Inovativni zdravstveni turizam Ivan Rendulić

Inovativni zdravstveni turizam

piše: Ivan Rendulić, direktor RexRea d.o.o.

Više nego ikad koriste se informacijske i komunikacijske tehnologije kako bi omogućili brze zdravstvene intervencije koje smanjuju rizik od bolesti i poboljšavaju kvalitetu života. Digitalne zdravstvene platforme, zdravstveni sustavi i s njima povezana tehnologija, sve više dobivaju na važnosti te se razvijaju kao odgovor na raširenu zabrinutost zbog starenja, bolesti i smrtnosti, epidemija, pandemija, ali isto tako i visokih troškova liječenja i zdravog života, te drugih čimbenika koji utječu na pristup zdravstvenoj skrbi, a to sve čini veliku priliku za zdravstveni turizam.

Korištenje digitalne tehnologije za poboljšanje zdravstvene skrbi, također poznato kao digitalno zdravlje, ima potencijal za povećanje učinkovitosti, dostupnosti i kvalitete medicinske skrbi. Primjenjuje se na razne načine, kao što su poboljšanje skrbi za pacijente, pružanje podataka za klinička ispitivanja i smanjenje troškova zdravstvene skrbi. Elektronički medicinski zapisi, usluge telemedicine, nosiva tehnologija, sustavi za daljinsko praćenje pacijenata i mobilne aplikacije, primjeri su najraširenijih vrsta digitalnih zdravstvenih tehnologija.

Ulazimo u novo doba kada pacijenti zahtijevaju jednostavniju dostupnost liječenja, te možemo zaključiti da se budućnost zdravstvenog turizma temeljiti na implementaciji novih digitalnih zdravstvenih rješenja. Cilj je tih digitalnih rješenja poboljšati interakciju i komunikaciju između pacijenta i pružatelja, omogućiti jednostavan pristup jasnim informacijama, pomoći pacijentima u donošenju obrazovanih odluka i dobivanju sigurne skrbi. U kojoj je fazi zdravstveni turizam u svijetu?

Sam razvoj zdravstvenog turizma temelji se na raščlambi svih elemenata zdravstvene skrbi na pojedinačne elemente koje treba što više automatizirati, prvenstveno digitalizacijom usluga i uvođenjem novih tehnologija.

Podijelio bih zdravstveni turizam u tri glavne faze:

1. Integracija – uključuje integraciju svih elemenata zdravstvenog turizma u jedan kanal za

pružanje usluga, što uključuje osnovnu medicinsku uslugu s drugim uslugama koje su potrebne za cjelokupno iskustvo pacijenata (tj. Concierge usluga).

2. Komunikacija – ovo je druga faza u kojoj vjerujem da se globalno tržište zdravstvenog turizma trenutno i nalazi. Ova faza uključuje razvoj i implementaciju alata za komunikaciju na daljinu s pacijentima, potpuno prilagođenih jeziku pacijenta, uz izravnu promidžbu u skladu s interesima pacijenta. 3. Tehnološka nadogradnja – fokus razvoja zdravstvenog turizma u budućnosti i mjera uspjeha pojedinih sudionika ovisit će prvenstveno o uspješnosti integracije novih tehnoloških rješenja u postojeće sustave. Digitalno zdravstvo može poboljšati skrb za pacijente, poboljšati produktivnost i smanjiti troškove. Možemo povećati naše znanje o bolestima, pojednostaviti pojedincima dobivanje zdravstvenih usluga i liječenja, pa čak i pomoći pacijentima u upravljanju vlastitom skrbi koristeći tehnologiju.

Je li ulaganje u digitalno zdravstvo nužno za daljnji razvoj zdravstvenog turizma? Tržište pokazuje da pacijenti žele digitalno zdravstvo, te mogućnost korištenja digitalnih alata kako bi dobili transparentne informacije o zdravstvenim ustanovama i liječnicima, udaljenu komunikaciju uživo s pružateljima usluga i organiziranje udaljenih konzultacija za pre- i post- operativno liječenje. Pacijenti žele znati da će medicinska skrb biti dostupna kada je god to potrebno, te udaljenost pacijenta od liječnika postaje biti sve manje važan faktor kada se zdravstvena skrb pruža digitalno. Čimbenici koji stvaraju rast na digitalnom tržištu zdravstva, uključuju i osiguravaju buduću potražnju za takvih uslugama, uključuju: 1. Povećanu upotrebu mobilnih uređaja i aplikacija za upravljanje zdravstvenim potrebama. 2. Napredak u pametnim uređajima koji imaju integrirane senzore koji mogu pratiti biometrijske podatke. 3. Prepoznavanje važnosti preventivne skrbi i wellness-a na globalnoj razini.

