivan Perić Kustos izložbe: Eugen Borkovsky

FECIT – HIGH FIVE! Uzvikom i gestom HIGH FIVE! pozdravljamo uspješno ostvarenje pete po redu likovne manifestacije FECIT 2023. Nastavljajući postojeću, ali ostvarujući novu priču, već peti put događa se FECIT, međunarodni skup umjetnika u Grožnjanu. Kao i svih prijašnjih godina, i ove je godine ovo kreativno druženje ostvareno u razdoblju od 20. do 30. srpnja. Predstavljamo rezultate ovog jubilarnog saziva ostvarenog u Grožnjanu – „gradu umjetnika“. U odnosu na prijašnja izdanja FECIT-a, ove je godine bilo prisutno najviše autorica i autora. Većina je radila na lokaciji Gradske galerije. Njihova imena su: Jelena Aranđelović, Rok Bogataj, Danilo Bojić, Draško Dragaš, Petar Đurić, Jernej Forbici, Boštjan Kavčič, Radovan Kunić, Emanuela Lekić, Mislav Lešić, Saša Marjanović, Andrea Musa, Lidija Nikčević, Maja Obradović, Ratko Odalović, Tejka Pezdirc, Ana Sladetić Šabić, Miran Šabić, Jovana Tucović, Kaja Urh. Umjetnici/e okrenuti slikarskim tehnikama, od 20. srpnja radili su u renesansnom zdanju Gradske galerije Fonticus. Skulptori Rok Bogataj, Petar Đurić, Boštjan Kavčič, Tejka Pezdirc, Jovana Tucović svoje su vizualizacije izvodili na lokacijama u bližem susjedstvu (u prostorima ateljea Gail Morris u okolici Grožnjana), na otvorenom ili svrsishodnom zatvorenom prostoru, ovisno o raznovrsnim tehnikama trodimenzionalnog oblikovanja. Dojam izložbe ostvarenih radova nudi široki raspon iskaza. Prevladava prepoznatljivost oblika s otklonima k nadrealnom, metafizičkom, simboličkom. Radovi se na neki način preklapaju s recentnim povijesnim vremenom koje nosi odlike složenosti – od napora preživljavanja do propitivanja osobnih sloboda. Komentari o svakom pojedinom ostvarenju predstavljeni su uz ilustracije radova u nastavku.

Nagrada „Milan Tucović“ koju sudionici tajnim glasanjem dodjeljuju nekom između sebe, a nazvanu po jednom od idejnih osnivača manifestacije, pokojnom Milanu Tucoviću, ove je godine dospjela u ruke Tejke Pezdirc. Uvijek, pa i ovaj put, volim naglasiti da su se umjetnici iz formalno nesložnih državica bivše Jugoslavije rado odazvali pozivima. Taj kolegijalni i socijalni moment važan je jer se tijekom trajanja manifestacije, u zajedničkom prostoru i istovjetnom vremenu, poštuju i usklađuju raznolike energije autora iz različitih lokacija južnog dijela Europe. Želja osnivača i svih suradnika izgradnja je novih kulturnih vrijednosti na lokaciji „grada umjetnika“. Kompas i kormilo i ove je godine vodio osnivač ovog događanja, neumorni Rok Kvaternik. Uz njega, autore/ ice selektirao je Ivan Perić. Kustos projekta/izložbe je Eugen Borkovsky. Rezultati ovog saziva bili su prvi put javno predstavljeni 29. srpnja 2023. u Gradskoj galeriji Fonticus gdje je većina radova i nastala. Tako su peti put lokacija Grožnjan i reprezentativni prostor Gradske galerije preuzeli ulogu epicentra događanja. Ovogodišnji radni skup umjetnika, FECIT 2023. Grožnjan, je iza nas. Aktivna, kreativna atmosfera Grožnjana bogatija je ovim vrijednim likovnim događanjem. Ovdje predstavljamo likovne dosege jubilarnog, petog saziva ove likovne manifestacije. High 5! i idemo dalje! Eugen Borkovsky, 2023.

Radovi nastali na petom FECIT-u, međunarodnom skupu umjetnika, održanom u Grožnjanu (Hrvatska), gradu umjetnika, od 20. do 29. srpnja 2023. godine

Jelena Aranđelović Prostorna ulje na platnu 90 x 90 cm

Jelena Aranđelović Srbija

Jelena Aranđelović ostvaruje slikarski rad blizak nadrealnoj niši promišljanja. Iako na prvi pogled rad djeluje oskudno i zagonetno, udubljivanje i svojevrsno dešifriranje nudi više mogućih impresija. Umjetnica cenzurira, smanjuje broj i/ili strogo kontrolira proporcije elemenata rada. Na snažno, ali hladno koloriranoj podlozi zapažamo tri, uvjetno četiri cjeline. U središtu je starinski, građanski radni stol s kojeg kao da kreću nakupine oblika nalik granama stabala bez lišća. Stol je postavljen na nešto topliji ton pozadine, a granolike formacije ponavljaju se u grupacijama i na drugim segmentima slike. Čini se da Jelena na neki način propituje građansku lijenost misli o ekološkoj neodgovornosti. Ona u istoj sceni spaja radni stol koji označava mišljenje, stav, standardnu filozofiju, konvencije, urbani pristup prirodi sa spontanim, skoro slučajnim elementima iz prirode. Grana označava prirodno napredovanje. No, ove grane nemaju lišće niti su postavljene u svom rastu. One više predstavljaju slučajne nakupine odbačenih ili odrezanih biljnih nakupina oblika. Donji dio slike s dvije perspektivno različito tretirane grupe formacija kao da nudi dešifriranje cijelog rada. Asociran je pojam fraktalnog predstavljanja jer su grane slične, a pozicioniranjem po skupovima zapravo se mijenja samo dimenzija i sklad/nesklad oblika. Ipak, kao svojevrsna oznaka identiteta pojedine grane, umjetnica ih povremeno boji, označuje natruhama toplog kolora. Iako djeluju nasumično, pretpostavlja se da su promišljene i da p/održavaju kompoziciju, ali i ideju rada: Život ne završava lomljenjem, već ostaje unutar prostora realnosti do trenutka potpunog nestajanja. Rad obiluje perspektivnim iznenađenjima. Tu su još i dvije lebdeće plošne formacije, perspektivno iskrivljene s ponovljenim motivima istog rada. Na njima nalazimo slične nakupine drvolikog materijala. Grupacije ovog materijala nalazimo u više modificiranih prikaza gdje autorica koristi izmjenu veličina predstavljenih skupina, a postavlja ih u prostor bez logičnog oslonca. Planovi se hrabro izmjenjuju pa naziv rada „Prostorna…“ odgovara situaciji koju nalazimo na platnu.

Rok Bogataj Dive into immortality kamen lipaca unito 48 x 100 x 40 cm

Rok Bogataj Slovenija

Rok Bogataj ostvaruje provokativan skulptorski rad kojeg naziva „Uronite u besmrtnost“ (Dive into immortality). On oblikuje izuzetno grubo izveden ženski torzo – dio tijela bez glave i udova te, u ovom slučaju, bez detaljnog prikaza anatomskih segmenata. Objekt ostaje geometriziran bez iskazane mekoće puti, oblina, senzualnosti tijela. Pored toga, i u postavu, rad je oslonjen na dvije drvene grede i ostavljen u ležećoj poziciji. Iako je pred nama oblik koji ima sve elemente ideje torza ženskog tijela, ovaj rad unosi svojevrsnu nelagodu. On se protivi svim konvencijama, od tretmana oblikovanja do pozicioniranja u postavu. Umjetnikov fizički i intelektualni tretman materijala na putu k obliku, kao da zastaje u trenutku upozorenja. Uz obrazloženja autora, pa sve do spoznaje recentnog povijesnog trenutka s naglaskom na socijalnu situaciju: loše međuodnose rasa, nacija, vjera, uvjerenja, erotskih opredjeljenja; ovaj rad dramatično budi osvješćivanje. Pitamo se je li važnije, ljepše, privlačnije tijelo s prečesto pretjeranim silikonskim nadogradnjama ili ova gruba situacija, odlukom umjetnika, određena kao gotov rad. Umjetnik promišljeno u rad ne unosi ideju mrtvog tijela, ali ga također ne dovodi do ideje oblikovne skladnosti, tzv. ljepote, već do iskaza stanja. Uz detalje koji nisu oblikovani precizno, a koji podrazumijevaju tijelo od mesa, autor ostavlja vidljive elemente osnovne forme materijala, tj. kamenog bloka u kojeg je intervenirao. Ovime Rok propituje sam čin umjetničke kreacije. On je mogao, poput većine autora, odraditi oblik ženskog tijela uz senzualan rezultat. Ovom konceptualnom zadrškom u oblikovanju, autor provocira uobičajeno i propituje kreativni čin. Do koje je mjere potrebno oblikovati da bi se uspostavila konvencija autora i promatrača? Umjetnik komentira da je rad potpuno završen uz implementaciju pojašnjenja: „…Ova kubistička, brutalna figura/torzo, sa jakim tragovima intervencija direktno u materijal, reflektira stanje suvremenog čovjeka i njegovog tijela…“. Ovdje određujemo komentar jer vrijeme u kojem živimo zaista nije ni nježno ni senzibilno prema pojedincu.

Danilo Bojić Bonaca ulje, drvo, vuna, papir na platnu 104,5 x 79,5 cm

Danilo Bojić Srbija

Danilo Bojić ostvaruje odličan rad. On nas odmah asocira na nekadašnje izviđače, pionire, danas nazivane skautima. Umjetnik prikazuje „pionira“ koji poslušno barata trubom te izvodi neku budnicu ili večernjicu – melodiju koja grupi mladih ljudi određuje raspored aktivnosti. Iako smo taj način odgoja i druženja tretirali i u socijalizmu, ovaj dječak odražava vjernost i odanost nekoj od ideja grupacija mladih, ali bez čitkih oznaka uniforme. Umjetnik nas oslobađa bilo kojeg određenja te nam nudi krede kojima je asocirana ponuda mogućnosti intervencija u rad. On glavnom obliku dječaka, mladog muškarca, daje ponudu kreda i slagalica. Neke su fiksirane na rad, neke su sastavnice određenog oblika, a neke njemu važne predmete/forme, poput papirnatog broda, ostavlja na donjem dijelu kao ponudu promatraču za interaktivnost, moguću igru sudjelovanja. Brojčane oznake vremena, iako očito neispravne unutar digitalnog sustava, remete događaj. Autor ponosnom trubača nudi sredstva za intervencije – krede. No, umjetnik i određuje, na neki ih način blokira slagalicama, oblicima podređenim slaganju po pravilima. Ovo nas zaustavlja kod moguće intervencije jer shvaćamo da je ponuda formalna. Koji god modalitet pokušamo koristiti, nijedan nam nije sasvim na raspolaganju. Oblik ipak nudi određenost, zadanost, što je očito intencija autora, umjetnikova osnovna ideja. Autor ovom biću ne određuje zvučnu ponudu, već rad ostavlja bezvučnim uz asocijacije koje svatko od nas može načuti prema osobnom senzibilitetu. Stasitost i uvjerenost ovog dječaka na pragu zrelosti dovodi nas u sumnju. Proklamira li on neposlušnost agresivnom sustavu ili moguću podatnost nekom režimu?

Draško Dragaš Arhitekta malih kuća ulje na platnu 80 x 80 cm

Draško Dragaš Crna Gora

Draško Dragaš koji najčešće nudi radove izuzetno bogate oblicima i značenjima, predstavlja rad kojeg naziva „Arhitekta malih kuća“. Njegovi radovi elementima uvijek izazivaju beskonačnu transkripciju, ali ovdje ćemo se pokušati osloniti na najosnovnije. Možda je ovo čak i jedan od njegovih jednostavnijih radova. No, iščitavanje ipak zahtijeva više pokušaja opisa asocijacija. Glavni lik ovog rada, na desnoj strani kompozicije, u obliku je čovjekolike figure na kojoj je gotovo sve začudno. Tu je mehanički određena ruka sa šest prstiju i deformiranih zglobova. Zapažamo kratke ili možda u neku masu/plohu uronjene ili oslonjene noge, a među njima mogući prikaz muškog spolnog organa. On, zajedno s dijelovima natkoljenica, može biti i jedan od stupova volti svodova. Trup ovog bića sveden je na tehničke forme s tek malo asocijacija na ljudsku utrobu. Umjesto glave nalazimo transparentni sferni oblik u kojem nalazimo oblike koji nas mogu asocirati na barem tri glave, ali položene u horizontalu i postavljene/položene u okruglu zdjelu, lavor ili možda medicinski umivaonik. Tu je i dodatni oblik uda ili jezika koji je s glavom prednjeg lika silnicama povezan s predjelom koji može označavati lubanju, mozak. Donji dio, baza opisanog kiborga, kao da je tankim stupovima pričvršćen za starinski upijač za tintu, oblik sličan barci. Lijevi dio ove slike manje je čitljiv i još više nadrealan. Nedocrtani kvadrat postavljen je na linijama iscrtanog oblog oblika, bez perspektivnog poštovanja. U transparentnoj kocki, djelomično izvedenoj toplim spektrom, nalazimo skoro dekorativno razigrani segment kao prednji dio u pozadini zaobljene strukture. Na nju se nastavlja nova grupacija formi iz koje, ali već izvan kvadrata, izviruje deblo koje nosi formu grane nekog crnogoričnog stabla. Na vrhu ovog rada, u nekom četvrtom planu, autor oblikuje elemente siromašnog pejzaža u kojem možemo zamisliti da vidimo čak i sunce, ali ono je plave boje i okruženo bijelom linijom. Na više ostalih područja ovog rada nalazimo nepravilne kvadre od kojih su neki opet začudno ispunjeni ne sasvim razgovijetnim oblicima, a neki su i prazni. Vjerojatno su to oblici spomenuti u naslovu. Još jedan element nalazimo negdje oko sredine. To je uski, okomito postavljen oris predmeta koji može u gornjem dijelu asocirati na ruku koja nosi upaljenu vatru, a u donjem se dijelu predstavlja kao osnova za javne česme iz kojih u transparentni lijevi kubus istječu obojene tekućine. Slični, ali kolorirani oblik nalazimo i sasvim desno. Ovdje možda nisu nabrojeni niti raspoznati svi elementi rada jer kod svakog novog pogleda otkriju se novi detalji. Ovaj rad asocira nas na napade na čovječnost i čovjekolikost. Iako ljudi poslušno terminološki prihvaćaju pojam suvremenog „čuda“ – umjetnu inteligenciju, mislim da je to još jedna prevara. Ne radi se o inteligenciji, već o konglomeratu informacija jer tu nema govora o empatiji, sramu, emocijama, odgovornosti, što su karakteristike određenja ljudskosti.

