Kako su klimatske promjene ubrzale modernizaciju

financijskog izvještavanja?

Klimatske promjene su u središtu javne debate još od 2015. godine, kada je usvajanjem Pariškog klimatskog sporazuma uvedena načelna obveza iskorištavanja financijskih tokova radi smanjenja emisija CO2 i poticanja razvoja koji je otporan na klimatske promjene. 2019. Komisija je predstavila Europski zeleni plan kojim je definiran cilj da Europa postane prvi klimatski neutralni kontinent do 2050. godine. Kao dio zelenog plana, pred- stavljen je i plan ulaganja, koji bi tijekom sljedećeg desetljeća trebao mobilizirati najmanje 1 bilijun eura održivih ulaganja. Plan namjerava stvoriti okruženje za olakšavanje i poticanje javnih i privatnih ulaganja potrebnih za prijelaz na klimatski neutralno, zeleno, konkurentno i uključivo gospodarstvo.

Kako navedeni planovi uvelike nadilaze kapacitet javnog sektora, ključna uloga u postizanju ciljeva preusmjerena je na financijski sektor. Komisija smatra da fi- nancijski sektor može potaknuti preusmjeravanje ulaganja prema održivijim tehnologijama i poslovima, dugoročno financirati rast na održiv način te doprinijeti stvaranju kružnog gospodarstva s niskim udjelom ugljika, otpornog na klimatske promjene. U tu svrhu, Komisija je od 2018. započela opsežne reforme financijskih propisa, koje za cilj imaju uvođenje različitih aspekata održivosti u poslovanje. Uredbom o taksonomiji uveden je klasifikacijski sustav koji definira uvjete pod kojima se određene gospodarske djelatnosti mogu smatrati održivima za okoliš. Uredbom o objavama povezanim s održivosti u sektoru financijskih usluga (SFDR Uredba) bankama i ostalim financijskim institucijama od 2023. godine uvedena je obveza dostave podataka o održivosti za sve financijske proizvode kojima upravljaju. Na taj se način potiče ulaganje u održive poslovne pothvate, jer će oni poduzetnici koji mogu dokazati da posluju sukladno propisanim kriterijima održivosti imati pristup povoljnijim financijskim uvjetima.

Istovremeno, Direktiva o korporativnom izvještavanju o održivosti (CSRD Direktiva) uvodi obvezu izvještavanja poduzetnika o utjecaju njihovih poslovnih aktivnosti na okoliš i društvo te o utjecaju na poslovanje njihovih ekoloških, društvenih i upravljačkih (ESG) napora i inicijativa. Cilj CSRD-a je osigurati transparentnost koja će pomoći ulagačima, analitičarima, potrošačima i drugim dionicima da bolje procijene održivost tvrtki u EU-u, kao i povezane poslovne učinke i rizike. CSRD značajno proširuje opseg, zahtjeve za objavljivanje podataka o održivosti i izvješćivanje svoje prethodnice, Direktive o nefinancijskom izvješćivanju (NFRD). Direktiva se odnosi na sve poduzetnike čiji su vrijednosni papiri uvršteni na tržište kapitala, a njezin obuhvat primjene će se postepeno proširivati. Počevši od 2025. (za 2024.) objava informacija o održivosti postat će obveza za sve trenutne obveznike nefinancijskog izvještavanja, od 2026. (za 2025.) za sve velike poduzetnike (prema kriterijima iz Računovodstvene direktive) te od 2027. (za 2026.) za sve poduzetnike koji sudjeluju na tržištu kapitala (osim mikro).

CSRD izvješćivanje temelji se na konceptu dvostruke materijalnosti: organizacije moraju otkriti informacije o tome kako njihove poslovne aktivnosti utječu na planet i ljude te kako njihovi ciljevi održivosti, mjere i rizici utječu na financijsko zdravlje poslovanja. Na primjer, uz zahtjev da organizacija objavi svoju potrošnju energije i troškove, CSRD od nje zahtijeva da objavi mjerenja emisija te da detaljno opiše kako ta potrošnja energije utječe na okoliš, definira ciljeve za smanjenje utjecaja na okoliš i informacije o tome kako će postizanje definiranih ciljeva utjecati na financije poduzetnika.

