
5 minute read
36 sati koji su promenili Rusiju
from Srpski glas 29. jun
by SRPSKI GLAS
Kratkotrajna pobuna {efa
„Vagnera” Jevgenija Prigo`ina kulminacija je vi{emese~nog verbalnog sukoba sa ministrom odbrane Rusije Sergejom [ojguom. Penzionisani diplomata Vladimir Vere{ ka`e za RTS da je u subotwi doga|aj za Moskvu bio veoma neobi~an {to ilustruje i otkazivawe proslave mature koja je odr`ana i 1941. godine, po{to je nacisti~ka Nema~ka napala SSSR. Dopisnik Ve~erwih novosti iz Moskve Branko Vlahovi} isti~e da generali smatraju da se ne treba odre}i usluga vagnerovaca, ve} samo Prigo`ina. Istori~ar iz Londona Vukan Markovi}, koji je `iveo u Rusiji, smatra da iz cele situacije korist mo`e da izvu~e lider ^e~ena Ramzan Kadirov. [ta }e biti sa Prigo`inom, a {ta sa „Vagnerom”, da li deca, kako je rekao Staqin, ne mogu da budu odgovorna za postupke svojih roditeqa? Kakva politi~ka budu}nost ~eka Vladimira Putina, kakva Rusiju, a {ta mo`e da o~ekuje svet?
U subotu ujutru izgledalo je da je privatna vojska Jevgenija Prigo`ina krenula na Vladimira Putina. Mada ni Putin ni Prigo`in nijednom nisu pomenuli ime ovog drugog. Ruski predsednik govorio je o izdaji, o zabijawu no`a u le|a, obe}avao stroge kazne.

Vagnerovci su sru{ili letelice koje je ruska vojska poslala na wih, dr`ava je proglasila antiteroristi~ku akciju.
Putin je situaciju uporedio sa
1917. godinom. A onda je uve~e tog dana ruski predsednik Prigo`inu izgleda oprostio, dozvolio mu je da napusti zemqu i ode u Belorusiju. Moskva je saop{tila da niko od vagnerovaca ne}e odgovarati.
Ambasador u penziji Vladimir Vere{, dugogodi{wi na~elnik Odeqewa za analizu u Ministarstvu spoqnih poslova, ka`e da se prestonica Rusije nije suo~avala sa pretwom pobune jo{ od vremena Gorba~ova.
Neki, su navodi Vere{, tvrdili da su kopani i rovovi u Moskvi, ne{to {to se nije radilo od 1941. godine, a da vanrednog stawa nije bilo od 1991.
Vere{: Proslavu mature nije pomerio ni Vermaht
Za Moskvu su subotwi doga|aji bili veoma neobi~ni, smatra Vere{ i isti~e da su mali detaqi mogli da ka`u gra|anima da ne{to nije u redu.
Ukazuje na to da je decenijama u Rusiji bio obi~aj da se pretposledwe subote u junu odr`ava matursko ve~e, kao {to je bilo 1941. kada su mnogi maturanti odmah posle oti{li na front.
Ovog puta ~ak je i tzv. ~eli~na matura pomerena za verovatno nedequ dana, a ponedeqak je neradni dan, iako su sve druge mere ukinute, dodaje Vere{.
Najnoviju izjavu Prigo`ina da ciq „mar{a na Moskvu” nije bilo svrgavawe ruskog rukovodstva, Vere{ ocewuje da {ef „Vagnera” sada poku{ava da smiri loptu i da se u su{tini borio za status „Vagnera” i neke privilegije, ali da daqe gaji netrpeqivost prema [zojguu i Gerasimovu.
Smatra da je Vladimir Putin ve} dosta izgubio, budu}i da se rat mnogo odu`io.
Podse}a da je plan bio da se sve zavr{i za nekoliko dana, da
Zgodna lokacija u severnom predgra|u Melburna
Na{e usluge ukqu~uju: l Briga o osobama sa posebnim potrebama gubitkom pam}ewa l Produ`eni boravak (odmorite se od brige, dok o osobi o kojoj brinete brine neko drugi) l Trajno i palijativno zbriwavawe l Kvalitetnu post-akutnu i dugotrajnu negu l Izuzetne klini~ke usluge qudi kojima je zaista stalo, u okru`ewu koje promovi{e dobrobit se osvoji Kijev i postavi proruska vlast, ali to, kako ka`e, vidimo da nije uspelo i pretvorilo se u rovovski rat:
„Ruski predsednik govorio je da ne}e ~ak anga`ovati ni vojnike na redovnom slu`ewu vojnog roka, a anga`ovani su i zatvorenici i ^e~eni.”
Pro{log septembra je sprovedena mobilizacija 300.000 qudi, anga`ovani su i borci „Vagnera”, koji se, prema Vere{u, o~igledno boqe snalaze na nekim delovima fronta od redovne vojske {to im je i podiglo cenu. Vlahovi}: Sukob Prigo`in–[ojgu traje jo{ od Sirije Dugogodi{wi dopisnik Ve~erwih novosti iz Moskve Branko Vlahovi} ka`e da veruje Prigo`inu kada ka`e da nije hteo da ru{i Putina. Napomiwe da sukob Prigo`ina i [ojgua datira jo{ od vremena operacija u Siriji.
