prof.dr.sc. Ivona Vrdoljak Raguž, doc.dr.sc. Ivona Milić Beran

Republika Hrvatska – start up nacija

pišu: doc. dr. sc. Zorica Krželj-Čolović, Sveučilište u Dubrovniku prof. dr. sc. Ivona Vrdoljak Raguž, Sveučilište u Dubrovniku doc. dr. sc. Ivona Milić Beran, Sveučilište u Dubrovniku

Uvod Važan činitelj stvaranja konkurentskih prednosti svake nacionalne ekonomije leži u razvoju poduzetništva. Poduzetništvo se može promatrati kao praksa, ali isto tako i kao poseban način razmišljanja, ponašanja i rješavanja problema u svim područjima ljudskog djelovanja. Poduzetništvo dobiva novi značaj unutar gospodarskog sustava Republike Hrvatske, postaje uzdanicom daljnjeg napretka, gospodarskog i društvenog razvoja, te se kao takvo promiče stvaranjem poduzetničke klime i ostalih uvjeta koji će pomoći pojedincima na način da oslobode njihovu kreativnost i prihvaćanje rizika, ali isto tako i nagrade koje poduzetništvo donosi. Poduzeća koja dobivaju sve veću važnost u Republici Hrvatskoj su start up poduzeća. Postoje dvije vrste start up poduzeća. Start up poduzeća u klasičnim granama poslovanja umjerenog rasta i start up visoko tehnološka poduzeća specijalizirana u grani visoke tehnologije. Upravo prema visoko tehnološkim start up poduzećima investitori su najviše orijentirani zbog veće mogućnosti zarade.

Da bi Hrvatska postala jedna od start up nacija potrebno je stvarati nove, konkurentne proizvode i poslovno efikasna poduzeća. Tehnološki parkovi, poduzetnički inkubatori, akceleratori i razvojne

agencije su najvažniji dijelovi poduzetničke infrastrukture i njihova uloga u razvoju poduzetništva je velika. Također vrlo važna je potreba i za financiranjem poduzetničkih projekata gdje važnu ulogu čine poslovni anđeli.

1. Start up poduzeća u Hrvatskoj

Da bi netko mogao uspjeti u bilo čemu, jako je važna okolina u kojoj djeluje, koja ga potiče ili onemogućava i vrijednosni sustav koji cijeni ili ne cijeni izvrsnost i izuzetne rezultate. Prema GEM istraživanju percepcija o prilikama za pokretanje poslovnog poduhvata u Hrvatskoj iznad je prosjeka EU i u 2019. i u 2020. godini. Veće učešće rastućih poslovnih poduhvata dovodi do stabilnosti i vitalnosti gospodarstva. Kompleksnost tržišta i poduzetničke okoline određuje intezitet rasta poslovnih poduhvata. Prema OECD-u definicija brzorastućih poduzeća kaže da su to ona poduzeća koja imaju godišnji rast zaposlenih ili prometa veći od 20% godišnje u trogodišnjem razdoblju ili ukoliko poduzeće ima rast zaposlenih po godišnjoj stopi od 10% ili više također u trogodišnjem razdoblju (https://ec.europa.eu/eurostat/statistics-explained/index. php?title=Glossary:High-growth_ enterprise). U 2018. učešće brzorastućih poduzeća u EU, mjeren rastom zaposlenih, za 10% ili više je 11,9% (172.000 poduzeća) koja zapošljavaju 15,9% (13,9 milijuna od ukupnog broja zaposlenih u EU), dok je u Hrvatskoj učešće brzorastućih poduzeća 12,1% koja zapošljavaju 14,3% svih zaposlenih, odnosno 1675 brzorastućih poduzeća zapošljavalo je 110.247 zaposlenih. Skok u broju brzorastućih poduzeća i broju zaposlenih u 2019. godini je značajan: 1825 poduzeća koja su zapošljavala 186.266 zaposlenih (https://ec.europa.eu/eurostat/databrowser/view/bd_9pm_ r2/default/table?lang=en). Procjene su da u Hrvatskoj trenutačno djeluje između 500 i 1000 start up poduzeća. Među top 25 hrvatskih start up poduzeća su mlada, inovativna tehnološka poduzeća s različitim rješenjima – od primjene tehnologije u poljoprivredi i poboljšanju zdravlja, preko tehnologija koje pomažu čitanju, automatizaciji zamornih poslova, kvalitetnijem obrazovanju, zaštiti privatnosti, pa do robotičkih start up poduzeća koja koriste umjetnu inteligenciju i blockchain te unaprjeđuju ponudu financijskih usluga. Prema podacima FINA-e najperspektivnijih 25 start up poduzeća u Hrvatskoj premašili su prihod od 10 milijuna eura, rasli i do 10 puta i brojali gotovo 300 zaposlenih. Najbrže rastući hrvatski start up na popisu je blockchain platforma AMPnet, čiji je prihod prema Fini u 2020. godini skočio za 13.566 posto na 2,88 milijuna kuna. Radi se o platformi za vođenje energetskih zadruga i električnih opskrba odnosno koriste blockchain kako bi posredovali između krajnjih korisnika i servisa za električnu opskrbu. Kroz aplikacije se osigurava mogućnost praćenja korisnika, plaćanje računa za struju i praćenje proizvodnje (https://www.netokracija.com/ampnet-greenpeace-investicija-innoenergy-169195). Prema podacima FINE iz 2020. godine najveći prihod imalo je start up poduzeće Aircash ukupno 27,5 milijuna kuna. Radi se o domaćem fintech (financijska industrija) start up poduzeću koje zapošljava 20 zaposlenika. Ima više od 120.000 aktivnih korisnika. Riječ je o mobilnoj aplikaciji za plaćanja koja omogućava slanje i primanje novca, plaćanje računa i različite uplate. Član je vodećeg udruženja za digitalna plaćanja u EU-EDPIA (https://aircash.eu/aircash-priprema-iskoraki-sirenje-u-sloveniju-austriju-i-njemacku-novac-hr/).

