Tržište trgovine na malo mješovitom robom

1. Uvod

Tržište trgovine na malo mješovitom robom je među najdinamičnijim, najkonkurentnijim i najrazvijenijim sektorima u domaćem gospodarstvu. Najdinamičnije obilježje podrazumijeva kontinuirani proces okrupnjivanja koje vodi ka visokoj koncentraciji tržišta koja je prema podacima Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja u 2022. godini iznosila 86,4% za top 10 trgovaca (CR10). Sektor trgovine na malo izložen je promjenama vlasničkih struktura odnosno preuzimanjima, a pokretač je mahom Studenac koji kontinuirano od promjene vlasničke strukture preuzima regionalne i lokalne trgovce na malo. Isto tako, kontinuirano se smanjuje asimetrija između dvoje vodećih. Konkurentnost se temelji na zastupljenosti najvećih eu - ropskih trgovaca na domaćem tržištu, što doprinosi visokoj razini kompetitivnosti. Obilježje razvijenosti obuhvaća razvoj suvremene mreže, koja se tiče i prodajnih formata, kao i tehnologije koja se upotrebljava i to u rangu svjetskih trgovaca, čemu svjedoče mahom moderni formati prodaje. Posljednje tri godine izrazito su geopolitički, ali klimatski izazovne, što je izazvalo s jedne strane energetsku krizu, a s druge strane poremećaje u lancu opskrbe, a sve skupa je rezultiralo i povijesno visokim stopama inflacije.

U radu se obrađuju neki najnoviji podaci o domaćoj maloprodajnoj strukturi kao što su prihodi i tržišni udjeli vodećih trgovaca mješovitom robom (većinom hranom), zatim najčešći formati prodavaonica, popularni indeksi kao što je

Stručni članak: UDK: 339.1 indeks pouzdanja potrošača, te zastupljenost načina plaćanja robe u prodavaonicama.

2. Top 10 trgovaca na malo mješovitom robom u 2022.

godini

Podaci o top 10 trgovaca na malo mješovitom robom i u 2022. godini ukazuju na rast koncentracije tržišta trgovine na malo mješovitom robom. Tako je u 2022. top 10 trgovaca imao tržišni udjel od 86,4%. Primjerice 2012. godine taj je udio iznosio 79%. Na prvih deset trgovaca odnosi se više od četiri petine tržišta maloprodaje mješovitom robom. Bilježe se i drukčije vrijednosti tržišnih udjela među pet top trgovaca – Konzuma plus, Lidla, Plodina, Spara i Kauflanda, koji ukupno drže 2/3 tržišta trgo - vine na malo mješovitom robom. Među top 10 trgovaca u promatranoj godini po prvi put se pojavljuje Trgovina Krk, izvorno regionalni trgovac, i to primarno iz razloga pripajanja prihoda povezanog društva Trgostil unutar grupe Čakovečki mlinovi. Isto tako, iz godine u godinu smanjuje se i asimetrija odnosno razlika između tržišnog lidera (Konzum plusa) i drugog trgovca po udjelu (Lidla). Tržište trgovine na malo izrazito je dinamično i to se između ostalog očituje i u relativno čestim promjenama vlasničkih struktura odnosno preuzimanjima, mahom lokalnih i dijelom regionalnih trgovaca. Tako je Trgostil pripojen Trgovini Krk, a najviše preuzimanja i u 2022. godini napravio je Studenac i tada je preuzeo Pemu, Lonia trgovine, Duravit, Kordun, ali i male trgovce poput Toni marketi i Princeza Korina. Trend preslagivanja tržišta trgovine na malo nastavio se i u 2023. godini.

Tablica 1.: Top 10 trgovaca na malo mješovitom robom u 2022. godini.

