Sivi nosorog“ je tu! mr.sc. Branko Pavlović

„Sivi nosorog“ je tu!

Što nam ulijeva najviše ‘straha u kosti’ i koji je najveći poslovni rizik ove godine? Ako dobro pogledamo, pronaći ćemo odgovor

piše: mr. sc. Branko Pavlović

Ne smijemo gurati glavu u pijesak dok svjetskoj ekonomiji prijete ‘Crni labudovi’ i ‘Sivi nosorozi’. Suočavanje s nosorogom obećava kvalitetniji život, a suočiti se sa sivim nosorogom možemo samo – zajedništvom

„Odavno već, nažalost, nismo djeca, pa tako ni u dječjim igrama više ne sudjelujemo. Osim u onoj jednoj, koja nam ostaje za cijeli život i koja nas čini ljudima – igri jezika (igri života). Iz te igre započinju i u njoj se završavaju naši razgovori i naše djelovanje. U igri jedni drugima pričamo priče (surađujemo, komuniciramo). Najvažnije ćemo priče ispričati sami sebi. Na kraju dana, na kraju života“ (Miljenko Jergović, siječanj 2022.)

Počevši od prvih dana pandemije Covida-19 našli smo se u situaciji drugačijoj od svih koje smo dosad doživjeli i preživjeli. Pandemija je utjecala na to kako radimo, s kim se družimo, koga susrećemo, s kime surađujemo, gdje se sastajemo, kako pristupamo poslu, obitelji, sebi. Već u prvim danima tog tzv. „nenormalnog života“ suočeni

Na globalnoj razini za razdoblje pred nama identificiraju se slijedeći rizici:

smo s neizvjesnošću koja se odražava na zdravlje, ali i na sigurnost nama bližnjih osoba, kolega i klijenata. To se posljedično odražava i na naše poslove, pa smo primorani sagledati neizvjesnost budućnosti.

Svjetska ekonomija suočena je s inflacijom i povećanjem cijena energenata.

Na individualnom, osobnom planu, odjednom smo se našli u situaciji da većina nas sretnika, koji su imali priliku nastaviti raditi u virtualnom okruženju, te svoje poslovne obveze dijeli na dnevnoj bazi sa svojim ukućanima, koji su isto vrijeme svjedočili strateškim razmatranjima i poslovnim odlukama u doba neizvjesnosti.

‘Crni labud’ je postao ‘Sivi nosorog’ Neizvjesnost poslovanja, nesigurna budućnost, teška su pitanja kojima su se bavili i još uvijek se bave poduzetnici, poslodavci, zaposlenici, ali i mi sami. Dakle, „Crni labud“ je postao „Sivi nosorog“. Za razliku od proteklih godina, kada je Covid-19 bio apsolutni kralj rizika, u ovoj, kao i u sljedećim godinama, život i poslovanje suočavat će se manje s koronavirusom, a više s njegovim posljedicama. To su: inflacija s naglaskom na drastičan rast cijena energenata, zatim još veći nedostatak radne snage i odljev talenata, suočavanje s novim sojevima virusa otpornima na cjepiva praćenima odgovarajućim epidemiološkim mjerama, nastavkom poremećaja u globalnim dobavnim lancima te prijetnjom rasta kamatnih stopa. Kada bismo rekli da je najveći poslovni rizik u ovoj godini inflacija, ne bismo pogriješili. Taj rizik ulijeva najviše ‘straha u kosti’ nama samima, građanima, poduzetnicima, poslodavcima, zaposlenicima, malima i velikima u svim djelatnostima. I to više od ubojitog virusa. Prema najnovijima podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju u prosincu su se, u odnosu na isti mjesec 2020. godine, povećale za 5,5 posto. To je najviše u posljednjih 14 godina. No, inflaciju ove godine, a čini se da će tako biti i sljedećih, rade neki rizici proizašli iz pandemije koji su u međuvremenu sazreli i još se dublje ukorijenili na nacionalnoj i globalnoj razini. Poslovanje će se naći uhvaćeno među geopolitičkim, regulatornim, ekološkim (putem Zelene tranzicije) i društvenim napetostima, koje će zahtijevati znatna sredstva za ublažavanje i upravljanje.