Najveći broj zaposlenih po podacima iz 2020. broji solinsko start up poduzeće Include s 52 zaposlenika. Include je vodeći globalni proizvođač solarnih uličnih klupa. Njihov glavni proizvod, Steora pametna klupa, pruža punjenje uređaja, WiFi, senzore te web nadzornu platformu za prikupljanje i analizu podataka (https://split-techcity.com/ zajednica/include). Najveći iznos investicija, među 25 top start up poduzeća u Hrvatskoj, od 9,34 milijuna dolara ostvario je Memgraph. Memgraph Community Edition (MCE) dostupan je s BSL licencom (Business Source License) koja znači otvorenost koda u većini situacija, od onih za osobne potrebe, do onih komercijalnih. MCE verzija omogućuje unošenje podataka kroz datoteke poput CSV, sustave kao S3, ali i direktno iz Apache Kafka. Ti podaci se tada transformiraju u graf modele. Time će računalni inženjeri imati potpunu slobodu za uvid, inspekciju i uklanjanje pogreški u Memgraph kodu (https://lidermedia.hr/poslovna-scena/hrvatska/hrvatski-startup-memgraphostvario-vise-od-9-milijuna-dolara-investicija-predstavio-novu-verziju-platforme-i-najavio-zaposljavanja-139046).

2. Poduzeća „jednorozi“ u Hrvatskoj Jednorog je privatno poduzeće čija je vrijednost milijardu ili više dolara. Većina jednoroga započinje kao mali start up, baš kao i gotovo svako drugo poduzeće na svijetu. Ulaganje u jednoroge obično se vidi kao vrlo rizičan pothvat s potencijalom da donese visoke prinose. Općenito, ulagači u jednoroge su privatni fondovi, bogati pojedinci i izravni vlasnici ili zaposlenici jednoroga. Potrebno je napomenuti da su jednorozi po definiciji privatna poduzeća koja nisu izašla na burzu te su njihove financije, investitori i troškovi privatni i povjerljivi, a valuacije se često računaju po limitiranim dostupnim podacima i pro-

cjenama. Jednorozi se često pojavljuju iz brzorastućeg tehnološkog sektora, ali nema razloga da proizvodnja, usluga ili druga vrsta pokretanja ne mogu postići status jednoroga. Tako ih se može pronaći u umjetnoj inteligenciji, prijevozu, maloprodaji, kibernetičkoj sigurnosti, upravljanju podacima i analitici, fintech, zdravlje, softver, telekomunikacije, te lanac opskrbe i logistika. Od srpnja 2021. u svijetu djeluje više od 700 provjerenih jednoroga (https://portalfamososbr.com/hr/pages/10657-what-isa-unicorn).