Petar Đurić Uzdizanje kamen lipaca unito 100 x 54 x 57 cm

Petar Đurić Srbija

Petar Đurić svojim radom iskazuje svojevrsne ritualne konotacije. Rad je izveden u kamenu s približno realnim proporcijama tijela. Propitujući stečenu, naučenu, uobičajenu realnost, umjetnik hrabro propituje/sukobljava muški i ženski princip. Na razdjelnici muške i ženske polovice ujedinjenih oblika torza pojavljuje se, izvedena u bloku istog materijala, svojevrsna pukotina. U njoj zapažamo oblik nalik na pritiješnjenu knjigu. Ovaj je razdjelnik umjetnik izveo na način da je na vrhu s jedne, stražnje pozicije u odnosu na odrednice tijela, geometrično hladan, kao začetak stroge podjele. No, s druge, prednje strane/ perspektive otkrivamo gravuru spleta koji podsjeća na DNK spiralu. Zapažamo i linijske silnice koje doživljavamo kao tijek energija koje se djelomično protežu na obje polovice tijela. Čini se da bi sve nabrojeno trebalo asocirati na neraščišćeno određenje definicije spola. Suvremena promišljanja relativiziraju jedinku prema osobnom određenju, muškom ili ženskom principu, bez obzira na tjelesne oznake jer odavno je jasno da oba spola po rođenju fizičkim karakteristikama bivaju uobičajeno određena, ali ne i opredijeljena, posebno tijekom stasanja i sazrijevanja, u zrelu osobu. Svi mi nosimo kombinacije genetskih, ali i manifestnih, mentalnih određenja o rodu. Nekada ona bivaju prigušena i prikrivena socijalnim uobičajenostima, a ponekad se hrabra jedinka odlučuje za otklon oslonjen na njene osobne osjećaje. Uvijek se pojavljuje senzibilitet pojedinca koji može biti mekan, dvosmislen, neodređen, ponekad čvrsto usmjeren k datostima tijela, a ponekad čvrsto usmjeren k neslaganju s odlikama svojeg tijela. Na ovoj odličnoj skulpturi obje polovice, razdvojene idejom propitivanja, oblikovane su na način iskazivanja uvriježenih karakteristika oba spola. Neki izvedeni prijelazi naznačeni su spomenutim silnicama usklađivanja energetskog koda. Čini se da autor želi iskazati definiranost tijela uz neodređenost osobnog doživljaja, osjećanja sebe kao pojedinaca zarobljenih u tjelesni oblik. Tradicija, vjera, običaji i strah od različitosti pokušava nas zadržati u ponašanjima shodnim tim oblicima. No, duša i osjećaj osobnosti nudi i često nameće drugačiji odnos prema samom sebi. Petar Đurić kao da promovira, propituje, problematizira baš te okvire koje je zaista teško i hrabro podčiniti svom senzibilitetu. Zahvaljujemo umjetniku na hrabrosti i poticanju da budemo svoji bez obzira na sve okolnosti, čak i pod cijenu žrtve. Iako umjetnik kaže: „…skulptura predstavlja složen umjetnički doživljaj integracije muškog i ženskog principa predstavljen kroz figuraciju…“, pred nama je djelo koje inicira propitivanje o nama samima.

Jernej Forbici Mithridatizam I ulje, akrilik na platnu 90 x 90 cm

Jernej Forbici Slovenija

Jernej Forbici realizira sliku koja nudi mnoštvo znakovitih detalja. Neki su sasvim razgovijetni, a neki manje. Na prvi pogled radi se o pejzažnom prikazu, ali mnogi elementi konceptualno određuju ovaj rad. Prednji donji plan predstavlja cvjetnjak. Iza raznobojnih cvjetova i stabljika polaze tanke svijetle linije jednakomjerno raspoređene te se otprilike do druge trećine visine rada zakrivljuju, spajajući se i izlazeći u desnom dijelu rada. One snažno naglašavaju perspektivu, a nalazimo ih i na drugim dijelovima donje dvije trećine slike. Zapažamo i manje naglašeni, ravnim linijama iscrtani, ugao koji poput staze nestaje u nakupinama tekućine. Područje iza cvjetnjaka čini nam se poput zaravni do ruba moguće šume. Nismo sasvim sigurni radi li se o močvarnom ili svjetlom obasjanom području. Gornja četvrtina rada izaziva još nedoumica. U oštrom kontrastu s izvjesnom liričnošću cvjetnog područja, pojavljuju se nejasni, prijeteći obrisi mogućeg visokog raslinja. Ovaj splet elemenata asocira problemsku tematiku. I oblici, ali i naslov rada, okreću percepciju k ekološkim konotacijama. Ovaj rad svjedoči, upire prstom u ekološku neosviještenost civilizacije u kojoj živimo. Na iskorištavanje prirodnih resursa, nestajanje nekih biljnih i životinjskih vrsta, genetsko modificiranje, ali koje se ne provodi iz razloga što nema dovoljno hrane na planetu, već zbog pohlepe nacionalnih ili globalističkih, multinacionalnih kompanija. Naglašavanje problematike zagađenosti teritorija, umjetnik ostvaruje nejasnoćom dugovječnih stabala, prikazima koji asociraju isparavanja uzrokovana ljudskim intervencijama u prirodni prostor, a u likovnom postupku sjajnim lazurama koje nalazimo uglavnom na gornjoj polovici rada. Ovaj slikarski rad nastaje usred vremena dramatičnih zabrana pravdanih zdravstvenim, ratnim ili meteorološkim razlozima. Umjetnik reagira na divljanje profiterstva, ciljana medijska naklapanja i prikrivanja istine. Autor progovara socijalno osviještenim, osobnim stavom, a kao ilustracija pojavljuje se izopačeni pejzaž kojemu će trebati desetljeća, ako ne i tisućljeća, da postigne svoju uništenu nevinost i čistoću.

Boštjan Kavčič ORG C – Ljubav kamen Kanfanar 20 x 25 x 30 cm

Boštjan Kavčič Slovenija

Skulptorski rad, kameni objekt manjih dimenzija izvodi Boštjan Kavčič. Umjetnik očito dobro poznaje materijal i s lakoćom ga transformira u dojmljiv umjetnički predmet. Oblik kojeg ostvaruje monolitan je bez znatnih protezanja u prostor. Karakterizira ga oblost i kontrolirana hrapavost bogate, linijski određene teksture. Osim generalnim zgusnutim spiralnim oblikom, autor ritam postiže sitnijim rasterom tragova decentnog obrađivanja već ostvarenog osnovnog oblika. Umnožene paralelne linije ritmiziraju formu poštujući oble segmente. Naglašene bivaju sitnim, upornim i dosljednim taktom intervencija koje u rezultatu djeluju kao prirodne, spontane formacije. Na ovom radu zamjećujemo da je ritam linija i tekstura povezan s oblikom predmeta, a izveden ponavljajućim, skoro ritualnim fazama izvedbe. Umjetnik rad naziva ORGom, skraćenjem pojma ORGanizam. Ovime autor nudi fraktalno određenje svog promišljanja u materijalu. On ima svijest da je sve materijalno energija koja titra na nama nevidljivim frekvencijama. Izvedba atribuira činjenicu ritmizirane mijene. Ponuda pred nama – poetika ritmova uklopljenih u jednostavni oblik, ponuđena je za meditaciju. Umjesto lotosa ponuđen je znalački obrađen kameni segment. Ponuđen nam je niz energetskih bilješki o stanju stalnih (pro)mjena i tijeka.

Radovan Kunić Tajni sastanak na nepoznatom teritoriju ulje na platnu 100 x 100 cm

Radovan Kunić Hrvatska

Radovan Kunić predstavlja slikarski rad uljem na platnu. Radovi ovog autora uvijek izazivaju pažnju – kako motivikom, tako i izvedbom. Najčešće nude prepoznatljivo, ali u začudnim kombinacijama. U ovom slučaju umjetnik kadrira scenu: razabiremo travnatu podlogu na kojoj nalazimo cipele i plovak ješke za ribolov. Radovan kao da unaprijed prati našu percepciju. Travnatu površinu realizira na površniji način, onako kako i mi gledamo poznate, a bogate, raspršene oblike. Predmete obuće i plovak pak izvodi namjerno hiperrealističkim manirom jer se na njima zadržava pogled. Uz prepoznavanje elemenata, u misli nam dolazi i val čuđenja. Naime, slika predstavlja dva para cipela od kojih je jedan nešto manji. Uz njih se na slici nalaze još i dvije muške cipele koje nisu par. Tu je i u travu zapetljan ribolovni plovak. Odmah zamišljamo da je scena određena bliskim prisustvom vode ili vodenog toka. No, u prvi mah, logičnije pojašnjenje ne nalazimo niti u pokušaju oslanjanja na naslov slike „Tajni sastanak na nepoznatom teritoriju“. Ova sugestija, uz vizualizirano, odvodi nas na slijed svojevrsnog nadrealizma pa je percepciji ponuđen niz doživljaja. Moguće su nejneobičnije interpretacije. Situaciju možemo tumačiti i nemarno odbačenim predmetima, društvom na pikniku, obitelji, preljubnicima, ali i izbjeglicama. Čini se da bi ovo zadnje tumačenje moglo biti najuvjerljivije, posebno jer je predstavljena obuća muška i iznošena. Ovo nas može zadovoljiti, posebno ako ponovno pogledamo naslov rada.

Emanuela Lekić Mjesto susreta ulje na platnu 80 x 80 cm

Emanuela Lekić Hrvatska

Emanuela Lekić uljem na platnu realizira rad kojeg naslovljuje „Mjesto susreta“. Očito je da ona figurativnim motivima i tehnologijom izvrsno barata. Sve je izvedeno izuzetno uvjerljivo, osim nekih su/odnosa elemenata motiva. Autorica postavlja prednji, srednji dio ženskog tijela ispred pejzaža. U cvjetnoj odori sa starinskim, ali opet modernim pojmom „retro“ motiva, osoba drži maketu kućice s otvorenim vratima. Pejzaž se iz pozadine nastavlja i kroz vrata makete kuće koju osoba drži rukama ispred sebe. Začudno je i to da se prsti vide i kroz otvor vrata, iako su obje stvari ispred tijela osobe. Ovo nadrealno slaganje planova kao da simbolično želi iskazati poistovjećivanje da se dogodilo prožimanje osobe, objekta i okruženja. Ako raspoznamo elemente krajolika kao pogled na povijesni, urbani dio Grožnjana, postaje jasno da se umjetnica dobro osjećala na lokaciji i da nam to želi prenijeti. Možemo dodati da je „grad umjetnika“ već skoro šezdeset godina mjesto kreativnih susreta koje u naslovu dodiruje autorica.

Mislav Lešić Babogrečanin ulje na platnu 80 x 80 cm

Mislav Lešić Hrvatska

Mislav Lešić ostvaruje portretni rad. Na slici zapažamo muškarca predstavljenog kao oca, djeda – zrele osobe. Figura je postavljena u sredinu kadra. Iza njega naslikana je kuća ravničarskog tipa. Obojena je snažnom artificijelnom, ali realno prisutnom zelenkastom bojom s nešto svjetlijim štukaturnim ukrasima. Očito je da je zdanje duža prizemnica na čijoj se fasadi ponavljaju dekoracije koje okružuju prozorske otvore. Toplom bojom obojeni su podlošci, prozorske klupčice. Krov je očito vremenit, a umjetnik ga predstavlja nešto drugačije: naglašeno realistički, uz pažljivo slaganje oblika i tonova. Slika odiše ruralnom atmosferom. Sve što bi bilo tehnološki i suvremeno jesu kablovi, žice za provod struje. Odnos zadnjeg i prvog plana asocira ideju da je umjetnik autohtono, karakteristično arhitektonsko zdanje i odjeću aktera želio prikazati što uvjerljivije proživljeno, ali ne i sasvim realistično. Mislav nešto manje pažnje pridaje anatomskim detaljima osobe, nebu koje je skoro žuto i površini tla ispred kuće koja ostaje skoro ujednačeno kolorirana. Umjetnik daje naziv radu „Babogrečanin“ čime objelodanjuje situaciju: okruženje i osobu u prvom planu. Starijeg muškarca predstavlja sa šeširom, lajbekom/prslukom, odjevenog u bijelu košulju i hlače. Raspoznajemo da se radi o ideji pojednostavljene dnevne, starinske, tradicionalne nošnje. Čini se da je muškarac zabrinut ili barem uozbiljen. Naviru, uz ekonomska i egzistencijalna, pitanja očuvanja baštine jer autohtona građevinska zdanja nestaju, a odjeća i običaji bivaju određeni starinskim, dakle nepodobnim. Odmah izbijaju spoznaje o sadašnjem otužnom statusu Slavonije. Mladi intenzivno odlaze ili su otišli. Poljoprivreda opada i posustaje pred multinacionalnom, globalističkom ponudom jeftinijih, iako nekvalitetnih, i uz GMO načine industrijski priređenih namirnica. Tužna je spoznaja da bi Slavonija svojim prostranim i iskustvima poljodjelstva prebogatim znanjem mogla ponuditi prirodnu, nezagađenu hranu – kako ostatku Hrvatske, tako i drugim područjima. No, ideja globalizacija koju smo progutali kao mamac tzv. slobode, nema milosti niti kvalitativne kriterije. Divlje profiterstvo grabi sve što može te usput uništava i kvalitetu proizvoda, a time i bića, i životne uvjete autohtonih ljudi. Ovaj tužni, ali upozoravajući rad mješavina je memorije, doživljaja trenutka i dramatične realnosti. Iskreni autor vizualizira stanje kao svojevrsni hommage ravničarskom teritoriju zajedničke domovine, posebno jer je autor rodom i osnovnim odgojem baš iz tog područja države.

