Zapostavljena domena poduzetništva

Ludwig Erhard, otac socijalno tržišnoga gospodarstva, sažeo je svojevremeno svoja uvjerenja o tome na sljedeći način: „Želim se dokazati vlastitom snagom i sam snositi rizike života. Država bi mi trebala osigurati da to mogu. U takvoj ravnoteži socijalno tržišno gospodarstvo temelji se na temeljnim vrijednostima osobne slobode, odgovornosti, osobne inicijative i zajedništva, umjerenosti i štedljivosti. To je osnova na kojoj proizlazi ozbiljnost prema ekonomskim i socijalnim problemima građana, što čini mogućom svaku dobru gospodarsku politiku u vremenu globalizacije, tehnoloških promjena i digitalizacije“. Svoju viziju zasnivao je na jačanju malog i srednjeg poduzetništva. To je i logično, jer u Njemačkoj, lokomotivi ekonomskog razvoja i stabilnosti EU, malo i srednje poduzetništvo čini 99,3 posto.

Malo i srednje poduzetništvo u sličnim omjerima sudjeluje i u hrvatskom gospodarstvu i veoma je važna komponenta u koncipiranju i ostvarivanju BDPa. Začuđuje stoga da je u aktualnim programima političkih strana - ka vrlo malo riječ o poduzetništvu kao temeljnoj pretpostavci bržeg razvoja gospodarstva i društva u cjelini. Hrvatskoj je potreban brži razvoj kako bi premostila velike razlike u odnosu na prosjek dostignuća EU-a, a bez snažnije orijentacije na poduzetništvo to je ne - moguće ostvariti. Bitna je, naime, odgovarajuća materijalna baza, a na njoj se izgrađuje društvena infrastruktura i mjeri uspješnost u razvoju pojedine zemlje. Uz to, odnos prema poduzetništvu ključan je za pokretanje promjena i razvojni skok koji je Hrvatskoj potreban.

Ciljevi i stvarnost Četiri su temeljna cilja koji uključuju ostvarivanje stabilnog i trajnog gospodarskog rasta, stvaranje novih i kvalitetnih radnih mjesta, zaustavljanje iseljavanja i demografska obnova te društvena pravednost i solidarnost. Dodajmo tome i pet osnovnih stupova za razvoj poduzetništva. To se odnosi na cjelovitu poreznu reforma i olakšavanje uvjeta poslovanja poduzetnicima i ulagačima. Drugo, odnosi se na ulaganja u generatore rasta i širu orijentaciju na izvoz. To podrazumijeva mjere u cilju povećanja učinkovitosti institucija, što uključuje pojednostavljenje pravila i ubrzanje rada administracije i sudova. To ujedno pretpostavlja jačanje i održivost javnih financija, što je temelj trajnog ekonomskog rasta i ukupne ekonomske stabilnosti.

Odnos prema (zapostavljenom) poduzetništvu postaje ključan element ukupne razvojne, ekonomske i socijalne politike. Sada tek spoznajemo koliko je neoprostivih grješaka napravljeno zato što smo, nažalost, zapostavili i devastirali neke segmente u kojima smo imali uspješne rezultate prije osamostaljenja. Tu prije svega mislimo na poljoprivredu i prerađivačku industriju. Ostao nam je još, dakle, taj sektor malog gospodarstva koji je danas predvodnik gospodarskog rasta: od poduzetnika u turizmu, preko građevinskog sektora do prosperitetnog IT sektora itd. On je, nažalost, čemu upravo svjedočimo, najosjetljiviji na eksterne promjene. Suradnju s poduzetnicima treba stoga njegovati, osluškivati njihove ideje i zajednički unaprjeđivati uvjete za njihov daljnji rast i razvitak. A to danas, svjedoci smo, nije ni približno na zadovoljavajućoj razini. Dijalog s poduzetnicima i udrugama poduzetnika treba biti puno aktivniji i otvoreniji, država tu mora biti partner, pružiti ruku, otvarati nove prostore i mogućnosti za poduzetnike.

Mala i srednja poduzeća suočila su se posljednjih godina s brojnim izazovima i poremećajima u poslovanju. Prema rezultatima istraživanja koje je provela Europska komisija radi pripreme Godišnjeg izvješća o malim i srednjim poduzećima u Europskoj uniji 2020/2021, kao ključni izazovi identificirani su pad pro - daje, poteškoće s uvozom materijala, robe i usluga, poslovanje s gubitkom te poremećaji u lancu opskrbe. Nadalje, sami poduzetnici u istraživanju su naveli i financijske aspekte poput povećanja cijena materijala, proizvoda i usluga te kašnjenja u plaćanju uzrokovanih pandemijom. Naši poduzetnici susreću se sa svim tim nedaćama, ponegdje i u znatno izraženijem obliku, pa je važno kako ćemo ih prevladati.

Fokus na reindustrijalizaciju i zapošljavanje

Vezano uz reindustrijalizaciju, svaka buduća Vlada trebala bi ozbiljno poraditi na povećanju industrijske konkurentnosti, budući da bi industrija trebala zadržati ulogu ovdašnjeg pokretača održivog razvoja i zapošljavanja. Isto tako, trebamo pronaći jasne tržišne mehanizme zaštite domaće proizvodnje kroz podršku domaćim proizvođačima, jačanjem proizvodnih kapaciteta s dodanom vrijednosti i kroz djelotvornu provedbu i nadzor nad tržištem. To ujedno pretpostavlja aktivno djelovanje na protudampinškoj politici, čime će se hrvatske proizvođače poticati na sudjelovanje u postupcima javne nabave. Hrvatska je na začelju po uključivanju radno sposobnog stanovništva u procese tržišta rada, što je u uvjetima smanjivanja demografskih potencijala objektivno nedopustivo. Politika prema poduzetništvu može te nepovoljne trendove izmijeniti.

To bi morao biti sastavni dio programa svih stranaka koje stvarno žele probitak i jačanje hrvatskog gospodarstva, ali i ravnomjerniji društveni razvoj. To ne smije biti (i ostati) samo „mrtvo slovo“ na papiru, već trajna odrednica ekonomske i socijalne politike. Sudeći prema programima političkih stranaka, poduzetništvo ostaje samo parola, ali u realizaciji i dalje ima ulogu „uspavane Snjegulice“.

O poslovnim odnosima Hrvatske i Italije razgovarali smo s Andreom Perkov, generalnom direktoricom

Talijansko-hrvatske gospodarske komore.