Industrijska simbioza –COST LIAISE ACTION

izv. prof. dr. sc. Aleksandar Erceg

Industrijska simbioza: Od otpada do resursa

U vremenu sve veće brige o životnoj sredini i potrebe za održivim poslovanjem, tradicionalni, linearni model „uzmi-stvori-baci“ u industriji više nije dovoljan. Industrijska simbioza nudi inovativno rješenje koje promovira suradnju između različitih tvrtki i predstavlja ključni koncept za prelazak na kružnu ekonomiju.

Zamislite industrijsko područje kao ekosustav. U prirodi, otpadni produkti jednog organizma postaju hrana drugom. Industrijska simbioza djeluje na sličan način. To je strategija gdje se nusproizvodi i otpad jedne industrije pretvaraju u vrijedne resurse za drugu. Primjerice, tvornica drveta koja proizvodi piljevinu kao otpad, može surađivati s tvrtkom koja izrađuje panel ploče i za nju piljevinu koristi kao sirovinu. Industrijska simbioza inovativan je koncept koji potiče suradnju između različitih industrija u cilju održivosti i kružne ekonomije. U suštini, ova se strategija fokusira na iskorištavanje nu - sproizvoda i otpada jedne industrije kao vrijednih resursa za drugu. Na taj se način postiže dvostruki benefit: smanjuje se količina otpada i troškovi za tvrtke, a istovremeno se potiče inovativnost i održiva upotreba resursa.

Kako funkcionira?

U praksi, industrijska se simbioza može ostvariti na razne načine. Primjeri uključuju:

• Razmjena resursa: Tvrtke mogu razmjenjivati nusproizvode, poput otpadne topline, vode ili sirovina, koje druga tvrtka može koristiti u svom procesu.

• Zajednička infrastruktura: Tvrtke mogu dijeliti infrastrukturu, poput postrojenja za obradu otpada ili skladištenja, što smanjuje troškove i utjecaj na okoliš.

• Novi proizvodi i usluge: Suradnja u okviru industrijske simbioze može dovesti do razvoja novih proizvoda i usluga baziranih na nusproizvodima i otpadu.

Prednosti industrijske simbioze:

• Održivost: Smanjuje se količina otpada i zagađenja, te se potiče odgovorno korištenje resursa.

• Ušteda troškova: Tvrtke mogu uštedjeti novac na troškovima zbrinjavanja otpada, nabave sirovina i korištenja infrastrukture.

• Inovativnost: Suradnja između različitih industrija može dovesti do novih ideja i proizvoda.

• Konkurentnost: Tvrtke koje sudjeluju u industrijskoj simbiozi postaju održivije i inovativnije, što im daje konkurentsku prednost.

Primjer iz prakse

Kalundborg je najpoznatiji primjer industrijske simbioze u svijetu i smatra se referentnim slučajem za slične projekte. On predstavlja primjer samoorganiziranog modela u kojem su tvrtke spontano uvidjele dobrobit simbioze i sklopile ugovore, što je na kraju rezultiralo razvojem industrijskog parka. Sve je započelo 1961. godine projektom korištenja površinske vode iz jezera za potrebe nove rafinerije nafte radi očuvanja ograničenih zaliha podzemnih voda. Simbioza je započela sporazumima o suradnji između nekoliko industrijskih koncerna za dijeljenje ključnog resursa (vode) i iskorištavanje ot- padnih resursa (toplina, para i plin). Danas, industrijsku simbiozu koju čini šest glavnih partnera (rafinerija nafte, elektrana, biotehnološka tvrtka, tvrtka za proizvodnju gipsanih ploča, tvrtka za gospodarenje otpadom i tvrtka za sanaciju tla) te općina Kalundborg, obilježava mrežna suradnja zasnovana na razmjeni energije i resursa kao što su toplina, para, voda, gips, rafinerijski plin, tekuće gnojivo, biomasa, mulj, pepeo, itd.

Osim toga, nove su se tvrtke pridružile KS-u tijekom vremena, a razmjena resursa i tokova otpada se proširila. Donedavno se sve to postizalo bez središnjeg koordinacijskog tijela. Kalundborg je prepoznat kao sustav koji se temelji na postojećim mogućnostima i nedostacima, geografskoj ko-lokaciji industrija u luci, kao i političkim poticajima koji su doveli do njegovog uspjeha.

Iako je Kalundborg postigao impresivne rezultate, njegovo kreiranje nije bilo radi ukazivanja prednosti industrijske simbioze. Kalundborg je postavljen kao odgovor na nedostatak podzemne vode koji je služio kao motivacija za okupljanje partnera.

Razvoj projekta bio je vođen ekonomskim razlozima (smanjenje troškova) te je sam projekt egzistirao prilično dugo dok nije identificiran kao industrijska simbioza.

Iako je projekt krenuo od vanjskog destabilizirajućeg čimbenika, relativno mala veličina i izoliranost Kalundborga utjecali su na pokretanje redovite komunikacije zaposlenih i menadžera, a financijski uspjeh početne implementacije ubrzao je ukupne napore.

