u Hrvatskoj u 2021. godini Ivona Bačelić Grgić, dipl.oec

Analiza stanja i trendova u trgovini na malo u Hrvatskoj u 2021. godini

piše: Ivona Bačelić Grgić, dipl. oec.

Sad već i službeno dvije godine živimo u svjetskoj pandemiji koronavirusa. No, iako je protok vremena donio puno više saznanja o samom virusu, uostalom razvijeno je cjepivo, u usporedbi s početkom kad smo se susreli s potpunom neizvjesnošću u jednom trenutku i s (nezamislivim) zaustavljanjem svijeta, pandemija i mutiranje virusa te brzina širenja i dalje nosi cijeli niz nepoznanica, sa sve većim posljedicama na globalnoj razini kako na gospodarstva tako i na sociodruštveni život.

U članku će se analizirati osnovni uočeni trendovi u trgovini na malo u Hrvatskoj u 2021. godini, koji nužno nemaju izvorište u djelatnosti trgovine, ali se reflektiraju na djelatnost. Uvjeti poslovanja vezano za epidemiološke uvjete u djelatnosti trgovine nisu se bitno mijenjali od studenoga 2020. godine.

Tako su i dalje na snazi Odluka o nužnim epidemiološkim mjerama kojima se ograničavaju okupljanja i uvode druge nužne epidemiološke mjere i preporuke radi sprječavanja prijenosa bolesti COVID-19 putem okupljanja, kao i Odluka o uvođenju posebne organizacije rada za djelatnost trgovine koja se obavlja u prodavaonicama i trgovačkim centrima, čije je važenje prolongirano kroz izmijenjene odluke Stožera civilne zaštite.

I valja uvijek istaknuti da su trgovina kao i njeni zaposlenici jedna od najizloženijih grana gospodarstva u pandemijsko vrijeme. Trgovina je zrcalna slika makroekonomskih pokazatelja u zemlji, što je potvrdila i 2021. godina. Tako se, prije svega, niska baza iz 2020. godine, dobra turistička sezona, oporavak razine zaposlenosti te rast BDP-a odrazio pozitivno i na kretanje prometa u trgovini na malo.

U 2021. godini promet u trgovini na malo porastao je 12,1% u odnosu na 2020. godinu, kada je pao 5,5%, pokazuju to podaci Državnog Zavoda za statistiku.

Oporavak trgovine na malo započeo je u veljači 2021. godine i od tada je tijekom godine rastao u kontinuitetu 11 mjeseci. Ako se usporedi cijela 2021. s 2019. godinom, realni kalendarski promet od trgovine na malo veći je za 5,6% pokazuju podaci Državnog Zavo-

Izvor: DZS; Obrada: Autorica članka

Grafički prikaz 1. Kretanje prometa u trgovini na malo u 2021. godini. za motorna vozila, motocikli i dijelovi s rastom od 14,3% potom Specijalizirane prodavaonice živežnim namirnicama s 13,9%, Nespecijalizirane prodavaonice pretežno živežnim namirnicama bilježe rast od 9,2%. I u 2021. godini trgovačke struke Trgovina internetom ili poštom (6,7%) i Ljekarne, medicinski i ortopedski proizvodi, kozmetički i toaletni proizvodi (6,2%) bilježe rast, svaka pojedinačno za više od 6% u odnosu na 2020. godinu.

Tradicionalno analiza indeksa pouzdanja, očekivanja i raspoloženja

da za statistiku. Podaci iz sustava fiskalizacije Ministarstva financija – Porezne uprave pokazuju da je u Hrvatskoj u 2021. zabilježena rekordna potrošnja. Samo u prosincu građani Hrvatske su potrošili 17,5 milijardi kuna, riječ je o gotovo 5% više vrijednosti fiskaliziranih računa u odnosu na 2019. Valja istaknuti da je 23. prosinac 2021. bio najizdašniji, izdano je gotovo 8 milijuna računa, odnosno fiskalizirano je 900 milijuna kuna. Upravo je u 2021. godini postignut i jedan rekord od kada postoji fiskalizacija, bio je to petak, 13. 8. 2021., kada je bilo gotovo milijardu kuna fiskaliziranih računa u jednom danu, što ne čudi jer govorimo u vrhuncu dobre turističke sezone.