Direktiva o korporativnom izvještavanju o održivosti uvodi i obvezu korištenje strojno čitljivih formata, baziranih na XBRL tehnologiji u godišnje financijske izvještaje. Iako sudionici tržišta kapitala već i sada svoje financijske izvještaje za potrebe Burze moraju dostavljati u XBRL kompatibilnom ESEF formatu, Direktiva od svih obveznika izvještavanja o održivosti traži da svoja izvješća poslovodstva, što uključuje i financijske izvještaje i izvješća o održivosti, izrade u jedinstvenom europskom elektroničkom formatu (ESEF formatu). Na ovaj način se dokumentacija koju ranije nije bilo moguće standardizirati niti strojno obrađivati u podatkovnom dijelu standardizira. Iako format izvještavanja vezan uz održivost još nije službeno usvojen, izvjesno je da će i izvještavanje o održivosti također koristiti novu inačicu ESEF formata. Podaci o konkretnim utjecajima poduzetnika na okoliš, kao i podaci o socijalnim i ljudskim pravima te čimbenicima upravljanja postat će javno dostupni, te još važnije usporedivi i provjerljivi, budući da CRSD-a propisuje obvezu javne objave te nalaže obveznu neovisnu reviziju točnosti i potpunosti svih objava.

Što radi Fina?

Fina kao kompanija od javnog interesa od 2017. godine, javnost izvještava o svojim aktivnostima vezanim uz održivost u sklopu svog godišnjeg izvješća. Kolege iz kontrolinga u suradnji s ostalim sektorima kontinuirano se trude unaprijediti i proširiti objavljeni set informacija, a o pitanjima vezanim uz održivost često se raspravlja i na razini Uprave. Iako je trenutni fokus Fine kao organizacije digitalna transformacija poslovanja, već su započete aktivnosti vezane uz iduće strateško razdoblje (od 2025. godine) u kojem će strateški fokus upravo biti održivo poslovanje, jasno definirano kroz strategiju poslovanja i strateške ciljeve.

Trenutne aktivnosti vezane su uz analizu poslovnih procesa kako bi se identificirala područja u kojima se mogu primijeniti održive prakse te jednostavnije prilagoditi budućim izazovima. Već se provodi kontinuirano praćenje i optimiza - cija upotrebe resursa za svaku nekretninu. Tako je provedena sveobuhvatna zamjena rasvjetnih tijela te su poduzete mjere za povećanje recikliranja i smanjenje korištenja jednokratne plastike (npr. koriste se papirnate umjesto plastične čaše). FINA ulaže značajna sredstva u obrazovanje i osposobljavanje zaposlenika, što odnedavno uključuje i edukacije o održivim praksama i o ESG izvještavanju.

Ovi napori prepoznati su i od strane Hrvatske gospodarske komore, koja je nedavno Fini dodijelila nagradu za najbolje rezultate ratinga održivosti u kategoriji javne tvrtke, dok će predstojeće izvještavanje o održivosti sigurno potaknuti mnoga daljnja unaprjeđenja. Fina je svjesna da prijelaz na zeleno poslovanje nije sprint, nego maraton, koji traži dugoročno planiranje i konkretno definirane aktivnosti.

Planovi za modernizaciju Registra godišnjih financijskih izvještaja

S druge strane, FINA kao nositelj registra godišnjih financijskih izvještaja ima obvezu provjeravati pot- punost i točnost godišnjih financijskih izvještaja poduzetnika. Obzirom da će od 2025. godine i izvješća o održivosti postati dio izvješća poslovodstva, FINA je već započela sa sveobuhvatnim reinženjeringom sustava godišnjih financijskih izvješća, jedne od prvih digitalnih usluga za poduzetnike u RH.

Modernizaciju sustava provodimo u nekoliko faza, od kojih će prva biti u primjeni već u 2024. godini. Nova web aplikacije za predaju Godišnjih financijskih izvještaja, poduzetnicima će biti dostupna preko sustava e-građani, dok će integracija na sustav e-poslovanje i eovlaštenja omogućiti da poduzetnici i osobe koje ovlaste izvještaje popune, predaju i potpišu uz korištenje svih vjerodajnica visoke razine sigurnosti, a ne samo s Fininim certifikatima kao sada. Sustav će iz relevantnih službenih evidencija automatski povlačiti matične podatke o poduzetnicima, što će omogućiti smanjenje broja podataka koji se traže od poduzetnika, a unaprijedit će se i korisničko iskustvo predaje godišnjih izvještaja.