Saša Marjanović Portret George Enescu ulje, akrilik na platnu 70 x 100 cm

Saša Marjanović Srbija

Saša Marjanović često kao temu uzima portretne situacije posebnih osoba koje ponekad ne prepoznajemo na prvi pogled. Kao motiv za ovaj rad on obrađuje glazbenika. Radi se o rumunjskom kompozitoru Georgeu Enescou, rođenom 1881. godine, koji je već u dječjoj dobi bio primijećen kao talent. Kasnije studira u Beču i Parizu. Pokazivao je interes za istočnjačku, indijsku glazbu. Poznat je po svojim eklektičnim skladbama te po interpretacijama Bachovih djela. Nastupao je diljem svijeta, a osim skladanjem, bavio se edukativnim radom, dirigiranjem te izvedbama na violini i klaviru. U njegovoj rodnoj državi postoji njegov muzej i institucije koje njeguju kreativnost, a nose njegovo ime. Saša Marjanović rad izvodi akrilom i uljem na platnu. Očito se iskazuje njegovo suvereno baratanje slikarskim materijalima bez prikrivanja ponekog poteza proizašlog iz posvećivanja oblikovanju. Radu daje sasvim običan naziv „Portret George Enescu“. Slikar nalazi jednu od fotografija kompozitora iz nešto mlađeg doba i, preskačući detalje s fotografske bilješke, na zagasitoj, tamnoj podlozi toplim, crvenkastim tonovima smješta njegov lik, zapravo gornji dio tijela. Akter je svečano odjeven i kao da prigrljuje svoj omiljeni instrument – violinu s gudalom, gledajući promatrača hrabro, samouvjereno, direktno u oči. Saša Marjanović još jednom nudi reminiscenciju na povijesno značajnu osobu. Izbor zagasitih, ali toplih boja otkriva slikarevu sklonost uglađenom zvuku. On znalački sklapa vizualizaciju kao hommage kolegi po (kreativnoj) muci, glazbenoj ličnosti. Ovime likovnjak izvodi hommage Georgeu Enescu uz prisjećanje na njegov glazbeni opus.

Andrea Musa Svijet se i dalje kreće / Vjetar akrilik na platnu 70 x 100 cm

Andrea Musa Hrvatska

Andrea Musa, kao dokazano izuzetno senzibilna i kreativna umjetnica koja postiže odlične likovne radove, ovom izvedbom i sjajnim nazivom dotiče status vidjelice, prognozerke budućeg, vizualizatorice ideje umirivanja, distanciranja od paranoičnih prognoza budućeg vremena jer ona predstavlja maglice koje mogu biti prirodne ili osjećane senzibilitetom jedinke udubljene u okruženje koje poštuje i voli, uz decentni protest protiv nametanja paranoje stanovnicima suvremene civilizacije. Od njezinog zadnjeg rada na kojem još uvijek pozitivno, ali sumnjičavo doživljava i vizualizira svijet okruženja u kojem živi i radi, sada predstavlja likovno izuzetan, ali energetski usklađen rad koji nas potiče na razmišljanja o prirodnim promjenama, igri datosti okruženja koji ne moraju biti medijski proklamirano agresivni, već nas navode na tijek/ove stanja univerzuma, posebno onog u kojem zajedno s njome živimo: mediteranskog okruženja s odbljescima pogleda k unutrašnjosti, ali do granica nametnutih ekstrema koje ne dodirujemo niti u njima živimo. Ona predio kojeg vizualizira nagrađuje segmentima mekih, nepravilno geometriziranih formacija, ali nigdje ne spominje i ne ilustrira neku opasnost. Konačno, kao jedna od rijetkih, autorica bilježi impresije posebnosti dijelova pejzaža, ali bez dramatiziranja. Ona to čini lirski, umjerenim, ali snažno likovno određenim izmjenama, intervencijama različitosti, osviještena osobnim dojmovima nekog područja bez ideje zaplašivanja. I sam naziv rada „Svijet se i dalje kreće“ upućuje nas na logičnu spoznaju o mijenama i tijeku univerzuma. Kao i kroz cijelu povijest, neke zime su blage, a neke nisu, neka ljeta su toplija, a neka ne. Andrea nas ovim radom umiruje i pokušava odvojiti od medijskog pritiska ciljanih, ali lažnih informacija, tjeranja u paranoje. Svijet se i dalje vrti oko svoje osi pa oko Sunca, a oboje negdje duboko u neizmjernom svemiru.

Lidija Nikčević Graditelji akrilik na platnu 80 x 80 cm

Lidija Nikčević Crna Gora

Lidija Nikčević predstavlja rad izveden akrilom na platnu. Rad je podijeljen na tri glavna plana, ali razabire se i više predstavljenih situacija. Na radu zapažamo nekoliko ljudi koji nešto intenzivno rade. Očito je predstavljen prikaz adaptacije nekog arhitektonskog zdanja. Tu je neizostavna miješalica, stup podupirač, metalni spremnici katrana ili nekog sličnog materijala. Zapažamo improvizirane tekstilne barijere ovješene na skelu, vjerojatno kako bi se zaobišla prašina. Čini se da ljudi u ovom zdanju moraju stanovati unatoč radovima. Slojevi, perspektive segmenata obiluju zanimljivim i znakovitim sadržajima. Pored naočite miješalice za beton nalazimo kantu, mogući okvir ekrana, složene kubuse. Odmah iza njih već spomenute improvizirane zavjese, skele te ucrtane moguće buduće prozorske otvore… Iako su svi motivi predstavljeni stabilno, sve je na ovom radu u nekom kretanju. Čvrsti elementi označavaju faze izgradnje/rekonstrukcije uz imaginarne siluete potrebnih radnika. Uočavamo da autorica figure ljudi formira na zasjenjeni, nešto mekši, lazurniji način. Ostale elemente oblikuje strože, čvršće, geometričnije. Čini se kao da svi sjenoviti likovi manipuliraju ne sasvim jasnim alatima, osim jednog aktera koji očito barata vanjskim crijevom za vodu. Ovdje je narativnost korištena kao upozorenje na činjenično stanje. Sjenovite osobe, radnike, umjetnica kao da suprotstavlja grubim, oštrim potezima i površinama ostatka površine rada. U ovim nesigurnim vremenima, moguće je da autorica radnike predstavlja kao želju, tj. više od toga – kao neophodnost činjenja adaptacije nekog stambenog zdanja. Na ovo navode činjenice koje su nam poznate, tj. kako institucije nisu poduzele brze i zadovoljavajuće radnje nakon jakog potresa na području Zagreba, a poslije i Banije. Iako autorica nije vezana za Hrvatsku, čini se da situacija ni u njenoj domovini nije zadovoljavajuća. Sasvim je moguće da autorica problematizira ponašanje političkih elita kojima je pomoć potrebitima zadnja ideja. Ipak, umjetnica rad određuje afirmativno. Rad naziva „Graditelji“.

Maja Obradović Okrenut ulje na platnu 100 x 85 cm

Maja Obradović Srbija

Maja Obradović predstavlja najproblematičniji, ali kvalitetan rad unutar ove edicije. Ona oblikuje žensku figuru u neuobičajenoj poziciji i sa znakovitim, čak šokantnim detaljima. Njena figura žene pridržava balon s „osmijehom“, iako pozicija akterke ne obećava osmijeh. Figuru nalazimo u neprirodnoj, neredovitoj, neuobičajenoj poziciji. Uz to, upitno je što je odjevni predmet, a što bi moglo biti „sirovo meso“ figure u svojevrsnom lomu – fizičkom, ali zasigurno i psihičkom. Iako je umjetnica model opskrbila oznakama odjevnih predmeta, neke površine na njezinom tijelu nude ideju anatomije nakon seciranja, odstranjivanja kože. Naziv slike „Okrenut“ odvodi misao na predmet koji ne podliježe anatomiji jer se radi o plastičnom balonu. No, pozicija tijela predstavljenog modela također je okrenuta na neobičan način. Sve ovo nas odvodi ka propitivanju ženstvenosti, ženskog principa jer očito se radi o ženskom tijelu koje gledamo u poziciji egzaltacije, agonije ili tuge nekog gubitka. Ili, možda, razočaranjem tretmana od strane muškog principa. U konačnici, umjetnica na dramatičan način propituje i svoju osobnost te tretman okruženja. Svakako nas ovaj dramatičan rad vodi u više smjerova iščitavanja, ali koja su uvijek obojena feminizmom.

Ratko Odalović Portret N. N. ulje na platnu 60 x 55 cm

Ratko Odalović Crna Gora

Ratko Odalović ostvaruje i predstavlja djelo izvedeno uljem na platnu. Autor daje naslov slike „Portret N. N.“. Rad nudi konglomerat oblika koji traže iščitavanje šume oblika i moguća uvjetna pojašnjenja. Raspon oblika zaista je bogat pa se čini da je osoba N. N. koju autor spominje u naslovu nešto dosta komplicirano i zagonetno jer pregledavajući detalje, elemente slikarskog rada teško se odlučiti na isticanje intencije prikaza. Čak ne saznajemo je li N. N. muškarac, žena ili imaginarna osoba htijenja autora. Na slici nalazimo geometrizirane, skoro kompjutorizirane, oslikane, iscrtane, naslikane detalje koje vidimo kao spirale, DNK formacije, elemente ili detalje namještaja, spužvaste formacije, embrije, kapsule mogućih lijekova, torte, torza nadrealnih bića, amebe, morska bića, tehnološke sprave budućnosti, zmijolike i/ili falusoidne formacije, oktogonalne oblike, sklopove kvadrata s teško prepoznatljivim identifikacijskim oblikom… Ovaj konglomerat iskazanih, ali ne sasvim jasnih vizualizacija ovaj rad postavlja u nadrealističko područje iskaza. Promatrač je zaista napadnut oblicima koje mora ili doživjeti na osobnom planu ili pokušati dešifrirati kao elemente rada za koje autor kaže da je to što nudi – portret. Ostajemo zamišljeni i nesigurni pred ovim radom koji je zaista zahtjevan za komentar, ali i za percepciju promatrača. On izaziva na razmišljanje koje ne mora biti istovjetno s idejom autora. Možda je upravo to intencija umjetnika – da dekoncentrira promatrača i navede ga na odluku koja, opet, ne mora biti istovjetna autorovoj ideji. No, promatrač je uvijek u pravu. Njegova mogućnost percipiranja ostaje osobna i sva moguća pre/uvjeravanja ne smiju ga pomaknuti od njegovog dojma.

Tejka Pezdirc Razina tijela mramor makedonski sivac 84 x 30 x 15 cm

Tejka Pezdirc Slovenija

Tejka Pezdirc nudi ingeniozan trodimenzionalni rad u zahtjevnom kamenom materijalu. Iako nevelikog formata, ne ostavlja nas ravnodušnima. Umjetnica oblikuje stupnjevani raspon tijela. Ona se ne libi kao karakteristiku tijela predstaviti stražnjicu. Taj dio tijela ne otkriva vlasnika tijela, ali svakako provocira standardne konvencije. Na prvi pogled skulptura djeluje kao gradacija naslaganih oblika u uzlaznoj, zavojitoj kompoziciji. Zapažamo odličan, skoro na antički način modelirani tekstil. No, zabranjeni dijelovi tijela ne bivaju pokriveni, već predstavljeni. Ovdje nema osoba ni personalnih karakteristika, ali se pred nama pojavljuju naslage mogućih osoba kojima je objelodanjen samo spomenuti dio tijela. Ova diskrecija identiteta zapravo ne poštuje konvencije. One su već samim izlaganjem zabranjenih oznaka tjelesnosti probile granice uvriježenog. Postavlja se pitanje je li ovaj rad neosviještenima ili jako mladim osobama od koristi ili ne? Umjetnost je često upozoravajuća, edukativna na poželjno nekonvencionalan način. Tako ovaj rad hrabro spaja slobodu antičke skulpture prikaza nagih tijela s kasnijim prikrivanjem genitalija prema direktivama zapadnih religija – smokvinim listom. Umjetnica odlično spaja antičko vrijeme po sjajnom, iako površnom, tretmanu draperija sa suvremenošću. Njezina kreativna drskost neke diskretne dijelove tijela ipak hrabro prezentira. Promatrač u ovom radu bogatom modalitetima mora otkriti opisane oblike. Time ga autorica prisiljava na podrobno gledanje, a ne samo površno pogledavanje. Onaj tko uspije uočiti sve detalje krećući se oko rada, neće ostati razočaran. Može biti uvrijeđen, ali će negdje u njegovoj nutrini ostati ideja svijeta od kojeg je, do ovog rada, preskakao sumnjive realnosti, a koje i sam posjeduje.

