Što donosi Industrija 5.0 i je li društvo spremno na promjenu paradigme života i poslovanja? dr.sc. Matija Kovačić

Što donosi Industrija 5.0 i je li društvo spremno na promjenu paradigme života i poslovanja?

piše: dr. sc. Matija Kovačić

Promjene u poslovnim i društvenim sustavima su neminovne, potaknute su pojavom novih tehnologija koje utječu na promjenu dosadašnjeg načina funkcioniranja kako društva tako i poslovnih sustava. Neminovno je kako se pojavom nove tehnologije sustav mora prilagoditi kako bi ostao konkurentan.

Uvod Prije nešto više od 10 godina, u kontekstu Njemačke razvojne strategije, dolazi do spominjanja Industrije 4.0 koja je označila novu eru u paradigmi poslovanja i funkcioniranja društva. Temeljena na automatizaciji, umjetnoj inteligenciji kao i primjeni tehnoloških inovacija kao što je to Internet of Things (IoT), Big Data, Cyber phisical System, Digital Twin, itd., Industrija 4.0 označila je promjenu postojećeg konteksta i potrebu digitalne transformacije poslovanja. No, s druge strane, tehnologija i paradigma Industrije 4.0 rezultirala je značajnim ubrzavanjem razvoja novih tehnoloških inovacija, što se u konačnici značajno odrazilo na način funkcioniranja društva. Napredak znanosti i tehnologije dovodi i do pojave prvih misli i koncepata Industrije 5.0 na koju se primarno postavljaju zahtjevi vezani uz povećanje održivosti, povezivanje čovjeka i strojeva u skladnu cjelinu s ciljem povećanja produktivnosti, učinkovitosti i djelotvornosti čovjeka, odnosno ljudskog rada. Osim toga, prvi koncepti Industrije 5.0 vežu uz sebe i pojavu niza drugih, povezanih, pojava poput lanca opskrbe 5.0, društva 5.0 itd.

Industrija 5.0 Ako se govori o Industriji 5.0 neophodno je naglasiti kako ona počiva na evoluciji Industrije 4.0, budući da se unutar paradigme Industrije 5.0 i dalje koriste ranije razvijene tehnologije. Drugim riječima, ljudski rad se u organizacijama povezuje s proširenom i virtualnom stvarnošću, naglašava se kolaboracija robotskih sustava s čovjekom na poslovima koji čovjeku predstav-

ljaju značajne napore, javlja se odgovor na sve značajniju personalizaciju proizvoda, itd. Nadalje, zbog sve veće potrebe osiguranja otpornosti, dolazi i do imperativa razvoja otpornih sustava, a prije svega otpornih lanaca opskrbe, koji će moći osigurati kontinuitet unatoč rizicima koji prevladavaju u njegovom kontekstu. No, otpornost se odnosi i na urbana područja s obzirom na to da povećanje broja urbanog stanovništva sa sobom donosi i potrebu povećanja ne samo infrastrukturnih kapaciteta već i sigurnosti. Imperativ održivosti definiran od strane UN-a počinje oblikovati svaki moderni sustav po načelima osiguranja jednakosti i brige za okolinu u kojoj pojedinci i organizacije egzistiraju. To se ujedno odražava i na temeljnu filozofiju naglašenu u konceptu Industrije 5.0 koja se uključuje i čovjeka stavlja u središte organizacijskih i društvenih procesa. Drugim riječima, Industrija 5.0 javlja se kao odgovor na post COVID-19 razdoblje koje je bilo isprepleteno izazovima vezanim uz nedovoljnu otpornost lanaca opskrbe, zbog čega je došlo do njihova prekida, virtualizacije posla, ali s druge strane i velikog buđenja ekonomije koje je rezultiralo porastom potražnje s jedne strane, a s druge strane i porastom inflacije koja može značajno utjecati na društvo.

Što Industrija 5.0 znači za poslovne sustave, a što za društvene?

S obzirom na to da se unutar koncepta Industrije 5.0 naglašava čovjek kao središte i interakcija čovjeka sa strojevima i uređajima koji su se dosad koristili samostalno, odnosno bez značajnijeg utjecaja čovjeka osim u kontekstu njihove prilagodbe upotrebi i održavanja, temeljna promjena koja će pogoditi poslovne sustave je implementacija tehnologija Industrije 4.0 koje se temelje na međusobnoj interakciji i interakciji čovjeka i strojeva. Kao dokaz tome potrebno je analizirati promjenu istraživačkog fokusa znanstvenika koja se kreće od mogućnosti koje nudi digitalizacija i automatizacija do filozofskih rasprava o etičnosti tehnologije. S druge strane, osim što dolazi do poimanja značaja o etičnosti tehnologije, dolazi i do analize mogućnosti koje nudi industrijski IoT, a koji se može koristiti kao osnova za stvaranje interakcija između čovjeka i strojeva, kao i strojeva međusobno.

