Izazovi i prilike kontinentalnih destinacija Hrvatske kroz prizmu Nove strategije razvoja održivog turizma Republike Hrvatske Marcel Medak

Izazovi i prilike kontinentalnih destinacija Hrvatske kroz prizmu Nove strategije razvoja održivog turizma Republike Hrvatske

piše: Marcel Medak, direktor TZ Bjelovarsko-bilogorske županije

Destinacije kontinentalnog dijela Republike Hrvatske su, velikim dijelom zahvaljujući utjecaju pandemije COVID 19 tijekom zadnje 2 turističke godine, dobile priliku i šansu pokazati jesu li spremne za ozbiljniji razvoj turističke ponude. Svjedoci smo promjena turističkih trendova i pojava koje su nam prije par godina bile nezamislive, a danas su sasvim normalna pojava.

Imamo fenomen turističkog procvata ruralnih prostora u unutrašnjosti Istre, Dalmatinske zagore, ali i drugih turistički nerazvijenih područja u kontinentu, koji danas vrve prekrasnim vilama i kućama za odmor. Ova kategorija smještajnih objekata je postala prestiž, tako da se danas pojedine destinacije takmiče koja će imati više takvih objekata sa što raznovrsnijom i bogatijom ponudom. Takvi objekti danas su popunjeni više od 120 dana u godini, uz primjerenu cijenu najma. Gosti koji traže smještaj u takvim objektima sve su zahtjevniji, a ono što najviše traže je minimalno razina smještaja koju imaju u svojim domovima i više od toga. Vrlo bitan faktor pri odabi-

ru objekta i destinacije je uređenje vanjskog prostora, sigurnost i mir. Nekada turistički nerazvijena područja upravo tu imaju svoju prednost. Kada se na to još pridoda mogućnost izbora različitih dodatnih aktivnosti, dobije se dobitna kombinacija. Selektivni oblici turizma kao zdravstveni, kulturni, aktivni turizam imaju ogroman potencijal za svoj razvoj upravo u kontinentalnim turističkim destinacijama. Upravo u tim destinacijama koncentrirane su naše toplice, koje mogu postati generator turističkog razvoja svojih područja. S jedne strane COVID19 je pokazao i ukazao na važnost očuvanja zdravlja i dao „vjetar u leđa“ za razvoj zdravstvenog turizma. U ovim novonastalim okolnostima poslovanja, uprave i vlasnici toplica nužno moraju napraviti prilagodbu poslovanja s ciljem smanjenja troškova poslovanja, prelaskom na obnovljive izvore energije, geotermalna voda i kogeneracijski sustavi grijanja i hlađenja na osnovi toplinske energije iz geotermalne vode, solarne panele, led rasvjetu i sl., što se jasno navodi u novoj Nacionalnoj strategiji razvoja održivog turizma Republike Hrvatske. Po prvi puta će se s državne razine omogućiti investicijska ulaganja kroz NPOO putem javnog poziva koji se uskoro očekuje. To je prilika i šansa za prilagodbu i ulaganja koja su prijeko potrebna kako bi naše toplice bile konkurentne na tržištu. Novi programi promjene životnih stilova, koje uključuju različite stručnjake od nutricionista, kineziologa, fizioterapeuta, psihologa, samo su dio njihove bogate ponude. Svjedoci smo izvrsnih primjera gdje su pojedine lokalne samouprave već poduzele korake u cilju održivog turizma. Tako u jednom gradu kontinentalne Hrvatske, preko udruženja ugostitelja, od privatnih se mljekara otkupljuje svježe mlijeko za potrebe ugostitelja u centru, prerađuje u obližnjoj mljekari te dostavlja ugostiteljima, koji plaćaju redovnu cijenu iz komercijalnih trgovačkih lanaca u korist privatnih mljekara. Na ovaj se način direktno pomaže proizvođačima i izbjegava nepotrebna trgovačka marža, a s druge se strane dobiva vrhunska namirnica i zadovoljan gost. Također, u istoj sredini određeni ugostiteljski objekti koji pripremaju hranu i uzimaju namirnice od lokalnih proizvođača, u dogovoru s lokalnom samoupravom, koja je osigurala kompostanu, zbrinjavaju svoj organski otpad u toj kompostani, a zauzvrat njihovi dobavljači lokalnih namirnica od lokalne samouprave dobivaju besplatno kompost u količinama zbrinutog otpada. Ovdje govorimo o kružnom održivom gospodarstvu na mikro razini kao jednom primjeru dobre prakse koji bi se mogao primijeniti u svakoj sredini, ukoliko postoji inicijativa i dobra volja. U istoj sredini u pripremi je inovativan projekt javno-privatnog partnerstva edukacijskog hotela, koji će povezati privatnog investitora, lokalnu i regionalnu samoupravu te srednju ugostiteljsku školu. Ovim projektom povećavaju se smještajni kapaciteti u kategoriji hotela, omogućuje se obavljanje stručne prakse i edukacija učenika i nezaposlenih za zanimanja u turizmu te se hotel, pored edukacijskog elementa, svojom ponudom wellnessa i okolnih sportskih objekata etablira i kao zdravstveno-sportski suvremeni objekt. Regionalne i lokalne turističke zajednice središnje Hrvatske svjesne su važnosti povezivanja, stvaranja sinergijskog učinka svih dionika unutar destinacija, koji za krajnji cilj imaju povećanje dužine boravka i potrošnje gostiju u destinaciji. Upravo se kroz ovaj projekt to želi postići. U implementaciji projekta koristit će se digitalna tehnologija, zeleno održivo poslovanje i rješavanje jednog od najvećih izazova - deficit kadrova u turizmu.

Ovakvim pristupom u razmišljanju, kontinentalne destinacije mogu iskoristiti sve svoje komparativne prednosti i biti svijetli primjer održivog i cjelogodišnjeg turizma. ST