Tržnice Zagreb sa strateškim smjernicama razvoja 2024

Ema Culi, mag. oec., univ. spec. oec.

1. Uloga tržnica

Tržnice u Republici Hrvatskoj su mjesta koja na organizirani način opskrbljuju građane - potrošače svježim voćem i povrćem, ostalim različitim prehrambenim ili neprehrambenim proizvodima i uslugama. Od 2000. godine, dolaskom velikih trgovačkih lanaca na hrvatsko tržište, na tržnicama se mijenja struktura prodavača što dodatno doprinosi stvaranju imidža (branda tržnica) kao mjesta gdje se prodaju domaći, svježi i kvalitetni proizvodi. Danas se i velike i male tržnice mogu razvijati kao održive poslovne strukture koje mogu biti jedan od generatora razvoja lokalne, odnosno regionalne zajednice. U Hrvatskoj su tržnice uglavnom sastavni dio komunalne infrastrukture. Tržnice kao javni prostori dostupni su svim društvenim slojevima te stoga imaju i jaku socijalnu, odnosno društvenu ulogu. Osim toga, tržnice omogućavaju opskrbu stanovništva svježom hranom u slučajevima poremećaja opskrbe stanovništva na tržištu koja su posljedično nastala zbog gospodarskih ili nekih drugih kriza (npr: ratovi, prirodne katastrofe, pandemije COVID 19 i slično).

2. Vizija i misija tržnice

Vizija – povećanje udjela prodaje domaćih poljoprivrednih proizvoda izravnom kupovinom, posebice sezonskih proizvoda na tržnicama od samih poljoprivrednika – proizvođača u cilju zauzimanja središnje pozicije za kupovanje domaće hrane, odnosno svježe hrane poznatog porijekla i dokazane kvalitete.

Misija – Izravno povezivanje između proizvođača i potrošača hrane bez posrednika kako bi se poslje - dično osiguralo očuvanje i povećanje vrijednosti domaće proizvodnje uz osiguranje i dostupnost svježih sezonskih proizvoda građanima –potrošačima koji će dobiti višu razinu kvalitete proizvoda dok će se malim proizvođačima omogućiti održivost i razvoj. Tržnice trebaju postati čvorišta sustava lokalnih prehrambenih proizvoda, gdje su glavni dionici lokalni proizvođači koji su certificirani (jasno označeni) i kupci – potrošači koji zahtijevaju visoku kvalitetu i širok izbor prehrambenih proizvoda koji odgovaraju strogim standardima sigurnosti i kvalitete.

Opći cilj tržnica je povećanje konkurentnosti i održivosti kako bi se sačuvala tradicija tržnica, osigurao njen održivi razvoj, te kako bi tržnice postale središnje mjesto zdravog načina života koji se temelji na tradicijskim vrijednostima i raznolikostima koje naša zemlja ima.

3. Swot analiza – analiza snaga, slabosti, prilika i prijetnji podružnice

SNAGE SLABOSTI

• Tradicija i prepoznatljivost – tržišni ugled

• Lokacijska renta

• Osnovna infrastrukturna opremljenost

• Osnovna prometna povezanost i dostupnost

• Navike potrošača

PRILIKE

• Potražnja za domaćim, posebno ekološki uzgojenim voćem i povrćem

• Uspostava razvidnog klastera „od njive do stola“ - smanjivanje nelegalne trgovine

• Digitalizacija – online prodaja i fiskalizacija

• Korištenje povoljnih izvora financiranja za nova ulaganja

• Prilagodbe ponude strukturi potražnje

• Katalizatorska uloga u povezivanju proizvođača i potrošača

• Brendiranje

4. Strateške odrednice budućeg poslovanja i razvoja - prijedlog

U skladu s dosadašnjim spoznajama i dostupnim informacijama o podružnici Tržnice Zagreb, a u svezi prodajnih prostora, može se zaključiti sljedeće:

• nezadovoljavajuća je promocija tržnica u Zagrebu kroz već dostupne suvremene komunikacijske kanale,