Među deset najvećih jednoroga na svijetu, četiri ih je iz SAD-a, po dva su iz Kine i Ujedinjenog Kraljevstva te po jedan iz Švedske i Australije. Prema podacima CBInsight iz lipnja 2022. godine najvrjedniji jednorog je ByteDance iz Kine čija je vrijednost procijenjena na 140 milijardi dolara i stoji iza popularne aplikacije TikTok (https://www.cbinsights.com/research-unicorn-companies). Gledajući Izrael kao najpoznatiju svjetsku start up naciju, zanimljiva je činjenica uspoređujući ga s Hrvatskom, po površini manja zemlja, a po broju stanovnika i više nego dvostruko veća, broj jednoroga je četverostruko veći (8 jednoroga) od Hrvatske (2 jednoroga). Međutim, Hrvatska jako dobro stoji ne samo na regionalnoj i europskoj razini, nego po nekim

Rimac Automobili

parametrima i na globalnoj. Uspoređujući broj jednoroga (Infobip i Rimac) na ukupan broj stanovnika, Hrvatska se smjestila na visoko 7. mjesto u svijetu. Jedan od najvažnijih ekonomskih pokazatelja – bruto domaći proizvod (BDP) mjeren metodom pariteta kupovne moći, Hrvatska se, s dva jednoroga, po tom mjerilu nalazi odmah iza Izraela i Estonije na 3. mjestu. Ako se uzme broj jednoroga po BDP-u po stanovniku, onda se Hrvatska smjestila na 15. mjesto na globalnoj razini. U Hrvatskoj pored zasad jedina dva jednoroga, još ima jako puno uspješnih poduzeća u tehnološkom sektoru – od Nanobita koji se prodao za 148 milijuna dolara, pa sve do poduzeća kao što su Photomath, Microblink, Orqa, Agrivi, Robotiq. ai, Oradian, STEMI, Own.Solutions i Gideon Brothers, koji svi uglavnom uspješno plove start up vodama. Tu su još i jako uspješne agencije poput Infinuma, Degordiana, Q-a i Fivea (https://www.netokracija.com/unicorn-jednorog-hrvatska-177282).

Prvi hrvatski jednorog je Infobip iz Vodnjana koji je u nezavisnom istraživanju britanske analitičke kuće Juniper Research proglašen najboljim svjetskim pružateljem usluga među „cloud“ komunikacijskim platformama i vodećim u segmentu razmjene mobilnih poruka. Infobip je inače vodeća IT kompanija u regiji (https://vijesti.hrt. hr/gospodarstvo/hrvatski-jednorozi-brzorastuce-privatne-tvrtkevelike-vrijednosti-3260907). Infobip je globalna IT i telekomunikacijska tvrtka koja pruža usluge mobilnih komunikacija u oblaku (cloud) za poslovne korisnike. Portfelj čine profesionalna rješenja za obradu i dostavu SMS i voice poruka, telefonskih poziva, push notifikacija, emaila te poruka putem popularnih messaging aplikacija. Na popisu klijenata su društvene mreže, internetske kompanije, mobilne messaging aplikacije, banke, marketinške agencije i korporacije, kao i neprofitne organizacije i javne ustanove. Tržišna vrijednost mu se procjenjuje daleko iznad milijarde dolara, primio je 300 milijuna dolara investicije i daleko je premašio brojku od 3000 zaposlenih (https://novac. jutarnji.hr/novac/business-outlook/prvi-popis-hrvatskih-igraca-koji-su-velicinom-jednorozi-ili-najblizi-tom-statusu-15136675).

Rimac Automobili osnovani su 2009. godine iz ljubavi prema automobilizmu i s vizijom stvaranja automobila visokih performansi za električnu eru. Rimac automobili su usredotočeni na projektiranje, inženjering i proizvodnju električnih hiperautomobila i komponenti visokih performansi za globalnu automobilsku industriju (https://www.rimac-automobili.com/about-us/). Rimac Grupa prikupila je 3,78 milijardi kuna ili 500 milijuna eura u investicijskom krugu D, čime tržišna vrijednost kompanije premašuje dvije milijarde eura (https://www.vecernji. hr/techsci/rimac-grupa-prikupila378-milijardi-kuna-od-investitora-ove-godine-planiraju-zaposlitijos-700-ljudi-1591043). Ključni novi ulagači su SoftBank Vision Fund 2 te Goldman Sachs Asset Management, uz sudjelovanje postojećih dioničara Rimac Grupe, uključujući Porsche i InvestIndustrial. Svi investitori imaju udjel u Rimac Gru-

