RETROVIZOR – domaća trgovina na malo u 2023.

godini – što ju je obilježilo

Ivona Bačelić Grgić, dipl. oec. Hrvatska gospodarska komora

1. Uvod

Posljednje tri godine izrazito su izazovne u gospodarstvu, od pandemije i post pandemije koronavirusa preko geopolitičkih nemira, a što je za posljedicu imalo rast cijene energenata, pokidanih nabavnih lanaca, rekordne stope inflacije. Izazova nije manjkalo ni u 2023. godini, godini u kojoj je Hrvatska ušla u eurozonu, ali i schengenski prostor, što je dugoročno čini konkurentnijom, a izmjenom Uredbe o smjernicama Unije za razvoj transeuropske prometne mreže (TENT uredbe) Hrvatska se nalazi na četiri europska koridora, što joj otvara mogućnost da postane logistički centar za središnju i jugoistočnu Europu u uvozu i izvozu roba. Početak godine obilježila je visoka stopa inflacije koja ipak prema kraju godine posustaje u rastu. Vlada RH je u sklopu svog petog paketa ograničila i maloprodajne cijene trideset proizvoda robe široke potrošnje, a početkom godine Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja je izradilo aplikaciju o kretanju cijena u top deset trgovaca robe široke potrošnje. Općenito, Hrvatska, kao i ostatak EU, suočava se s manjkom radne snage, a rješenje je pronađeno u uvozu radne snage, i to ih uz zemlje regije, najviše stiže iz Nepala, Filipina, Indije, Bangladeša. Podaci po - kazuju da je broj stranih radnika u Hrvatskoj upravo 2023. prešao broj službeno registriranih nezaposlenih osoba, s tendencijom rasta. Uporaba novih tehnologija uključujući i umjetnu inteligenciju postaje zbilja ne samo u trgovini nego u brojnim drugim djelatnostima i jedan su od faktora mogućeg rješenja u smanjivanju manjka radne snage. Promet u trgovini na malo nakon početnog usporavanja tijekom godine bilježi rast. Tijekom godine nastavila se i konsolidacija i koncentracija maloprodaje. Aktualni rat u Ukrajini kao i novi rat na Bliskom istoku, usporavanje gospodarstva glavnih hrvatskih vanjsko trgovinskih partnera predstavlja dodatni izazov u nadolazećem razdoblju, unatoč jedanaest kvartala rastućem hrvatskom BDP-u.

2. Pregled glavnih aktivnosti koje su obilježile djelatnost trgovine na malo u Hrvatskoj

2.1. Aplikacija kretanje cijena Građanima je od sredine veljače 2023. putem mobitela i internet stranice kojoj se može pristupiti preko stranice Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja dostupna aplikacija o kretanju cijena u maloprodaji, tzv. ‘bijela lista’, od -

Stručni članak:

UDK: 339.37; 330.33 nosno cijene 350 artikala, koje se mogu usporediti svakih 15 dana. Izvorno su u aplikaciji tzv. „bijeloj listi“ bile dostupne cijene Konzuma plus, Tommy-a i KTC-a. U drugoj polovici ožujka u aplikaciju su dodane cijene još sedam trgovaca – Kauflanda, Lidla, Narodnog trgovačkog lanaca, Mlina i pekare, Plodina, Spara i Studenca. Riječ je o top 10 najvećih trgovaca na malo mješovitom robom u 2021. godini prema ostvarenom prihodu u trgovini na malo mješovitom robom u Republici Hrvatskoj, prema istraživanju koje provodi Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja.

