ne)poduzetničkom zemljom? prof.dr.sc. Slavica Singer, professor emeritus

Što čini Hrvatsku (ne)poduzetničkom zemljom?

piše: prof. dr. sc. Slavica Singer, professor emeritus, Voditeljica UNESCO Katedre za poduzetničko obrazovanje, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku

Global Entrepreneurship Monitor (GEM) najveće je svjetsko istraživanje poduzetništva, pokrenuto 1999. godine, od deset najrazvijenijih zemalja, koje su željele utvrditi o čemu ovisi poduzetnička aktivnost u zemlji, zašto postoje razlike među zemljama i što vlade mogu učiniti u izgradnji poduzetničke okoline koja djeluje stimulirajuće na poduzetničku aktivnost pojedinaca. Hrvatska je uključena u to istraživanje od 2002. godine, što omogućava uočavanje trendova i obrazaca poduzetničke aktivnosti, promjena i usporedbu s ostalim zemljama. Longitudinalne i međunarodne usporedbe (s grupama zemalja kojima Hrvatska pripada i s kojima se uspoređuje: EU i zemlje s visokom razinom bruto domaćeg dohotka po stavnovniku) omogućene su korištenjem standardiziranih indikatora izračunatih iz podataka prikupljenih istim istraživačkim alatima, u skladu s teorijski utemeljenim konceptualnim okvirom. Na taj se način potvrđuje ili opovrgava stabilnost uočenih tendencija i obrazaca poduzetničkog djelovanja u Hrvatskoj, te identificiraju kritična područja koja zahtijevaju intervencije od razine pojedinca do institucija.

Usprkos pandemiji COVID-19, Hrvatska je održala kontinuitet sudjelovanja u GEM istraživanju, te je u 2021. godini obilježila dvadeset godina stvaranja izuzetno značajne informacijske baze o poduzetništvu i mogućnost međunarodne usporedbe. Nositelj istraživanja je CEPOR – Centar za politiku razvoja malih i srednjih poduzeća i poduzetništvo1 .

1 Hrvatska udruga banaka je partner GEM istraživanja već niz godina i time doprinosi stvaranju efikasnijeg okvira za jačanje poduzetništva u Hrvatskoj, koji se oslanja na spoznaje dobivene kroz međunarodno usporedivo istraživanje.

Istraživački tim, kao i proteklih godina, čini grupa istraživača sa Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku prof. dr. Slavica Singer, voditeljica tima i članovi tima prof. dr. sc. Nataša Šarlija, prof. dr. sc. Sanja Pfeifer i prof. dr. sc. Sunčica Oberman Peterka.

U 2021. godini u istraživanju je sudjelovalo 50 zemalja, u Europi 23, a u Europskoj uniji 18 zemalja.

U Hrvatskoj i dalje prisutna niska razina transfera istraživanja u poslovni sektor te ograničavajuća poduzetnička okolina Najnovije GEM istraživanje za 2021. godinu potvrdilo je da poduzetnička okolina u Hrvatskoj još uvijek djeluje na poduzetničku aktivnost više ograničavajuće nego stimulirajuće. Samo dvije komponente (raspoloživost i kvaliteta fizičke infrastrukture - telekomunikacijska i prometna, te dinamika domaćeg tržišta) djeluju stimulirajuće na poduzetničku aktivnost.

Kao ključne komponente koje ograničavaju kvalitetnu poduzetničku okolinu navode se vladine politike prema regulatornom okviru, prisutnost značajnih barijera ulaska na tržište, niska razina transfera istraživanja u poslovni sektor, te nedostatan doprinos osnovnog i srednjoškolskog obrazovanja u izgradnji poduzetničkih kompetencija mladih. Udaljenost Hrvatske o prosjeka EU zemalja uključenih u GEM istraživanje u 2021. godini i od najboljih ocjena za pojedine komponente u toj grupi zemalja, upozorava na hitnost, ali i nužnost dugoročno konzistentnih politika za jačanje poduzetničke okoline.