Kalundborg Symbiosis jedan je od rijetkih primjera u svijetu organski razvijajuće mreže strateški nepovezanih gospodarskih subjekata koji nastavljaju surađivati, kako bi poboljšali korištenje resursa i dijelili znanje. Ova jedinstvena mreža, koja postoji više od 50 godina, po - tencijalno može dati vrijedne uvide u procese koji potiču ekološke mreže na prijelaz s jednokratnih kooperativnih pothvata na održive suradničke odnose.

Kasnije je na području industrijskog parka pokrenuta institucionalna platforma – Centar za industrijsku simbiozu. Industrijska simbioza nije bila potaknuta tehnološkom inovacijom, jer je tehnologija koja se koristi konvencionalna, no, njena upotreba je ono što se može smatrati inovativnim.

Kalundborg je uspješan u smislu količine ponovno iskorištenog otpada i ušteđene energije i prema podacima Symbiosis Kalundborg ovaj projekt svake godine štedi partnerima i okolišu: 4 milijuna m3 podzemnih voda korištenjem površinskih voda; 586.000 tona CO2 ; reciklira se 62.000 tona ostataka, emisija CO2 je smanjena za 80% emisija od 2015. godine, a sama lokalna opskrba energijom je CO2 neutralna.

Kalundborg čini više od 20 različitih tokova viška resursa koji teku između kompanija i tako stvara simbiozu razmjene resursa povećavajuću otpornost i profit partnera. Što se tiče sustava upravljanja učinkom, jasno je da kod Kalundbor- ga glavnu ulogu igraju financijska mjerenja, budući da se svaki projekt uglavnom procjenjuje prema ekonomskoj opravdanosti.

Mnoge suradnje koje su se razvile unutar Kalundborg Symbiosis poslužile su kao prototipovi za slične inicijative industrijske simbioze diljem svijeta.

Slijedom toga, ne treba čuditi da je Kalundborg Symbiosis, kao jedan od prvih primjera industrijskih simbioza, postigla stanje zrelosti koje predstavlja avangardu drukčijeg tipa i izazov proširenja opsega suradnje (Valentine, 2016).

COST LIALISE Action

U borbi protiv emisije ugljika, potrošnje energije i stvaranja otpada, kružno se gospodarstvo pojavljuje kao ključna strategija. LIAISE COST Action fokusira se na industrijsku simbiozu, gdje otpad jedne industrije postaje sirovina druge, što je ključna inicijativa za odmicanje od linearne ekonomije, promicanje održive proizvodnje i postizanje ravnoteže između društva, okoliša i gospodarstva.

Unatoč potencijalu industrijske simbioze, svijest zaostaje unutar industrija, ometana ekološkim, praksa i očekivanja ekonomskim, tehničkim, regulatornim i društvenim preprekama.

Kroz zajednički napor, LIAISE ima za cilj premostiti ovaj jaz poticanjem inkluzivnih pristupa industrijskoj simbiozi, stvaranjem sinergije među dionicima i utirući put snažnom razvoju znanja. LIAISE nastoji doprinijeti preoblikovanju industrijskog krajolika. Ključna područja uključuju: (i) održivost; (ii) ekonomiju; (iii) industrijsku simbiozu; (iv) kružno gospodarstvo; (v) kapacitet i (vi) komunikaciju.

Ciljevi COST LIAISE akcije su jasni: (i) koordinacija istraživanja: ažurirajte znanje o IS-u, riješite prepreke i definirajte KPI-ove za široku primjenu; (ii) Izgradnja kapaciteta: uspostavite interdisciplinarnu mrežu, razmijenite znanje i potaknite kreatore politika na usvajanje IS-a; (iii) međunarodna suradnja: poticanje globalne razmjene znanja, povećanje uspjeha u budućim prijedlozima i promicanje internacionalizacije.

Dodatne informacije o akciji COST LIAISE moguće je pronaći na cost. eu/actions/CA22110/ i pročitati MOA.

Umjesto zaključka

Industrijska simbioza moćan je alat za postizanje održivosti i kružne ekonomije. Uz suradnju i inovativnost, tvrtke mogu transformirati nusproizvode u vrijedne resurse, te tako ojačati svoju konkurentnost i doprinijeti očuvanju okoliša.

Jti

je apsolutni lider na tržištu u segmentu rezanog duhana s markom Old Holborn Yellow i Super Slims formata cigareta s markom LD Super Line Pink. JTI trenutno u asortimanu ima 23 marke cigareta obitelji Winston, Camel, Sobranie i LD te 5 marki rezanog duhana obitelji Camel, Old Holborn i Amber Leaf. Upravo u obitelji Camel imamo jednu novinu koja dolazi na hrvatsko tržište ovih dana.

Prepoznavši potrebe potrošača koji žele vrhunsku cigaretu po pristupačnoj cijeni, Camel Legend donosi četiri potpuno nove marke cigareta kojima proširuje paletu Camel obitelji u Hrvatskoj.