Tvrtka Tržišni udio

Konzum plus (20 - 30) %

Lidl (10 - 20) %

Plodine (10 - 20) %

Spar

Kaufland

Studenac

Tommy

KTC

Trgovina Krk

NTL

(5 - 10) %

(5 - 10) %

( 5 -10) %

( 5 - 10) %

( 0 - 5) %

(0 - 5) %

( 0 - 5) %

Prvih 10 trgovaca 86,40%

Ostalih 35 trgovaca 13,60%

Izvor: Istraživanje tržišta trgovine na malo AZTN -a za pojedine izvještajne godine u razdoblju 2019. – 2022.

2.2. Prihodi vodećih trgovaca na malo mješovitom robom

Podaci AZTN-a na promatranom uzorku 45 poduzeća koji prema ostvarenim prihodima predstavljaju najznačajnije poduzetnike koji

Izvor: Istraživanje tržišta trgovine na malo AZTN a za pojedine izvještajne godine u 2019. – 2022., brada: Autorica članka Što se tiče ukupno ostvarenog prihoda trgovaca na malo u 2022. po pojedinim županijama gradu Zagrebu, nastavljen je trend kao i proteklih godina, odnosno 2/3 od ukupnog ostvareno je u gradu Zagrebu i u šest županija Splitsko-dalmatinskoj, Primorsko-goranskoj, Istarskoj, Zagrebačkoj, Zadarskoj i Osječko baranjskoj. Analizom ostvarenih prihoda županijama u Zagrebu i drugim županijama, razvidno je da se najveći prihodi bilježe Zagrebu i tu je ostvareno 17,3% od ukupne strukture. Isto tako, visoki prihodi se obalnim županijama i to pogotovo u Splitsko-dalmatinskoj, Istarskoj i Primorskona što je izvjesno utjecao rast turističkih pokazatelja i potrošnje.

Izvor: Istraživanje tržišta trgovine na malo AZTN-a za pojedine izvještajne godine u razdoblju 2019. – 2022., Grafička obrada: Autorica članka Graf 1.: Prikaz prihoda iz trgovine na malo mješovitom robom u razdoblju od 2019. do 2022. godine u milijardama kuna.

Izvor: Istraživanje tržišta trgovine na malo AZTN-a za pojedine izvještajne godine u 2019. – 2022., Grafička obrada: Autorica članka

Graf 2.: Struktura ukupno ostvarenog prihoda svih trgovaca na malo u pojedinim županijama i gradu Zagrebu.

Što se tiče ukupno ostvarenog prihoda trgovaca na malo u 2022. po pojedinim županijama gradu Zagrebu, nastavljen je trend kao i proteklih godina, odnosno 2/3 od ukupnog ostvareno je u gradu Zagrebu i u šest županija – Splitsko-dalmatinskoj, Primorsko-goranskoj, Istarskoj, Zagrebačkoj, Zadarskoj i Osječko baranjskoj. Analizom ostvarenih prihoda županijama u Zagrebu i se najveći prihodi bilježe

Preostalih 14 županija

Zadarska Osječko-baranjska

Zagrebu i tu je ostvareno 17,3% od ukupne strukture. Isto tako, visoki prihodi se obalnim županijama i dalmatinskoj, Istarskoj i Primorskona što je izvjesno utjecao rast

Istarska Zagrebačka

Primorsko-goranska

Preostalih 14 županija

Splitsko- dalmatinska

Graf 2.: Struktura ukupno ostvarenog prihoda svih trgovaca na malo u pojedinim županijama i gradu Zagrebu

Zadarska Osječko-baranjska

Grad Zagreb

Izvor: Istraživanje tržišta trgovine na malo AZTN -a za pojedine izvještajne godine u razdoblju 2019. – 2022., Grafička obrada: Autorica članka

Istarska Zagrebačka

Izvor: Istraživanje tržišta trgovine na malo AZTN -a za pojedine izvještajne razdoblju 2019. – 2022., Grafička obrada: Autorica članka

Graf 2.: Struktura ukupno ostvarenog prihoda svih trgovaca na malo u 2022. po pojedinim županijama i gradu Zagrebu.