O društvenim vrijednostima, prilikama i poduzetničkoj aktivnosti Percepcija o prilikama u neposrednoj okolini sudionika istraživanja, u narednih 6 mjeseci, u razdoblju

Kulturne i društvene norme

Fizička infrastruktura

Otvorenost tržišta - barijere ulaska Dostatnost financijskih sredstava 9 8 7 6 5 4 3 2 1 0 Lakoća dobivanja

Vladine politike - prioriteti, podrška

Vladine politike - porezi i regulativa

Otvorenost tržišta - dinamika promjena Vladini programi

Profesionalna i komercijalna infrastruktura Transfer istraživanja i razvoja Poduzetničko obrazovanje osnovno i srednje Poduzetničko obrazovanje tercijarno

Najbolji u EU Prosjek EU RH

2019. – 2021. godine ima vrlo izra- zetnika (sa oko 15 postotnih požen V oblik: pad u 2020. godini na ena zaostajanja od EU prosjeka). 47,2% (sa 55,7% u 2019.) i rast na 58,3% u 2021. Istovremeno, Hrvatska je iznad prosjeka EU u svim promatranim godinama po uočenim prilikama, namjerama i uvjerenosti u vlastite sposobnosti za pokretanje poslovnog pothvata. Ovako velika razlika između HrvatO društvenim vrijednostima, prilikama i poduzetničkoj aktivnosti Percepcija o prilikama u neposrednoj okolini sudionika istraživanja, u narednih 6 mjeseci, u razdoblju 2019. – 2021. godine ima vrlo izražen V oblik: pad u 2020. godini na 47,2% (sa 55,7% u 2019.) i rast na 58,3% u 2021. Istovremeno, Hrvatska je iznad prosjeka EU u svim promatranim godinama po uočenim prilikama, namjerama i uvjerenosti u vlastite sposobnosti za pokretanje poslovnog pothvata. Ovako velika razlika između Hrvatske i EU prosjeka o namjerama pokretanja poslovnog pothvata, upućuje da je samozapošljavanje češći izbor u Hrvatskoj zbog ograničenih drugih opcija zapošljavanja. Poduzetnička aktivnost Hrvatske mjerena kroz ukupnu ranu aktivnost – TEA indeks (poslovni pothvati do 42 mjeseca starosti) i aktivnost ‘odraslih’ poduzetnika (poslovni pothvati stariji od 42 mjeseca aktivnosti) ima stabilne, ali različite tendencije promjena ske i EU prosjeka o namjerama poDruštvene vrijednosti o poduzetništvu u Hrvatskoj još uvijek su u pravilu ispod prosječnih ocjena u odnosu na prosjek EU zemalja kretanja poslovnog pothvata, upućuje da je samozapošljavanje češći izbor u Hrvatskoj zbog ograniispitanika u EU zemljama koje su sudjelovale u GEM istraživanju. Oko 60% ispitanika smatra da je biti poduzetnik dobar izbor karijere, što je u skladu s činjenicom da je Hrvatska u vrhu EU zemalja po iskazanim namjerama pokretanja poslovnog pothvata. Međutim, ovako optimistični pristup poduzetničkoj karijeri praćen je izuzetno niskom percepcijom o tome imaju li uspješni poduzetnici – iznadprosječno učešće rane poduzetničke aktivnosti i ispodprosječno učešće ‘odraslih’ poduzeća. čenih drugih opcija zapošljavanja. visok status u društvu. U 2021. godini (kao i u 2020.) Hrvatska je zadnja od EU zemalja uključenih u U 2021. godini, s 12,4% novih poDruštvene vrijednosti o poduzet- slovnih pothvata, Hrvatska je iznad ništvu u Hrvatskoj još uvijek su u prosjeka (8,4%) EU zemalja ukljupravilu ispod prosječnih ocjena is- čenih u GEM istraživanje. pitanika u EU zemljama koje su su- Vitalnost poduzetničke strukture djelovale u GEM istraživanju. Oko ovisi o održivom učešću ‘odraslih’ 60% ispitanika smatra da je biti po- poduzeća, tj. o intenzitetu ulaska u duzetnik dobar izbor karijere, što poduzetničku aktivnost, o izlasku je u skladu s činjenicom da je Hr- iz poduzetničke aktivnosti i učešću vatska u vrhu EU zemalja po iska- rastućih podzeća. I u 2021. godini, zanim namjerama pokretanja po- najčešći razlog izlaska iz poslovslovnog pothvata. ne aktivnosti je neprofitabilnost Međutim, ovako optimistični pristup poduzetničkoj karijeri praćen je izuzetno niskom percepcijom o tome imaju li uspješni poduzetnici visok status u društvu. U 2021. godini (kao i u 2020.) Hrvatska je zadnja od EU zemalja uključenih u (20,5%, u odnosu na sve razloge izlaska), ali se na drugom mjestu pojavio razlog izlaska zbog uočene nove prilike (15.1%) i po tome je Hrvatska značajnije iznad prosjeka EU zemalja koje su sudjelovale u GEM istraživanju (10,1%). GEM istraživanje po stavu o druš- GEM prati i poduzetničku aktivnost tvenom statusu uspješnih podu- zaposlenika koja je definirana kao

