Tamo, tamo putujem

Fotografije pripremio: Mirsad FILIPOVIĆ

Piše: Prof. Vasvija Dedić-Bačevac

Jedno od remek djela Zahe Hadid: Pabellon Puente del Tercer

TAMO, TAMO DA PUTUJEM

Samo ujedinjeni, dobri i pleme niti ljudi mogu pobijediti crne demone ratova, smrti i zla!

Od kada je svijeta i vijekaljudi se kreću. Prelaze i putuju preko gora i mora da nađu svoje stanište, svoj dom ili mjesto na kojem će se osjećati dobro i sigurno. Ta urođena radoznalost kao i instikt preživljavanja pokretali su ljude još od samog početka nastanka ljudske vrste. Ubrati jabuku znanja i spoznati nešto novo je najveći pokretač koji one probuđene plamičke radoznalosti i želja može ugasiti samo novim putovanjima. Tamo, tamo da putujem, kao što kaže pjesma i u nama stvara one lijepe iluzije da su pejsaži iza brda ljepši od pejsaža ispred našeg doma. Tako je to i biće dok je svijeta i vijeka. Od tragača za staništima, zaklonima i hranom, razvile su se civilizacije i svijet se mijenjao, a tako i predjeli naše lijepe planete Zemlje.

Hrabrost – ići u nepoznato

Različiti su uzroci i motivi zbog čega se pokrećemo i ostavljamo mjesto našeg rođenja i naših korijena. Samo o tim razlozima možemo pričati hiljadu i jednu noć i osvanuti sa nedovršenom pričom. Putovanju su nešto lijepo, ona su dar koji nam je dat da istražujemo i upoznajemo svijet oko sebe. Da idemo za nečim boljim i drugačijim. Da slijedimo naše snove, ili da mijenjamo sudbinu koja nam je predodređena. Hrabrost je uzeti stvar u svoje ruke i ići u nepoznato. U novi jezik, novu kulturu, nove ljude. Za to zaista treba imati kuraža i stisnuti zube i srce kada na pragu doma iz daljine vidiš majku, oca, braću, sestre, ili samo prazni dom. Ni jedan početak nije lak a kamoli početak iza dalekih gora i mora. Ali upravo su ti hrabri migranti mijenjali svijet i činili ga boljim, ljepšim, naprednijim i drugačijim.

Znate li ko je Abdul Fattah Jandali?

Sigurno je da ne znate. Ali njegovog sina sigurno znate, jer je u svijetu tehnike donio revolucionarna otkrića. Da se vratimo Abdulu, koji je došao u Ameriku, iz Libanona, 50-ih godina. I sam je bio jako obrazovan i doktorirao je društvene nauke. Poslije je otvorio nekoliko restorana i između ostalog bio odgovaran za jedan kasino u Nevadi. On je samo jedan od miliona doseljenika koji su razvili Ameriku svojim biznisom. Ali u ovoj priči je važniji njegov sin, koji više nije jedan od miliona već jedan od velikih i nadarenih ljudi koji su promijenili svijet, osnivač svjetskog brenda Apple: Stiv Jobs. Kada kažemo Stiv Jobs, svi znaju o kome je riječ. Kada kažemo Iphone, onda svakako treba da znamo ko je i njegov izumitelj.

U toj ljepoti stvaranja i grandioznosti ne možemo da ne spo menemo arhitekticu Zahu Hadid, ženu koja je kreirala najspe ktakularnije građevine svijeta, kao obistinjenje njene raskošne mašte i gotovo magičnih sposobnosti da te famozne konstrukcije podari čovječanstvu. Od ideje do crteža, od crteža do djela. Od Bagdada do Londona. Od Londona i svjetskih metropla do Majamija. Žena koja će zauvijek ostati upisana u historiju svjetske arhitekture kao jedna od najvećih. 2010. god. časopis Fortune je objavio listu sa 500 najuspješnijih preduzeća u USA, pokazalo se da je 40 % tih preduzeća osnovali doseljenici – emigranti ili njihova djeca. Pored Apple možemo navesti Google, Budwesier, McDonalds, IBM, General Electrik, Colgate itd.