2.2. Ograničavanje rada trgovina nedjeljama i blagdanima izmjenama Zakona o trgovini

Početkom srpnja 2023. na snagu su stupile izmjene i dopune Zakona o trgovini (NN 33/2023) koje se odnose na radno vrijeme prodavaonica i ograničavanja rada trgovina nedjeljom, čime se u nešto manje od dva desetljeća po treći puta reguliralo pitanje radnog vremena trgovine na malo nedjeljom. Baš kao što je to bilo 2003. i 2008. godine, ograničavanje rada nedjeljom podijelilo je javnost, a nije bilo ni jedinstvenog mišljenja predstavnika granskih udruga gospodarstva. Za - kon definira 16 radnih nedjelja u godini na način da svaki trgovac sukladno svojoj poslovnoj politici za svaki prodajni objekt određuje koja će nedjelja biti radna, a koja neradna. Trgovci koji posluju u Jadranskoj regiji radne nedjelje u 2023. godini mahom su rasporedili na udarne srpanjske i kolovoške nedjelje te u nedjelje pred blagdane, dok su oni na kontinentu bili fokusirani na početak školske godine i na prosinac koji je tradicionalno mjesec pojačane potrošnje.

2.3. Ograničavanje cijena za trideset proizvoda robe široke potrošnje

Sredinom rujna (14. rujna 2023.) u sklopu petog antiinflacijskog paketa mjera Vlada je Odlukom o izravnim mjerama kontrole cijena određenih proizvoda u trgovini na malo (NN 107/2023) ograničila cijene za 30 proizvoda radi sprječavanja negativnih učinaka promjena pojedinih cijena, a u cilju otklanjanja štetnih posljedica poremećaja na tržištu u pogledu opskrbe potrošača određenim proizvodima u trgovini na malo na području Hrvatske. Za razliku od prethodne liste proizvoda objavljene u istoj Odluci 2022. godine (NN104/22), na ovoj listi pojavljuju se i proizvodi iz segmenta higijenskih potrepština.

2.4. Konsolidacija i koncentracija domaćeg tržišta maloprodaje i širenje u regiji preuzimanjem

Tijekom 2023. nastavljena je konsolidacija tržišta na domaćem tržištu maloprodaje (zagorska Strahinjčica integrirana je u Studenac). Fortenova grupa (vlasnik Konzuma plus d.o.o.) koja u svom vlasništvu ima između ostalih u Sloveniji Mercator je krajem godine akvizirala Engrotuš, a sredinom godine Mercator – CG u Crnoj Gori preuzeo je trgovine Franca. Izgledno je, a i neslužbene informacije potvr- đuju, da će se trend konsolidacije i koncentracije na domaćem maloprodajnom tržištu nastaviti i u sljedećoj godini.

2.5. Manjak radne snage

Trgovina je posljednjih godina, uostalom kao i većina radno intenzivnih djelatnosti, suočena s manjkom radne snage. Potvrđuju to i podaci Ministarstva unutarnjih poslova prema kojima je u 2022. godini trgovina bila u top pet djelatnosti po uvozu stranih radnika. Podaci za 2023. to će sigurno i dodatno potvrditi, jer je to u praksi sve vidljivije, a i statistike potvrđuju ukupan rast stranih radnika u Hrvatskoj. Rad u prodavaonici je izazov za stranog radnika, prije svega zbog nepoznavanja jezika, ali primjeri s mikrorazine pokazuju da je i to danas dio prakse trgovaca (odličan primjer pekarnice Mlinar). Ipak, u praksi su zasad, većina stranih radnika zaposlenih u trgovini u logističko-distributivnim i skladišnim kapacitetima. Uz uvoz radne snage, upotreba novih tehnologija, pogotovo umjetne inteligencije postaje potreba i stvarnost i to kroz unaprijeđenije i brže rješavanje problema.

2.6. Nova tehnologija u trgovini – upotreba AI u trgovini

Podaci Seeking Alpha, Just Style i Fortune Business Insightsa, procjenjuju da će na globalnoj razini ulaganja trgovaca u umjetnu inteligenciju (engl. Artificial Intelligence, AI) u 2023. godini, dosegnuti 7,1 milijardi dolara uz najavu kontinuiranog dugogodišnjeg rasta. Primjena umjetne inteligencije u trgovini je sveprisutna u različitim segmentima, a u budućnosti ima potencijal promijeniti pristup radu i komunikaciji u korisničkoj podršci, na način da ih unaprijedi i ubrza. Prednosti umjetne inteligencije ogledaju se i u automatizaci - ji dijela mahom jednostavnih procesa čime dolazi i do rasterećenja zaposlenika.

