Tema broja: Turizam - Gosti urednici: Ivana Kolar i Bernard Zenzerović Turizam je otporan. Treba biti i inovativan. Ivana Kolar

Turizam je otporan. Treba biti i inovativan.

piše gošća urednica: Ivana Kolar direktorica Julius Rose d.o.o. i organizatorica međunarodne konferencije TOURISM 365

Digitalizacija i nove tehnologije je zasigurno područje u kojem se nećemo vratiti „na staro“. Slobodni smo kreirati što god želimo, nove proizvode, nove itinerare, nove načine zabave i opuštanja. Nove aplikacije. Nove oblike incentive-a i meeting-a. Granica je samo naša mašta. I naša motiviranost.

Umoru negativnih vijesti oko nas – o ratovima, vojnim i političkim, pandemijama – starima na koje smo pomalo već navikli i nekim novima koje prijete stvarno ili imaginarno, sušama i klimatskim promjenama, pijavicama i požarima, nestašicama gotovo svih resursa, rastućim cijenama energenata i prijetnjama o upitnoj zimi i generalno budućnosti, probijaju se do nas pozitivne informacije o još jednoj odličnoj turističkoj sezoni. Hrvatska je ponovo uspjela! Premašili smo rezultate famozne 2019. godine i tržište nekretnina zasigurno će se ove jeseni oporaviti. Tijekom ljeta, pored značajnog broja gostiju iz cijelog svijeta, posjetilo nas je i mnoštvo celebrity-ja i ostavilo u Hrvatskoj odlične napojnice. Može se reći da smo bili uspješni u najstrašnijem periodu pandemije i ostvarili značajno bolje rezultate u odnosu na EU turističke destinacije i uspješni smo ponovo bili i ovog ljeta. Jesmo li poslovali održivo? Jesmo li bili inovativni? Jesmo li uspostavili poslovanje koje je otporno na nove krize? Jesmo li uspjeli ovogodišnjom kvalitetom i sadržajnošću usluge nagovoriti milijune turista da nas posjete i sljedeće godine? Ne znamo, ali saznat ćemo u sljedećem nastavku vrhunskog serijala koji se zove hrvatski turizam, a nastavak gledamo od 1. svibanja 2023. Jer uskoro će zatvoriti svoja vrata 90% ponuđača turističkih usluga. Veliki broj destinacija ispraznit će svoje apartmane, skladišta trgovina, pospremit će svoje terase i zaključati blagajne restorana. Veliki broj naselja će utihnuti i pripremiti sve za zimski san. Iako se više nego ikad prije govori o održivosti i produljenju sezone, samo poneki hrabri idealisti prezentiraju koliko su novaca uložili u razvoj svojeg poslovanja koje je povezano s lokalnom zajednicom, u postrojenja za ublažavanje posljedica svojeg djelovanja na klimu i u zadržavanje svojih djelatnika većim plaćama, edukacijama i nagradama za odlično odrađenu sezonu.

Destinacije pucale po šavovima I ovog ljeta naše destinacije su pucale po šavovima, promet je bio zakrčen i neprohodan, infrastruktura nije uspijevala progutati sve što smo u nju ubacili, a cijene su odle-

tjele u nebo. A u pozadini svima je generalno nedostajalo osoblja na baš svim poslovima. Nije mi cilj biti kritična, no pokušavam posložiti misli i shvatiti jesmo li stvarno toliko dobri ili smo stvarno samo imali sreće dobivši tu prelijepu obalu, koju razvijamo već dugi niz godina na isti način. I u istim okvirima. Okvirima ljeta i udobnosti kratke sezone. Jesmo li spremni/sposobni/motivirani/educirani/zainteresirani izaći već jednom iz te udobnosti? I početi ostvarivati odlične rezultate i u nekim drugim mjesecima bez sunca i mora? I što nam je za to još potrebno? Kad sve sastojke već imamo.

Turizam je otporan Iako je jedan od sektora na koji je globalna kriza najviše utjecala, također pokazuje svoj potencijal kao glavna snaga oporavka. S ubrzanom digitalnom transformacijom i usvajanjem tehnologije u cijelom turističkom vrijednosnom lancu, ističe se kao potencijalni lider u odgovoru na najteže izazove. Čak i u Hrvatskoj. Pogotovo u Hrvatskoj. Dokazali smo sposobnost osmišljavanja tehnologije. Jesmo li sposobni kreirati i društveni utjecaj i realizirati potencijalna rješenja održivosti?