Ana Sladetić Šabić Večera ulje na platnu 80 x 60 cm

Ana Sladetić Šabić

Hrvatska

Odličan slikarski rad koji potpisuje Ana Sladetić Šabić zove se jednostavno „Večera“. Pred nama je postavljen stol tijekom, ali vjerojatnije u vremenu poslije jela. Tanjuri su prazni, vilice i noževi su u pozicijama završetka jedenja, ali i druženja uz jelo. Na radu zapažamo samo jednu osobu, nogu koja nosi tenisicu pa ne znamo kojem spolu bi mogla pripadati. Odmah se nameće pitanje jesu li druga dva aktera ovog rituala jedenja otišla u šetnju, na spavanje ili možda negdje na erotičnu igru. Elementi na stolu iskazuju završetak zajedničkog jela utroje gdje autorica oduzima, sakriva dvojicu od tri aktera. Dekoracije na stolu prikazuju da je ova večera bila označena nekom posebnošću. Iako na stolu vidimo četiri tanjura, ne znamo koliko je točno osoba sudjelovalo. Prema broju stolica izgleda da ih je bilo samo troje, što je neparan broj u odnosu na ideju diade. Autorica promatraču ostavlja zaključak o ovom događaju. Noga jednog od aktera ovog događaja označuje nesklad u konvencijama. Mi imamo slobodu odluke tko je, gdje i zašto napustio stol obilja.

Miran Šabić Prizemljeno sunce ulje na platnu 80 x 60 cm

Miran Šabić

Hrvatska

Miran Šabić kao osnovni motiv (pre)uzima kuglu – uočljivu Kožarićevu skulpturu postavljenu u centru Zagreba, ali iz urbanog okruženja izdvaja je i postavlja u drugačije, naturalno okruženje. Ne znamo želi li time taj predmet izbaviti od nemuštih intervencija grafitera ili ga udaljiti od snobovskog područja grada koji na sve načine želi postati neka metropola, ali bez energije realnog urbanog centra. Čini se da Miran poštuje Kožarića jer se hrabro, kao i drugi prije njega (npr. Davor Preis), sukobljava s jednim od osnovnih oblika geometrije, a koju je Kožarić postavio kao provokaciju u osobnim trenucima drskosti priznatog autora. Ta njegova kugla i nije neka novotarija, ali je u provincijskom okruženju postala važna upravo zbog svoje općenitosti i nuđenja nikakvog znakovitog, prepoznatljivog oblika osim provokativne atraktivnosti. Tu hrabrost/drskost kreativca Šabića biva najistaknutija. On krade običnu, zlatom određenu kuglu i predstavlja je u sasvim oprečnom okruženju od malograđanski obojenog, nerealno snobovskog centra tzv. metropole koja, na žalost, po ničemu osim agresivnosti vladajućih elita i prikupljanju financija iz ostatka teritorija države, ne zaslužuje taj naslov. Miran i ime djela preuzima od originalnog rada. Iako je originalni naziv rada u određenom logičnom neskladu s realnim Sunčevim sustavom jer je prisvojeno formalno, ali ne i logično određenje. Sa zvijezdom ga poistovjećuje jedino boja i/ili odbljesak za sunčanih dana. Ovaj Kožarićev cinizam Šabić prenosi i na svoj rad. Umjetnik parafrazira i na izmještenom objektu naznačuje tragove mogućih zapisa. Uz to, raspoznajemo mogući oblik ptice (selice) što ovisi o percepciji promatrača. Umjetnik ovim radom propituje konvencije, pristajanje na obožavanje reklamiranih fetiša, cinizam originalnog autora ideje. Propitivanje formalno važnog, značajnog, ovdje je dovedeno do vrhunca.

Jovana Tucović Sv. Sebastijan bronca (maketa gips) 80 x 50 x 26 cm

Jovana Tucović Srbija

Pred nama je novi ostvareni rad Jovane Tucović. Ona kao dokazana autorica koja u materijalu može ostvariti sve što želi, ovaj put se odlučuje za oblikovanje torza osobe koju je religija plasirala kao žrtvu kojoj, nakon svih bolnih, nelagodnih tretmana, ostaje imaginarni život koji donosi slavu – posebno religijskim fanaticima koji nemaju ideju niti svijest o provjeravanju s oltara proklamiranih, manipuliranih, tendencioznih propovijedi. Jovana odlučuje oblikovati jednog od razglašenih sveca, sv. Sebastijana. On je, od strane religijskih doktrina, službeno kršćanski svetac i mučenik. Navodno je ubijen kod progona kršćana u 3. stoljeću nove ere. Legende kažu da je rođen u Italiji i da se educirao u Milanu. I on ima sumnjivu prošlost – kao mladić posvetio se vojsci, vojničkoj službi. Kasnije se preobratio i podredio kršćanskim načelima koja su obećavala vječni život žrtvama. Besmislica je da on nije ljude vabio k protestima, već ih je ohrabrivao da budu mučenici. Legende tvrde da je bio i iscjelitelj, ali je iscijeljene zlorabio. Odmah je te osobe krstio uvrstivši ih u svoju dogmatsku „stranku“. Tradicija je, ali tek od oko 1000. godine nove ere, odredila navode kako ga strelice nisu usmrtile, iako se prije tvrdilo da je tako ubijen. No, istina i legende se, posebno u kršćanstvu, često kontradiktorno miješaju. Njegov kult biva razglašen tek u XIV. i XV. stoljeću. Nelagodu stvara činjenica da je on, između ostalog, zaštitnik policajaca i vojnika. Prilika da se prikaže polugoli muškarac, pogotovo u grčevitoj pozi, Sebastijana je učinila popularnim motivom. Gađanje strijelama njegovog skladnog nagog tijelo bilo je popularno u doba kada se prikazivalo malo stasitih, golih ili polugolih muškaraca, osim Krista. No, Crkva je s nelagodom pokušavala umanjiti ove prikaze. Čak i Thomas Mann u pripovijetci Smrt u Veneciji slavi „Sebastijanov lik“ kao simbol apolonijske ljepote. Godine 1976. redatelj Derek Jarman snimio je film Sebastiane izazvavši kontroverzu prikazom sv. Sebastijana kao homoseksualne ikone, iako je takav kontekst postojao još od doba renesanse. Bez obzira na kronologiju legendi o ovoj osobi, Jovana Tucović ostvaruje odličan rad koji prikazuje uvjerljiv muški torzo. Ona na njemu oblikuje prostrijelne otvore, rupe u masi tijela. No, njezin Sebastijan kao da je živ unatoč svemu. Umjetnica ostvaruje još jedan u nizu zanimljivih radova, iako ovaj nudi najmanje oznaka autorstva. Iskustvo i poznavanje materijala je očito, ali šarm njezinih drugih ostvarenja ovdje nije prisutan.

Kaja Urh Ringa Roses XLVIII akrilik na platnu 100 x 80 cm

Kaja Urh Slovenija

Kaja Urh ostvaruje odličan rad kombiniranjem postupaka. Čini se da ona slika dvije slike koje kasnije kompilira u jedinstveni rad. Ona se poigrava televizijskim, a kasnije nešto drugačijim web tretmanom slike. Slikarski, tehnološki promišljeno, njezin plošni rad određuju dva sloja. Autorica precizno izrezuje drugačije tonirani isti ili vrlo sličan rad te okomite segmente naizmjenično uljepljuje, kompilira u jedinstveni rad. Time postiže dramatiku i impresiju koju on zaista pobuđuje. U svjetlu neprestanog izlaganja digitalnim medijima, hrabro eksperimentalno slikarstvo na rubu drskosti, predstavlja važan čin očuvanja interpretacije unutar suvremene umjetnosti. U vremenu izrazite preplavljenosti reprodukcijama i digitaliziranim slikama, umjetnička djela izvedena tradicionalnijim postupcima i njihove aure nastaju iz „smetlišta materijala”. Slikarski angažman predstavlja ulazak u praksu koja je već nebrojeno puta izvedena, ali ne kao ovaj put – sa izuzetnim rezultatima. Rad Kaje Urh prikazuje tri usnule djevojčice, jednu do druge, vjerojatno u nekom prijevoznom sredstvu – najvjerojatnije vlaku. One su zaspale ritmom klopotanja kotača i svojom djetinjom bezazlenošću. Naziv rada „Prsten Ruže“ odvodi nas na područje naivnih dječjih igara. No, mi ne znamo gdje, zašto i s kojom namjerom su ova djeca u ovom prijevoznom sredstvu. Želimo da se one voze u neku lijepu stvarnost, a ne u neku izolaciju, logor zbog krvnih zrnaca…

DELO

1. kolovoz 2023. godine

Kultura

torek, 1. avgusta 2023 kultura@delo.si

Dvajset intimnih zgodb iz mesta umetnikov Fecit 2023 V Grožnjanu so do srede avgusta na ogled dela, nastala na jubilejnem, petem mednarodnem srečanju umetnikov Lani je Eugen Borkovsky, vodja mestne galerije Fonticus v Grožnjanu, svoj priložnostni zapis v katalogu, ki je nasledil mednarodno srečanje umetnikov Fecit, naslovil z glasbeno oznako allegro ma non troppo. Letošnje jubilejno, peto leto prireditve, ki je nastala na pobudo založnika in ljubitelja umetnosti Roka Kvaternika, je bilo sodeč po nastalih delih in vzdušju ob odprtju razstave še bolj veselo, živahno in tehtno. Igor Bratož Prireditve, ki ji nekateri rečejo likovna kolonija, drugi rezidenca, tretji pa delovno srečanje, se je udeležilo največ umetnikov doslej, kar dvajset iz štirih držav, petnajst slikark in slikarjev in pet kipark in kiparjev. Iz Slovenije so prišli Kaja Urh, Jernej Forbici, Tejka Pezdirc, Boštjan Kavčič in Rok Bogataj, iz Hrvaške Miran Šabić, Ana Sladetić Šabić, Emanuela Lekić, Mislav Lešić, Radovan Kunić in Andrea Musa, iz Srbije Saša Marjanović, Maja Obradović, Petar Đurić, Jovana Tucović, Jelena Aranđelović in Danilo Bojić in iz Črne gore Draško Dragaš, Ratko Odalović in Lidija Nikčević.

Maja Obradović, Obrnjen/Okrenut, olje na platnu. Foto Igor Bratož

Umetnike sta izbrala Ivan Perić in Kvaternik, kustos razstave, ki bo v Fonticusu – več kot teden dni je bila galerija nad mestno ložo iz 14. stoletja nekonvencionalni skupinski atelje, zadnji dan srečanja pa spet razstavni prostor – na ogled do sredine avgusta, je Borkovsky. Po tradiciji so v galeriji Fonticus v soboto zvečer slovesno odprli razstavo nastalih del, podelili pa so tudi denarno nagrado Milana Tucovića za najboljše umetniško delo po mnenju udeležencev, torej nagrado, ki jo umetniki podelijo umetnikom. Točkovanje je prvo mesto prineslo slovenski kiparki Tejki Pezdirc za skulpturo iz makedonskega sivca z naslovom Nivo telesa/Razina tijela, drugo beograjski slikarki Maji Obradović za olje na platnu z naslovom Obrnjen/Okrenut, tretje pa slovenski slikarki Kaji Urh za akril na platnu z naslovom Ringa roses XLVIII.

sodišče, tam je bil tudi zapor, v prvem nadstropju pa je bilo skladišče žita, v katerem so hranili mestne mere in uteži. Koncept, da galerija postane atelje in se na koncu srečanja spet prelevi v razstavni prostor, je po besedah Eugena Borkovskega poseben izziv. Ob tem se kustos sklicuje na uvid filozofa in umetnostnega kritika Borisa Groysa, da je postmodernizem aktualiziral prostor galerij in muzejev in jih spremenil v kraj, ki ni le mrtvi prostor za prikaz s tradicijo preverjenih vrednot, ampak tudi prostor, kjer potekajo premišljanje, problematizacija in reprezentacija del. Rok Kvaternik, direktor nemške založniške hiše Klett za Vzhodno Evropo in Baltik, ki je s Fecitom začel leta 2018, je v izjavi za Delo povedal: »Dobri občutki letošnjih sodelujočih umetnikov so krona tistega, za kar se ob Fecitu zavzemamo že od vsega začetka, namen je bil druženje, prijateljevanje umetnikov, v petih letih je nastalo 84 del, a dela z letošnje jubilejne, pete prireditve, na kateri je vladala odlična atmosfera, po mojem mnenju kažejo tudi izjemno kvaliteto. Veseli nas, da tako ugotavljajo tako strokovna javnost kot obiskovalci, odzivi so res pozitivni, brez prevzetnosti si želimo, da bi umetniški nivo Fecita postal merilo za podobne prireditve, ki jih je res zelo veliko. Nekaj je k temu pripomoglo tudi to, da so se lahko odzvali nekateri umetniki, ki so v prejšnjih letih sodelovanje morali odkloniti zaradi prezasedenosti.«

Galerija, atelje, galerija

Moč in mehkoba

Slikarke in slikarji so deset dni ustvarjali v prostorih grožnjanske mestne galerije, ki deluje v zgradbi iz leta 1597, kjer je nekdaj delovalo

Ena od sodelujočih slovenskih slikark, Kaja Urh, je po odprtju razstave dejala: »Imam svoj koncept, ki ga pač nadaljujem, zato sem v