2.7. Prva pametna prodavaonica u Hrvatskoj Uporaba umjetne inteligencije je već sada u trgovini prisutna, i u svjetskoj, ali i domaćoj trgovini, čemu svjedoči i sredinom rujna 2023. otvorena prva SMART KONZUM prodavaonica, koja svoje funkcioniranje većim dijelom bazira upravo na umjetnoj inteligenciji. Potonje je i dokaz da domaća maloprodaja prati svjetske trendove.

2.8. Prestanak obveze dvojnog iskazivanja cijena u trgovini i prestanak važenja Etičkog kodeksa za transparentno uvođenje eura praksa i očekivanja

Dvojno iskazivanje cijena u prodavaonicama, bila je jedna od ključnih mjera u procesu uvođenja eura u svrhu zaštite potrošača. Započelo je četiri mjeseca prije početka uvođenja eura, a završava 31. prosinca 2023. U cilju transparentnog uvođenja eura svi poslovni subjekti u nefinancijskom i financijskom sektoru koji posluju u izravnom kontaktu s potrošačima, od sredine kolovoza prošle godine pa tijekom 2023. godine, mogli su potpisati Etički kodeks za transparentno uvođenje eura i pritom dobiti identifikacijsku oznaku, koja je imala za cilj potvrditi pouzdanu i transparentnu zamjenu kune eurom. Važenje Etičkog kodeksa prestaje krajem godine.

3. Prikaz osnovnih makroekonomskih pokazatelja i njihov utjecaj na kretanja u trgovini na malo

3.1. Kontinuirani rast prometa u trgovini na malo u 2023. godini

Promet u trgovini na malo početkom 2023. godine je usporio, no, u drugoj polovici godine dolazi do rasta u odnosu na prošlu godinu što pokazuju podaci Državnog Zavoda za statistiku prikazani u Grafikonu 1. U listopadu je promet u trgovini na malo porastao sedmi mjesec zaredom na godišnjoj razini i to po najvišoj stopi u posljednje dvije godine. Tako je promet u trgovini na malo na mjesečnoj razini porastao 1,1%, dok se na godišnjoj razini u listopadu 2023. u odnosu na isti lanjski mjesec bilježi rast od 6,5%. U prvih deset mjeseci 2023. godine promet od trgovine na malo realno je porastao za 2,9% u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

3.2. Usporavanje inflacije tijekom 2023. godine

Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u listopadu 2023. u odnosu na listopad 2022. na godišnjoj razini u prosjeku su više za 5,8%, dok su u odnosu na rujan 2023. (na mjesečnoj razini) u prosjeku više za 0,5%, pokazuju to podaci Državnog Zavoda za statistiku. Promatrano prema glavnim skupinama na godišnjoj razini, najveći porast potrošačkih cijena u prosjeku je u listopadu ostvaren u skupinama ‘Restorani i hoteli’, za 12,1%, ‘Hrana i bezalkoholna pića’, za 8,7%, ‘Rekreacija i kultura’, za 6,7%, prikaz čega se nalazi u Grafikonu 2. Na mjesečnoj razini, najviše su u prosjeku porasle cijene u skupinama ‘Odjeća i obuća’, za 11,1%, ‘Komunikacija’, za 2,7% , ‘Obrazovanje’, za 1,2%. U odnosu na početak godine, kad je u siječ- razini i to po najvišoj stopi u posljednje dvije godine. Tako je promet u trgovini na malo na mjesečnoj razini porastao 1,1%, dok se na godišnjoj razini u listopadu 2023. u odnosu na isti lanjski mjesec bilježi rast od 6,5%. U prvih deset mjeseci 2023. godine promet od trgovine na malo realno je porastao za 2,9% u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

Grafikon 1.: Kretanje prometa u trgovini na malo I - X 2023.