Analiza nominalnih indeksa prometa od trgovine na malo po trgovačkim strukama, prema podacima Državnog Zavoda za statistiku, u usporedbi 2021. s 2020. godinom ukazuje da se u svim trgovačkim strukama u 2021. godini bilježi rast. Posljedica je to s jedne strane niske baze u većini (izuzev Trgovine na malo internetom ili poštom i Ljekarni koji su rasli i u 2020. g.) struka iz pandemijske 2020. godine, ali i opće stope rasta cijena dobara i usluga napose energenata. Tako je najveći rast ostvarila trgovačka struka Ostala trgovina

Izvor: HNB, Ipsus; Obrada: Autorica članka

Grafički prikaz 2. Indeksi pouzdanja, očekivanja i raspoloženja potrošača.

na malo izvan prodavaonica i to od 35,3%, potom slijedi rast struka Motorna goriva i maziva 30% (29,7%), Tekstil, odjevni predmeti, obuća i kožni proizvodi sa stopom od 23,5%. Slijedi kategorija Ostale nespecijalizirane prodavaonice s rastom od 20,4%, potom struka Računalna oprema, knjige i novine, igre i igračke, cvijeće i sadnice, satovi i nakit i ostala trgovina na malo u specijaliziranim prodavaonicama sa stopom od 21,1%. Struka Audio i videooprema, željezna roba, boje i staklo, električni aparati za kućanstvo, namještaj i drugi proizvodi za kućanstvo rasla je 15%, slijedi struka Motorna vozila, dijelovi i pribor potrošača HNB-a i Ipsosa pokazuje negativne predznake, iako je promatrajući dvije pandemijske godine (2020. i 2021.) uočena veza poboljšanja sva tri indeksa s epidemiološkim uvjetima i aktualnim mjerama, napose, pozitivniji trend vidljiv je u ljetnim mjesecima.

Nesumnjivo je da je pandemija utjecala na ponašanje potrošača i to u pogledu promijenjenih navika ponašanja, uključujući načine plaćanja (više se plaća bezgotovinskim sredstvima plaćanja), čak i novih sredstava plaćanja (kriptovalute), kanala kupnje, ali je u svemu donijela i nove oblike trgovine.

Trgovina je u Hrvatskoj jedna od najkonkurentnijih grana gospodarstva, a tome svjedoči i činjenica da i u jeku pandemije trgovina nije mirovala. Tako je sredinom kolovoza 2020. godine došlo do ulaska novog lanca (Eurospina) na domaće tržište. Također, na tržištu se tijekom 2020. i 2021. godine nastavila konsolidacija i to mahom na regionalnim tržištima (Sonik je integriran u Studenac, Sloga Podravska u Loniu, a u 2021. Konzum plus preuzeo je u Istri Miracolo). Također, iako još neslužbeno, i u 2022. godini se nastavlja konsolidacija na tržištu trgovine na malo. Također, gradilo se u trgovačkom sektoru, otvarani su i novi trgovački centri (u Zagrebu Z centar…), mijenjala se i vlasnička struktura pojedinih trgovaca (ulaganje Poljskog fonda u Emmezetu). Ulagalo se i u nove tehnologije i opremu – samonaplatne blagajne, nova sredstva plaćanja - najveći trgovac u Hrvatskoj, Konzum plus d.o.o., od početka prosinca 2021., u svojoj online prodavaonici omogućio je plaćanje kriptovalutama, čime je postao prvi trgovački lanac u državi koji omogućava takvu vrstu plaćanja. Valja spomenuti i trend rasta prodaje robe putem digitalnih platformi u suradnji s aplikacijama za dostavu i taxi prijevoz takozvanog Qcommerca, koji duguje rast i pandemiji i sve većem broju potrošača koji je spreman platiti višu cijenu usluge na zahtjev kao višu razinu korisničkog iskustva. Primjerice, u Hrvatskoj su dostavne aplikacije Glovo i Bolt (u studenom 2021.) otvorile svoje prve trgovine zasad

Izvor: DZS; Obrada: Autorica članka

Grafički prikaz 3. Indeks potrošačkih cijena prosinac 2021. u odnosu na prosinac 2020. godine.