• uočen je nedostatak parkirnih mjesta i otežan prilaz tržnicama, a stanje pločnika i asfalta uz njih je loše,

• dio tržnica nema nadstrešnice što stvara iznimno otežane uvjete rada, posebice za vrijeme loših vremenskih prilika što posljedično utječe i na slabiju posjećenost potrošača,

• stanje prodajnih štandova je na pojedinim tržnicama u vrlo derutnom stanju čime se šalje slika nehigijenskih uvjeta u kojima se prodaje hrana,

• Zastarjela infrastrukturna i tehnološka opremljenost

• Suženi portfelj i smanjivanje kvalitete usluga

• Organizacija poslovanja i problem „sive ekonomije“

• Informacijski sustav i otežano praćenje rezultata poslovanja

• Pasivan pristup tržištu bez disperzije ponude

PRIJETNJE

• Tržišna liberalizacija i konkurencija – nedovoljno kontrolirana kvaliteta uvoznih proizvoda i trgovački lanci

• Visoke cijene certificiranja proizvoda i kontrola kvalitete

• Tržišni, sistemski rizici i rizici djelatnosti – promjene odnosa ponude i potražnje, inflacija

• Nedostatak institucionalne i institucijske podrške

• pojedine vitrine za pokvarljivu robu su dotrajale (sir, vrhnje, jaja i sl.) ili su izvan funkcije,

• sanitarni čvorovi su upitne higijenske razine,

• na pojedinim tržnicama je uočena pojava smeća i štakora.

Uz prethodno navedeno, sadašnje značajke prodajnih prostora, a nakon neposrednog uvida o poslovnim i financijskim prilikama u drugim dijelovima Podružnice, valja podrobno analizirati postojeće stanje, a nakon toga i razraditi poslovni i razvojni plan aktivnosti. Polazeći od narečenog u nastavku se navode određene „projektne aktivnosti“ koje se mogu poduzeti u kratkom i srednjem roku.

A. Kratki rok - analiza stanja i identifikacija ključnih problema

1. Analiza organizacijskog ustroja, pozicije i odnosa prema ZG HOLDING-u,

2. Analiza strukture i tijeka poslovnih i razvojnih aktivnosti,

3. Analiza ugovora na ulaznoj i izlaznoj strani i troškova poslovanja u cilju optimizacije poslovanja na svim razinama, Financijska analiza poslovanja i utvrđivanje stanja,

4. Identifikacija ključnih problema i plan aktivnosti za organizacijsko i poslovno restrukturiranje.

B. Srednji rok –organizacijsko, poslovno i razvojno restrukturiranje

B.1. Tržišni aspekti:

1. Primjena najboljih praksi jedinstvenog tržišta EU i svjetskih standarda vezanih uz poslovanje tržnica u cilju više razine ponude i razvoja konkurentnosti,

2. Certificiranje (jasno označavanje) lokalnih proizvođača čija roba u prodaji zadovoljava stroge standarde sigurnosti i kvalitete te dobrobiti životinja,

3. Povećanje strukture i razine usluga,

4. Uvođenje kreativnog marketinškog koncepta inovacija i promocije uz korištenje suvremenih komunikacijskih kanala za privlačenje proizvođača i potrošača u sustav Tržnica Zagreb,

5. Promocija zdrave hrane, zdravih prehrambenih navika, svježih lokalnih proizvoda i gastronomije s osloncem na tržišni ugled, ali i njegovo nužno jačanje kroz inovacije i novu logistiku kao preduvjet restrukturiranja ponude usluga, pa time i povećanja poslovne i financijske održivosti, hrane i s time u svezi uspostava veza s komplementarnim gospodarskim i drugim subjektima, teraktivne mreže znanja, dobre prakse uz korištenje vodiča, priručnika i sl., a u cilju oživljavanja tržnica,

6. Uvođenje novih sadržaja u ponudu usluga poput degustacija lokalnih proizvoda (dani sira, vina, kulinarski show i sl.) i drugih manifestacija koje mogu biti zanimljive i privlačne mlađim potrošačima i turistima koji posjećuju grad Zagreb.