Primorsko-goranska

Splitsko- dalmatinska djeluju na tržištu trgovine na malo mješovitom robom u promatranom razdoblju od 2019. do 2022. ukazuju na kontinuirani rast prihoda. Podaci za 2022. godinu, pokazuju da je zbirni prihod od promatranih trgovaca po prvi put prešao 50 milijardi kuna, čemu ipak valja pridodati inflatorni učinak odnosno visoke stope inflacije u kategoriji hrane i bezalkoholnih pića. Prema istraživanju AZTN gotovo 85% od promatranih trgovaca bilježi rast prihoda.

Izvor: Istraživanje tržišta trgovine na malo AZTN -a za pojedine izvještajne razdoblju 2019. – 2022., Grafička obrada: Autorica članka

Što se tiče ukupno ostvarenog prihoda trgovaca na malo u 2022. po pojedinim županijama i gradu Zagrebu, nastavljen je trend kao i proteklih godina, odnosno 2/3 od ukupnog prihoda ostvareno je u gradu Zagrebu i u šest županija – Splitsko-dalmatinskoj, Primorsko-goranskoj, Istarskoj, Zagrebačkoj, Zadarskoj i Osječko-baranjskoj. Analizom ostvarenih prihoda po županijama u Zagrebu i drugim županijama, razvidno je da se najveći prihodi bilježe u gradu Zagrebu i

Graf 3. Struktura tržišta trgovine na malo mješovitom robom u RH u 2022. prema ostvarenim prihodima u pojedinom tipu prodajnog mjesta.

Hipermarketi; Samoposluge; prodavaonice;

Supermarketi; 51,50%

Izvor: Istraživanje tržišta trgovine na malo AZTN -a za pojedine izvještajne godine u razdoblju 2019. – 2022., Grafička obrada: Autorica članka

Graf 4.: Kretanje prometa u trgovini na malo od 2022. do II./2024.

Izvor: Istraživanje tržišta trgovine na malo AZTN -a za pojedine izvještajne godine u razdoblju 2019. – 2022., Grafička obrada: Autorica članka

Graf 3. Struktura tržišta trgovine na malo mješovitom robom u RH u 2022. prema ostvarenim prihodima u pojedinom tipu prodajnog mjesta.

Opći pregled prometa u trgovini na malo, kompozitnih indeksa potrošača i inflacije .1. Promet u trgovini na malo od 2022. do II./2024.

Izvor: Državni Zavod za statistiku; Grafička obrada: Autorica članka Graf 4.: Kretanje prometa u trgovini na malo od 2022. do II./2024.

Izvor: Državni Zavod za statistiku ; Grafička obrada: Autorica članka tu je ostvareno 17,3% od ukupne strukture. Isto tako, visoki prihodi se bilježe u obalnim županijama i to pogotovo u Splitsko-dalmatinskoj, Istarskoj i Primorsko-goranskoj na što je izvjesno utjecao rast turističkih pokazatelja i potrošnje.

Nakon rasta prometa u trgovini na malo u 2021. za 12,1% u odnosu na 2020. pandemijsku godinu (kada je promet pao 5,5%) u 2022. godini promet usporava i na godišnjoj razini je rastao 2,1% u odnosu na godinu prije. Na godišnjoj razini u 2023. godini promet u trgovini na malo porastao je za 3,7% u odnosu na godinu prije. Kretanje prometa u trgovini na malo zrcalni je odraz ukupnih kretanja gospodarstva, ali i geopolitičkih i klimatskih promjena Podaci Državnog Zavoda za statistiku pokazuju da je u veljači 2024. realni promet u maloprodaji porastao i na mjesečnoj i na godišnjoj razini prema kalendarski prilagođenim podacima, promet je realno porastao 1,1% u odnosu na prethodni mjesec, dok je u odnosu na veljaču prošle godine porastao 9,1% To je 11. mjesec zaredom kako promet u trgovini na malo raste na godišnjoj razini i to po najvećoj stopi.