Nagrada umetnikov umetnikom

Grožnjan prišla z napol dokončanim delom, okolje torej ni vplivalo na končni rezultat. Pomemben del srečanja je tudi druženje s kolegi umetniki, vzdušje je bilo fenomenalno.« Tejka Pezdirc, ki so ji kolegi prisodili nagrado Milana Tucovića, je povedala: »Rada imam kamne, ki niso popoln kubus, ampak imajo svojo formo oziroma že nakazujejo neko obliko, kar mi ponuja izziv. Izbrani kos je z valjasto obliko ponujal iztočnico za steber, ki predstavlja moč, silovitost, hkrati pa sem ponazorila, kako je ta moč lahko tudi mehkoba. Pomembno se mi zdi, da opazovalec kip lahko odkriva počasi in se od skrivnostnosti, prikritosti in mističnosti draperije, vala ali vode premika h gladkim formam, telesom. Ta kip sili k premikanju, samo videti in vedeti ni dovolj. Delo v ateljeju omogoča premislek, ali narejeno funkcionira in se delo lahko nadaljuje ali pa ga je treba uničiti, v tem primeru je zaradi časovne omejenosti nujna dokončna odločitev, rešitev zastavljenega problema. Ko delam doma, sem največ sama, na srečanju pa si obkrožen s kolegicami in kolegi in tu gre za to, da se tudi v tišini nekako podpiraš. Na lokaciji smo kiparili trije, občutek sem imela, kot da pazimo drug na drugega in da delo poteka hitreje, kot če si sam.«

Dan, ki je trajal deset dni Beograjska slikarka Maja Obradović: »Grožnjanski Fecit je ena od najbolj prepričljivih kolonij oziroma rezidenc, ki sem se jih udeležila doslej, mislim, da bo srečanje v navdihujočem smislu vplivalo na moje ustvarjanje. Predvsem bi omenila, da smo se veliko in resno pogovarjali o slikarstvu, a tudi o drugih temah. Komunikacija je bila res intenzivna, ob koncu sem imela občutek, da smo preživeli skrajno zapolnjen dan, ki je trajal deset dni, dan, v katerem si slišal mnenja kolegov o svojem delu in odgovarjal na njihova različna vprašanja. Pogovarjali smo se popolnoma odkrito, spontano, prvikrat sem z veseljem pričakovala svit in zajtrk, da bi sedli za mizo in bi se zgodilo tisto, kar se je moralo. Po cele dneve smo bili tako ali drugače v umetnosti, kar se sicer ne dogaja pogosto, saj imamo vsi kake obveznosti. In ker marsičesa nismo dorekli, bomo zagotovo ostali v stiku. V Grožnjan sem sicer prišla z delno dokončanim delom, a zmeraj si pustim prostor za morebitne trenutne vplive

Kaja urh, Ringa roses XLVIII, akril na platnu. Foto Igor Bratož prizorišča, kar delo nekako zaznamuje, pri tem so mi tokrat za kolorit svetovali kolegi.«

Problematizacija intimnega Eugen Borkovsky: »Pri Fecitu lahko govorimo o dveh vidikih, prvi je seveda likovni, drugi pa druženje skupine umetnikov, in letos se je oboje posrečeno združilo, zbrani so pokazali izredno kreativnost, hkrati pa so bili drug do drugega skrajno odprti. Nehote sem prisluškoval in – to se redko zgodi, običajno so vsi dostojanstveni in ne delijo svojega mnenja kar tako – slišal, kako je umetnik kolegu komentiral njegovo delo. To je bilo nekaj izjemnega. Dela na razstavi so nadpovprečna, pri skulpturah je zmeraj vprašanje, ali bo imel umetnik dovolj časa, da bo delo dokončal, in lahko rečem, da so tri povsem dokončana, za eno bi lahko domnevali, da je, pri enem pa je mogoče reči, da morda še ni. Narediti kip v desetih dneh brez pomočnikov je podvig, prav tako so bili slikarke in slikarji odlični, nekateri so prišli z osnutki in delo dokončali, večina pa jih je začela z belim platnom. Selektorji imajo običajno najraje prepoznavne slikarske poetike, čiste abstrakcije letos ni bilo videti, opazil pa sem nekaj odklonov k nadrealizmu, opazil sem tudi idejo simbolike, a letos ni bila poudarjena, sodelujoči so se bolj lotili problematizacije intimnega kot splošnega. O delu dobitnice nagrade Milana Tucovića Tejke Pezdirc Nivo telesa lahko navržem svoj vtis, da bi bilo fantastično, če bi bilo večjih dimenzij, sicer pa je avtorica odlično vključila intimno bolečino v čas, na eni strani so telesa, na drugi antičnim podobne draperije.«

Nagrado, poimenovano po pokojnem slikarju Milanu tucoviću, je prejela kiparka tejka Pezdirc za delo Nivo telesa/Razina tijela. Foto Rok Kvaternik

Gledališče za vse, ne le za peščico Prilagajanje umetnosti Dostopnosti umetnosti ne smemo razumeti kot plemenito, temveč kot nujno dejanje Uprizoritvene umetnosti od svojega občinstva zahtevajo ali vsaj pričakujejo, da med spremljanjem uporablja najmanj dva od čutov, sluh in vid. V zadnjih letih se ta zvrst umetnosti vedno bolj začenja zavedati lastne samoumevnosti na tem področju, s tem pa se je začela prilagajati tudi osebam z okvarami sluha in vida. Benjamin Zajc

2021 na ljubljanski pedagoški fakulteti pripravila magistrsko delo o fizični dostopnosti muzejev in gledališč za osebe na invalidskem vozičku, v katerem ugotavlja, da »vsako gledališče v vseh dvoranah uradno zagotavlja tri do deset prostorov za osebe na vozičku, odvisno od velikosti dvorane in ali gre za posamezne obiskovalce ali večje skupine. Ob pravočasni najavi prostore tudi razširijo z rezervacijo celih vrst. Glede na

Gledališča po vsem svetu z inovativnimi tehnologijami in vključujočimi praksami v svoje hrame vabijo ljudi, ki ne glede na svoje senzorične sposobnosti lahko uživajo v gledaliških produkcijah, primarno še vedno ustvarjenih izključno za za gledališče idealnega

Slovenska gledališča trenutno precej sporadično ponujajo prilagojene predstave, kadar jih, pa te

dramaturško – umeščen v odrsko dogajanje, ne črno oblečen statičen tujek ob robu odra. Za naglušne pa je ključna oprema v dvorani indukcijska (slušna) zanka.« Leta 2019 je Društvo gluhih in naglušnih Ljubljana ob podpori NLB vzpostavilo pobudo Gledališki tolmač, s katero si prizadeva, da bi gledališki tolmači postali stalen del slovenskih gledališč. V pobudo se je vključilo vseh 12 slovenskih poklicnih gledališč in nekaj ponovitev svojih uprizoritev pripravilo z gledališkimi tolmači. Primer dobre prakse (čeprav precej osamljen) je bila tudi uprizoritev za otroke brez besed Reči reči (Emanat, Lutkovno gledališče Ljubljana), za katero so ustvarjalci pripravili pedagoško gradivo, nato pa ga posneli tudi v znakovnem in

V mednarodnem prostoru je zanimiva pobuda TechTheatreBLS, ki v britanski znakovni jezik prevaja žargonske izraze uprizoritvene umetnosti in s tem omogoča razširitev potencialov dela z znakovnim jezikom v gledališču. Razvijajoči se slovar ni uporaben le pri predstavljanju gledališkega dela in tolmačenju predstav, ampak se kot uporaben kaže pri vedno večjem vključevanju gluhih in naglušnih ustvarjalcev v uprizoritvene procese. Prav na Otoku so bolj inkluzivni ustvarjalni procesi stalna praksa, na škotskem Kraljevem konservatoriju pa že slabo desetletje ponujajo tudi dodiplomski študij igre za gluhe in naglušne.

Vizualno tolmačenje

Veliko bolj zapostavljeno je prila-

Kljub temu se je v zadnjih letih pojavilo kar nekaj aplikacij, ki z uporabo gledalčevega telefona ali posebej za to namenjenih predvajalnikov, ki jih priskrbi gledališka hiša, omogočajo avdiotranskripcijo dogajanja na prizorišču. Sistem delovanja je podoben kot pri pripravi in izvedbi nadnapisov, le da jih je treba zvočno posneti. V tujini je pogosto tudi tolmačenje vizualnega v živo, ko tolmač slabovidnim sproti tolmači dogajanje na odru. Vedno več je ogledov na dotik (angl. touch tours), ko v gledališčih slepim in slabovidnim gledalcem omogočijo, da pred predstavo stopijo na oder in se z dotikom spoznajo s scenografijo, rekviziti in kostumi. Ta tip vključevanja občinstva se še posebej kaže kot

to ena tistih potez, ki ne zahtevajo dodatnega finančnega vložka institucije, sprejemniku pa omogočijo boljšo izkušnjo.

Sproščene predstave

Še ena od inkluzivnih potez, vse bolj razširjena v tujini, so tako imenovane sproščene predstave (tudi do čutil prijazne predstave). Gre za ponovitve običajnih uprizoritev, prilagojene za osebe z avtizmom in drugimi duševnimi

Ena od bolj živečih pobud je omogočanje ogleda predstav gluhim in naglušnim.

gojene predstave, kadar jih, pa te redkokdaj dobijo dovolj promocijskega dosega (razen možnosti prilagajanja spletnih strani prilagojenega promocijskega gradiva tako rekoč ni) in zaradi svoje redkosti pogosto izpadejo pokroviteljsko. Pri večji inkluzivnosti uprizoritvene umetnosti je med ključnimi kontinuiteta, hkrati pa tudi splošno zavedanje o obiskovalcu, ki morda ni tisti utopični popoln gledalec. Da nam tega zavedanja manjka, najbolje pokaže dejstvo, da v slovenski gledališki krajini vsako sezono pripravimo kar nekaj uprizoritev, ki so že same po sebi prilagojene (neme uprizoritve, uprizoritve, ki se dogajajo v temi), pa jim v promocijskem gradivu le redko namenimo vsaj piktogram ali opombo, da je

JUTRANJI LIST

FECIT 2023.

26. srpanj 2023. godine

odložijo svoje otroke v vrtec (vzgojiteljica razkriva)

Promenada ljubiteljev umetnosti Grožnjan, katerega sloves se je oprijel ravno zaradi nudenja zavetja ustvarjalcem

METROPOLITAN.SI 

SLOVENIJA SVET

NAJNOVEJŠE

NOVICE

SCENA

TRENDI

ODNOSI

ZDRAVJE

AVTO ŠPORT

KRONIKA

vseh vrst, bo torej znova doživel kulturni preporod. Za 10 dni, med 20. in 30. julijem, bo ravno po zaslugi Fecita postal promenada ljubiteljev umetnosti, a ne samo to - spodbudil bo tudi prijateljske vezi, ki se bodo stkale med različnimi generacijami gostujočih umetnikov.

5. srpnja 2023. godineN. D. | 5. 7. 2023, 09:01

Če boste poleti obiskali Istro, ne izpustite tega umetniškega dogodka

 NAJBOLJ BRANO NIJZ opozarja: omejite gibanje na prostem in se raje zadržujte doma Znano, kdo bo na POP TV nadomestil pokojnega Fecit je leta 2018 zasnoval ustanovitelj založbe Rokus Rok Kvaternik, ki ga na Grožnjan Roberta Erjavca vežejo sentimentalni spomini na poletja iz mladosti.

 Rok Kvaternik

 NAJBOLJ BRANO V javnost pricurljale prve NIJZ opozarja: omejite Umetniški biseri jadranske regije in častna fotograﬁje Courtneyin Cox gibanje na prostem se po smrti prijatelja raje zadržujte doma nagrada Matthewa Perryja

Znano, kdoGrožnjan bo na POP Mestece bo TV po lanskoletni izvedbi ponovno obudilo svojo čarobnost. Upokojence čaka višja nadomestil pokojnega Tokratna jubilejna izvedba kolonije Fecit bo svoj renome začrtala z rekordnim pokojnina! Koliko bodo Roberta Erjavca dobili v naslednjih številom slikarjev in kiparjev iz držav jadranske regije. 10-dnevni Fecitovi ediciji mesecih? Rojeni v teh 3 astroloških bodo življenje vdahnili umetniki iz Črne gore, Srbije, Hrvaške, pa tudi iz Slovenije. znamenjih so samotarji Dela bodo namreč nastajala izpod rok kar 21 umetnikov: Mirana Šabića, Ane Poznate to ljubljansko (težko pustijo koga blizu) Sladetić Šabić, Emanuele Lekić, Mislava Lešića, Radovana Kunića, Andrea ulico? Čeprav je nekoliko skrita inSaša "čudaška", jo VMusa, javnost pricurljale prve Maje Obradović, Petarja Đurića, Jovane Tucović, Marjanovića, turisti obožujejo fotograﬁje Courtney Cox Jelene Aranđelović, Danila Bojića, Draška Dragaša, Ratka Odalovića, Lidije po smrti prijatelja Nikčević ter domačih mojstrov Kaje Urh, Jerneja Forbica, Andreja Brumena Matthewa Perryja EAUDEPARFUM

Če boste poleti obiskali Istro, ne izpustite tega umetniškega dogodka

Rojeni v teh 3 astroloških znamenjih so samotarji (težko pustijo koga blizu)

FLOWERBYKENZO

N. D. | 5. 7. 2023, 09:01

Priporočeno vs

7-krat pripra s pote

Utrinek lanskoletne kolonije: Na stopnišču, ki vodi v galerijo Fonticus, so se tik pred otvoritvijo razstave zadnji dan združili vsi udeleženci 4. izvedbe Fecita. Letos bo tam navdih iskalo kar 16 slikarjev in slikark ter 5 kiparjev in kipark.