Obzirom na obvezu primjene formata koji su istovremeno čitlji - vi stroju i čovjeku (iXBRL format, odnosno ESEF format), počevši od 2025. nužno je razviti sustav za prikupljanje podataka koji će omogućiti prihvat i obradu svih strojno čitljivih izvješća. Planiramo izraditi sustava za stvaranje, održavanje i upravljanje XBRL taksonomijama te s njime povezanog sustava za održavanje šifrarnika i kontrola, koji bi trebao osigurati zadržavanje kvalitete podataka te olakšati vođenje Registra godišnjih financijskih izvještaja u njegovom proširenom obliku. Vjerujemo da će izrada ovog sustava predstavljati prvi korak ka centralnom mjestu za poslovno izvještavanje, koje će poduzetnicima omogućiti da na jednom mjestu predaju izvještaje za različite svrhe.

Želja nam je u suradnji s Ministarstvom financija i s Odborom za standarde financijskog izvještavanja razviti i službeno usvojiti nacionalnu inačicu strojno čitljivog formata (baziranog na ESEF-u i XBRL standardu), za koju vjerujemo da će poduzetnicima olakšati predaju izvještaja, kako financijskih, tako i onih o održivosti.

Naravno, za sve one koji nemaju obvezu predaje izvještaja u XBRL formatu, zadržat će se mogućnosti predaje izvještaja u Excel formatu. Kako bi potaknuli dostavu izvješća o održivosti i na dobrovoljnoj osnovi, u kasnijoj fazi namjeravamo razviti i sustav koji će omogućiti predaju izvješća o održivosti za neobveznike na temelju predloška (upitnika) uz konverziju u strojno čitljive formate.

Cilj nam je i unaprijediti sustav javne objave te povećati dostupnost financijskih podataka i podatka o održivosti. Na ovaj način će podaci o poduzetnicima iz RH biti potpuno usporedivi s bilo kojim poduzetnikom iz svake zemlje EU. Sigurni smo da će dostupnost podataka u strojno čitljivom formatu privatnom i državnom sektoru omogućiti razvoj mnogih novih proizvoda koji se na ovim podacima baziraju. ST

Kapitala Te Specifi Nostima Pojedinih Industrija

ESG kratica označava Enviromental, Social and Governance, odnosno okolišno, društveno i korporativno upravljanje. Radi se o tri ključna čimbenika koja bi se trebala uzeti u obzir prilikom mjerenja održivosti, etičnosti i društveno odgovornog poslovanja svake tvrtke. O odgovornom i održivom ulaganju priča se već više od pola stoljeća. Sam termin ESG prvi je put upotrijebljen tek ranih godina 21. stoljeća, u jednom izvješću financijskih institucija koje je naručio UN. Tada se počinju razvijati i neki od prvih ESG ratinga. Posebnu veliku popularnost stječe unazad nekoliko godina, a jedan od razloga je i regulatorni pomak ka održivosti (pogotovo u Europi, npr. kroz Green Deal).

Opseg tvrtki koje moraju izvještavati o održivosti prema europskim direktivama povećavat će se iz godine u godinu. Takva izvješća morat će sadržavati detaljan prikaz izračuna prihoda, kapitalnih i operativnih troškova za taksonomski prihvatljive i neprihvatljive djelatnosti. EU Taksonomija je klasifikacijski alat koji daje jasne informacije koje su to investicije i aktivnosti održive i koji pomaže investitorima i tvrtkama da ulažu i u okolišno prihvatljive gospodarske aktivnosti. To znači da će investitori itekako donositi odluke na temelju ovih stavki.

Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo izdaje smjernice o odobravanju i praćenju kredita. Prema odluci EBA-e kreditne institucije trebaju uspostaviti i provoditi postupak kojim se pri procjeni kreditne sposobnosti klijenta u obzir uzimaju i ESG rizici, te pripadajući kvalitativni i kvantitativni podaci. Cilj je procijeniti njihov utjecaj na kreditni rizik klijenta. Isto tako moraju te iste podatke uključiti u sektorske kreditne politike te definirati mjerenje smanjenja okolišnih rizika. Možemo očekivati i posebne zelene kreditne linije.

Ne samo investitori, već i kupci i potencijalni zaposlenici tvrtku sve više procjenjuju po doprinosu održivosti. ESG kriterije bismo mogli nazvati filterom uz pomoć kojeg dionici bolje razaznaju s kime žele surađivati. Kako za tvrtke uspostaviti taj filter i učiniti ga što boljim ključna je zadaća Hrvatske gospodarske komore, stoga je izradila hrvatski ESG rating. U sklopu ESG ratinga HGK prve su tvrtke nagrađene na ovogodišnjem izdanju konferencije HGK Podržimo održivo u rujnu. Do sada su upitnik ispunile 402 tvrtke.