Siječanj Veljača Ožujak Travanj Svibanj Lipanj Srpanj Kolovoz Rujan Listopad

Izvor: Trgovina na malo od siječnja do listopada 2023., Državni zavod za statistiku; Grafička obrada: autorica članka

Izvor: Trgovina na malo od siječnja do listopada 2023., Državni zavod za statistiku; Grafička obrada: autorica članka usporavanju inflacije u 2023. najviše pridonosi smanjenje cijena energije, a i cijena hrane također se usporava u okružju. Niže cijene energenata i drugih sirovina trebale bi u uvjetima normalizacije globalnih lanaca opskrbe usporiti i rast cijena industrijskih proizvoda prema analitičarima HNB-a.

Grafikon 1.: Kretanje prometa u trgovini na malo I - X 2023.

Grafikon 2. Indeksi cijena X/2022. u odnosu na X/2023.

Razna dobra i usluge

Restorani i hoteli

Obrazovanje

Rekreacija i kultura

3.2. Usporavanje inflacije tijekom 2023. godine Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u listopadu 2023. u odnosu na listopad 2022. na godišnjoj razini u prosjeku su više za 5,8%, dok su u odnosu na rujan 2023. (na mjesečnoj razini) u prosjeku više za 0,5%, pokazuju to podaci Državnog Zavoda za statistiku. Promatrano prema glavnim skupinama na godišnjoj razini, najveći porast potrošačkih cijena u prosjeku je u listopadu ostvaren u skupinama 'Restorani i hoteli', za 12,1%, 'Hrana i bezalkoholna pića', za 8,7%, 'Rekreacija i kultura', za 6,7%, prikaz čega se nalazi u Grafikonu 2. Na mjesečnoj razini, najviše su u prosjeku porasle cijene u skupinama 'Odjeća i obuća', za 11,1%, 'Komunikacija', za 2,7% , 'Obrazovanje', za 1,2%. U odnosu na početak godine, kad je u siječnju zabilježena inflacija od 12,7% tijekom 2023. smanjuje se inflatorni pritisak. Kako u svoj makroekonomskoj analizi navodi HNB

Komunikacija

Prijevoz

Zdravlje

Pokućstvo, oprema za kuću i redovito održavanje…

Stanovanje, voda, električna energija, plin i ostala…

Odjeća i obuća

Alkoholna pića i duhan

Hrana i bezalkoholna pića

Indeks potrošačkih cijena – ukupno

Izvor: Indeksi potrošačkih cijena u listopadu 2023., Državni Zavod za statistiku; Grafička obrada: autorica članka Grafikon 2. Indeksi cijena X/2022. u odnosu na X/2023.

Izvor: Indeksi potrošačkih cijena u listopadu 2023., Državni Zavod za sta�s�ku; Grafička obrada: autorica članka nju zabilježena inflacija od 12,7% tijekom 2023. smanjuje se inflatorni pritisak. Kako u svoj makroekonomskoj analizi navodi HNB usporavanju inflacije u 2023. najviše pridonosi smanjenje cijena energije, a i cijena hrane također se usporava u okružju. Niže cijene energenata i drugih sirovina trebale bi u uvjetima normalizacije globalnih lanaca opskrbe usporiti i rast ci - jena industrijskih proizvoda prema analitičarima HNB-a.

3.3. Tradicionalno negativni indeksi pouzdanja, očekivanja i raspoloženja potrošača Indeksi pouzdanja, očekivanja i raspoloženja potrošača, prema podacima HNB-a i Pulsa, tradicionalno su negativni. Ipak prema kraju godine, iako su i dalje negativni, bilježi se porast potrošačkog optimizma. Tako je indeks pouzdanja potrošača primjerice u siječnju 2023. godine iznosio -21%, a u studenom -12,3%, indeks očekivanja potrošača u siječnju je bio -23,4%, a u studenom -10,7%, dok je indeks raspoloženja potrošača u siječnju iznosio -35,3%, a u studenom -30,5%. Sva tri indeksa promatrana tijekom cijele godine, najpozitivnija su upravo u studenom, što prikazuje Grafikon 3.

