Potreban brži razvoj eksperimentalne ekonomije

Uhotelu International održana završna konferencija AgriFoodBoost projekta koji se bavio razvojem i primjenom eksperimentalne ekonomije u područjima poljoprivrede, hrane i okoliša, a kojega je provodio Agronomski fakultet iz Zagreba u suradnji s parterima iz Italije, Grčke i Švedske.

Znanstvenici iz Zavoda za marketing i inovacije u agrobiznisu, koji djeluje u okviru Odsjeka za agrarnu ekonomiku i informatiku Sveučilišta u Zagrebu Agronomskog fakulteta (AFZ), uočili su veliki potencijal za primjenu eksperimentalne ekonomije u području poljoprivredne proizvodnje, prehrambene industrije i s njima povezanih područja. Eksperimentalna ekonomija, koja se počinje jače razvijati od 1970-ih godina, proučava ljudsko ponašanje u kontroliranom laboratorijskom okruženju ili na terenu. Koristi se znanstvenim eksperimentima za testiranje odabira koje ljudi donose u određenim okolnostima, za proučavanje alternativnih tržišnih mehanizama i testiranje ekonomskih teorija. Brži razvoj eksperimentalne ekonomije pospješen je uglavnom zbog uočenih nedostataka tradicionalnih metoda, razvoja ekonomske teorije i računalnih sustava, ali i široke mogućnosti praktične primjene eksperimenata za potrebe gospodarstva i politike. Prednosti koje pruža eksperimentalna ekonomija sukladne su suvremenom pristupu „politike temeljene na dokazima“, kao i potrebama menadžmenta koji traži kvalitetne podloge za donošenje odluka u razvoju i komercijalizaciji proizvoda.

Ovaj značajan potencijal prepoznat je kroz projekt Boosting Excellence in Experimental Research for AgriFood Economics and Management (AGRIFOODBOOST), koji je osmišljen i proveden u suradnji s vodećim stručnjacima za eksperimentalnu ekonomiju sa svjetski prizna - tih sveučilišta i to Sveučilišta u Bolonji, Poljoprivrednog sveučilišta u Ateni i Švedskog sveučilišta poljoprivrednih znanosti. Projekt je odobren za financiranje unutar EU programa Obzor 2020 i provodio se u razdoblju od 2020. do 2024. godine s ukupnim proračunom od 899.315 eura.

Glavni cilj projekta je unaprijediti znanstveno-istraživačku izvrsnost i znanstvenu prepoznatljivost Agronomskog fakulteta u primjeni eksperimentalne ekonomije, posebno kroz uspostavu istraživačkog centra za eksperimentalnu ekonomiju. Ova inicijativa trebala bi dodatno integrirati eksperimentalnu ekonomiju u poljoprivredni sektor Hrvatske, potičući suradnju između akademske zajednice, gospodarstva i javne uprave.

Tijekom trajanja projekta, provedeno je niz aktivnosti na AFZ ili kod partnerskih sveučilišta kako bi se ostvarili postavljeni ciljevi. Kroz tematske ljetne i zimske škole te radionice unaprijeđena je sposobnost znanstvenika u primjeni različitih ekonomskih eksperimenata. Obuhvaćene su teme kao što su: bihevioralna ekonomija, metode za otkrivanje preferencija, eksperimenti odabira, eksperimentalne aukcije, ekonomski eksperimenti za poljoprivrednu politiku, mjerenje senzornih preferencija itd. Osim toga, kroz stručne posjete inozemnih znanstvenika i mobilnost domaćih istraživača, ostvarena je razmjena znanja i iskusta - va te rad na zajedničkim istraživanjima. Veliki doprinos povećanju vidljivosti agroekonomske znanosti sa AFZ ostvaren je organizacijom međunarodnih znanstvenih zbivanja u okviru projekta:

• Seminara pod okriljem Europskog udruženja agrarnih ekonomista (EAAE) Experimental and Behavioural Economics Research in Agri-Food and the Environment (8. – 9. 9. 2022.) u Zagrebu

• Zasebne sekcije na Europskom kongresu EAAE u Rennes-u (29. 8. – 1. 9. 2023.).