Kako navodi, krajem pro{le nedeqe objavqeno je istra`ivawe po kome Putin ima podr{ku sa ne{to mawe od 80 odsto anketiranih, ~ime ocewuje da polo`aj ruskog predsednika u javonosti nije uzdrman.
Luka{enko je, prema Vlahovi}u, pregovarao sa Prigo`inom jer ga poznaje 20 godina. Pregovori nisu bili laki, ali je napravqen kompromis. Ve} su bila postavqena dva prstena odbrane oko Moskve, pa bi isti~e Vlahovi}, nesumwivo bilo vrlo mnogo poginulih i i{lo bi se na wegovu likvidaciju.
Smatra da je Prigo`inu u posledwem trenutku proradio instinkt samoodr`awa. Ocewuje da je anga`ovawe vagnerovaca bila gre{ka, iako su se pokazali na frontu.
Napomiwe da je sam Prigo`in bio osu|ivan zbog nasilni{tva i kra|e i proveo osam godina u zatvoru, a zbog sukoba sa [ojguom bio je spreman da izazove krivoproli}e.
Sa druge strane, navodi, u tim jedinicama „Vagnera” su penizonisani oficiri sa velikim iskustvom i da su se zato i pokazali u te{kim uli~nim borbama.
Prema re~ima Vlahovi}a, ve}ina ruskih generala smatra da bi bilo pogre{no da se dr`ava odrekne usluga boraca „Vagnera”, ve} samo Prigo`ina koga vide kao neura~unqivog.
Vlahovi} ka`e da je imao priliku da slu{a obra}awe {efa vagenrovaca u javnosti i da je re~ o ~oveku „primitivne svesti”. Svaka druga re~ mu je psovka. Podse}a me na neke borce na na{im prostorima dvedesetih, dodaje dopisnik Ve~erwih novosti iz Moskve.
Vere{ ukazuje na to da iako je Putin pretio te{kom odmazdom niko ni za {ta ne}e odgovarati i da je „svakako ispao slab”.
Putin je, podse}a, ve} prolazio kroz ve}e krize kao {to je potonu}e podmornice „Kursk”, teroristi~ke akcije ^e~ena, ali da je to bilo na po~etku wegove vlasti.
Napomiwe da je ruski predsednik dobio veliku podr{ku javnosti prilikom aneksije Krima, ali da je danas zavladao ose}aj da ni{ta nije sigurno.
Markovi}: Kadirovu raste cena
Istori~ar iz Londona Vukan Markovi} koji je odre|eno vreme `iveo u Rusiji smatra da je cela situacija vrlo lo{a po vlast u Moskvi i vojsku.
Faktor boraca Ramzana Kadirova i mogu}nost da se sukobe sa vagnerovcima, Markovi} vidi kao korist za {efa ^e~enije.
Prema wegovim re~ima, sukob Rusa i ^e~ena je bio izrazito brutalan, a sada je u su{tini to lojalnost ^e~ena prema Kadirovu koji odgovara direktno Putinu, vode}i svoju prakti~no privatnu dr`avu.
„Kako je pobe|en islamizam u ^e~eniji, Kadirov je dobio svoju privatnu dr`avu i obavezao se na pokornost direktno Putinu, koji je za wega ‚ba}u{ka’, glavna li~nost. ^e~enija je privatna dr`ava Kadirova, vlada {erijatski zakon, za prelazak u susedne savezne jediince Ingu{etiju i Dagestan prolazi se policijska kontrola. A Kadirovu u sada{wim okolnostima raste cena u slo`enim kavkaskim prilikama”, obja{wava Markovi}.
„Tu ne postoji sistemski odnos, samo je mr`wa gurnuta pod tepih”.
Opasnost od eskalacije rata i nuklearnih pretwi Nekada{wi diplomata smatra da slu~aj „Vagner” mo`e poja~ati eskalaciju rata budu}i da Kijev vidi odre|enu konfuziju u Moskvi, a sa druge strane Moskva `eli da poka`e da se ovo ne}e odraziti na prilike na frontu.
Nagla{ava da se u ruskoj javnosti sve vi{e govori o upotrebi nuklearnog oru`ja prema prvenstveno Zapadnoj Evropi.
„U ruskim medijima se pri~a da bi Moskva nuklearnim oru`jem mogla da odgovori i na konvencionalni napad sa Zapada. Na televiziji je prikazana mapa gde bi glavne mete bile Poqska i Velika Britanija, a potom Nema~ka i Brisel”, ka`e Vere{.
Istori~ar Markovi} ka`e da je za London sigurnije da Putin, nego Prigo`in bude na vlasti.
„Sad je narativ druga~iji, ipak je sigurnije za Zapad da nuklearni kofer ostane kod Putina, a ne da ga se do~epa neko kao Prigo`in. Zapadu je ipak stalo da je vlast u Rusiji stabilna, jer kad bi nepouzdaniji preuzeli taj kofer moglo bi do}i do katastrofe”, zakqu~uje Markovi}.