3.3. Tradicionalno negativni indeksi pouzdanja, očekivanja i raspoloženja potrošača Indeksi pouzdanja, očekivanja i raspoloženja potrošača, prema podacima HNB-a i Pulsa, tradicionalno su negativni. Ipak prema kraju godine, iako su i dalje negativni, bilježi se porast potrošačkog optimizma. Tako je indeks pouzdanja potrošača primjerice u siječnju 2023. godine iznosio -21%, a u studenom -12,3%, indeks očekivanja potrošača u siječnju je bio -23,4%, a u studenom -10,7%, dok je indeks raspoloženja potrošača u siječnju iznosio -35,3%, a u studenom -30,5%. Sva tri indeksa promatrana tijekom cijele godine, najpozitivnija su upravo u studenom, što prikazuje Grafikon 3.

4. Zaključak

Veliku priliku u nadolazećem razdoblju u logističko-distributivnom smislu svakako predstavlja ulazak Hrvatske u schengenski prostor kao i izmjene Uredbe o smjernicama Unije za razvoj transeuropske prometne mreže (TEN-T uredbe) kojom se Hrvatska nalazi na četiri europska koridora, što joj otvara mogućnost da postane logistički centar za središnju i jugoistočnu Europu u uvozu i izvozu roba. Naime, Hrvatska se danas nalazi na dva koridora, dok bi novim usvojenim amandmanima trebala biti na četiri: Baltičko more – Jadransko more, Mediteranski koridor, Rajna – Dunav i Zapadni Balkan –istočno Sredozemlje. Izazov ostaje geopolitičko okruženje, klimatske promjene, kao i gospodarsko stanje u zemljama glavnim vanjsko trgovinskim partnerima. Poseban izazov u 2024. godini bit će i puna primjena Zakona o izmjeni i dopuni Zakona o trgovini koja se siječanj veljača ožujak travanj svibanj lipanj srpanj kolovoz rujan listopad studeni 2023.

Grafikon 3.: Kompozitni indeksi raspoloženja, očekivanja i pouzdanja potrošača I.- XI.

Kompozitni indeksi Kompozitni indeksi Kompozitni indeksi

Izvor: HNB, Puls; Grafička obrada: autorica članka Grafikon 3.: Kompozitni indeksi raspoloženja, očekivanja i pouzdanja potrošača I.- XI. 2023.

Izvor: HNB, Puls; Grafička obrada: autorica članka

4. Zaključak odnosi na ograničavanje rada trgovina nedjeljom, odnosno preraspodjela 16 dozvoljenih nedjelja za rad na cijelu godinu.

Literatura

Indeksi potrošačkih cijena u listopadu 2023., Državni Zavod za statistiku, [Dostupno na: https://podaci. dzs.hr/hr/statistika-u-nizu/].

Veliku priliku u nadolazećem razdoblju u logističko-distributivnom smislu svakako predstavlja Hrvatske u schengenski prostor kao i izmjene Uredbe o smjernicama Unije za razvoj transeuropske prometne mreže (TEN-T uredbe) kojom se Hrvatska nalazi na četiri europska koridora, što mogućnost da postane logistički centar za središnju i jugoistočnu Europu u uvozu i izvozu Naime, Hrvatska se danas nalazi na dva koridora, dok bi novim usvojenim amandmanima trebala na četiri: Baltičko more – Jadransko more, Mediteranski koridor, Rajna – Dunav i Zapadni istočno Sredozemlje. Izazov ostaje geopolitičko okruženje, klimatske promjene, kao i gospodarsko stanje u zemljama glavnim vanjsko trgovinskim partnerima. Poseban izazov u 2024. godini puna primjena Zakona o izmjeni i dopuni Zakona o trgovini koja se odnosi na ograničavanje trgovina nedjeljom, odnosno preraspodjela 16 dozvoljenih nedjelja za rad na cijelu godinu. Prema procjenama makroekonomista HNB-a rast BDP-a u 2024. mogao bi se usporiti Ipak, ukupna kretanja upućuju na jačanje negativnih rizika. Na tržištu rada trebali bi se bilježiti trendovi rasta zaposlenosti i pada stope nezaposlenosti uz porast nominalnih i realnih postojećim izazovom u manjku radne snage. Usporavanje inflacije koje se dogodilo 2023. prema analitičarima HNB-a trebao bi se nastaviti i u 2024. godini pa bi inflacija mogla procijenjenih 8,8% u 2023. na 4,7% u 2024. godini. Usporavanju inflacije u 2023. najviše smanjenje cijena energije i hrane Podaci Državnog Zavoda za statistiku pokazuju da je tromjesečju 2023. BDP porastao za 2,8 posto na godišnjoj razini, što je 11. kvartal zaredom gospodarstvo raste, i to na najvišoj razini unutar EU. Ipak valja ovom rastu pridodati i pad izvoza od 20,4% godišnje što je posljedica pada potražnje od strane glavnih hrvatskih trgovinskih partnera, pa onda i dozu opreza za buduće razdoblje