Sudbina tržišta zdravstvenih putovanja ovisi o sposobnosti pružatelja zdravstvenih usluga da stvore vidljivost i privuku veći broj zdravstvenih putnika Istraživanje koje je proveo McKinsey pokazuje da 40% globalnih zdravstvenih putnika putuje u inozemstvo radi zdravstvene skrbi, jer traže najnaprednije tehnologije. 32% globalnih zdravstvenih putnika traži bolju skrb koju bi mogli pronaći u svojoj matičnoj zemlji. Oko 15% pacijenata putuje u inozemstvo radi bržeg pristupa medicinski potrebnim postupcima, dok manje od 10% putuje radi jeftinije skrbi u odnosu na svoju matičnu zemlju. Kako bi se povećao broj pacijenata koji putuju radi zdravstvene skrbi u inozemstvu, potrebno je ukloniti najčešće prepreke zbog kojih ljudi nerado putuju u inozemstvo radi zdravstvene skrbi. Tu digitalna zdravstvena skrb igra važnu ulogu. Danas je dostupan širok raspon digitalnih zdravstvenih tehnologija. To uključuje online alate koji vam mogu pomoći da pacijenti pronađu najboljeg liječnika ili kliniku u blizini, aplikacije i web stranice koje mogu pomoći pacijentima da prate svoju prehranu i rutinu vježbanja, pa čak i programe virtualne stvarnosti koji pacijente uče o medicinskim postupcima prije nego što se dogode. Jednostavno rečeno, digitalni alati omogućuju pacijentima iz cijelog svijeta pristup zdravstvenoj skrbi u drugim zemljama, te pritom u potpunosti zadovoljavaju njihove komunikacijske i sadržajne potrebe. Pacijenti mogu primati telemedicinske posjete, u kojima liječnici mogu procijeniti, dijagnosticirati i preporučiti tretmane putem pametnog telefona ili video konferencije, izbjegavajući potrebu da pacijenti fizički prisustvuju liječničkoj ordinaciji, što čini ključan korak u kreiranju povjerenja između liječnika i pacijenta, a uspješnost zdravstvenog turizma uspješnost bazira točno na tom povjerenju. Ranije smo spomenuli da moderni uređaji mogu mjeriti biometrijske podatke pomoću nosivih neinvazivnih uređaja. To uvelike pomaže liječnicima u praćenju stanja pacijenta nakon operativnih zahvata, umanjuje mogućnost komplikacija, a pacijentima pruža veći osjećaj sigurnosti. Jedan od velikih potencijala za zdravstveni turizam je pružanje usluga podrške pacijentima na daljinu zaposlenicima velikih korporacija koje imaju za cilj poboljšanje mentalnog zdravlja svojih zaposlenika. Stres postaje glavni čimbenik koji negativno utječe na psihofizičke probleme s ljudima, a glavni uzrok stresa najčešće je povezan s radnom okolinom. Stoga poslodavci traže načine da pruže podršku svojim zaposlenicima i promjenu radne klime, kako bi se negativni učinci stresa sveli na najmanju moguću mjeru. Postoji velika prilika za institucije koje pružaju usluge virtualne pomoći, koje takve usluge mogu ponuditi zaposlenicima velikih korporacija, bez obzira na zemljopisni položaj osobe koja prima usluge i osobe koja pruža uslugu. Pacijenti žele više mogućnosti za svoju zdravstvenu skrb i pristup većem broju mogućnosti liječenja, a sve to može se osigurati digitalnim zdravljem.

Unatoč potencijalu da digitalna zdravstvena rješenja poboljšavaju pružanje zdravstvene skrbi i ishode liječenja, postoji nekoliko poteškoća i potencijalnih prepreka koje treba prevladati kako bi se u tom području ostvario njegov puni potencijal. Raspršenost tehnologije – ne postoji univerzalni tehnološki odgovor koji rješava potrebe svih dionika (kao što su pacijenti, pružatelji usluga i pružatelji pokrića), tako da svako rješenje treba pažljivo razmotriti i procijeniti pri razvoju ili provedbi digitalnog zdravstvenog sustava.