Glavna nagrada  PRIPOROČAMORožnat Filmski izziv

Oglas

Čas za kviz

Oglas Čopa, Tejke Pezdirc, Boštjana Kavčiča in Roka Bogataja. Upokojence čaka višja pokojnina! Koliko bodo Poglej vse slike v galeriji Ključ do dobrih rezultatov Namen Fecita je pravzaprav graditi povezujoče vzdušje, zato je v koloniji mogoče dobili v naslednjih Želiš dišati kot najlepša rožica? Reši kviz in z malo sreče osvoji Pomeri se v najbolj rožnatem izzivu do sedaj! Odgovori na Odkrij rožnat svet in se preizkusi v Wlmskem kviz izzivu. Čaka te vsakega vodje ali -29% mesecih? čutiti medsebojnivprašanja stik umetnikov in prepletanje njihovih razmišljanj. V ta namen dišečooživilo nagrado, parfum Flower by Kenzo!podjetnika: spoznajte 5 vprašanj, pri vsakem pa izberi en pravilen odgovor. Srečno! NLP o Wlmu Barbie in osvoji čarobne nagrade. Grožnjan, idilično mesto zvokov in podob, bo že 5. leto zapored bodo udeleženci tudi izbrali najboljše umetniško delo, ki bo postalo prejemnik tehnike Poznate to ljubljansko mednarodno srečanje umetnikov Fecit. Svojo umetniško plat boste lahko častne nagrade, poimenovane po pokojnem udeležencu prve kolonije, srbskem ulico? Čeprav je nekoliko potešili ob ogledu njihove razstave. V poslovnem svetu ni skrita in "čudaška", jo slikarju Milanu Tucoviću. prostora za pomanjkanje Utrinek lanskoletne kolonije: Na stopnišču, ki vodi v galerijo Fonticus, so se tik pred turisti obožujejo rezultatov: spoznajte NLP Naprej otvoritvijo zadnji dan združili vsi udeleženci 4. izvedbe Fecita. Letos bonad tam Epicenterrazstave umetniške kolonije bo tako vnovič zavzela Galerija Fonticus tehnike, ki so ključ do navdih iskalo karki16 in slikarkvelja ter 5 za kiparjev in kipark. mestno ložo, žeslikarjev od 14. stoletja tamkajšnjo znamenitost. Ravno na potenciala vsakega vodje ali podjetnika zamisli, da galerija postane nekonvencionalen skupinski atelje, nato pa znova  Rok Kvaternik Grožnjan, katerega sloves se je oprijel ravno zaradi nudenja zavetja ustvarjalcem razstavni prostor, je Fecit leta 2018 zasnoval priznani založnik in direktor Ko sovražniki Poglej vse slike v galeriji Ključ do dobrih rezultatov vseh vrst, bo postanejo torej znova doživel kulturni preporod. Za 10 dni, med 20. in 30. nemške založniške hiše Klett za Vzhodno Evropo in Baltik, ustanovitelj založbe prijatelji: kontroverzna vsakega ali po zaslugi Fecita -29% julijem, vodje bo ravno postal promenada ljubiteljev umetnosti, a ne Rokus in tisti, ki jemesto v Slovenijo pripeljal fascinantno zgodb National koalicija in nepričakovano podjetnika: spoznajte NLP Grožnjan, idilično zvokov in podob, bo že 5. pestrost leto zapored oživilo samo to spodbudil bo tudi prijateljske vezi, ki se bodo stkale med različnimi zavezništvo pred tehnike Geographic Slovenija, Kvaternik. mednarodno srečanje Rok umetnikov Fecit. Svojo umetniško plat boste lahko prihajajočimi v umetnikov. generacijamivolitvami gostujočih potešili ob ogledu njihove razstave. Srbiji V poslovnem svetu ni Oglas prostora za pomanjkanje rezultatov: spoznajte NLP Epicenter umetniške kolonije bo tako vnovič zavzela Galerija Fonticus nad tehnike, so zaradi ključ do Nemirna ki noč: plazov mestno ložo, ki že od 14. stoletja velja za tamkajšnjo znamenitost. Ravno na potenciala vsakega in poplav zaprtih večvodje cest Bitcoin je od začetka leta narasel za več kot 70%! ali podjetnika zamisli, da galerija postane nekonvencionalen skupinski atelje, nato pa znova

 Rok Kvaternik

Promenada ljubiteljev umetnosti  PRIPOROČAMO

Naučite se trgovati s ceno Bitcoina. Prevzemite

Rokus in tisti, ki je v Slovenijo pripeljal fascinantno pestrost zgodb National Geographic Slovenija, Rok Kvaternik. Oglas

Bitcoin je od začetka leta narasel za več kot 70%! Naučite se trgovati s ceno Bitcoina. Prevzemite brezplačni vodnik

Ko sovražniki postanejo Nenavadno dejanje? V prijatelji: kontroverzna vesolje z vremenskim koalicija in nepričakovano balonom poslali portret zavezništvo pred Shakespeara, to je razlog prihajajočimi volitvami v 10 najbolj nadležnih stvari, Srbiji ki jih počnejo starši, ko odložijo svoje otroke v vrtec (vzgojiteljica Nemirna noč: zaradi plazov razkriva) in poplav zaprtih več cest Nenavadno dejanje? V vesolje z vremenskim balonom poslali portret Shakespeara, to je razlog

EAUDEPARFUM

nemške založniške hiše Klett za Vzhodno Evropo in Baltik, ustanovitelj založbe

FLOWERBYKENZO

brezplačni vodnik priznani založnik in direktor razstavni prostor, je Fecit leta 2018 zasnoval

10 najbolj nadležnih stvari, ki jih počnejo starši, ko naboj umetnikov prelevil v stvarnost, bo kolonija doživela V trenutku, ko se bo kreativni odložijo svoje otroke v čustven epilog. Za radovedne mimoidoče obiskovalce ter vse udeležence kolonije se bo vrtec (vzgojiteljica zadnji dan, 29. julij, sklenil z odprtjem razstave na prizorišču dogajanja v grožnjanski razkriva)

Mestni galeriji Fonticus. Skoznjo se lahko tudi sprehodite in občudujete podobe del.

Glavna nagrada Fecit je leta 2018 zasnoval ustanovitelj založbe Rokus Rok Kvaternik, ki ga na Grožnjan vežejo sentimentalni spomini na poletja iz mladosti.

FotograWja je nastala na Fecitu 2022.

Rožnat Filmski izziv

 Rok Kvaternik

Fecit bodo podprli ProWl Klett, d. o. o., Zagreb, UPM-Kymmene, Ljubljana, Tiskara

Čas za kviz

Želiš dišati kot najlepša rožica? Reši kviz in z malo sreče osvoji Pomeri se v najbolj rožnatem izzivu do sedaj! Odgovori na Odkrij rožnat svet in se preizkusi v Wlmskem kviz izzivu. Čaka te Zrinski, Čakovec, Občina Šmarješke Toplice, Chaine des Rotisseurs/Hrvatsko dišečo nagrado, parfum Flower by Kenzo! vprašanja o Wlmu Barbie in osvoji čarobne nagrade. 5 vprašanj, pri vsakem pa izberi en pravilen odgovor. Srečno!  Rok Kvaternik

gastronomsko udruženje Zagreb, Občina Grožnjan/Grisignana, Erste banka, Pula, Turistična agencija Palma, Ljubljana, Vinakoper, d. d., Marmor Sežana, Hotel

Umetniški biseri jadranske regije in častna nagrada

Grožnjan, Arctium Capital, Zagreb ter založniška hiša Adria Media Ljubljana in portal metropolitan.si. Fecit

Grožnjan

Naprej

Rok Kvaternik

Mestece Grožnjan bo po lanskoletni izvedbi ponovno obudilo svojo čarobnost. Tokratna izvedba kolonije založbe Fecit boRokus svoj renome začrtala z na rekordnim Fecit je letajubilejna 2018 zasnoval ustanovitelj Rok Kvaternik, ki ga Grožnjan

Priporočeno vsebino

številom slikarjev in kiparjev državizjadranske vežejo sentimentalni spomini na iz poletja mladosti. regije. 10-dnevni Fecitovi ediciji

7-krat močnejši od drugih pripravkov! Nič več težav s potenco

bodo življenje vdahnili umetniki iz Črne gore, Srbije, Hrvaške, pa tudi iz Slovenije.

 Rok Kvaternik

Dela bodo namreč nastajala izpod rok kar 21 umetnikov: Mirana Šabića, Ane

Oglas

Sladetić Šabić, Emanuele Lekić, Mislava Lešića, Radovana Kunića, Andrea

Umetniški biseri jadranske regije in častna nagrada Nikčević ter domačih mojstrov Kaje Urh, Jerneja Forbica, Andreja Brumena

Ste med tistimi, ki zadnjo noč zaradi (nekoga) smrčanja niste spali? Na srečo obstaja rešitev! Skrivnost je v...

Musa, Saša Marjanovića, Maje Obradović, Petarja Đurića, Jovane Tucović,

Jelene Aranđelović, Danila Bojića, Draška Dragaša, Ratka Odalovića, Lidije

Čopa, Tejke Pezdirc, Kavčiča in Roka Bogataja. Mestece Grožnjan boBoštjana po lanskoletni izvedbi ponovno obudilo svojo čarobnost. Tokratna jubilejna izvedba kolonije Fecit bo svoj renome začrtala z rekordnim Namen je pravzaprav vzdušje, zato je vFecitovi koloniji mogoče številomFecita slikarjev in kiparjev graditi iz državpovezujoče jadranske regije. 10-dnevni ediciji čutiti stik umetnikov prepletanje njihovih razmišljanj. namen bodo medsebojni življenje vdahnili umetniki izinČrne gore, Srbije, Hrvaške, pa tudiVizta Slovenije. bodobodo udeleženci tudi izbrali najboljše delo, ki bo postalo prejemnik Dela namreč nastajala izpod rokumetniško kar 21 umetnikov: Mirana Šabića, Ane

Oglas

Usodno nesrečo hokejista Priporočeno vsebino videla tudi njegova strta





s potenco Oglas

častne nagrade, poimenovane poMislava pokojnem udeležencu prve kolonije, srbskem Sladetić Šabić, Emanuele Lekić, Lešića, Radovana Kunića, Andrea slikarjuSaša Milanu Tucoviću. Maje Obradović, Petarja Đurića, Jovane Tucović, Musa, Marjanovića,

Ste med tistimi, ki zadnjo noč zaradi (nekoga) smrčanja niste spali? Na srečo obstaja rešitev! Skrivnost je v...

Jelene Aranđelović, Danila Bojića, Draška Dragaša, Ratka Odalovića, Lidije

Promenada ljubiteljev umetnosti

Nikčević ter domačih mojstrov Kaje Urh, Jerneja Forbica, Andreja Brumena Čopa, Tejke Pezdirc, Boštjana Kavčiča in Roka Bogataja.

7-krat močnejši odjedrugih partnerica  (začela pripravkov! Nič več težav moliti)

Oglas

Ste m noč za smrča srečo Skrivn

Usodn videla partne moliti)

većinom za umjetnike iz ex-YU. Nadam se da može postati mjesto kakvo je bilo 80-ih‘

JUTRANJILIST.HR Piše: Patricia Kiš Terbovc Share

Twitter

FECIT 2023.

Objavljeno: 26. srpanj 2023. 08:11

Goran Sebelic/Cropix

VEZANE VIJESTI

ROK 2023. KVATERNIK 26. srpnja godine ROK KVATERNIK

KLARA RUSAN

‘Na ‘zagrebačkoj petlji‘ umjesto automobilske,  mogla bi biti pješačka petlja po kojoj ljudi šeću u dva smjera‘

‘Osnovao ‘Osnovao sam sam art art koloniju koloniju u u Grožnjanu, Grožnjanu, većinom za umjetnike iz ex-YU. većinom za umjetnike iz ex-YU. Nadam Nadam se se da može postati mjesto kakvo je da može postati mjesto kakvo je bilo bilo 80-ih‘ 80-ih‘ IN MEMORIAM

Umro je jedan od najboljih hrvatskih fotografa, i slavni redatelj od njega je kupio svoj portret PROMO

Inspirirajte se pričama hrvatskih proizvođača

Piše: Patricia Kiš Terbovc

Objavljeno: 26. srpanj 2023. 08:11

Piše: Patricia Kiš Terbovc

Objavljeno: 26. srpanj 2023. 08:11

Twitter

Goran Sebelic/Cropix

VEZANE VIJESTI

ROK KVATERNIK

VEZANERUSAN VIJESTI KLARA

‘Na ‘zagrebačkoj petlji‘ umjesto automobilske, KLARA RUSAN mogla bi biti pješačka po kojoj ljudi šeću u ‘Na ‘zagrebačkoj petlji‘petlja umjesto automobilske, dva smjera‘ mogla bi biti pješačka petlja po kojoj ljudi šeću u dva smjera‘ IN MEMORIAM

‘Osnovao sam art koloniju u Grožnjanu, većinom za umjetnike iz ex-YU. Nadam se da može postati mjesto kakvo je bilo 80-ih‘ Umro je jedan od najboljih hrvatskih fotografa, IN MEMORIAM iUmro slavnijeredatelj njega jehrvatskih kupio svojfotografa, portret jedan ododnajboljih i slavni redatelj od njega je kupio svoj portret PROMO Inspirirajte se pričama hrvatskih proizvođača PROMO Inspirirajte se pričama hrvatskih proizvođača

Piše: Patricia Kiš Terbovc Share

Twitter

Objavljeno: 26. srpanj 2023. 08:11

Rok Kvaternik, Goran Sebelic/Cropix

Može li se usporediti izdavaštvo i kolekcionarstvo? "Svi nakladnici imaju tu strast za lijepim, većina mojih kolega koje poznajem", kaže.