Niz autora, vrhunskih turističkih stručnjaka, na sljedećim stranicama ponudili su svoja iskustva, ideje i promišljanja kao moguću motivaciju za potrebne promjene. Jer, promjene su nam potrebne obzirom da se sve oko nas mijenja, pa moramo i mi. Jer je promjena jedina stalna konstanta. Ne moramo raditi velike korake, već malo pomicanje imalo bi efekte, ali pomicanje mora biti masovno. Jedan subjekt, jedan objekt, jedan hotel može započeti promjenu, ali ne može ostvariti rezultat kakav može zajedno cijela destinacija. U tome moramo biti složni.

Kao netko tko je cijeli (poslovni) život proveo u turizmu koji traje svih 12 mjeseci u godini, vjerujem kako ove krize oko nas, koje nas tjeraju da se mijenjamo i da preispitujemo svoje zone udobnosti sigurnog ljetnog prihoda, mogu biti ujedno i prilike za redefiniranje naših proizvoda i kreiranje novih motiva dolazaka u Hrvatsku, ozbiljno produljenje sezone, te raspršivanje turizma po cijeloj Hrvatskoj.

Turizam 365 može donijeti puno

dobroga – prvenstveno može biti jedno od rješenja za alarmantni problem radne snage. Posljedično i kvalitete usluge. 3 mjeseca se mogu odraditi bilo gdje. Tko plati više. Ali cijela godina ili cijeli radni vijek, zasigurno ne. Ako razmišljamo o stalnom zaposlenju, o odnosima u timu, o doprinosu, o zadovoljstvu na poslu, o edukaciji i razvoju karijere – onda je situacija drukčija. Onda se vežemo, dajemo više od običnog dnevnog obavljanja zadataka, spremni smo dati i dušu. Poslodavcu i gostu. I lokalnoj zajednici, jer tamo živimo. Ne brojimo dane do kraja sezone i odlaska doma.

Covid je donio puno prilika i puno otriježnjenja. Pokazao nam je, iako smo neki znali i ranije, da turizam može postojati i bez mora, na kontinentu, u zabačenim destinacija, u prirodi, u (ne)uređenim destinacijama koje ne nalikuju jedna drugoj, u najmanje posjećenim krajevima do sada. U Hrvatskoj imamo izuzetan broj takvih destinacija koju su tek u lockdown-u pokazale kakve potencijale za razvoj ozbiljnog turizma imaju. Vjerujem kako će nastaviti svoj razvoj i kroz jeftine i lako dostupne kanale promocije društvenih mreža i dalje oduševljavati svoje postojeće i buduće goste, predlažući nam nove doživljaje. Iznenadna digitalizacija, suvremenizacija poslovnih procesa, ubrzana nabavka programa koji su do nedavno bili „preskupi“ i „ne nužni“, opuštanje komunikacije i potpuno novi načini koketiranja s gostima i tržištem, skinuli su i zadnje okove inovativnosti. Digitalizacija i nove tehnologije je zasigurno područje u kojem se nećemo vratiti „na staro“. Slobodni smo kreirati što god želimo, nove proizvode, nove itinerare, nove načine zabave i opuštanja. Nove aplikacije. Nove oblike incentive-a i meeting-a. Granica je samo naša mašta. I naša motiviranost. A sastojke imamo – priroda, kultura, zdravlje, sport, baština, autentičnost, povijest i nasljeđe, lifestyle i beauty, zrak, hrana, voda, nastavite niz. Jedina konstanta je nestabilnost. To se neće promijeniti. Na nama je da je definiramo, prilagodimo joj se i mijenjamo je.

Turizam može ubrzati održivost, a održivost osigurati kvalitetu života Jedina prepreka je zadovoljstvo udobnošću kratke sezone i pohlepa za brzom zaradom. Pripremajući konferenciju TOURISM 365 o cjelogodišnjem turizmu te razvoju i budućnosti turizma i tražeći primjere pozitivne i uspješne prakse kojima bih motivirala ponekog sudionika na promjene, naišla sam na resort koji živi održivo. I uspješno. Kažem živi, jer se bavi očuvanjem destinacije i lokalne zajednice. Hotel promiče pozitivan utjecaj koji turizam može imati na ljude i destinacije. Za sebe kažu da se bave regenerativnim turizmom, koji je izgrađen na principima holističke održivosti i poštivanja prirode i kulture. Njegov je model jedinstven i doista transformativan: 100% zarade ponovno se ulaže u zajednicu. Centar se nalazi na sjeveroistoku Kanade, doslovno u „in the middle of nowhere“, okružen stijenama, snijegom i ledom. Ali to ih ne sprječava da rade tijekom cijele godine. To ih ne sprječava da budu inovativni. Razvijaju i promiču, hrabro, održivo, inovativno i drukčije, čak sedam svojih sezona punih aktivnosti. A mi još uvijek samo jednu. Kao nepopravljivi idealist, vjerujem, da ćemo i to uskoro promijeniti. ST

Razgovarali smo s Nikolinom Brnjac, ministricom turizma i sporta Republike Hrvatske