Prema procjenama makroekonomista HNB-a rast BDP-a u 2024. mogao bi se usporiti na 2,6%. Ipak, ukupna kretanja upućuju na jačanje negativnih rizika. Na tržištu rada trebali bi se nastaviti bilježiti trendovi rasta zaposlenosti i pada stope nezaposlenosti uz porast nominalnih i realnih plaća s postojećim izazovom u manjku radne snage. Usporavanje inflacije koje se dogodilo 2023. godine prema analitičarima HNB-a trebao bi se nastaviti i u 2024. godini pa bi inflacija mogla usporiti s procijenjenih 8,8% u 2023. na 4,7% u 2024. godini. Usporavanju inflacije u 2023. najviše pridonosi smanjenje cijena energije i hrane. Podaci Državnog Zavoda za statistiku pokazuju da je u trećem tromjesečju 2023. BDP porastao za 2,8 posto na godišnjoj razini, što je 11. kvartal zaredom kako gospodarstvo raste, i to na najvišoj razini unutar EU. Ipak valja ovom rastu pridodati i pad robnog izvoza od 20,4% godišnje što je posljedica pada potražnje od strane glavnih hrvatskih vanjsko trgovinskih partnera, pa onda i dozu opreza za buduće razdoblje.

Indeksi pouzdanja, očekivanja i raspoloženja potrošača, Hrvatska narodna banka, [Dostupno na: https://www.hnb.hr/statistika/ statisticki-podaci/odabrane-nefinancijske-statistike/indeksi-pouzdanja].

Literatura

1.Indeksi potrošačkih cijena u listopadu 2023., Državni Zavod za statistiku, [Dostupno na https://podaci.dzs.hr/hr/statistika-u-nizu/].

Prikaz tržišta trgovine na malo mješovitom robom, pretežno hranom, pićima i higijenskim proizvodima za domaćinstvo u Republici Hrvatskoj u 2021. godini, Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja, [Dostupno na: https://www.aztn.hr/ea/wp-content/uploads/2016/10/Prikaztr%C5%BEi%C5%A1ta-trgovinena-malo-mje%C5%A1ovitomrobom-prete%C5%BEnohranom-pi%C4%87ima-ihigijenskim-proizvodimaza-doma%C4%87instvo-u-Republici-Hrvatskoj-u-2021.-godini-1. pdf ].

2. Indeksi pouzdanja, očekivanja i raspoloženja potrošača, Hrvatska narodna banka, [Dostupno na: https://www.hnb.hr/statistika/statisticki-podaci/odabrane-nefinancijske-statistike/indeksi pouzdanja].

Sažetak jesenske makroekonomske projekcije HNB-a za Hrvatsku –rujan 2023., Hrvatska narodna banka, [Dostupno na: https:// www.hnb.hr/-/sazetak-jesenskemakroekonomske-projekcije-hnba-za-hrvatsku-rujan-2023].

Trgovina na malo od siječnja do listopada 2023., Državni Zavod za statistiku, [Dostupno na: https://podaci. dzs.hr/hr/statistika-u-nizu/ ].