pi, dok Mate Rimac, osnivač tvrtke te izvršni direktor Rimac Grupe i dalje posjeduje najveći udio u kompaniji. Rimac Grupa ukupno zapošljava više od 1500 ljudi, s tim da ih u Bugatti Rimcu radi 500-tinjak od toga 150 u Francuskoj, dok je 1000 ljudi zaposleno u Rimac Technologyju. Potrebno je spomenuti još dva poduzeća koja bi u vrlo bliskoj budućnosti mogli postati jednorozi. Prvi među njima je poduzeće Gideon Brothers iz Osijeka koje proizvodi mobilne robote temeljene na umjetnoj inteligenciji i 3D robotskom vidu, koji su od investitora već prikupili 32 milijuna dolara. Zatim je tu još i poduzeće Photomath koji je razvio mobilni računalni algebarski sustav s proširenim optičkim sustavom za prepoznavanje znakova dizajniran za korištenje s kamerom pametnog telefona za skeniranje i prepoznavanje matematičkih jednadžbi; odnosno, radi se o aplikaciji koja prikazuje postupna objašnjenja rješavanja (https://photomath.com/).

3. Poslovni anđeli

Potreba za financiranjem poduzetničkih projekata najveća je prepreka s kojom se susreću poduzetnici i ukoliko ne nađu zadovoljavajuća rješenja, njihova ideja nikada neće biti ostvarena. Među brojnim načinima financiranja poslovne ideje, poslovni anđeli, zbog odnosa kojeg uspostavljaju s poduzetnikom, predstavljaju po svemu specifičan oblik financiranja (Garača, M., Marjanović, I., 2010., str. 75). „Poslovni anđeli (eng. business angels) su bogati pojedinci koji traže poduzetničke pothvate u koji žele uložiti svoja sredstva u zamjenu za stjecanje vlasničkog udjela u poduzeću.“ (Dobre, R., 2006., str. 168). Četiri su osnovne skupine poslovnih anđela: anđeli čuvari – bivši uspješni poduzetnici u istom sektoru u koji ponovno žele ulagati; anđeli poduzetnici – imaju iskustvo poduzetničkog pothvata, ali u nekom drugom sektoru različitog od onog u koji ulažu; operativni anđeli – imaju iskustva i znanja stečena u određenoj industriji, ali radeći u velikim poduzećima, te financijski anđeli – investiraju isključivo radi ostvarivanja povrata na uložena financijska sredstva (Cvijanović, V., i dr., 2008.). Tijekom 2020. godine poslovni anđeli su investirali u Europi 767 milijuna eura od čega najviše u fintech sektor (18%), 13% u sektor razvoja softvera i 10% u sektoru zdravstva (https://www.eban.org/statistics-compendium-2021-european-early-stage-market-statistics/). Najrazvijenija tržišta poslovnih anđela su u Engleskoj i Njemačkoj. EBAN – Europen Business Angel Network okuplja sve mreže poslovnih anđela u Europi, a osnovana je 1999. godine u suradnji s Europskom komisijom. U Europi trenutno funkcionira 408 mreža. U Hrvatskoj poslovni anđeli se smatraju da su još u razvoju. Mreža poslovnih anđela u Hrvatskoj CRANE je neprofitna udruga koja okuplja privatne investitore koji su zainteresirani za ulaganja u inovativne tvrtke u ranom stadiju razvoja. Udruga je pokrenuta 2008. godine zajedničkom inicijativom partner institucija Agencije za promicanje izvoza i ulaganja Poteza Ventures, Hrvatske Private Equity i Venture Capital Asocijacije, Udruge za poticanje softverskog i online poduzetništva Initium i uspješnih poduzetnika Damira Sabola i Hrvoja Prpića (Učilište Studium, 2015., str. 43).