2.3. Prodajna površina i najčešći formati prodaje veljača travanj lipanj kolovoz listopad prosinac veljača travanj lipanj kolovoz listopad prosinac veljača travanj lipanj kolovoz listopad prosinac veljača veljača travanj lipanj kolovoz listopad prosinac veljača travanj lipanj kolovoz listopad prosinac veljača travanj lipanj kolovoz listopad prosinac veljača

Ukupna neto prodajna površina promatranih tvrtki u istraživanju u 2022. godini iznosila je 1,54 milijuna m2 što predstavlja rast u iznosu od 31.700 m2 u odnosu na 2021. godinu. Prema kriteriju neto prodajne površine prema istraživanju AZTN-a u 2022. godini najveći udio u strukturi ukupne neto prodajne površine imaju supermarketi s udjelom od 48% ukupne neto površine.

Kao oblik maloprodajnog formata na tržištu trgovine na malo mješovitom robom, supermarketi su dominanti tip prodajnog mjesta s udjelom većim od 50% prema ostvarenim prihodima u pojedinom tipu prodajnog mjesta. Putem formata supermarketa i hipermarketa, ostvaruje se više od dvije trećine, odnosno, 71,9% ukupnog prihoda u trgovini na malo mješovitom robom.

Izvor: Državni Zavod za statistiku ; Grafička obrada: Autorica članka 3.2. Kompozitni indeksi raspoloženja, očekivanja i pouzdanja potrošača Analiza kretanja kompozitnih indeksa raspoloženja, očekivanja i pouzdanja potrošača na tradicionalno negativne indekse, ali isto tako i visoku pozitivnu stopu korelacije makroekonomskim kretanjima i ukupnom geopolitičkom situacijom. Razvidno je, primjerice da su visoke stope negativnih indeksa zabilježene u 2022. godini kad je započela invazija u Ukrajini, koja je produbila energetsku krizu, izazvala dodatne poremećaje opskrbe i izazvala rast cijena.

Graf 5.: Kompozitni indeksi raspoloženja, očekivanja i pouzdanja potrošača.

3.2. Kompozitni indeksi raspoloženja, očekivanja i pouzdanja potrošača Analiza kretanja kompozitnih indeksa raspoloženja, očekivanja i pouzdanja potrošača na tradicionalno negativne indekse, ali isto tako i visoku pozitivnu stopu korelacije makroekonomskim kretanjima i ukupnom geopolitičkom situacijom. Razvidno je, primjerice da su visoke stope negativnih indeksa zabilježene u 2022. godini kad je započela invazija u Ukrajini, koja je produbila energetsku krizu, izazvala dodatne poremećaje opskrbe i izazvala rast cijena.

Graf 5.: Kompozitni indeksi raspoloženja, očekivanja i pouzdanja potrošača.

Kompozitni indeksi Kompozitni indeksi Kompozitni indeksi

Graf 5.: Kompozitni indeksi raspoloženja, očekivanja i pouzdanja potrošača. prihodima u pojedinom tipu prodajnog mjesta. Putem formata supermarketa i hipermarketa, ostvaruje se više od dvije trećine, odnosno, 71,9% ukupnog prihoda u trgovini na malo mješovitom robom

