Potrebno je i dalje raditi na edukaciji o franšiznom poslovanju A.E

Potrebno je i dalje raditi na edukaciji o franšiznom poslovanju

piše: izv. prof. dr. sc. Aleksandar Erceg, Ekonomski fakultet u Osijeku

Uorganizaciji Hrvatske gospodarske komore (HGK), Europske poduzetničke mreže (EEN) i HAMAG-BICRO-a te pod pokroviteljstvom Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja održan je 2. Forum franšiza 16.11.2021. Sponzor foruma bila Hrvatska banka za obnovu i razvitak, a partneri foruma su bili Hrvatski zavod za zapošljavanje, Privredna banka Zagreb, Hrvatska udruga za franšizno poslovanje i Ekonomski fakultet Osijek. Glavna tema Foruma bilo je pitanje u čemu je tajna uspjeha franšiza i zašto još uvijek, unatoč svijetlim primjerima iz domaće prakse, nisu u punom potencijalu zaživjele na hrvatskom tržištu. Forum je otvorila voditeljica Odjela za trgovinu HGK, Tomislava Ravlić, koja je uvodno istaknula kako trenutno na domaćem tržištu posluje oko 220 franšiznih sustava, na oko 1.100 franšiznih lokacija, s približno 17.500 zaposlenih te istakla Surf’n’fries, Carwiz renta-car, Muzej iluzija i Direkt booker kao primjere domaćih franšiza. Postavila je pitanje: imamo zaista čitav niz pozitivnih hrvatskih priča u domeni franšiznog poslovanja, ali zašto ih ne bi bilo još? Upravo u cilju prepoznavanja ovog modela kao jednog od pokretača razvoja poduzetništva i novog zapošljavanja, ali i izvoza hrvatske inovativnosti uz zaštitu intelektualnog vlasništva kao bitne komponente franšiznog poslovanja, HGK je organizirao 2. Forum franšiza. Krešimir Dobrilović, predsjednik Zajednice franšiznog poslovanja HGK i vlasnik tvrtke Carwiz, istaknuo je porast domaćih franšiznih lanaca tijekom 2020. čiji je udio u ukupnom broju franšiza na hrvatskom tržištu narastao s 12 na 20%. No, to je i dalje mali udio u odnosu na europske zemlje u kojima se udio domaćih franšiza kreće između 80 i 95%. Imajući u vidu da domaći uspješni koncepti izvoze svoj know-how i proizvode, važno je povećati udio domaćih franšiza. Svaka prodana franšiza znači potencijalno otvaranje jedne nove tvrtke, samozapošljavanje i zapošljavanje i zato se franšizno poslovanje smatra zamašnjakom razvoja poduzetništva i zapošljavanja. Za kraj je istaknu kako moramo imati na umu da franšiza nije čarobni štapić koji jamči stopostotni uspjeh, ali itekako smanjuje rizik pokretanja biznisa i uvelike olakšava ulazak u posao malim i srednjim poduzetnicima. Ljiljana Kukec, predsjednica Udruge za franšizno poslovanje u RH i vlasnica hrvatske franšize Body Creator, navela je kako većinu poslovanja nije problem pretvoriti u franšizu, ali treba stvoriti model koji će omogućiti da taj posao franšiziranjem dosegne svoj puni potencijal. Kreiranje franšize je modularan i kompleksan proces za kojeg treba angažirati stručnjaka, ali jednom napravljen može se klonirati stotinu puta. Kao strategija rasta, franšize su odlične upravo za mala poduzeća kako bi povećali svoj udio na tržištu stvaranjem franšiznog lanca s minimalno uloženog kapitala. U sklopu Foruma održana su i dva panela. Prvi na kojem su svoja iskustva predstavili uspješni domaći davatelji franšize i drugi na kojem se raspravljalo o mogućnostima financiranja franšiznog poslovanja.