Do 2018. godine, članovi CRANE-a u hrvatske tvrtke uložili su više od 35 milijuna kuna (http://crane.hr/onama/). U 2019. godini ukupna ulaganja članova CRANE-a, kojih je 35, iznosila su više od 4 milijuna kuna što predstavlja povećanje ulaganja od 78% u odnosu na prethodnu godinu. (CEPOR, 2020, str.75). Ulaganja članova su različita. Mihovil Barančić je uložio 150.000 kuna u SnapTap, start up koji se bavi integracijom posjetitelja nekog eventa s društvenim mrežama, kontrolom ulaza i beskontaktnom naplatom raznih usluga na tom eventu. Zatim je tu čak 11 članova CRANEa koji su investirali u hrvatski gaming studio Hyperion iz Jastebarskog. Investicija je dogovorena po valuaciji 500.000 eura, a poslovnim anđelima CRANE-a pripast će nešto manje od 20% novoosnovane londonske tvrtke (https://profitiraj.hr/cak-11-clanova-crane-a-investiralo-u-hrvatski-gaming-studiohyperion/). Dvoje članova CRANEa, Mihovil Barančić te u savjetničkoj ulozi Saša Cvetojević, investirali su u poduzeće LiKeRi d.o.o. za proizvodnju inovativnih likera jedinstvenih okusa s naglaskom na tradicijsku komponentu proizvoda otoka Krka. Ugovor o investiciji vrijedan je 20.000 eura između Valinee Vinger – vlasnice startupa ULTIJACK i Davorina Štetnera – predsjednika Hrvatske mreže poslovnih anđela za višenamjensku jaknu koja u sebi sadržava punjač za baterije, pripremu za slušalice, multifunkcionalne odjeljke te mnoštvo drugih inovativnih detalja.

Članovi CRANE-a su investirali u primjerice Peep-mobilnu aplikaciju koja pretvara račun na Instagramu u poslovnu web stranicu; X8 - cilj stvaranja kripto valute koja će imati izrazitu stabilnosti, a X8 valutom ili coinom upravljat će sustav umjetne inteligencije ARM AI koji će raspoređivati kapital između osam glavnih fiat valuta i zlata

u realnom vremenu, te Bonamie - online modna destinacija, za sve samopouzdane mlade djevojke, koja nudi najnovije svjetske trendove s modnih pista i outfita popularnih trendseterica, a osnivači biraju najsuvremenije modne komade s najboljom kvalitetom po prihvatljivim cijenama (http://crane.hr/investicije/).

4. Poduzetnički inkubator

Imati novu ideju nije uvijek najvažnije, ono što je važnije je na koji način tu ideju komercijalizirati odnosno plasirati na tržište (Golob, 2009.). Podrška za pojedinca koji ima ideju, a ne zna kako je plasirati na tržište, jer nema dostatna financijska sredstva ili nije upoznat s pravnim okvirima, je upravo poduzetnički inkubator jer nudi brojne usluge svojim članovima. Poduzetnički inkubator je potreban poduzetnicima početnicima zbog manjka iskustva, financijskih sredstava, ali isto tako mentorstva i drugih oblika pomoći i vodstva. Prema definiciji Međunarodne udruge za poslovne inovacije, poduzetnički inkubatori predstavljaju jedan od alata za ekonomski razvoj korištenjem niza resursa i usluga. Osnovni cilj inkubatora jest proizvesti uspješna poduzeća koja su nakon inkubacije financijski samoodrživa i neovisna. Osnovna djelatnost poduzetničkih inkubatora je pružanje stručne, eduka-