VEZANE VIJESTI

KLARA RUSAN

Rok Kvaternik,

‘Na ‘zagrebačkoj petlji‘ umjesto automobilske, mogla bi biti pješačka petlja po kojoj ljudi šeću u dva smjera‘

Goran Sebelic/Cropix

IN MEMORIAM

Iako je povod na naššeg intervjua Fecit, intervju po poččinjemo izdavašštvom. Najve Najvećći Umronjegovim je jedan odposlom, najboljih izdava hrvatskih fotografa, je izdava izdavačč za ud udžžbenike u isto istoččnoj Europi i Baltiku i slavni redatelj od njega je kupio svoj portret PROMO

Inspirirajte se pričama hrvatskih proizvođača OGLAS

Detox Fitzis čisti telo in duha: regeneracija v 24 urah

Goran Sebelic/Cropix

njega stiglo je još arhitekata, slikara, kipara... Ja sam od malih nogu bio među njima, upoznao sam kulturu, i sve mi je to na neki način bio i motiv za Fecit. I sam imam mnoge prijatelje u umjetničkom svijetu, diljem regije, koji su me poticali da nešto napravim. U sklopu svoje kuće odlučio sam osnovati koloniju, zajedno s tri prijatelja, od kojih je jedan nažalost iznenada preminuo, što ne mogu još uvijek preboljeti. Riječ je o velikom srpskom slikaru Milanu Tucoviću", Rok Kvaternik,kaže. Goran Sebelic/Cropix

Resnica o toksinih Rok Kvaternik, Rok Kvaternik, Goran Sebelic/Cropix

Povod je našem razgovoru, dakle, umjetnička kolonija koju je pokrenuo u Grožnjanu, mjestu gdje ima kuću i za koje ga vezuju uspomene još od najranijeg djetinjstva: "Moj otac, koji je po zanimanju bio arhitekt, i veliki ljubitelj rada Jože Plečnika, došao je ovdje 1965. godine, prije

OGLAS "Svi nakladnici imaju tu strast za lijepim, Može li se usporediti izdavaštvo i kolekcionarstvo? većina mojih kolega koje poznajem", kaže. Oglas poslužuje Opcijedakle, oglasa umjetnička Pošaljite povratne informacije ovaj oglas? u Grožnjanu, mjestu Povod je našem razgovoru, kolonija kojuZašto je pokrenuo Poslovite se od"Moj toksinov gdje ima kuću i za koje ga vezuju uspomene još od najranijeg djetinjstva: otac, koji je po zanimanju bio arhitekt, i veliki ljubitelj rada Jože Plečnika, došao je ovdje 1965. godine, prije

Zakaj Američani izbirajo Nuubu, da v hipu

Iako je povod na naššeg intervjua Fecit, intervju po poččinjemo njegovim poslom, izdava izdavašštvom. Najve Najvećći nuubu Odpri je izdava izdavač č za ud udž žšbenike u isto istoč čnoj Europi i Baltiku Iako je povod na naš eg intervjua Fecit, intervju po poččinjemo njegovim poslom, izdava izdavaš štvom. Najve Najvećći je izdava izdavačč za ud udžžbenike u isto istoččnoj Europi i Baltiku OGLAS

njega stiglo je još arhitekata, slikara, kipara... Ja sam odizboljšajo malih svoj nogu bio među njima, upoznao spanec? sam kulturu, i sve mi je to na neki način bio i motiv za Fecit. I sam imam mnoge prijatelje u umjetničkom svijetu, diljem regije, koji su me poticali da nešto napravim. U sklopu svoje kuće odlučio sam osnovati koloniju, zajedno s tri prijatelja, od kojih je jedan nažalost iznenada nuubu Odpri preminuo, što ne mogu još uvijek preboljeti. Riječ je o velikom srpskom slikaru Milanu Tucoviću", kaže.

OGLAS

Rok Kvaternik do sada se u medijima više pojavljivao u poslovnim rubrikama. U sklopu izdavačke kuće Klett, u vlasti obitelji Klett u Stuttgartu, pokriva školske udžbenike za istočnu

o toksinih Europu i Baltik, i najveći je izdavač u tom kontekstu naResnica navedenim prostorima. Ono što je o toksinih nešto slabije o njemu u široj javnosti poznato jest da je Resnica na čelu Fecita u Grožnjanu. Pokrenut

OGLAS

Oglas poslužuje

Rok Kvaternik,

Detox Fitzis čisti telo in duha: prije pet godina, Fecit je ukratko rečeno - okupljanje, kolonija umjetnika, većinom iz zemalja regeneracija v 24 urah Goran Sebelic/Cropix Detox Fitzis čisti telo in duha: bivše Jugoslavije. regeneracija v 24 urah

Opcije oglasa

Pa iako je povod našeg intervjua Fecit, intervju počinjemo njegovim poslom, izdavaštvom. U Iako je povod na naššeg intervjua Fecit, intervju po poččinjemo njegovim poslom, izdava izdavaš štvom.biznis. Najve Najvećći neformalnom čudan nuubu razgovoru prije intervjua rekao nam je, naime kako je izdavaštvo Odpri je izdava izdavačč za ud udžžbenike u isto istoččnoj Europi i Baltiku nuubu Odpri Zašto, objašnjava: "S jedne je strane za mlade entuzijaste, no postoje i malo stariji. Uvijek postoji nada da će sljedeća knjiga biti ona uspješna... Dosta se ljudi s vremenom krene profilirati u jednom pravcu. Mi smo se rano prebacili na udžbenike. Krenuli smo od Slovenije OGLAS

prije dvadeset godina, porasli smo u međuvremenu pa pokrivamo sve zemlje bivše Jugoslavije, Rok Kvaternik do sada se u medijima više pojavljivao u poslovnim rubrikama. U sklopu Bugarsku, Rumunjsku... Na početku smo izdavali knjige vezane uz arhitekturu, mnogi su nas Rok Kvaternik do sada se uobitelji medijima više pojavljivaopokriva u poslovnim rubrikama. sklopu izdavačke kuće Klett, u vlasti Klett u Stuttgartu, školske udžbenikeUza istočnu znali po knjigama o Joži Plečniku, no od toga nismo mogli živjeti." izdavačke kuće Klett, u vlasti obiteljiuKlett u Stuttgartu, pokriva školske udžbenike zašto istočnu Europu i Baltik, i najveći je izdavač tom kontekstu na navedenim prostorima. Ono je Resnica o toksinih Europu i Baltik, i najveći je izdavač tom kontekstu navedenim prostorima. OnoPokrenut što je nešto slabije o njemu u široj javnostiu poznato jest da na je na čelu Fecita u Grožnjanu. nešto slabije o njemu u široj javnosti poznato jest da je na čelu Fecita u Grožnjanu. Pokrenut prije pet godina, Fecit je ukratko rečeno - okupljanje, kolonija umjetnika, većinom iz zemalja

Pošaljite povratne informacije

Zašto ovaj oglas?

Poslovite se od toksinov Zakaj Američani izbirajo Nuubu, da v hipu izboljšajo svoj spanec?

nuubu

Odpri

Detox Fitzis čisti telo in duha:

regeneracija v 24 urah većinom iz zemalja prije godina, Fecit je ukratko rečeno - okupljanje, kolonija umjetnika, bivšepet Jugoslavije. bivše Jugoslavije. Pa iako je povod našeg intervjua Fecit, intervju počinjemo njegovim poslom, izdavaštvom. U Pa iako je povod našeg intervjua Fecit, intervju počinjemo njegovim poslom, izdavaštvom. U neformalnom razgovoru prije intervjua rekao nam je, naime kako je izdavaštvo čudan biznis. nuubu Odpri neformalnom razgovoru prije intervjua rekao nam je, naime je izdavaštvo čudan biznis. Zašto, objašnjava: "S jedne je strane za mlade entuzijaste, nokako postoje i malo stariji. Uvijek Zašto, "S jedne knjiga je strane mlade entuzijaste, i malo stariji. Uvijek postojiobjašnjava: nada da će sljedeća bitizaona uspješna... Dostanosepostoje ljudi s vremenom krene postoji nada da će sljedeća bitiseona uspješna... se ljudi sKrenuli vremenom profilirati u jednom pravcu.knjiga Mi smo rano prebacili Dosta na udžbenike. smokrene od Slovenije

Rok Kvaternik Goran Sebelic/Cropix

profilirati u jednom pravcu. Mismo smou se rano prebacilipana udžbenike. Krenuli odJugoslavije, Slovenije prije dvadeset godina, porasli međuvremenu pokrivamo sve zemljesmo bivše prije dvadeset godina, porasli u međuvremenu pa pokrivamo zemlje bivše Bugarsku, Rumunjsku... Na smoviše izdavali knjige uzsve arhitekturu, mnogi su nas Rok Kvaternik do sada se početku u smo medijima pojavljivao uvezane poslovnim rubrikama. U Jugoslavije, sklopu Bugarsku, Rumunjsku... Na početku knjige vezane uz arhitekturu, mnogi su nas znali po knjigama o Joži Plečniku, no odizdavali nismo mogli živjeti." izdavačke kuće Klett, u vlasti obitelji smo Klett utoga Stuttgartu, pokriva školske udžbenike za istočnu znali po iknjigama o Joži je Plečniku, odkontekstu toga nismo živjeti." Europu Baltik, i najveći izdavač uno tom namogli navedenim prostorima. Ono što je nešto slabije o njemu u široj javnosti poznato jest da je na čelu Fecita u Grožnjanu. Pokrenut prije pet godina, Fecit je ukratko rečeno - okupljanje, kolonija umjetnika, većinom iz zemalja bivše Jugoslavije. Pa iako je povod našeg intervjua Fecit, intervju počinjemo njegovim poslom, izdavaštvom. U neformalnom razgovoru prije intervjua rekao nam je, naime kako je izdavaštvo čudan biznis. Zašto, objašnjava: "S jedne je strane za mlade entuzijaste, no postoje i malo stariji. Uvijek postoji nada da će sljedeća knjiga biti ona uspješna... Dosta se ljudi s vremenom krene Goran Sebelic/Cropix

profilirati u jednom pravcu. Mi smo se rano prebacili na udžbenike. Krenuli smo od Slovenije prije dvadeset godina, porasli smo u međuvremenu pa pokrivamo sve zemlje bivše Jugoslavije, Bugarsku, Rumunjsku... Na početku smo izdavali knjige vezane uz arhitekturu, mnogi su nas znali po knjigama o Joži Plečniku, no od toga nismo mogli živjeti."

Rok Kvaternik Goran Sebelic/Cropix

Goran Sebelic/Cropix Goran Sebelic/Cropix

Na nacrtima se za kaleže Plečnik potpisivao Fecit Plečnik, uradio Plečnik, što mi se sada učinilo i zgodnim nazivom za našu koloniju", kaže i nadodaje u šali: "Pisalo je i Pinxit Plečnik, nacrtao

200 posto. Druga je polovica Grožnjana muzika. Ranije je to bila Muzička omladina Jugoslavije, sada je glazbena mladež Hrvatske. Moji su sinovi puno sa mnom putovali, ja nešto manje s ocem. No, Grožnjan je sinu koji je bubnjar trenutačno highlight, nakon toga mogu ga samo na Mars odvesti."

Kolonija u Grožnjanu Privatni Arhiv/

Jesu li se imali prilike upoznati njegov otac i Plečnik? "Plečnik je umro 1957. godine, kada je moj otac završavao studije. Veza su bili umjetnici koji su surađivali s mojim ocem, sakralni objekti na kojima su zajednički radili, kaže. Prisjeća se i zlatnih osamdesetih u Grožnjanu. Svi su bili na ulicama? "I danas je u Grožnjanu slično. Postoji, poznato vam je, i jazz festival, i jedan od mojih sinova je bubnjar, u to je uletio 200 posto. Druga je polovica Grožnjana muzika. Ranije je to bila Muzička omladina Jugoslavije, sada je glazbena mladež Hrvatske. Moji su sinovi puno sa mnom putovali, ja nešto manje s ocem. No, Grožnjan je sinu koji je bubnjar trenutačno highlight, nakon toga mogu ga

Rok Kvaternik

samo na Mars odvesti."

Goran Sebelic/Cropix

Rok Kvaternik studirao je i arhitekturu i ekonomiju. Bio je i koautor monografije o Plečniku, to su bili neki njegovi počeci: "Kao gimnazijalac, bilo je to 1986. i 1987., tražio sam Plečnikove kaleže. Bila je to velika senzacija kada sam ih pronašao, nevjerojatna priča, prenosila se po svim medijima. Naime, znalo se za desetak kaleža, možda njih dvanaest, a ja sam ih pronašao četrdeset. Uredio sam kao izdavač knjigu koja je izašla 1993. godine, a Narodna galerija je potom producirala veliku izložbu. Bio sam koautor te izložbe s jednim doktorom povijesti umjetnosti. Na nacrtima se za kaleže Plečnik potpisivao Fecit Plečnik, uradio Plečnik, što mi se sada učinilo i zgodnim nazivom za našu koloniju", kaže i nadodaje u šali: "Pisalo je i Pinxit Plečnik, nacrtao Plečnik, no to mi nije bilo toliko seksi. Uglavnom, i moj otac i Plečnik su bili fascinirani sakralnom arhitekturom."