U prvom panelu sudjelovali su Alan Orlić osnivač Tinker Labs franšize, Matija Blažević, jedan od osnivača franšize Rakhia Bar, Hrvoje Tkalčić, primatelj franšize Škola brzog čitanja i mudrog učenja, David Kosor, osnivač franšize Friendly Fire i Antonija Jurič iz Bijelog svijeta, primatelj franšize LG Smart Laundry Lounge, a panel je vodila Ljiljana Kukec. Svi panelisti, franšizeri, složili su se da početci nisu bili laki, ali svi su imali viziju koja ih je gurala naprijed. Orlić je istaknuo da je trend rasta edukacijskih franšiza tek na početku i da je situacija s Covidom pomogla ljudima da shvate da naš standardni edukativni sustav ima nekoliko problema, te da tržište pruža zanimljiva rješenja kako osposobiti djecu da savladaju problematiku 21. stoljeća. Hrvoje Tkalčić potvrdio je kako edukacijske franšize sigurno imaju velikih mogućnosti, jer je budućnost u obrazovanju zato što franšize čiji je program temeljen na učinkovitom učenju nisu trend već potreba i jučer i danas i sutra, neovisno o uzrastu polaznika. Matija Blažević je istaknuo da je ideja o franšizi rakijarnice postojala od samog početka, ali nismo nikad imali dovoljno vremena niti znanja da je realiziramo. Od početka smo vjerovali da je ideja dobra i da će naići na plodno tlo s obzirom da je riječ o unikatnom konceptu koji je kroz vrijeme skupio veliki broj fanova. Sličan proces potvrdio je i David Kosor osnivač Friendy Fire koji je istaknuo kako Friendly Fire omogućuje dobre povrate na investiciju, a zbog svih rješenja koje dolaze u paketu s franšizom, Friendly Fire je jednostavno skalirati na više lokacija i tako iskoristiti puni potencijal. Uz to, naš softver ima mobilnu aplikaciju, opširan loyalty sistem, dinamične cijene i mnoge druge mogućnosti koje netko tko nije u sustavu franšize nema, a zbog toga ne može ostvariti prihode kakve bi ostvario kao dio Friendly Fire franšize. Antonija Jurič istaknula je kako LG Laundry Lounge ima posebnost što nema tantijema dok su svi ostali troškovi ukalkulirani u ukupni trošak projekta. Trošak pokretanja ove franšize kreće se od 25 000 eura, što je čak i za hrvatske uvjete relativno niska investicija. Primateljima pomažu ne samo pri odabiru opreme, nego ih savjetuju i pri odabiru lokacije, dijele s njima iskustva, upozoravaju ih na potencijalne grješke. Nakon otvaranja praonice, pomažu im da kroz marketinške kanale promoviraju svoju praonicu na najbolji mogući način. Andrej Matijević osvrnuo se na pravni aspekt zaštite intelektualnog vlasništva koji čini okosnicu franšiznog poslovanja, te istaknuo kako je to iznimno bitno jer omogućava davatelju franšize da izgradi svoj brend i tržišni identitet, te da ih štiti od kopiranja što čini temelj na kojem se stvara i razvija franšizno poslovanje. Drugi panel na temu financiranja franšiznog poslovanja vodio je Aleksandar Erceg (Ekonomski fakultet u Osijeku), a u njemu su sudjelovali Kristijan Buza (HZZ Odsjek za provedbu i praćenje mjera aktivne politike zapošljavanja), Sandra Špiranović (pomoćnica direktora Centra za poslovanje s mikro poduzećima i obrtnicima PBZ) Siniša Ivanković, (direktor Centra za poslovanje s mikro poduzećima i obrtnicima PBZ) i Jadranka Mršić Hebrang (rukovoditeljica Direkcije razvoja i upravljanja proizvodima u Sektoru strategije HBOR-a). Aleksandar Erceg je u uvodu istaknu primjer dobre prakse iz drugih zemalja i moguće modalitete financiranja, te veću uključenost financijskog sektora u praćenje franšiznog poslovanja. Kristijan Buza je istaknuo kako je za realizaciju franšiznog poslovanja kroz kupnju franšize, kao trošak sufinanciran od strane HZZ-a, odobreno u zadnje tri fiskalne godine 17 zahtjeva. U tekućoj godini odobrena su tri zahtjeva. „Iz mojeg iskustva, ljudi nisu dovoljno informirani o ovakvoj mogućnosti poslovanja. HZZ kroz radionice koje održava na redovitoj bazi informira ljude da je kupnja franšize prihvatljiv trošak, no i naša saznanja u vezi ovakve vrste poslovanja su limitirana pa potencijalne kandidate upućujemo na HGK da se raspitaju o detaljima i mogućnostima. HZZ će i sljedeće godine, kroz postojeće radionice, podijeliti više informacija o franšiznom poslovanju, a na temelju Vodiča o franšizi koji je izradila HGK“ rekao je Buza. Sandra Špiranović rekla je kako su kontinuirano usmjereni na inovativni razvoj proizvoda i usluga kao i stalno unaprjeđenje cjelokupnog poslovnog odnosa s klijentima s naglaskom na brz i efikasan pristup financijama, a što je posebno važno za segment malih i srednjih poduzetnika koji je vrlo dinamičan. U okviru paketa svojih usluga PBZ će ponuditi i financiranje primjereno potrebama i mogućnostima poduzetnika članova Zajednice franšiznog poslovanja HGK temeljem individualne procjene investicije, kao i same potrebe za obrtnim kapitalom, iznosima i rokovima otplate koji neće preopteretiti poslovanje poduzetnika. Jadranka Mršić istaknula je kako HBOR u okviru programa kreditiranja ‘Poduzetništvo mladih, žena i početnika’ omogućuje poduzetnicima povoljnije uvjete financiranja za pokretanje njihovog poslovanja sa svrhom samozapošljavanja i otvaranja novih radnih mjesta. Poduzetnici koji već posluju i žele pokrenuti nove investicije ili proširiti i modernizirati svoje poslovanje, u mogućnosti su realizirati investicije u okviru programa kreditiranja ‘Investicije privatnog sektora’. U zadnjem dijelu 2. Foruma Franšize posjetitelji su bili u mogućnosti postavljati pitanja sudionicima panela te se tu razvila zanimljiva rasprava. Kao zaključak istaknuto je kako su ovakvi događaji iznimno značajni za daljnji razvoj franšiznog poslovanja u Republici Hrvatskoj, te da je potrebno dalje raditi na edukaciji i informiranju svih dionika uključenih u franšizno poslovanje. ST