samo u Zagrebu, a s ciljem učinkovitijeg upravljanja uslugom te ubrzanja sustava dostave. Pandemija koronavirusa postala je katalizator rasta online trgovine, zbog aktualnih ograničenja pogotovo u tijeku lockdowna. Istraživanja pokazuju, a podaci o rastu i dokazuju, da će potrošači nastaviti kupovati online. Tako je prema podacima Eurostata u 2021. godini 82% građana Hrvatske koristilo internet, a od toga je 57% kupaca kupovalo online putem i to onih u dobi od 16 do 74 godine. Oporavak gospodarstva nakon pandemije pokrenuo je cijelu lavinu poremećaja na svjetskim trgovačkim putevima, kao i na tržištu sirovina tijekom 2021. godine koja se vrtoglavo prelila i na 2022. godinu i prema svemu sudeći tek nas očekuje vrhunac. Isprva se to početkom godine pokazalo kroz poremećaje u opskrbnom lancu, pogotovo robe široke potrošnje, takozvane neprehrane, kad su se počeli pod utjecajem oporavljene potražnje javljati problemi u isporuci, a problematika se zakomplicirala manjkom kontejnera i brodova pa su cijene i kontejnera i transporta višestruko porasle. Nevolja uglavnom ne dolazi sama, pa je tako druga polovica godine donijela i vrtoglavi rast cijena energenata, što je generiralo i generira uglavnom visoku stopu inflacije. Iako je trgovina prva u doticaju s potrošačima i tu će se u većini slučajeva prvo zamijetiti povećanje cijena. Trgovina nije generator rasta cijena, već razloge treba tražiti u povećanju ulaznih cijena proizvođača/dobavljača, a koje su odraz ulaznih cijena energenata – rast cijena plina, električne energije, nafte i drugih energenata, porasta cijena sirovina – rast cijena repromaterijala za godišnje sjetve i sveukupnih poremećaja u lancu opskrbe, a sve skupa je rezultat pandemi-

je koronavirusa na svjetskoj razini. Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju u prosincu su u odnosu na isti mjesec 2020. godine u Hrvatskoj porasle za 5,5%, što je najveća stopa inflacije od listopada 2008. godine. U godišnjem prosjeku, odnosno u cijeloj 2021. u odnosu na 2020. godinu, cijene dobara i usluga više su za 2,6%, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku.

Analiza indeksa potrošačkih cijena u prosincu 2021. u odnosu na prosinac 2020. godine, ukazuje da se u gotovo svim kategorijama bilježi rast cijena dobara i usluga, osim u kategoriji Zdravlje gdje je ostvaren pad od -0,3%. U ostalim kategorijama cijene rastu, tako se u kategoriji Prijevoz bilježi rast od 11,4%, Alkoholna pića i duhan 5,9%, Odjeća i obuća 3,7%, Stanovanje, voda, električna energija, plin i ostala goriva 3,2%, Pokućstvo, oprema za kuću i redovito održavanje kućanstva 4%, Komunikacija 1,4%, Rekreacija i kultura 2,6%, Obrazovanje 0,5%, Restorani i hoteli 4,5%, Razna dobra i usluge 2,2%. Jedna od viših stopa rasta ostvarena je u kategoriji Hrana i bezalkoholna pića i to u promatranom razdoblju znači rast od 7,9%. U kategoriji hrana bilježi se prosječan rast cijena od 8,1%. Najveći rast ostvaren je u kategoriji ulja i masti 21,9%, slijede: povrće 11,6%, mlijeko, kruh i žitarice 10,4%, sir i jaja 9,9%, voće 8,9%, šećer, džem, med, čokolada i slatkiši 5,7%, riba i plodovi mora 4,3%, meso 4,1%.

Zaključno, i u aktualnoj 2022. godini očekuje se nastavak svih spomenutih trendova. Od onih negativnih vezanih za rast cijena sirovina i energenata, kao i dosezanje vrhunca stopa inflacije, do onih pozitivnih vezanih za daljnji razvoj trgovine kroz ulaganja u nove tehnologije i nove oblike trgovine, a i nastavak konsolidacije trgovine na malo. U zadnjem kvartalu 2022. godine trgovina ima novu ulogu u procesu uvođenja eura. Iako se tek očekuje službena odluka o zamjeni hrvatske kune eurom, prvi korak u tom procesu, a to je početak dvojnog iskazivanja cijena u trgovinama, što trgovinu uz sektor bankarstva čini jednom od najizloženijih grana gospodarstva u tom procesu.

I za kraj i analiza osnovnih pokazatelja trgovine na malo u 2021. godini, ukazuje i potvrđuje da je trgovina visoko dinamična i konkurentna djelatnost, koja prati trendove, žilava je i nikad ne miruje i da je tek jedna od karika u opskrbnom lancu – zaključno i najvažnija, jer je prva u doticaju s potrošačima i finalna karika u završetku i početku novih gospodarskih ciklusa – dakle nezaobilazna. ST