inovativna aktivnost u stvaranju novih proizvoda, novih procesa, poslovnih modela. Hrvatska je po tom obliku poduzetničke aktivnosti u vrhu zemalja Europske unije, od 2011. godine, kada se taj pokazatelj počeo pratiti. Tu aktivnost bi poslovni sektor trebao prepoznati kao vrijedan resurs stvaranja konkurentnosti i na odgovarajući način podržavati (kompenzacijskim instrumentima).

Poduzetnička demografija pokazuje relativno stabilne odnose u distribuciji poduzetničke aktivnosti i po rodnosti i po dobi. Hrvatska je još uvijek značajnije ‘muška’ zemlja po poduzetničkoj aktivnosti (1,7 omjer muških i ženskih novopokrenutih poslovnih pothvata) - na razini prosjeka EU zemalja (1,5) koje su u 2021. godini sudjelovale u GEM istraživanju. Razlozi rodne neuravnoteženosti, u poduzetničkoj aktivnosti, najčešće su rezultat organizacije obiteljskog života (briga o djeci i briga o starijim članovima obitelji uglavnom je na ženi) i kulturološkog konteksta. Razlike u regionalnoj rasprostranjenosti poduzetničke aktivnosti su stabilne, ali su se u razdoblju 2019. - 2021. pojavili određeni obrasci promjena u intenzitetu poduzetničkih aktivnosti po regijama. Kontinuirani rast novopokrenutih poslovnih pothvata pokazuju samo dvije regije (Istra, Primorje i Gorski Kotar, te Sjeverna Hrvatska), usprkos pandemiji COVID-19. Iako je Lika i Banovina i dalje regija s najnižom poduzetničkom aktivnosti, ostvaren rast novopokrenutih poslovnih pothvata u 2020. i 2021. godini, praćen je kao i prije s najmanje onih koji vide priliku u svojoj sredini - najčešći razlog za ulazak u poduzetničku aktivnost je nužda (‘zaraditi za život’).

U Hrvatskoj, poduzetnici s ranom poduzetničkom aktivnosti (TEA), češće nego ‘odrasli’ poduzetnici, smatraju da je zdravstvena kriza (COVID-19) otvorila nove prilike (32,7% vs. 25,7%). Poduzetnici u Irskoj (obje skupine anketiranih poduzetnika) dvostruko češće nego u Hrvatskoj vide takve prilike (TEA poduzetnici 60,5%, ‘odrasli’ poduzetnici 52,6%). U 2021. godini, GEM istraživanje po prvi puta prati osvještenost poduzetnika o UN ciljevima održivog razvoja i u kojoj mjeri vode računa o društvenom i okolišnom utjecaju svojih poslovnih pothvata. Obje kategorije poduzetnika (TEA i ‘odrasli’) izrazile su osvještenost o UN ciljevima održivog razvoja iznad prosjeka poduzetnika u EU zemljama koje su sudjelovale u GEM istraživanju, ali i opredijeljenost da o budućnosti svog poslovnog pothvata razmišljaju imajući u vidu implikacije na dobrobit društva i okoliša. Visoko učešće anketiranih poduzetnika sa stavom, da su društveni/okolišni razlozi važniji od profita, nije u potpunosti praćeno i ocjenama intervjuiranih eksperata (ocjena 5,26 u skali 0-10).

