Riječi i note Milena Prajndlsberger-Mrazović, Austrijanka čije je srce kucalo za BiH
Tekst: Dinko OSMANČEVIĆ
I ove godine, u Banjaluci je održan Vezeni most, Zbog pandemije izazvane korona virusom, sve se dešavalo mnogo skromnije nego što smo naučili da bude. Pa ipak, s obzirom na sve okolnosti koje vladaju u svijetu, pa i kod nas u Bosni i Hercegovini, samo održavanje manifestacije predstavlja svojevrstan podvig i pobjedu. Ono najbitnije, kontinuitet nije prekinut, tradicija je nastavljena. Uz tradicionalno veče sevdalinke, “Preporodovog” orkestra iz Zenice, na ovogodišnjem Vezenom mostu, najviše su nam nedostajali klavirski koncerti izuzetnog muzičara i kompozitora, Muhameda Brace Skopljaka. Ranijih godina, ti koncerti su do posljednjeg mjesta punili Koncertnu dvoranu Banskog dvora (Doma kulture) i oduševljavali prisutne. I dok se za sevdalinku može reći da traje otkad je i Bosne, a koja je kao svjetsko kulturno nasljeđe uvrštena i na listu UNESCO-a, dotle nam je malo poznato, odtkad je klasična muzika prisutna u našoj zemlji? Zaista, kada je u Bosni i Hercegovini održan prvi koncert klasične muzike? Ovo pitanje vratilo me je gotovo stotinu i četrdeset godina u prošlost i dovelo do jedne izuzetne osobe, velike žene i velikog prijatelja Bosne i Hercegovine, Milene PRAJNDLSBERGER (Preindlsberger)-MRAZOVIĆ. Žene, koja se smatrala Bosankom i bosanskom književnicom, iako po rođenju to nije bila, žene, koja je ostavila veliki trag u kulturi naše zemlje, a koja je danas, nažalost, gotovo potpuno zaboravljena. Pokušaću makar malo ispraviti nepravdu i čitaocima Šehera ukratko predstaviti jednu zanimljivu životnu priču. Milena Mrazović najvjerovatnije je rođena u Bjelovaru. Kao godina njenog rođenja uzima se 1863., iako su u igri još dvije godine, 1860. i 1866. Naš poznati istoričar, Hamdija Kreševljaković, tvrdi da Milena potiče iz stare, plemićke porodice Mrazović (Mrazovac), a koja se spominje još u dvanaestom stoljeću. Ono što je sigurno, Milenin djed Avram Mrazović izdao je 1874. godine prvu hrvatsku gramatiku, a prvi je na hrvatski jezik preveo Getea. Nekoliko nedjelja nakon austrijske okupacije Bosne i Hercegovine, kao činovnička kćerka, Milena je stigla u našu zemlju, i to najprije u Banjaluku, ali ubrzo se seli u Sarajevo, u kome će ostati punih četrdeset godina, sve do početka 1919. 26
Milena Mrazović je veoma dobro svirala klavir i 1881. godine predstavila se i na koncertu klasične muzike u Banjaluci. To je ne samo prvi koncert klasične muzike u gradu na Vrbasu, već i prvi koncert ove muzike u Bosni i Hercegovini uopšte! Kako su tada izvijestile BosanskoHercegovačke novine, koje su izlazile u Sarajevu, koncert je održan 31. marta 1881. godine, pred mnogobrojnim publikom. Citiraćemo i program koncerta: 1. "Svatovski pohod", od Mendelsona (svirao orkestar 78. pješačke pukovnije) 2. "Uvertira Riemzi" od R. Wagnera za 4 ruke (gospođice M. Mrazović i g. potporučnika Woda) Milenin život u Bosni tog vremena, bio je izuzetno zanimljiv i neobičan. Pored toga što je dobro svirala klavir, Milena se bavila i komponovanjem. Uglavnom se radilo o malim formama, namijenjenim klaviru. Predavala je i francuski jezik volontirajući, na djevojačkoj školi milosrdnih sestara u Sarajevu, u školskoj 1894/95. A, još deset godina ranije, kada je doktor Makanec osnovao dnevni list Bosnische Post, postala je saradnik ovog lista. Nakon dvije i po godine, po osnivanju lista, dr. Makanec je novine prepustio svom odgovornom uredniku, Eugenu Tepferu, da bi nakon Tepferove smrti 1889. godine, Milena potpuno preuzela list. Tako je Milena Mrazović postala naša prva novinarka, urednica i izdavač. Pored rada u svojim novinama, Milena je bila i dopisnica brojnih evropskih novina, za koje će mnogo godina kasnije izvještavati i o Sarajevskom atentatu i suđenju Gavrilu Principu. Velikoj svjetskoj prekretnici, koja će i u njen život donijeti potpuni obrt. Kao priznanje za svoj rad, Milena je 1889., postala prvi ženski član Antropološkog društva Habsburške Monarhije, u Beču, a četiri godine kasnije, izašla je njena prva knjiga novela, pod naslovom "Selam", o životu bosanskohercegovačkih muslimana. Knjiga je uz odlične kritike prevedena na engleski i ruski jezik. A iste godine, Milena Mrazović, u svojoj štampariji, štampa pjesnička djela fra Grge Martića. U februaru 1896., u Beču je održala predavanje o Bosni i Hercegovini, koje je izazvalo veliku pažnju. Iste godine, udaje se za doktora Jozefa Prajndlsbergera, ljekara Zemaljske bolnice u Sarajevu. Po udaji, napustila je