Prilagodljivost i snalažljivost je srž uspjeha Što sve ta globalna i nacionalna predviđanja rizika znače za poslovanje tvrtki i koji bi trebao biti njihov fokus?

Traže da se posvetimo „Crnom labudu“ i „Sivom nosorogu“. Najbolje će na rizike svakako odgovoriti tvrtke koje imaju osposobljene odjele upravljanja rizicima koje su dosad razvile naviku kreiranja raznih scenarija, a od čelnih će se ljudi očekivati hrabrost i agilnost. Ako je upornost bila jedna od ključnih karakteristika u 2021. godini, tada će prilagodljivost i snalažljivost biti u srži organizacijskog uspjeha 2022. Godine, jer „Sunce se ponovo rađa“ (H. Bogdan Asee, magazin br 62). Pojam „Sivi nosorog“ označava rizike koje svijet vidi, ali ih ignorira dok ne bude prekasno. Neki su već proglasili da je ovo doba neizvjesnosti, krize i šokova – „Doba postcrnih labudova i presivih nosoroga“. U svojoj knjizi „The Gray Rhino; How to Recognize and Act on the Obvios Dangers We Ignore (Sivi nosorog kako prepoznati i djelovati na očigledne opasnosti koje ignoriramo)“, njen autor Michele Wucker skreće pozornost na očite rizike koje često zanemarujemo unatoč vjerojatnosti događaja. Ili su se oni već dogodili, te opisuje kako ih prepoznati i strateški se suprotstaviti prijetnjama velikog utjecaja.

„Sivi nosorog“ zanemarena je velika prijetnja, slična ‘slonu u staklani’, te nevjerojatnom i nepredvidivom „Crnom labudu“, koja nije slučajno iznenađenje, jer se javlja nakon niza upozorenja i vidljivih dokaza. To je metafora za prijetnje koje je MOGUĆE uočiti i priznati, a pritom ne riskirati i ne učiniti ništa kako bi se izbjegle. Pitanje je zašto lideri i menadžeri te donosioci odluka ne uspijevaju riješiti očite opasnosti prije nego što izmaknu kontroli.

Ti su napisi i tekstovi važni za menadžere, investitore, planere, političare, ali i nas same koji igramo svoju igru života. No, važni su i za sve ostale koji žele razumjeti kako uspjeti dok izbjegavaju nalet „Sivog nosoroga“. Ona se u tekstovima ne bavi samo pojavljivanjem „Sivog nosoroga“, već nudi nekoliko jednostavnih savjeta o tome kako krenuti u akciju i stvoriti konkurentsku prednost. Aludira na težinu stvarnog nosoroga govoreći kako trebamo biti odgovorni. Mi sami u svojoj životnoj igri skrećemo pogled s „dvije tone stvari“ koje ne bismo trebali zanemariti i umaknuti im prije nego što se dogodi katastrofa. „Sivi nosorog“ suprotstavlja dvije poznate metafore, dok za „Crnog labuda“ postoji izlika da nitko nije mogao vidjeti da dolazi, a to su primjerice potres ili poplava.