Suradnjom do promjena

Nakon dvadeset godina sudjelovanje Hrvatske u ovom najvećem svjetskom istraživanju poduzetništva, prepoznatljivi su trendovi jačanja rane poduzetničke aktivnosti, ali je još uvijek prisutan niski motivacijski indeks (više ljudi koji pokreću poslovni pothvat zbog nužde nego u grupi EU zemalja), niska je gustoća ‘odraslih’ poduzeća (57% od prosjeka EU zemalja), ali i stabilni pokazatelj o visokoj poduzetničkoj aktivnosti zaposlenika (u prvih pet EU zemalja). Istovremeno, kvalitetu poduzetničke okoline trajno ograničavaju vladine politike prema regulativi, nedostatna suradnja istraživačkog i poslovnog sektora, te nedovoljan doprinos obrazovanja u jačanju poduzetničkih kompetencija mladih. Za promjenu stanja ključne su usklađene, istovremene i konzistentne vladine politike na stvaranju poticajne poduzetničke okoline (prvenstveno u eliminiranju administrativnih barijera), obrazovne institucije (kroz omogućavanje svima da u procesu obrazovanja izgrade svoje poduzetničke kompetencije), poslovni, istraživački i financijski sektor (kroz jačanje konkurentnosti temeljene na inovativnosti) i pojedinci (koji će pokretati poslovne pothvate zbog prepoznatih prilika, a ne zbog nužde). Za promjene je potreban dogovor i suradnja u implementaciji dogovorenog i javno praćenje izvršenja – perspektiva Europskog semestra i Nacionalni plan oporavka i otpornosti okosnica su utvrđivanja odgovornosti na institucionalnoj razini. ST

U pet dana 867 nadzora dvojnog iskazivanja cijena, utvrđeno 285 prekršaja

Od ponedjeljka 5. rujna, nepuna četiri mjeseca prije ulaska Hrvatske u eurozonu, nastupila je zakonska obveza dvojnog iskazivanja cijena, kao ključna mjera za zaštitu potrošača u postupku uvođenja eura, a za poslovne subjekte ta obveza će se protegnuti i na cijelu 2023. godinu.

Državni inspektorat (DIRH) je u pet dana, odnosno od prvog dana obveznog dvojnog iskazivanja cijena roba i usluga, u kunama i eurima, obavio 867 inspekcijskih nadzora, u kojima je ukupno utvrdio 285 povreda odredbi zakona, priopćeno je u petak iz DIRH-a. Od navedenog ukupnog broja nadzora, tržišna inspekcija obavila je 515 inspekcijskih nadzora, od čega su 352 inspekcijska nadzora obavljena u području trgovine, a 163 nadzora nad raznim pružateljima usluga, poput frizera, pružatelja usluga popravka i slično, ističu iz DIRH-a.

Pritom, ukupno je utvrđeno 179 povreda odredbi zakona o euru, pri čemu u 89 slučajeva poslovni subjekt nije dvojno iskazao cijene, u 81 slučaju utvrđeno je neisticanje i nepravilno isticanje fiksnog tečaja konverzije, u šest slučajeva povreda se odnosila na neiskazivanje dvojnog iznosa na računu uz prikaz fiksnog tečaja konverzije, a u tri slučaja povrede se odnosila na to da poslovni subjekt nije pravilno preračunao novčane iznose sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje, navodi se. Nadalje, turistička inspekcija je obavila ukupno 295 redovnih inspekcijskih nadzora, pri čemu je utvrđeno 106 povreda odredbi zakona, od čega se 71 povreda odnosila na to da poslovni subjekt nije dvojno iskazao cijene, 28 povreda se odnosila na neisticanje i nepravilno isticanje fiksnog tečaja konverzije, a sedam na neiskazivanje dvojnog iznosa na računu uz prikaz fiksnog tečaja konverzije. Slijedom navedenog, ističu iz DIRHa, inspektori su poduzeli zakonom propisane mjere. Napominju i da je člankom 89. Zakona o euru omogućena primjena načela oportuniteta, u slučajevima utvrđenog prekršaja prvi put i to ako nadzirana osoba tijekom nadzora otkloni nepravilnosti i nedostatke utvrđene u nadzoru ili u kratkom primjernom roku.