Nedostatak standarda na platformama i uređajima još je jedan problem u digitalnom zdravstvu. To ga čini izazovnim za zdravstvene djelatnike i pacijente koji zahtijevaju ili žele osigurati kontrolu kvalitete usluga koje se pružaju kao i njihovo široko usvajanje. Složenost pravnih okvira stvara scenarij u kojem različite zemlje imaju vlastita zakonodavstva, a regulatorno okruženje za digitalne zdravstvene proizvode i usluge stalno se razvija i mijenja, te nas udaljava od unificiranog rješenja. Sigurnost informacija o pacijentima sve je veći problem. Budući da se podaci o pacijentima mogu koristiti za bilo što, od poboljšanja kvalitete do istraživanja, davatelji usluga također moraju imati kompetencije da se primjereno štite od potencijalne krađe podataka ili nezakonitog dijeljenja informacija o pacijentima. Stoga je očuvanje privatnosti i sigurnosti ključno za uspjeh svakog digitalnog zdravstvenog sustava. Također je važno naglasiti da je razvoj digitalnog zdravstva skup i da nema jamstva za uspjeh njegove provedbe. Imajući to na umu, pružatelji zdravstvenih usluga oprezni su pri planiranju i trošenju sredstava za istraživanje i razvoj novih digitalnih zdravstvenih rješenja.

Zašto inovativni medicinski turizam ne nudi više novih i dostupnih digitalnih zdravstvenih rješenja? Budući da nije dostupno sveobuhvatno, cjelovito rješenje koje se bavi svim aspektima problema, te zato što su sva nova rješenja koja su predstavljena kao revolucionarna promjena na tržištu, u suštini još uvijek neučinkovita na tržištu koje je već sada prepuno nove tehnologije, teško je implementirati sva dostupna rješenja te ih uspješno ugraditi u postojeće medicinske i operativne procese.

Očekuje se da će najveći pomak tehnoloških rješenja u zdravstvenom turizmu doći vezano uz:

1. Porast korištenja medicinskih usluga na daljinu kao što je telemedicina.

2. Širu upotrebu blockchain tehnologije za obradu zdravstvenih kartona i sigurnu razmjenu podataka. 3. Širu primjenu umjetne inteligencije i strojnog učenja u zdravstvu, posebno u aspektu prevođenja medicinske dokumentacije, analize anamneza pacijenata te kreiranju sustava rane detekcije bolesti. Moderni digitalni zdravstveni sustavi, koji se baziraju na pristupu usmjerenom na pacijenta, omogućuju sigurno upravljanje zdravljem pomoću tehnoloških inovacija. Razumijevanje nedostataka u digitalnom zdravstvu naglašava potrebu za metodama evaluacije, kako bi se povećalo povjerenje javnosti i stručnjaka u digitalno zdravstvo.

Potrebna nam je inovacijska strategija koja je snažna, učinkovita i široko dostupna. Tu strategiju potrebno je uključiti u sve ključne aspekte zdravstvenog turizma i neizbježno povećati interakciju između stranih pacijenata i pružatelja zdravstvene zaštite, pružiti precizan sadržaj i važne informacije o liječenju, te kreirati jedinstvene kanale komunikacije pri organiziranju liječenja.

Digitalno zdravstvo u Hrvatskoj U Hrvatskoj imamo uspješno integriran niz digitalnih zdravstvenih rješenja kao što je Centralni zdravstveni informacijski sustav RH koji omogućuje niz dostupnih digitalnih zdravstvenih usluga (Portal Zdravlja, eListe i eNaručivanje, eUputnice, eKarton). Privatne ustanove sve više implantiraju AI rješenja za udaljenu komunikaciju s pacijentima, ali isto tako za očitanje te dijagnostičku provjeru snimaka pacijenata. Uz navedeno je bitno spomenuti da je u Zagrebu u tijeku programiranje ZagrebMed platforme koja će se pustiti u rad u listopadu ove godine, a funkcionirati će kao direktna platforma za komunikaciju s pacijentima, te će omogućiti implementaciju novih tehnoloških rješenja u zdravstvu. ST