Izvor: HNB, Ipsos; Grafička obrada: Autorica članka

Izvor: HNB, Ipsos; Grafička obrada: Autorica članka

3.3. Stopa inflacije – kretanje indeksa potrošačkih cijena

3. Opći pregled prometa u trgovini na malo, kompozitnih indeksa potrošača i inflacije

Kompozitni indeksi Kompozitni indeksi Kompozitni indeksi

3.1. Promet u trgovini na malo od 2022. do II./2024.

Izvor: HNB, Ipsos; Grafička obrada: Autorica članka

3.3. Stopa inflacije – kretanje indeksa potrošačkih cijena

Nakon rasta prometa u trgovini na malo u 2021. za 12,1% u odnosu na 2020. pandemijsku godinu (kada je promet pao 5,5%) u 2022. godini promet usporava i na godišnjoj razini je rastao 2,1% u odnosu na godinu prije. Na godišnjoj razini u 2023. godini promet u trgovini na malo porastao je za 3,7% u odnosu na godinu prije. Kretanje prometa u trgovini na malo zrcalni je odraz ukupnih kretanja gospodarstva, ali i geopolitičkih i klimatskih promjena. Podaci Državnog Zavoda za statistiku pokazuju da je u veljači 2024. realni promet u maloprodaji porastao i na mjesečnoj i na godišnjoj razini prema kalendarski prilagođenim podacima, promet je realno porastao 1,1% u odnosu na prethodni mjesec, dok je u odnosu na veljaču prošle godine porastao 9,1%. To je 11. mjesec zaredom kako promet u trgovini na malo raste na godišnjoj razini i to po najvećoj stopi.

3.2. Kompozitni indeksi raspoloženja, očekivanja i pouzdanja potrošača

Analiza kretanja kompozitnih indeksa raspoloženja, očekivanja i pouzdanja potrošača ukazuje na tradicionalno negativne indekse, ali isto tako i visoku pozitivnu stopu korelacije s općim makroekonomskim kretanjima i ukupnom geopolitičkom situacijom. Razvidno je, primjerice, da su visoke stope negativnih indeksa zabilježene u 2022. godini kad je započela ruska invazija u Ukrajini, koja je produbila energetsku krizu, izazvala dodatne poremećaje u lancu opskrbe i izazvala rast cijena.

3.3. Stopa inflacije – kretanje indeksa potrošačkih cijena

Pandemija i post pandemija, energetska kriza, kao i klimatski poremećaji i geopolitički izazovi uzrokovali su spiralni efekt na kretanje cijena što je u razdoblju protekle tri godine izazvalo rekordne stope inflacije. Podaci Državnog Zavoda za statistiku za 2021. godinu pokazuju da su cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u godišnjem prosjeku bile više za 2,6%. Stopa inflacije na godišnjoj razini u 2022. godini iznosila je 10,8%, kada je najveći godišnji rast cijena zabilježen u kategoriji Hrana i bezalkoholna pića i to od čak 19,0%. Stopa inflacije u 2023. godini iznosila je 8%, a tada je na godišnjoj razini ostvaren najveći porast potrošačkih cijena u skupinama Restorani i hoteli od 12,4%. Početak 2024. donio je ipak usporavanje inflacije na razinu od 4,1%.

4. Navike plaćanja potrošača prema sredstvu plaćanja

4.1. Opći pregled navika plaćanja putem platnih kartica Na dan 31. prosinca 2022. u RH prema podacima Hrvatske narodne banke evidentirana je uku- godini zabilježen u kategoriji bezalkoholna pića i to od čak 19,0%. Stopa inflacije u 2023. godini iznosila je 8%, a tada je na godišnjoj razini ostvaren najveći porast potrošačkih cijena u skupinama Restorani i hoteli od 12,4%. Početak 2024. donio je ipak usporavanje inflacije na razinu od 4,1%.

Graf 6.: Kretanje indeksa potrošačkih cijena 2021. – III./2024.

Izvor: Državni Zavod za statistiku; Grafička obrada: Autorica članka

Izvor: Državni Zavod za statistiku ; Grafička obrada: Autorica članka

Graf 6.: Kretanje indeksa potrošačkih cijena 2021. – III./2024.

4. Navike plaćanja potrošača prema sredstvu plaćanja

4.1. Opći pregled navika plaćanja putem platnih kartica

Tablica 2.: Zastupljenost platnih kartica potrošača u RH na dan 31. prosinca 2022.