Odlazak u novo i nepoznato kao ključ uspjeha za novi briljanti početak i karijeru. Ne zaboravite da su ljudi koji se kreću, sele i migriraju hrabri i sposobni ljudi, spremni na borbu i rizik. Sjetimo se i velike naučnice i dobitnice dvije Nobelove nagrade Marije Kiri. Otišla je iz Poljske da studira svoje voljene predmete u Francusku, i tu upoznala ljubav svog života Pjera Kirija, bavila se dan i noć naukom, osnovala porodicu i dobila i drugu Nobelovu nagradu. Svijetu je podarila revolucionarna otkrića na kojima se bazira medicinska radiologija. Lijep primjer je i veliki Nikola Tesla, kojim se ponosi cijeli Balkan, kao čovjeka koji se rodio u tim lijepim ali i čudnim vrletima, u kojima bi teško uspio sa svojim kapacitetom i osobenošću. Veliki um je trebao i zemlju žednu uspjeha i velikih ideja. Nikola Tesla, genije čiji naučni rad je podario svijetu više od 700 pronalazaka.

Amerika, Amerika!

Amerika u koje je od 1840-1914. god. emigriralo 50 miliona ljudi; Engleza, Škota, Iraca, Talijana, Šveđana...

Ta ista Amerika u koju je emigriralo i više od miliona Šveđana, da bi se spasili od gladi i neimaštine. Teško je danas zamisliti da su ljudi u ovoj modernoj, demokratskoj, svjetski poznatoj po nekoliko brendova državi, nekada živjeli u mizernim uslovima prepušteni jadu i čemeru siromaštva i okrutne klime hladnog Sjevera. Teško zamislivo ali historija je to zapisala. Plodna zemlja, topla klima, i sve blagodeti nove domovine donijeli su i drugačiji život od onog u staroj domovini, lijepih jezera ali dugih i teških zima.

Pored onih koji su se borili da promijene svijet, kao i onih u potrazi za boljom i lakšom egzistencijom, ovaj vremeplov bilježi i one koje su se upisali u historiju filmske umjetnosti.

Da nije prekrasnih nordijskih ljepotica koje su imale petlju i snage da

Greta Garbo

se otisnu u nepoznato i pokušaju da ostvare holivudski san svijet bi ostao uskraćen za najljepše glumice svijeta: Gretu Garbo, Ingrid Bergman, Anitu Ekberg itd. Nordijska ljepota je nešto unikatno, ekstragavantno i što ostavlje bez daha. Ako ne vjerujete pogledajte filmove: Kazablanka, Anastazija, Dolce vita, Dama s kamelijama i druge filmove sa ovim prekrasnim damama, što su imale srca i hrabrosti da spakuju koferi krenu prema daljinama i uspjehu. Film Kazablanka se smatra jednim od tri najbolja filma svih vremena. Ingrid Bergman i Hemfri Bogart, kao dobitna kombinacija upisali su ovaj film u najbriljantnija ostvarenja filmske umjetnosti.

I ništa ljepše od naroda i kultura koje se sreću, razvijaju, obogaćuju, u znanjima, umjetnosti, nauci, kulinarstvu. Šta je samo značilo donijeti nove poljoprivredne kulture u Evropu kao krompir i kukuruz, ne možemo danas ni zamisliti kada su prodavnice i trpeze na mnogim stolovima prepune hrane i poslastica.

Sa migrantima, svijetom je putovalo sve što putovati može i što se može ponijeti sa sobom. Putovale su priče, pjesme, začini, biljke, svila i kadifa i sve moguće i nemoguće. Putovale su kulture, jezici, vještine i znanje. Znanje kao najvrednija roba, vrednija od svih drugih roba.

Oj, mladosti!

Leviske i Adidas i šta će ti više...

Za nas rođene 60-ih farmerke i dobre patike su bile obistinjenje sna. Čuvao si ih kao dragocjenosti. U tu kolekciju ulazile su gramofonske ploče od singlica do longplejki.

Vjerovatno je većina stanovništva na ovoj planeti imala ili još ima čuvene farmerke Levis marke.

Ko je tvorac čuvenih farmerki?

Levi Strauss bio je njemačko-židovski imigrant koji je izbjegao u SAD te tamo osnovao firmu za proizvodnju plavih traperica. Njegova firma poznatija kao Levi Strauss & Co, započela je 1853. godine u San Franciscu u Kaliforniji. Od imigracije do brenda vrijednog nekoliko milijarda. Od odjeće za kopače zlata do obaveznog dijela odjeće u svakoj garderobi mladića i djevojaka širom svijeta.