Kolonija u Grožnjanu Privatni Arhiv/

Grožnjan je, nastavlja, otkako ga pamti, multikulturan grad: "U moje doba bio je više i umjetnički i glazbeno orijentiran. Ja sam tada svirao violinu, no nisam bio uključen u glazbenu scenu." Drugačije je ovo istarsko mjesto izgledalo osamdesetih: "Tada je bilo više od trideset malih galerija, netko je nabrojao da ih je trideset četiri. Neka su mjesta dobili umjetnici na rentanje na 99 godina, pa mi uredili malu sobicu, a uz nju atelje koji bi onda pretvorili u galeriju. Galerija je sada malo, grad nema onu živost koju je imao osamdesetih, no svi se nadamo, svaki sa svojom inicijativom, da će se to promijeniti s vremenom. Sad se, primjerice, obnavlja novi hotel koji je bio zapušten, što bi trebalo promijeniti situaciju u pozitivnom smislu. Ima dvadeset soba, tako da se može. Inače je zimi dosta ispražnjen, mislim da tu živi manje od stotinu ljudi, govorim o staroj jezgri." Kada je razmišljao o prostoru koji bi bio kolonija za umjetnike, prvo nije nalazio lokaciju, pa je tražio šire u Istri. Već je bio pronašao nešto prikladno u Motovunu, no umiješala se slučajnost. Kolonija u Grožnjanu

"Konobarica u jednom restoranu nam je rekla da vlasnica nešto prodaje pa da nju pitamo. Privatni Arhiv/ Našli smo idealan prostor koji nam je omogućio da u Grožnjanu ostanemo. A kad sam ugledao prvog susjeda, bio mi je jako poznat. Shvatio sam da je to poštar, kojeg sam svakog dana gledao Grožnjan je, nastavlja, otkako ga pamti, multikulturan grad: "U moje doba bio je više i kao dijete. Sada smo super susjedi, prijatelji, ima 75 godina. U penziji je, ali je aktivan u umjetnički i glazbeno orijentiran. Ja sam tada svirao violinu, no nisam bio uključen u glazbenu poljoprivredi i jedan od najzdravijih ljudi koje znam. scenu." Drugačije je ovo istarsko mjesto izgledalo osamdesetih: "Tada je bilo više od trideset malih galerija, netko je nabrojao da ih je trideset četiri. Neka su mjesta dobili umjetnici na rentanje na 99 godina, pa mi uredili malu sobicu, OGLASa uz nju atelje koji bi onda pretvorili u galeriju. Galerija je sada malo, grad nema onu živost koju je imao osamdesetih, no svi se Oglas poslužuje nadamo, svaki sa svojom inicijativom, da će se to promijeniti s vremenom. Sad se, primjerice, oglasa Pošaljitešto povratne informacije Zašto ovaj oglas? obnavlja novi hotel kojiOpcije je bio zapušten, bi trebalo promijeniti situaciju u pozitivnom Poslovite se od toksinov smislu. Ima dvadeset soba, tako da se može. Inače je zimi dosta ispražnjen, mislim da tu živi

manje od stotinu ljudi, govorim o staroj jezgri." Kolonija u Grožnjanu

Zakaj Američani izbirajo Nuubu, da v hipu izboljšajo svoj spanec?

Kada je razmišljao o prostoru koji bi bio kolonija za umjetnike, prvo nije nalazio lokaciju, pa je tražio šire u Istri. Već je bio pronašao nešto prikladno u Motovunu, no umiješala se slučajnost. "Konobarica u jednom restoranu nam je rekla da vlasnica nešto prodaje pa da nju pitamo. nuubu Odpri Našli smo idealan prostor koji nam je omogućio da u Grožnjanu ostanemo. A kad sam ugledao

Privatni Arhiv/

prvog susjeda, bio mi je jako poznat. Shvatio sam da je to poštar, kojeg sam svakog dana gledao kao dijete. Sada smo super susjedi, prijatelji, ima 75 godina. U penziji je, ali je aktivan u poljoprivredi i jedan od najzdravijih ljudi koje znam. Dan kada je otvorio ateljee, koloniju za umjetnike, 20. srpnja, prije pet godina, za njega je ujedno i jedna tužna obljetnica: "Točno je taj dan preminuo moj otac koji je obožavao OGLAS

Grožnjan. Tu večer. Znali smo da je loše, ja sam baš bio došao iz Amerike, i krenuo sam ga vidjeti." U spomen na oca Mirsad Begić napravio je bistu: "On je znao mojeg oca. Kad bi Oglas poslužuje dolazili ljudi, govorili biOpcije da jeoglasa isti Frenk." Pošaljite povratne informacije

Zašto ovaj oglas?

Poslovite se od toksinov

Novo je otvaranje zakazano za 29. srpnja: "Dolaze, dakle, umjetnici s prostora čitave bivše Jugoslavije. Ove godine iz Hrvatske gostuju Ana Sladetić Miranizbirajo Šabić. Zakaj iAmeričani Nuubu, da v hipu izboljšajo svoj spanec?

Nabraja mnoge umjetnike. A među prvima je tu bio Stipan Tadić koji je sada u New Yorku, uskoro ima samostalnu izložbu: "Obavezno ga posjetim kad tamo odem". Osim što je i kvalitetan umjetnik, on je i ugodna osoba, primjećujem: "Bitno nam je uz umjetnost i druženje, nuubu Odpri da se ljudi međusobno sprijatelje. Neke zovemo i više puta. Umjetnička se djela stvaraju na lokaciji, na licu mjesta, imamo šesnaest štafelaja. I onda ocjenjuju jedni druge, i proglašavamo najboljeg. Demokracija." Kolonija u Grožnjanu Privatni Arhiv/

A kipari? je prošle godine napravljena prva skulptura, sada većpet imamo i petoro kipara. Dan kada "Već je otvorio ateljee, koloniju za umjetnike, 20. srpnja, prije godina, za njega je Jovana,i kći Milana kiparica, treću godinu", kako i u ujedno jedna tužnaTucovića, obljetnica: "Točnoovdje je tajradi dan već preminuo moj otackaže kojiijenadodaje obožavao susjedstvu živi britanska kiparica Gail Morrison koja već dvadeset godina djeluje u Istri. Grožnjan. Tu večer. Znali smo da je loše, ja sam baš bio došao iz Amerike, i krenuo sam ga vidjeti." U spomen na oca Mirsad Begić napravio je bistu: "On je znao mojeg oca. Kad bi Je li on i kolekcionar, pitam na kraju razgovora našeg sugovornika. "Neka sam djela naslijedio dolazili ljudi, govorili bi da je isti Frenk." od oca, koje je on dobivao od suradnika s kojima je radio. No, nisam još ozbiljan kolekcionar. Recimo ovako: ako sam jazaprvom razredu, kolekcionar diplomirao Novo je to otvaranje zakazano 29. srpnja: "Dolaze, dakle, Tomislav umjetnici s Kličko prostoraječitave bivše i radi doktorat. A Lauba mjesto." Jugoslavije. Ove godinejeizsjajno Hrvatske gostuju Ana Sladetić i Miran Šabić. Nabraja mnoge umjetnike. A među prvima je tu bio Stipan Tadić koji je sada u New Yorku, uskoro ima samostalnu izložbu: "Obavezno gaOGLAS posjetim kad tamo odem". Osim što je i kvalitetan umjetnik, on je i ugodna osoba, primjećujem: "Bitno nam je uz umjetnost i druženje, Oglas poslužuje da se ljudi međusobno sprijatelje. Neke zovemo i više puta. Umjetnička se djela stvaraju na Opcije oglasa Pošaljite povratne informacije Zašto ovaj oglas? lokaciji, na licu mjesta, imamo šesnaest štafelaja. I onda ocjenjuju jedni druge, i proglašavamo Poslovite se od toksinov najboljeg. Demokracija." Zakaj Američani izbirajo Nuubu, da v hipu

A kipari? "Već je prošle godine napravljena prva skulptura, sada već imamo i petoro kipara. izboljšajo svoj spanec?

Jovana, kći Milana Tucovića, kiparica, ovdje radi već treću godinu", kaže i nadodaje kako i u susjedstvu živi britanska kiparica Gail Morrison koja već dvadeset godina djeluje u Istri. Odprinaslijedio Je li on i nuubu kolekcionar, pitam na kraju razgovora našeg sugovornika. "Neka sam djela od oca, koje je on dobivao od suradnika s kojima je radio. No, nisam još ozbiljan kolekcionar. Recimo to ovako: ako sam ja prvom razredu, kolekcionar Tomislav Kličko je diplomirao i

radi doktorat. A Lauba je sjajno mjesto."

OGLAS

Oglas poslužuje Opcije oglasa

Pošaljite povratne informacije

OGLAS

Zašto ovaj oglas?

Poslovite se od toksinov Zakaj Američani izbirajo Nuubu, da v hipu izboljšajo svoj spanec?

56 Kolonija u Grožnjanu Privatni Arhiv/

nuubu

Odpri

RADIO-ODEON.COM

FECIT 2023.

30. srpnja 2023. godine

NOVICE

ŠPORT

FSEGA

NASVETI

BLOG

OSMRTNICE IN ZAHVALE

Na FECIT-u v Grožnjanu dva belokranjska ustvarjalca

Iskanje

Dogodki: november 2023 Po

ned, 30.07.2023 ob 14:00

Če

Ne 5 12

Zadnji blogi

Grožnjan, idilično mesto zvokov in podob, je že 5. leto zapored oživilo mednarodno srečanje umetnikov Fecit. Epicenter umetniške kolonije je tako vnovič zavzela Galerija Fonticus nad mestno ložo, ki že od 14. stoletja velja za tamkajšnjo znamenitost. Ravno na zamisli, da galerija postane nekonvencionalen skupinski atelje, nato pa znova razstavni prostor, je Fecit leta 2018 zasnoval priznani založnik in direktor nemške založniške hiše Klett za Vzhodno Evropo in Baltik, ustanovitelj založbe Rokus in tisti, ki je v Slovenijo pripeljal fascinantno pestrost

O tem in onem (19)

Iz mojega mehurčka (14)

AI – razlog za skrb ali ne? O tem pišejo zadnje mesece malodane vsi mediji, vsakih nekaj dni – o umetni inteligenci namreč (Artiﬁcial Intelligence - v nadaljnjem besedilu AI).

Jesen … Ko bi le maske iz obrazov, padale kot listje z dreves. Ko bi ne bi skrivali porazov, in skupaj zaplesali v ta ples. Barve jeseni, v duši razigrani, naenkrat so vsi problemi, postali za zmeraj postlani.

zgodb National Geographic Slovenija, Rok Kvaternik. Poglejte tudi

Tokratna jubilejna izvedba kolonije Fecit je svoj renome začrtala z rekordnim številom slikarjev in kiparjev iz držav jadranske regije. 10-dnevni Fecitovi ediciji so življenje vdahnili umetniki iz Črne gore, Srbije, Hrvaške, pa tudi iz Slovenije. V omenjem času so dela nastajala izpod rok kar 21 umetnikov: Mirana Šabića, Ane Sladetić Šabić, Emanuele Lekić, Mislava Lešića, Radovana Kunića, Andrea Musa, Saša Marjanovića, Maje Obradović, Petarja Ðurića, Jovane Tucović, Jelene Aranđelović, Danila Bojića, Draška Dragaša, Ratka Odalovića, Lidije Nikčević ter domačih mojstrov Kaje Urh, Jerneja Forbica, Andreja Brumena Čopa, Roka Bogataja in dveh belokranjskih kiparjev - Tejke Pezdirc in Boštjana Kavčiča. Grožnjan, katerega sloves se je oprijel ravno zaradi nudenja zavetja ustvarjalcem vseh

Reprezentanti se želijo v Črnomlju prikazati v najboljši luči

Je smiselno optimizirati Linkedin za SEO?

vrst, je torej znova doživel kulturni preporod. Po zaslugi Fecita je postal promenada

ljubiteljev umetnosti, a ne samo to - spodbuja tudi prijateljske vezi, ki se stkejo med

Izšla je nova pesem Beatlov Now And Then

različnimi generacijami gostujočih umetnikov. Galerija

O Cipru in Koupatlonu Med 22. in 30. 5. 2023 se je ekipa belokranjske mladine in mladinskih delavcev odpravila na Erasmus trening Sports going green pri organizaciji Mouﬄons Cyprus. Trening se je odvijal v malem mestecu Agros, Ciper.

ZGODBE ISPOD VESELICE (7): David Trdič KLINCI NIMAJO POJMA, sedmi del … Na posnetku, ki sem ga prinesel s sabo na policijsko postajo, ko sem se predal zaradi naklepnega umora sem bil jaz... in klinci. Pili smo na veselici tisto noč.

FECIT - HIGH FIVE!

Jelena Aranđelović

Rok Bogataj

Danilo Bojić

Draško Dragaš

Petar Đurić

Jernej Forbici

Boštjan Kavčič

Radovan Kunić

Emanuela Lekić

Mislav Lešić

Saša Marjanović

Andrea Musa

Lidija Nikčević

Maja Obradović

Ratko Odalović

Tejka Pezdirc

Ana Sladetić Šabić

Miran Šabić

Jovana Tucović

Kaja Urh

IZ MEDIJA

Sponzor tiskanja kataloga Cicero d.o.o.

Jubilarni 5. FECIT Grožnjan Međunarodni skup umjetnika / International Artists Summit Idejni osnivač projekta FECIT Grožnjan: Rok Kvaternik Autori slika: Jelena Aranđelović, Rok Bogataj, Danilo Bojić, Draško Dragaš, Petar Đurić, Jernej Forbici, Boštjan Kavčič, Radovan Kunić, Emanuela Lekić, Mislav Lešić, Saša Marjanović, Andrea Musa, Lidija Nikčević, Maja Obradović, Ratko Odalović, Tejka Pezdirc, Ana Sladetić Šabić, Miran Šabić, Jovana Tucović, Kaja Urh Autor tekstova: Eugen Borkovsky Fotografije: Rok Kvaternik Grafički dizajn: Beti Jazbec Lektura: Zlatka Buntak Džolić Tisak: Cicero d.o.o. Naklada: 300 primjeraka