Izvor: Platne kartice i kartične transakcije, Statistika platnog prometa, 2022. Napomena: Hrvatska je 1.1. 2023. ušla u eurozonu, od kada je euro službena valuta u RH, tečaj 7,53450 HRK za 1 euro pno 8.186.851 platna kartica izdana potrošačima. Podaci pokazuju da su najzastupljenije debitne kartice s udjelom od 80%, slijede charge kartice s udjelom 8%, potom kartice s funkcijom odgođene naplate s udjelom 5% te revolving kartice s udjelom od 4%. Od ukupnog broja stanovnika u Hrvatskoj (3.888.529) njih 90,3% imalo je ba- rem jednu karticu i njih 69% je izdano samo od jednog izdavatelja. Što se tiče formata kartice, on je kroz godine mijenjao formu u smislu da se danas može nalaziti i na drugom fizičkom nositelju poput mobitela, naljepnice kartice pohranjene na drugom fizičkom nositelju. Ipak, još je uvijek najčešće korištena plastična kartica. Podaci o broju korištenih platnih kartica u 2022. godini pokazuju se prosječno koristi 54% od ukupnog broja izdanih platnih kartica. Tako da se gotovo svaka druga kartica izdana u Hrvatskoj nije koristila u posljednjih godinu (39%) ili je blokirana (6%). Promatrana 2022. godina ukazuje da prema primijenjenoj tehnologiji iniciranja platnih transakcija, dominiraju beskontaktne 5.993.532 (69,19%), te se nastavlja trend izdavanja beskontaktnih kartica, a smanjuje udjel broja kontaktnih platnih kartica s 33 % u 2021. na 30,8% u 2022. godini.

Na dan 31. prosinca 2022. u RH prema podacima Hrvatske narodne banke evidentirana je ukupno 8.186.851 platna kartica izdana potrošačima. Podaci pokazuju da su najzastupljenije debitne kartice s udjelom od 80%, slijede charge kartice s udjelom 8%, potom kartice s funkcijom odgođene naplate s udjelom 5% te revolving kartice s udjelom od 4%. Od ukupnog broja stanovnika u Hrvatskoj (3.888.529) njih 90,3% imalo je barem jednu karticu i njih 69% je izdano samo od jednog izdavatelja. Što se tiče formata kartice, on je kroz godine mijenjao formu u smislu da se danas može nalaziti i na drugom fizičkom nositelju poput mobitela, naljepnice kartice pohranjene na drugom fizičkom nositelju. Ipak, još je uvijek najčešće korištena plastična kartica Podaci o broju korištenih platnih kartica u 2022. godini pokazuju se prosječno koristi 54% od ukupnog broja izdanih platnih kartica. Tako da se gotovo svaka druga kartica izdana u Hrvatskoj nije koristila u posljednjih godinu (39%) ili je blokirana (6%). Promatrana 2022. godina ukazuje da prema primijenjenoj tehnologiji iniciranja platnih transakcija, dominiraju beskontaktne 5.993.532 (69,19%), te se nastavlja trend izdavanja beskontaktnih kartica, a smanjuje udjel broja kontaktnih platnih kartica s 33 % u 2021. na 30,8% u 2022. godini.

4.2. Nacionalne kartične platne transakcije kupnje roba i usluga

Podaci HNB-a pokazuju da je u 2022. godini izvršeno 504,37 milijuna nacionalnih kartičnih platnih transakcija kupnje robe i usluga s ukupnom vrijednosti od 96.293,86 milijuna kuna. Od toga je 82% transakcija izvršeno debitnom karticom i s vrijednosnim udjelom od 76%, a ostatak je izvršen s kreditnom karticom. Prosječna vrijednost nacionalne kartične platne transakcije kupnje robe i usluga iznosila je 191 kunu. Dok je prosječna vrijednost nacionalne kartične platne transakcije kupnje robe i usluga debitnom platnom karticom iznosila 177 kuna, a kreditnom karticom 257 kuna.