Nije samo Holivud mjesto gdje se ostvaruju zvjezdani snovi. Oni su nekada vrlo, vrlo blizu nas.

Ko bi rekao da će jedno dijete jugo useljenika, običnih ljudi, radničke klase koja je teškim radom zarađivala za prosječnu egzinstenciju, da će jedan mali dječak Zlatan Ibrahimović postati planetarna fudbalska zvijezda koja je na samom pragu svoje mladelačke karijere donijela svom malmeovskom klubu MMF bogatu i masnu zaradu u milionima kruna. Ja, Zlatan, mogli bi i protumačiti: ja dijete običnih doseljenika promijenio sam sudbinu i iskovao novu samo svojim trudom, radom, znojem i snom da mogu biti zvijezda.Nije postao samo on zvijezda već je cijela jedna grupa ljudi, migranata, izbjeglica, useljenika je zasjala drugačijim sjajem. Onim pomalo i filmskim. U novom oku kamere. Iz drugačije perspektive.

Ljudi neidu samo za boljim životom i svojim snovima, veliki broj njih bježe da spase goli život i spase se od brutalnih i neumoljivih vjetrova rata. Situirani, ugledni, obrazovani ljudi, biznismeni, domaćini, poljoprivrednici, umjetnici preko noći postaju beskućnici i brojevi koji se, ako ih sreća posluži, registruju u dalekim zemljama van domovine. Da se Feniks može podići sa zgarišta i ponovo letjeti dokaz su bosanskohercegovačke izbjeglice koje su preplavile svijet. Ali to nije tema ove priče. U ovoj priči je važnije šta su dali državama u koje su došli i šta su države dale njima. Ta bjelosvjetska dobit je neprocjenjiva. Ne postoji cifra, brojka koja može da izračuna ljudski kapital i znanje. Jeste li se ikada pitali koliko košta mladost? Ne ona zategnuta koža i ljepota tijela već ljepota i vedrina duha. Ona snaga,entuzijazam i polet koji ruši sve barijere pred sobom. Koliko košta ona vjera u život, u ljude, u budućnost. Kada i nebo, i Sunce i zvijezde sjaje drugačijim sjajem. Koliko košta jedan dobar sportist i pomislite na Pjanića, Džeku... jednog trener poput Ivice Osima,ovih dana preminulog. Pravi, veliki ljudi i žene su neprocjenjivi. Koliko košta dva miliona Bosanaca raseljenih po cijelom svijetu. Njihovo znanje, tjelesna snaga, razna umijeća, status, uspjeh i sve što ulazi u paket. Koliko košta jedan Adis Ahmić kojem aplaudira njemački parlament, ako samo pomislite koliko država Njemačka ima stanovnika?Dijete izbjeglica iz Kotor Varoša, izvjestitelj Bundenstaga za zapadni Balkan.

Vrijeme u kojem živimo će sigurno obilježiti liječnici i istraživači u imunoterapiji: Ugur Sahin i Ozlem Tureci, bračni par, naučnici, koji su zajedno sa svojom kompanijom i američkim Pfizerom razvili vakcinu protiv korone. I Ugur i Ozlem su djeca turskih emigranata. Od skromnog porijekla do kompanije vrijedne preko dvije milijarde dolara. Putevi sudbinski su nepredvidljivi ali rad i upornost uvijek donose lijepe plodove.

Od svih kapitala čovjek je najveći. Čovjek i žena. Ljudi. Djeca. Najveći jer upravo čovjek stvara svaku drugu vrijednost. A to se najlakše zaboravlja. Zaboravlja se da su upravo migracije promijenile svijet. Da imigranti, emigranti i izbjeglice nisu brojke, ni teret već kapital. Neprocjenjiva vrijednost koja će stvoriti novog Jobsa, Teslu, Mariju Kiri, Zlatana, Ivicu, Džeku, Adisa, Ugura i Ozlema... itd.

Moramo da shvatimo da su ljudi najveći kapital. Da tuđe bogatstvo nije naše bogatstvo ali dobri i uspješni ljudi i njihova djela su zajedničko dobro. Samo kosmička ljubav i plemenita djela mogu oplemeniti i sačuvati svijet od zla i rušitelja. Samo ujedinjeni, dobri i plemeniti ljudi, mogu pobijediti crne demone ratova, smrti i zla!

Vinil ploče su neprolazne Ingrid Bergman