Bijeg od stvarnosti i neprihvaćanje rizika Nema opravdanja za ignoriranje ‘sivih nosoroga’, jer mnogi vide da dolaze ili su na njih upozoreni. Taj bijeg znači nespremnost na prihvaćanje rizika. No, Wucker smatra, a to je bit igre života, da treba prihvatiti mogući napad odnosno izazov i pravodobno snažno odgovoriti na njega te izbjeći štetu. Taj proces prolazi kroz pet faza s različitim zaprekama i strateškim zahtjevima koji oblikuju odgovore i akciju. Prva faza je poricanje i ustrajanje da ne postoji prijetnja. Druga faza je „muljanje“, priznaje se rizik, ali se navodi niz razloga za nedjelovanje i postavljanje dijagnoze. Treća faza aktivno je planiranje suočavanja s rizikom i analiza onoga što je potrebno za rješavanje problema. No, tada dolazi neizbježna četvrta faza koja donosi paniku i tjeskobu (pogledajmo ljude i svijet oko sebe). Ta se faza javlja neposredno prije krize i ometa ispravno odlučivanje i osmišljavanje dobrog akcijskog plana. Posljednja je peta faza koja uključuje obračun ili akciju, a provode je najpromišljeniji i najhrabriji menadžeri, lideri koji se svjesno izlažu riziku kako bi spriječili neželjene posljedice. Svojim stavom nadahnjuju i ostale suradnike da igraju igru života, te usput prate rezultate i prilagođavaju poslove i strateške planove prema potrebi. Ili kako to ističe K. Gibron: „Učitelj koji se šeće u sjeni hrama među učenicima ne daje od svoje mudrosti, nego od svoje vjere i svoje ljubavi. Ako je doista mudar, ne nudi da uđete u kuću njegove mudrosti, nego vodi do praga vašeg duha“. Ta metafora i okvir za rješavanje problema mogu pomoći nama samima i liderima i menadžerima kao i njihovim timovima u suočavanju s novom strateškom prijetnjom koja može biti digitalni poremećaj, kibernetički napad, planiranje sukcesije, poteškoće u opskrbi, pretjerano širenje poslovanja ili pad prihoda. Jedna od najvećih prijetnji onoga što se naziva „meta Sivog nosoroga“ strukturni je problem koji se ispriječio na putu rješavanja, a često i prepoznavanja specifičnih problema. Poslovni svijet pun je primjera tvrtki koje su ignorirale svoje „Sive nosoroge“ te su stoga „platile cijenu“. Teorija o sivom nosorogu najkorisnija je kad je tvrtka primjenjuje kako bi vidjela unaprijed, prema nadolazećim izazovima, a ne u retrovizor čime se koriste crni labudovi.

Jesmo li spremni na igru života?

Uspješna „bitka“ sa „Sivim nosorogom“ ovisi o vještinama vodstva upravljanja rizicima, analizi troškova i koristi te odlučivanju, dakle o spremnosti na igru života... pričanju priče nama samima. Odgovor na pitanje zašto osobe, tvrtke, društva koje vide kako sivi nosorog juri na njih radije to ignoriraju, jest u tome da ljudi imaju mnoge kognitivne predrasude koje im smetaju u djelovanju. Skloni su poricanju, jer ih mozak pokušava zaštiti od nekih informacija i daje im vremena da ih polagano apsorbiraju. Također, ljudi su skloni korištenju mentalnih prečaca koji bi trebali olakšati odlučivanje, ali često vode u pogrešnom smjeru. Neke od ključnih predrasuda koje utječu na to su pristranost optimizma i potvrda, skupo i sporo razmišljanje te otpor. Riječ je o sklonosti o zanemarivanju loših vijesti, propuštanju ozbiljnog sučeljavanja i shvaćanja informacija koje nisu potvrda postojećih stajališta, navici slaganja s ostalim članovima tima ili skupina, te na kraju otporu priznavanja problema i odbacivanju postupaka koje treba provesti da se šteta izbjegne. Dakle, nužno je aktivno sudjelovanje u igri života – komuniciranje i traženje rješenja. Iskreni razgovor u vrijeme neizvjesnosti pokazuje se kao najbolji odgovor na teška pitanja i to kada neki od poteza koji slijede neće biti jednostavni, a često niti ugodni. Ovisimo jedni o drugima, jer svi imamo isti cilj, preživjeti teška vremena i u budućnosti nastaviti suradnju s onima s kojima smo upravo ta teška vremena zajedno prebrodili. U tom slučaju bit ćemo povezaniji, motiviraniji i predaniji nego prije, jer na to nas obvezuje igra života čiji je zajednički nazivnik odgovora na sva pitanja – zajedništvo. Ne smijemo gurati glavu u pijesak dok svjetskoj ekonomiji prijete „Crni labudovi“ i „Sivi nosorozi“. Suočavanje s nosorogom obećava kvalitetniji život, a suočiti se sa sivim nosorogom možemo samo – zajedništvom. Michele Wucker; The Grey Rhino (Sivi nosorog, kako prepoznati i djelovati na očigledne opasnosti koje ignoriramo)

Nassim Nicholas Taleb, teoretičar Crnog labuda ST