No, ako se sagledava potencijalni učinak koji Industrija 5.0 ima na društveni sustav, neophodno je naglasiti kako dolazi do pojave tzv. društva 5.0 (Society 5.0) koje naglašava važnost sigurnosti stanovnika u urbanim i ruralnim područjima, a koja se postiže primjenom senzora, kamera, Big Data i sličnim tehnološkim i tehničkim inovacijama. S druge strane, dolazi i do pojave fenomena metaverse koji posebno naglašava značaj virtualnosti. U tom kontekstu, rasprave u znanstvenim krugovima kreću u smjeru konceptualizacije država i gradova kao metaverse sustava i odnosa unutar takvog sustava, za što postoji značajan rizik vezan uz prestanak poimanja stvarnosti kao one prave, realne stvarnosti i početak poimanja virtualne stvarnosti kao one prave, realne stvarnosti.

Prilagodba novoj paradigmi Dolazak Industrije 4.0 bio je, za velik broj poslovnih sustava, izazov zbog nedovoljne pripremljenosti, kako infrastrukturno tako i kompetencijski. Iako je od pojave Industrije 4.0 prošlo nešto više od 10 godina, pojedini poslovni sustavi i dalje nemaju jasnu viziju transformacije, što znači ujedno i visok kontrast između takvih poslovnih sustava i poslovnih sustava koji su bili spremni prilagoditi se. Posljedično, kašnjenje transformacije može rezultirati i rizikom od pada konkurentnosti, a što je posebno opasno u uvjetima globalnog i internacionalnog tržišta. Međutim, prilagodba novoj paradigmi mora biti sustavna, a što znači potrebu prilagodbe društva kao takvog kao i podsustava unutar društva. Nesumnjivo je kako će dolazak Industrije 5.0 rezultirati mnogobrojnim koristima, većom održivosti, promišljanjem razvoja otpornosti i stavljanjem čovjeka kao takvog u središte procesa. To ujedno može utjecati i na povećanje kvalitete života, ali svakako je potrebno imati na umu i rizike koji se javljaju s dolaskom novih tehnoloških inovacija te ih pravovremeno spriječiti ili, ako su neizbježivi, njima upravljati.

Zaključak Promjene u poslovnim i društvenim sustavima su neminovne, potaknute su pojavom novih tehnologija koje utječu na promjenu dosadašnjeg načina funkcioniranja kako društva tako i poslovnih sustava. Neminovno je kako se pojavom nove tehnologije sustav mora prilagoditi kako bi ostao konkurentan, odnosno, kako bi mogao odgovoriti na nove zahtjeve koji se pojavljuju u njegovoj okolini. Isto vrijedi i za već dobro poznatu Industriju 4.0 koja je dovoljno istražena da se može donijeti zaključak o njezinoj prirodi i njezinu utjecaju, a vrijedit će i za tek nadolazeću i još u povojima Industriju 5.0. ST

22. međunarodna znanstvena konferencija

Business Logistics in Modern Management 2022

Međunarodna znanstvena konferencija Business Logistics in Modern Management (BLMM) je prva znanstvena konferencija u Republici Hrvatskoj iz područja poslovne logistike koja već 22. godinu za redom okuplja prvenstveno znanstvenike, ali i praktičare iz Hrvatske i Europe koji pomiču granice znanosti o poslovnoj logistici i upravljanju opskrbnim lancem. Ove godine su za ugošćivanje brojnih znanstvenika iz svijeta logistike na Ekonomskom fakultetu u Osijeku rezervirani 6. i 7. listopad 2022. Osim objavljivanja u zborniku radova BLMM konferencije, koji će biti dostavljen na indeksiranje referentnim bazama podataka Web of Science, Scopus i dr., Organizacijski odbor osigurao je objavu odabranih radova s BLMM konferencije u renomiranim znanstvenim časopisima: Logforum Scientific journal of Logistics, Ekonomski Vjesnik / Econviews: Review of Contemporary Business, Entrepreneurship and Economic Issues, Ekonomska misao i praksa / Economic Thought and Practice, Pomorstvo / Scientific Journal of Maritime Research i Pomorski zbornik / Journal of Maritime & Transportation Sciences. Više o časopisima i samoj konferenciji može se pronaći na web sjedištu konferencije www.blmm-conference.com. Značaj konferencije prepoznat je i ove godine, te su autori iz 8 zemalja prijavili 40-ak sažetaka i radova, pri čemu ih je čak 27 iz inozemstva. Cilj konferencije dodatno je unaprijediti znanost o poslovnoj logistici i upravljanju opskrbnim lancima u Republici Hrvatskoj i šire, ali i primjenu u hrvatskoj praksi. ST