BUDIMO ŠTO ČEŠĆE ’OFLINE’ A NE ’ONLINE’
Piše: Dr Rade DUJAKOVIĆ
"U neredu, treba pronaći jednostavnost" (Albert Einstein) Da nam je neko, još krajem prošloga vijeka, rekao da će jedan obični ili neobični mikrobiološki agens-virus (mada su mikrobiolozivirusolozi, još krajem sedamdesetih godina, baš u vrijeme kada je eradicirana Variola vera, upozoravali da će XXI vijek biti vijek virusnih infekcija i epidemija, to tim više, što protiv bakterija imamo uglavnom efikasne antibiotike, a protiv virusa nemamo ništa efikasno), ugroziti civilizaciju i još k tome, potpuno pokidati mrežu tradicionalnog društvenog funkcionisanja i označiti kraj socijalnog života, makar onakav kakav smo znali i imali, ne bismo povjerovali u takav naučno-fantastični scenario na planeti Zemlji! To će ujedno biti odskočna daska zagovornicima digitalizacije društva-dajući argument projektu 'Digitalna transformacija' kojeg je premijerka Srbije Ana Brnabić promovisala u Banjoj Luci o Sv.Stefanu, na Dan Republike Srpske,9. januara o.g.a. Naši političari,od predsjednice RS Željke Cvijanović i srpskog člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika, pa do ministara prosvjete i kulture Natalije Trivić i nauke i tehnologije Srđana Rajčevića, zdušno podržali i počeli uporno i u svakoj prilici javnog nastupa, ponavljati tu modernu, pomodarsku sintagmu-digitalizacija i digitalna transformacija vascijelog društva i države, kao omiljeno i pitko futurističko utopijsko obećanje (poput obećane ekskurzije na Mjesec). Regionalna ali i globalna vizija naših i belosvjetskih političara sa one, kao i ove strane rijeke Drine, sa obe strane Save, Dunava ali i Rajne, pa i sa obe obale Atlantika, kao i sve četiri strane Pacifika, dakle kao kosmopolitsku beskompromisnu mantru, bez koje nema napretka i budućnosti, zanemarujući činjenicu da svaka tehnologija i tehnološka inovacija, ima i pozitivnih i negativnih strana, jos od industrijske revolucije u XVIII vijeku, pa do danas. Upravo Corona-pandemija je nekritički i nužno bila uteg na terazijama opšteg i nekontrolisanog trenda digitalizacije društva,'online' života, nastave, kulture (pozorišta, sajmova knjiga,književnih promocija),rada na daljinu (od kuće),sa fizičkom i socijalnom distancom, diktirajući nam nova životna pravila robinzonskog 'solo' života! ŠEHER 42 BANJA LUKA
Digitalni mediji i 'online' život, još i prije Corona-pandemije a pogotovo sada kada je svijet pritisnut i ucijenjen planetarnom talačkom krizom novog mikroba, vode do toga da se ljudski mozak, zbog još većeg forsiranja elektronskih pomagala u izolaciji, manje koristi, čime njegove funkcije i efikasnost, s vremenom opadaju! Napredak civilizacije, stoljećima je mjeren veličinom moždane kore-neokorteksa, a digitalni mediji, isključujući funkciju po funkciju, vode u atrofiju i demenciju, a to praktično znači da smo ušli u začarani krug propadanja mozga ili rikverc-evoluciju u smislu vraćanja čovjeka na stablo sa kojeg je davno sišao! Ako nismo sasvim sigurni da je Čovjek u svojoj evoluciji postao od majmuna, evidentno je da će kompjuter i pametni telefon, ljudsku vrstu i bukvalno IZMAJMUNISATI! Oni (digitalni mediji) pritom ometaju oblikovanje (formiranje) centralnog nervnog sistema (mozga) djece i mladih ljudi ('online' nastava) npr.formiranje i sazrijevanje frontalnog režnja i kontrahemisfere mozga jer djeca nauče pisati na tastaturi kompjutera a ne rukom i olovkom i usljed toga ometanje razvoja govorne faze zbog čega danas imamo više djece kod logopeda nego ikad a njihova mentalna efikasnost (djelotvornost i učinkovitost), ostaje time od samog početka ispod nivoa koju bi bez tih tehničkih surogata mogli postići i dostići! To se nikako ne odnosi samo na mišljenje, nego i na našu volju, emocije i prvenstveno na naše društveno ponašanje. Neobrazovani je mozak, kao knjiga bez slova! Stoga je od naročite važnosti posvetiti pažnju 'oblikovanju mozga' kod djece i mladih! Digitalna demencija, sintagma koja se prvi put sreće u Južnoj Koreji (zemlji sa najviše kompjutera u školama i tzv.lap-top kabineta) a njemački neuropsihijatar Manfred Spitzer sa Univerzitetske psihijatrijske klinike u Ulmu, stavlja je na naslov svoje znamenite knjige, koristeći taj novi pojam u kontekstu niza kognitivnih i organskih poremecaja kao posljedice neracionalne upotrebe i pretjerane zloupotrebe digitalnih medija, na što nas sada aktuelnom epidemiološkom situaci-