Jedan od ključnih ishoda projekta AGRIFOODBOOST je osnivanje Centra za eksperimentalnu ekonomiju na Agronomskom fakultetu, koji će biti jezgra za daljnji razvoj istraživačkih ideja i komunikaciju s korisnicima zainteresiranim za primjenu eksperimenata u ekonomiji. Osim toga, unutar centra ustrojen je i laboratorij za eksperimentalnu ekonomiju koji za sada djeluje u prostorima fakultetskog laboratorija za senzorne analize prehrambenih proizvoda. Aktivnosti u okviru Centra uključuju uspostavu i održavanje istraživačkog HUBa za eksperimentalnu ekonomiju koji djeluje online na stranicama https://agrifoodboost.agr.hr/research-hub/

Kako bi dodatno približili eksperimentalnu ekonomiju potencijalnim korisnicima, navodimo nekoliko tema uobičajenih u ovakvim istraživanjima:

• procjena preferencija poljoprivrednika prema programima zaštite okoliša,

• objašnjenje stava poljoprivrednika prema riziku,

• istraživanje preferencija potrošača i njihove cjenovne spremnosti,

• istraživanje rizičnog ponašanja potrošača (npr. glede sigurnosti hrane),

Procjena preferencija potrošača i vrednovanja biorazgradive ambalaže za mrkvu u Hrvatskoj.

Eksperiment diskretnog izbora za procjenu cjenovne spremnosti potrošača za jaja obogaćena omega-3 masnim kiselinama u Hrvatskoj.

Kombinacija karakteristika dizajna između - i unutar - ispitanika u otkrivanju preferencija za organske i lokalne jabuke.

Preferencije potrošača za craft pivo: Međuigra lokalnog podrijetla i jezika na etiketi piva.

Procjena važnosti usluga ekosustava primjenom metodologije analitičkog hijerarhijskog procesa (AHP): Studija istarskih lokalnih pasmina.

Preferencije potrošača prema inovativnim vrstama mlijeka.

Odrediti preferencije potrošača i njihovu cjenovnu spremnost* za biorazgradivu ambalažu za mrkvu.

Utvrditi ponašanje potrošača, prepreke i prednosti te cjenovnu spremnost kod kupnje jaja obogaćenih omega-3 masnim kiselinama.

Odrediti cjenovnu spremnost potrošača za organske i lokalne jabuke, u odnosu na konvencionalne i uvozne, na temelju informacija i kušanja.

Istražiti utjecaj jezika na etiketi piva, podrijetla proizvodnje i podrijetla sastojaka za pripremu piva na preferencije lokalnih potrošača i spremnost za plaćanje organskog craft piva.

Identificirati usluge ekosustava što ih pružaju četiri lokalne pasmine stoke i utvrditi važnost pojedinih pasmina za određene ekološke usluge.

Identificirati stavove i cjenovnu spremnost potrošača za A2 mlijeko i mlijeko iz precizne fermentacije. Istražiti utjecaj informacija na cjenovnu spremnost i čimbenike koji utječu na namjeru kupnje mlijeka iz precizne fermentacije.

* Cjenovna spremnost je izraz za iznos koji je potrošač voljan platiti za ponuđeni proizvod. Koristimo i izraze spremnost za plaćanje ili voljnost za plaćanje što dolazi od engleskog izraza willingness to pay (WTP), uobičajeno korištenog u eksperimentima i drugim metodama za otkrivanje preferencija potrošača.

• ispitivanje spremnosti građana da sudjeluju financijski u očuvanju bioraznolikosti.

Istraživanjem ovih tema, ekonomskim eksperimentima zapravo možemo ponuditi kvalitetne odgovore na pitanja kao što su:

• Kako i koliko pojedina obilježja proizvoda (postojećeg ili u razvoju) utječu na preferencije i cijenu koju bi potrošač za njega platio?

• Koliki je udio proizvoda ili brenda na tržištu te kolika je razlika u vrijednosti tog proizvoda za kupca u odnosu na konkurenciju?

• Koliku vrijednost za korisnika imaju usluga s kojom se ne trguje i njena obilježja (npr. javni parkovi, ljepota krajobraza, uređena šetnica)?

• Koji iznos potpore ili naknade i uz koje uvjete bi proizvođači pri - hvatili kako bi pristali promijeniti postojeću i prihvatiti novu tehnologiju proizvodnje?

• Koji čimbenici utječu na određenu vrstu ponašanja kod potrošača ili proizvođača?

Tijekom provedbe AGRIFOODBOOST projekta, istraživački timovi s partnerskih sveučilišta proveli su više istraživanja s primjenom eksperimentalne ekonomije, a u tablici dajemo pregled nekoliko njih.

Sve koji žele dodatne informacije ili žele surađivati na zajedničkim istraživanjima kao korisnici ili kao partneri u istraživanju, pozivamo da posjete internetske stranice projekta AGRIFOODBOOST ili neka se jave na adresu e-pošte agrifoodboost@agr.hr. Također možete potražiti profile projekta na društvenim mrežama Linkedin, Facebook i Instagram. ST