PO BIOS Osijek

tivne i tehničke pomoći poduzetnicima u ranoj fazi razvoja poduzetničkih projekata (Alpeza i sur., 2016). Prema organizacijskom obliku, poduzetnički inkubatori mogu biti pravne osobe ili drugi organizacijski oblici koji su u vlasništvu jedinica lokalne/područne samouprave, u privatnom ili vlasništvu ostalih institucija (poslovni inkubatori sveučilišta, veleučilišta, korporacijski inkubatori, franšizni inkubatori...). Studentski poduzetnički inkubatori imaju značajnu ulogu u ekonomskom razvoju, jer su mjesto gdje se susreću obrazovanje, istraživanje i gospodarstvo. U njima studenti imaju potrebnu infrastrukturu i odgovarajuće usluge te mentorstvo iskusnih profesora i/ili poduzetnika koje im uvelike pomaže u rješavanju izazova u poslovanju i razvijanju vlastitih poslovnih ideja. Postoji i koncept tzv. virtualnog inkubatora, koji se razlikuje od klasičnih, fizičkih inkubatora. To je web platforma putem koje poduzetnički inkubatori pružaju svoje poslovne, tehničke i obrazovne usluge stanarima inkubatora, ali i poduzetnicima koji nisu fizički smješteni u inkubatoru (Lee Tupek, K., Ćorić, G., 2018.). Prema današnjim podacima Hrvatska ima 13,49 inkubatora na milijun stanovnika. Najveći rast broja inkubatora bio je u onim godinama kada su objavljivani pozivi za sufinanciranje projekata poduzetničke infrastrukture iz EU fondova (2011/12; 2015/16; 2019). Iako broj inkubatora ne utječe direktno na ekonomski razvoj neke zemlje (primjer Nizozemska s 0,37 inkubatora na milijun stanovnika vs. Mađarska s 2,46 inkubatora), inkubatori i njihova potpora trebali bi utjecati na osnivanje i rast mikro i malih tvrtki (https://www.poslovnifm.com/ bizblog/iznad-oblaka-jean-pierremaricic/koliko-je-u-hrvatskoj-poduzetnickih-inkubatora/). Karlovac ima poduzetnički inkubator koji je otvoren od strane i u prostorijama HGK. Splitski poduzetnički inkubator otvoren je krajem prošle godine, dok je Tehnološki park Split tek krenuo u izgradnju. U isto vrijeme Rijeka, Zagreb i Osijek imaju po nekoliko inkubatora i tehnoloških parkova. Osim nesrazmjera prema veličini mjesta postoji i geografski nesrazmjer. U istočnoj Hrvatskoj nalazi se 40 posto svih inkubatora, dok je u Dalmaciji taj broj nešto veći od 14%. U radu su izdvojena tri primjera dobre prakse u Hrvatskoj (Lee Tupek, Ćorić, 2018.): 1. Poduzetnički inkubator BIOS Osijek – najam prostora, izlaganje na sajmovima, pomoć pri pronalaženju financijskih sredstava i dr. Najam prostora je za poduzetnike početnike u proizvodnim ili ICT djelatnostima. Nudi i coworking prostor, te virtualni inkubator za online prisutnost poduzetnika. 2. Zagrebački inkubator poduzetništva (ZIP) je među najjačim i najnagrađivanijim startup inkubatorima. Nudi prostor za rad, sastanke i prezentacije, coworking prostor (ZIP factory), alate i resurse potrebne za razvoj projekata, te mogućnost primanja seed investicije na temelju prezentacije svog poslovnog modela. 3. Impact HUB Zagreb (IH) nude usluge poslovnog inkubatora, mentoriranja, zajednice društvenih poduzetnika, prostor za

coworking i inspirativni prostor za održavanje događaja. Navedeni primjeri dobre prakse u Hrvatskoj služe kao modeli i uzori svim poduzetničkim inkubatorima i potpornim institucijama zbog svog načina poslovanja i rezultata koje su uspjeli ostvariti.

Zaključak

Ono što Hrvatsku čini start-up nacijom je stvaranje konkurentskih i inovativnih proizvoda. Da bi se poduzetnicima, a posebno poduzetnicima početnicima koji karakteriziraju start-up naciju osigurala prvenstveno najpotrebnija financijska sredstva, pa onda i svi popratni sadržaji potrebni za plasiranje proizvoda na tržište, podršku im osiguravaju razne poduzetničke institucije potpore. Analizirajući situaciju po pitanju brojnosti i pozitivnog poslovanja start-up poduzeća kao i poduzeća tzv. „jednorog“, za zaključiti je da Hrvatska u odnosu na druge zemlje regije i članice EU-a ima poprilično visoko pozicionirano mjesto. Također, gledano po potpornim institucijama koje će osigurati poduzetnicima i poduzetnicima početnicima financijske resurse i razne savjetodavne usluge potrebne za pokretanje projekata, Hrvatska prema broju stanovnika spada u sami vrh po brojnosti poduzetničkih inkubatora. Kad se govori o pomoći s pronalaženjem financijskih resursa, Hrvatska ima udrugu poslovnih anđela čije su se dosadašnje investicije pokazale i više nego profitabilnima.

Prema gore spomenutom, Hrvatska ima velikog potencijala da postane start-up nacija, jer prema svim pokazateljima ona to već i jest. Pitanje je koliko će institucije prepoznati važnost pojedinih sektora za daljnjim razvojem, jer, kao što je vidljivo, IT sektor u Hrvatskoj prednjači po start-up poduzećima i poduzećima jednorozima. Potrebno je još posebno se osvrnuti ka sektorima turizma, ugostiteljstva, poljoprivrede i ribarstva, jer tu Hrvatska ima velikog potencijala za daljnji razvoj poduzetništva.