ESG rating HGK usklađen je s regulativom, zahtjevima financijskih institucija i tržišta kapitala te specifičnostima pojedinih industrija. Jedan dio informacija prikupljamo kroz ispunjeni ESG upitnik. Svakome od faktora – okolišnim, društvenim i upravljačkim – dodijeljen je odgovarajući težinski faktor. Uz upitnik, koristimo i javno dostupne podatke, od financijskih do primjerice procjena emisija stakleničkih plinova za pojedinu djelatnost. U upitniku imamo specifični skup pitanja koja su relevantna za pojedinu djelatnost, kao npr. obrada balastnih voda za tvrtke koje se bave vodenim prometom, postotak korištenja recikliranih materijala u građevinskoj industriji.

Benefiti ESG ratinga HGK

Uloga ESG-a kod privlačenja kapitala i investitora jedan je vrlo konkretan, opipljiv razlog zašto promijeniti poslovanje prema ESG standardima, čak i za one koji su pomalo skeptični oko benefita. Govorimo i o lakšem pristupu kapitalu i o povoljnijim uvjetima financiranja. Tu je zatim i neka vrsta automonitoringa – procjene ESG performansi svake tvrtke i uvid u izloženost okolišnim, društvenim i upravljačkim rizicima.

Tvrtke mogu pratiti napredak vlastite poslovne strategije, po potrebi je prilagoditi – prate li dovoljno dobro EU regulative i mogu li računati na pristup sredstvima za dvojnu (zelenu i digitalnu) tranziciju. Tvrtka se može usporediti s liderima unutar sektora, odnosno prosjekom ocjena unutar sekto - ra – i to ne samo u smislu rezultata poslovanja, već i po pitanju privlačenja investitora, partnera, djelatnika.

Postoji i reputacijski benefit primjene ESG načela, no tu se javlja problem greenwashinga zbog kojeg je potrebno pažljivo koračati. Postoje slučajevi kada se održive prakse usvajaju iz krivih razloga, npr. isključivo iz reputacijskih i promotivnih razloga. Upravo tu igra ulogu i ESG rating HGK. Svaki slučaj gdje se maknemo od okvirnog opisivanja nekih praksi prema objektivnom, sustavnom mjerenju, znači da prostora za lažiranje, pretvaranje ima puno manje.

Tu je i EU puno preciznija od primjerice SAD-a, i po pitanju općenite regulative i one specifične za pojedinu industriju. Stupanjem na snagu Direktive o korporativnom izvještavanju o održivosti (CSRD), odnosno objave podataka u skladu sa Europskim standardima izvještavanja o održivosti (ESRS), mogućnost greenwashinga svest će se na minimum. Plan je i da u budućnosti prema novoj regulativi podatke u takvim izvještajima kontroliraju ovlašteni verifikatori.

U idućoj godini, HGK planira nastaviti s razvojem i provedbom ESG ratinga HGK, jačajući svoj angažman u promociji održivog po - slovanja. Nakon uspješnog lansiranja ESG Akademije HGK, koja je postala ključni resurs za obrazovanje i usmjeravanje tvrtki u području održivosti i odgovornog poslovanja, HGK sada koristi ovo znanje i iskustvo za daljnje inovacije.

ESG rating HGK, prvi takve vrste u Hrvatskoj, predstavlja važan korak naprijed u kvantificiranju i ocjenjivanju održivih praksi tvrtki. Ovaj rating ne samo da omogućava tvrtkama da prate i mjerljivo poboljšavaju svoje ESG performanse, već i stvara transparentan okvir za ocjenjivanje njihovog napretka u održivom poslovanju. Time se pomaže tvrtkama ne samo da udovolje regulatornim zahtjevima, već i da identificiraju područja za poboljšanja i inovacije u svom poslovanju.

HGK planira proširiti svoje aktivnosti u području ESG obrazovanja, ne samo kroz ESG Akademiju, već i kroz druge inicijative i partnerstva. Cilj je osnažiti hrvatske tvrtke da postanu predvodnici u održivosti te ih opremiti znanjima i alatima potrebnima za uspješno poslovanje u okruženju.