4.3. Usporedba korištenja platnih kartica i gotovog novca Podaci Ministarstva financija Porezne uprave pokazuju da je u 2022. godini plaćanje gotovinom najčešće sredstvo plaćanje u Hrvatskoj. Ipak, posljednjih godina bilježi se rast plaćanja karticama. Tako podaci pokazuju udio računa plaćenih gotovinom u 2022. godini iznosio 72,49%, dok je primjerice 2020. godine iznosio 77,5%. Isto tako, udio računa plaćenih kartica je rastao na 23,18% u 2022. u odnosu na 20,5% u 2020. godini. U odnosu na ukupnu vrijednost fiskaliziranih računa 50,6% vrijednosti računa je plaćeno gotovinom. Prosječna vrijednost jednoga fiskaliziranog računa plaćenog gotovinom u 2022. godini iznosila je 65 kuna, a karticom 212. kune, što upućuje da potrošači češće odabiru platnu karticu u odnosu na gotovinu pri plaćanju računa s većim iznosima.

5. Zaključak

Tržište trgovine na malo mješovitom robom u Hrvatskoj je izrazito koncentrirano i konsolidirano. Razina koncentracije raste iz godinu u godinu, tako je u 2022. godini iznosila 86,4%, a prvih pet trgovaca drži više od 2/3 tržišta.

Među top 20 trgovaca mješovitom robom, nema većih promje- na, osim činjenice da se između tržišnog prodajnog lidera i drugo plasiranog smanjuje razlika. Po formatima prodaje u maloprodajnoj mreži dominiraju supermarketi i hipermarketi, i što se tiče neto prodajne površine i putem njih se ostvaruje više od dvije trećine ukupnog prihoda u trgovini na malo mješovitom robom. Ipak zamjetan je i iako mali, ali prisutan trend rasta prodavaonica malih formata i to prvenstveno zbog strategije širenja Studenca. Iako iz godine u godinu raste plaćanje karticama, i prosječan potrošač ih ima više od dvije u novčaniku podaci iz sustava fiskalizacije pokazuju da je plaćanje gotovinom najčešće sredstvo plaćanja u Hrvatskoj.

Zbirno, podaci iz fiskalizacije ukazuju da je svaki četvrt račun plaćen karticom i to najčešće debitnom i da su ostala tri plaćena gotovinom. Isto tako, zaključno je za istaknuti visoku stopu korelacije raspoloženja, očekivanja i pouzdanja potrošača s kretanjima prometa u trgovini na malo kao i prometa u trgovini na malo s ukupnom gospodarskim, geopolitičkim i klimatskim promjenama.

Literatura

Platne kartice i kartične transakcije, Statistika platnog prometa 2022., srpanj 2023., Hrvatska narodna banka (Dostupno na: Platne kartice i kartične transakcije (2022.) (hnb.hr) Prikaz stanja na tržištu trgovine na malo mješovitom robom, pretežno hranom, pićima i higijenskim proizvodima za domaćinstvo u republici Hrvatskoj u 2022. godini, Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja, prosinac 2023. (Dostupno na: Trgovina-namalo-2022_prikaz-stanja_final.pdf (aztn.hr))

HGK PULS, Ekonomski trendovi (Dostupno na: https://digitalnakomora.hr/puls/ekonomski-trendovi pristupano 16. travnja 2024.)

Indeksi pouzdanja potrošača, (Dostupno na: Indeksi pouzdanja (hnb.hr) pristupano 16. travnja 2024.) ST

Tvrtka KTC d.d. posluje od 1992. godine. Danas zapošljava više od 1600 djelatnika, a sjedište tvrtke je u Križevcima.

Primarna djelatnost je trgovina. Naša je vizija osigurati kupcima bogatu ponudu, a gostima odličnu ugostiteljsku uslugu na jednom mjestu.

Većina naših trgovačkih centara u 26 hrvatskih gradova, osim supermarketa ima u svom sastavu benzinsku postaju, poljoljekarnu, restoran ili caffe bar. Na makarskoj rivijeri posluje nekoliko hotela visoke kategorije.