4. Uspostavljanje kontinuirane komunikacije s ključnim institucijama u cilju stvaranja poticajnih uvjeta za razvoj tržnica,

5. Kako Podružnica posluje u tržišnoj strukturi, valjalo bi otvoriti raspravu o mogućnosti da se Podružnica izdvoji iz Holdinga i u budućnosti posluje kao trgovačko društvo.

5. Zaključno

1. S ciljem podizanja kvalitete usluga i zadovoljavanja regulatornih uvjeta u poslovnom i razvojnom pogledu potrebno je na osnovi profesionalno pripremljenog projekta modernizirati objekte i prodajni prostor koji će zadovoljavati visoko uspostavljene standarde za prodaju hrane (modernizacija objekata, poput natkrivenih prostora, štandova i rashladnih vitrina koji se lako održavaju, a jedan su od materijalnih preduvjeta za održavanje zadanih sanitarnih uvjeta, čistoće i zbrinjavanja otpada),

2. Urediti prilaze objektima uz vođenje računa i o osobama s posebnim potrebama (invalidima) kao i starijoj populaciji te uspostaviti bolju prometnu komunikaciju,

3. Osim vlastitih izvora financiranja na osnovi razrađenih projektnih studija, aktivno se uključiti u natječaje za korištenje nacionalnih izvora i izvora iz EU fondova i to samostalno ili u suradnji s partnerskim institucijama.

B.3. Briga za okoliš:

1. Ustrajanje na učinkovitom recikliranju i zbrinjavanju viškova

2. Uvođenje održivih modela upravljanja otpadom i usvajanje „no waste“ standarda.

B.4. Ostale kontinuirane aktivnosti:

1. Razmatranje mogućnosti uvođenja pilot projekta vezanog uz dulje radno vrijeme na pojedinim lokacijama tržnica uz prilagođavanje svih usluga potrebama kupaca,

2. Stvaranje infrastrukturnih i organizacijskih uvjeta da se na tržnicama omogući uključiv razvoj malih obiteljskih gospodarstava koja su ujedno i zakupci prostora kako bi tržnice postale jedan od aktivnih katalizatora razvoja ruralnog zaleđa na osnovama zadržavanja biološke raznolikost i kulturne baštine s punim razumijevanjem vlastite pozicije i zajedništva proizvođača (pa i potrošača) u tom specifičnom klasteru,

3. Edukacija svih dionika u lancu ponude i opskrbe te međusobno povezivanje proizvođača i potrošača u cilju stvaranja visoke razine povjerenja, međusobne suradnje i umrežavanja koristeći nove tehnologije, stvaranje in -

Tržnice Zagreb imaju svoju dugogodišnju povijest, tradiciju, povjerenje građana te su dio turističke destinacije, posebice je to središnja gradska tržnica Dolac.

Na tržnicama se u pravom smislu riječi čuva, njeguje i razvija biološka raznolikost i nacionalna kulturna baština. Kaže se kako se kultura najbolje upoznaje kroz hranu naroda, a za to nema boljih mjesta od lokalnih tržnica, zvanih „trbuh grada“.

Razvojem ovih prostora, koristeći postojeći potencijal, inovacije i najbolju praksu, dajemo doprinos očuvanju domaće tradicije, oblikujemo prepoznatljivost grada kao poželjne destinacije za život građana i privlačenje turista iz svih krajeva, stvaramo zadovoljne potrošače, čuvamo svoju nematerijalnu baštinu te stvaramo snažnu povezanost ruralnog područja s urbanim područjem.

Iz vlastitog sjećanja, od svih ljepota koje mi je nudio jedan talijanski grad, u trajnom sjećanju mi je ostala tržnica koja me podsjeća kako putovanje nije bijeg od poznatoga, nego potraga za nepoznatim.

Na tragu toga, može se reći kako su tržnice mjesta na kojima se opipava bilo nacije.