Rad je izrađen u okviru projekta Start-up nacija: Hrvatska tematska mreža za razvoj poduzetništva i samozapošljavanja, financiran iz Europskog socijalnog fonda, Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014. – 2020.

Literatura

Alpeza, M., Eterović, D., Novosel, M., Oberman Peterka, S., Singer, S. i Šarlija, N. (2016). Izvješće o malim i srednjim poduzećima u Hrvatskoj – 2015. CEPOR 2020., Izvješće o malim i srednjim poduzećima u Hrvatskoj, Zagreb. Cvijanović, V., Marović, M., Sruk, B. (2008). Financiranje malih i srednjih poduzeća, Zagreb, Binoza Press. Dobre, R. (2006). Poduzetništvo, Zadar, Sveučilište u Zadru. Garača, N., Marjanović, I. (2010). Uloga poslovnih anđela u poduzetništvu, Praktični menadžment, Vol. 1, No. 1, str. 75-80. Golob, B. (2009). Inovacija od ideje do tržišta: Priručnik za stvaranje proizvoda, usluga i novih prihoda. Rijeka, Dragon d.o.o. https://ec.europa.eu/eurostat/sta tisticsexplained/index.php? title=Glossary:Highgrowth_enterprise (pristup 04.06.2022.) https://ec.europa.eu/eurostat/databrowser/view/bd_9pm_r2/ default/table?lang=en (pristup 04.06.2022.) https://www.netokracija.com/ampnetgreenpeace-investicija-innoenergy-169195 (pristup 10.06.2022.) https://aircash.eu/aircash-priprema-iskorak-i-sirenje-u-slovenijuaustriju-i-njemacku-novac-hr/ (pristup 11.06.2022) https://splittechcity.com/zajednica/ include (pristup 27.05.2022.) https://lidermedia.hr/poslovna-scena/hrvatska/hrvatski-startupmemgraph-ostvario-vise-od-9-milijuna-dolara-investicija-predstavio-novu-verziju-platforme-i-najavio-zaposljavanja-139046 (pristup 15.06.2022.) https://portalfamososbr.com/hr/ pages/10657-what-is-a-unicorn (pristup 24.05.2022.) https://www.cbinsights.com/research-unicorn-companies (pristup 25.05.2022.) https://www.netokracija.com/unicorn-jednorog-hrvatska-177282 (pristup 10.06.2022.) https://vijesti.hrt.hr/gospodarstvo/ hrvatski-jednorozi-brzorastuceprivatne-tvrtke-velike-vrijednosti-3260907 (pristup 12.06.2022.) https://novac.jutarnji.hr/novac/business-outlook/prvi-popis-hrvatskih-igraca-koji-su-velicinomjednorozi-ili-najblizi-tom-statusu-15136675 (pristup 29.05.2022.) https://www.rimacautomobili.com/ about-us/ (pristup 04.06.2022.) https://www.vecernji.hr/techsci/rimacgrupa-prikupila-378-milijardikuna-od-investitora-ove-godine-planiraju-zaposliti-jos-700-ljudi-1591043 (pristup 07.06.2022.) https://photomath.com/ (pristup 06.06.2022.) https://www.eban.org/statistics-compendium-2021-european-earlystage-market-statistics/ (pristup 25.05.2022.) http://crane.hr/o-nama/ (pristup 12.06.2022.) https://profitiraj.hr/cak-11-clanovacrane-a-investiralo-u-hrvatskigaming-studio-hyperion/ (pristup 12.06.2022.) http://crane.hr/investicije/ (pristup 28.05.2022.) https://www.poslovnifm.com/bizblog/ iznad-oblaka-jean-pierre-maricic/koliko-je-u-hrvatskoj-poduzetnickih-inkubatora/ (pristup 14.06.2022.) Lee Tupek, K., Ćorić, G. (2018). Utjecaj poduzetničkih inkubatora na generiranje ideja i uspjeh startup projekata u Hrvatskoj, Obrazovanje za poduzetništvo, Vol. 8, No. 1, str. 125-152. Priručnik za korisnike usluga i potencijalne stanare poduzetničkog inkubatora, Učilište Studium, Vukovar, 2015. ST