Ključne informacije o Europskim standardima izvještavanja o održivosti:

‒ Direktiva o korporativnom izvješćivanju o održivosti (CSRD) stupila je na snagu u srpnju 2023. godine.

‒ Europski standardi za izvješćivanje o održivosti (ESRS) trebali bi omogućiti usporedivost podataka.

‒ Obveznici će se morati pridržavati strožih i detaljnijih pravila pri izradi svojih izvješća o održivosti.

‒ Ključna inovacija je koncept dvostruke materijalnosti, koji traži od poduzeća da izlože ključne utjecaje svog poslovanja na okoliš i društvo te objasne kako pitanja vezana za okoliš i druš - tvo mogu imati utjecaj na njihove financijske rezultate.

‒ Tvrtke će trebati iznijeti informacije o okolišnim, društvenim i upravljačkim aspektima, kako unutar svog poslovanja, tako i unutar svog lanca vrijednosti.

‒ Cilj standarda je osigurati informacije o održivosti koje su usporedive, relevantne i koncizne

‒ Prema ESRS standardima tvrtke će morati pružiti i kvalitativne i kvantitativne podatke, aktualne i potencijalne posljedice te planove za kratkoročno, srednjoročno i dugoročno razdoblje.

‒ Objavljeno je ukupno 12 standarda za izvješćivanje o održivosti:

• ESRS 1 i ESRS 2 su tzv. presječni (engl. cross-cutting ) i obvezni standardi koji se primjenjuju neovisno o ishodu dvostruke procjene materijalnosti (engl. double materiality assessment).

• 10 tematskih standarda pokrivaju okolišne (E1 – klimat-

HGK i ESG u 2024. godini

ESG AKADEMIJA HGK , kao vodeća edukacijska platforma, najavljuje novi ciklus edukacijskih programa i radionica, prilagođenih suvremenim potrebama i izazovima. Ovaj ciklus nudi obrazovanje i praktično usmjeravanje u područjima ključnima za održivi razvoj i poslovanje. U sljedećoj godini u sklopu ESG akademije HGK predviđena su tri modula:

• Ciklus Fit for 55% ske promjene, E2 – onečišćenje, E3 – voda, E4 – bioraznolikost i E5 – cirkularna ekonomija), društvene (S1 – vlastita radna snaga, S2 – radnici u dobavljačkom lancu, S3 – pogođene zajednice, S4 –potrošači i krajnji korisnici) te upravljačke teme (G1 – poslovno ponašanje).

Kako EU paket ‘Fit for 55%’ stavlja nove zahtjeve pred naše gospodarstvo, HGK se usmjerava na podršku tvrtkama kroz seriju ciljanih edukacija i radionica.

‒ Prema odredbama CSRD direktive, do kraja lipnja 2024. bilo je nužno usvojiti sektorske ESRS, koji će detaljno definirati koje informacije o održivosti kompanije trebaju sadržavati u svojim izvješćima, ovisno o sektoru u kojem posluju.

‒ 17. listopada Europska komisija objavila je Program rada Komisije za 2024. te je kao jednu od aktivnosti u cilju racionalizacije zahtjeva za izvještavanje uključila i odgodu roka za usvajanje sektorskih ESRS-a za dvije godine. Kako je obrazloženo, odgoda je uslijedila zbog kompleksnosti zadataka i povratnih informacija dionika.

Ove radionice, koje su tematski fokusirane na ključne aspekte iz paketa „Fit for 55“, dizajnirane su kako bi osigurale da zaposlenici, koji su zaduženi za implementaciju novih regulativa, budu adekvatno pripremljeni.

• Izvještavanje o održivosti

Ove radionice pripremaju polaznike za izvještavanje prema novim Europskim standardima za izvješćivanje o održivosti (ESRS) te pružaju odgovore na pitanja kako se ESRS uklapa u koncept održivih financija i s kojim se glavnim izazovima tvrtke mogu suočiti.

• Executive Leadership Program

Ovaj ekskluzivni program okuplja članove uprava i lidere iz vodećih hrvatskih organizacija kako bi uz pomoću iskustava i znanja obogatili svoje vještine i pristupe, čime doprinose evoluciji i uspjehu vlastitih organizacija. Executive Leadership Program HGK kontinuirano prati puls globalnih poslovnih trendova, osiguravajući da njegovi sudionici budu u toku s najaktualnijim temama poslovanja. ST