„Cilj ovih nadzora kojima su obuhvaćeni poslovni subjekti koji su obveznici dvojnog iskazivanja cijena robe i usluga odnosno trgovci, ugostitelji i drugi pružatelji usluga je prije svega zaštita i informiranje potrošača. Nadzorne aktivnosti nastavljaju se i u idućem razdoblju“, dodaju iz DIRH-a.

Preostalih 57 nadzora provela je inspekcija rada, a njihovi nalazi još nisu gotovi, doznaje se iz DIRH-a.

Podsjetimo, od ponedjeljka 5. rujna, nepuna četiri mjeseca prije ulaska Hrvatske u eurozonu, nastupila je zakonska obveza dvojnog iskazivanja cijena, kao ključna mjera za zaštitu potrošača u postupku uvođenja eura, a za poslovne subjekte ta obveza će se protegnuti i na cijelu 2023. godinu.

Dvojno iskazivanje cijena znači da od 5. rujna 2022. pa do 31. prosinca 2023. poslovni subjekti i drugi obveznici u svojim odnosima s potrošačima moraju iskazati cijenu i druge novčane iskaze vrijednosti i u eurima i u kunama. (H)

Novi Erste digitalni alati za fi nancijsko zdravlje vašeg poslovanja

Iza uspješnih poduzetnika koji stoje čvrsto na svojima nogama stoji banka koja vjeruje u njih.

Hrvatska je zemlja uspješnih poduzetnika. Tvrtki koje usprkos tržišnim izazovima ostvaruju nevjerojatne uspjehe. U Erste banci iznimno smo ponosni na naše poslovne klijente - tvrtke iz različitih gospodarskih grana koje svojim poslovanjem guraju našu zemlju naprijed. Osatina grupa modernizira hrvatsku poljoprivredu, Solvis nudi napredna rješenja korištenja solarne energije, Bomark Pak jedan je od najvećih proizvođača stretch folija u Europi, dok obitelj Mišlov desetljećima njeguje tradiciju ulova i prerade jadranske plave ribe. ban im je pouzdan partner koji će voditi računa o svim financijskim aspektima njihova poslovanja.

Uz jasnu poruku da uz kvalitetnu pomoć svaki poduzetnik može čvrsto stati na svoje noge, svojom novom kampanjom Erste banka predstavlja nove, inovativne digitalne alate, posvećene poboljšanju i održavanju financijskog zdravlja naših klijenata. Alati su dostupni kao dodatni modul unutar postojeće Netbanking i mBanking platforme, a glavna im je svrha omogućiti poduzetnicima precizan uvid u kreditni rejting njihove tvrtke. Pomoću ovih alata, poslovni klijenti Er-

Svima njima zajednički su jasna poslovna ideja, veliko znanje i neizmjeran trud - ali i dugotrajna podrška koju im pruža Erste banka. Jer da bi se naši poduzetnici mogli u potpunosti posvetiti svojoj primarnoj poslovnoj aktivnosti, potreste banke mogu usporediti svoje rezultate s rezultatima kompanija iz iste industrije, kao i pratiti povijesne podatke o kretanju svojih financijskih pokazatelja tijekom vremena. A tu je i novi digitalni alat posvećen samostalnoj realizaciji usluga financiranja online - počevši od zahtjeva i digitalnog ugovaranja do isplate sredstava. Navedeni digitalni alati dostupni su svim našim klijentima poduzetnicima koji ispunjavaju određene minimalne zahtjeve, a koji su potrebni kako bi alati na optimalan način odgovorili na njihove potrebe vezane uz upravljanje financijskim zdravljem i korištenje usluga samostalnog online financiranja. Erste banka njeguje način rada u kojem je svaki kontakt prilika za povezivanje i zato dozvolite da se upoznamo na www.erstebank.hr/ hr/poslovni-klijenti. ST