Održano 11. državno natjecanje Poslovni izazov – Poreč 2024.

Doris Jukić, predsjednica udruge Poduzetni

Privatna gimnazija i ekonomska škola Katarina

Zrinski i Udruga Poduzetni uspješno su organizirali jedanaesto državno natjecanje Poslovni izazov, koje se održalo 20. i 21. ožujka 2024. godine u Poreču, u hotelu Plavi, Plava Laguna. Natjecanje je okupilo mlade nade poduzetništva iz cijele Hrvatske, a sudjelovali su učenici s inovativnim idejama koje su predstavili pred stručnim žirijem i publikom. Natjecanje se održalo pod visokim pokroviteljstvom Europskog parlamenta i sponzorstvom Hrvatskih šuma, Hrvatske banke za obnovu i razvoj, portala za trgovinu Suvremena.hr, PiP d.o.o., Galka, Mesnice Kudelić, Moj toner, Turističke zajednice grada Poreča, Svijeta biljaka Vodnjan, Promo globala i Alce.

Pripreme za natjecanje započele su dan ranije, kada su sudionici stigli u Poreč. Svaki tim sastavljen je od četiri natjecatelja, koji su dolazili iz različitih gradova diljem Hrvatske što je bio izazov za mnoge od njih, budući da su se prvi put upoznali s članovima svojih timova i započeli suradnju na zadatku koji su dobili.

Prvog dana natjecanja sudionici su imali izazov razviti poslovnu ideju ili proizvod koji bi doprinjeo ispunjenju jednog od sedamnaest ciljeva održivog razvoja, povezujući ih s Olimpijskim igrama u Parizu. Tema je potaknula mlade poduzetnike na razmišljanje o kreativnim nači -

Kristijan Marenščak, predsjednik Organizacijskog odbora Poslovni izazov nima povezivanja sportskih događaja poput Olimpijskih igara s promicanjem održivosti, odgovornog poslovanja i društvene ravnopravnosti. Također su se suočili s izazovom kako razviti proizvod ili uslugu koja bi mogla utjecati na smanjenje siromaštva, poticanje odgovorne proizvodnje i potrošnje resursa, osiguranje energije iz obnovljivih izvora ili promicanje rodne ravnopravnosti. Naposljetku, bili su pozvani iskoristiti sve prednosti koje im pruža sportski događaj poput Olimpijskih igara, uključujući pune tribine, televizijske prijenose, mobilne aplikacije za umrežavanje, sudjelovanje sportaša i podršku navijača, kako bi promovirali svoje rješenje.

Sudionici su se prilikom prezentacije morali fokusirati na sljedeće aspekte svoje poslovne ideje:

• Jasno opisati proizvod ili uslugu i kako se povezuje s ciljem održivog razvoja.

• Identificirati ciljno tržište i ciljnu skupinu te objasniti kako proizvod/usluga zadovoljava njihove potrebe.

• Predstaviti osnovne elemente marketinškog plana, uključujući načine promocije i kanale distribucije.

• Analizirati financijsku strukturu poslovne ideje, uključujući početna ulaganja, cijenu proizvoda/usluge, troškove i prihod.

• Napraviti SWOT analizu za proizvod ili uslugu kako bi istaknuli snage, slabosti, prilike i prijetnje.

Vrijeme za prezentaciju bilo je ograničeno na 5 minuta, što je dodatno potaknulo sudionike na timski rad i jasno izlaganje svog proizvoda. Natjecatelji su proveli večer prije natjecanja raspravljajući o svojim idejama, usklađujući strategije i stvarajući planove te izrađujući samu prezentaciju. Bila je to prilika za razmjenu ideja i iskustava, ali i za stvaranje prijateljstava među mladim budućim poduzetnicima.

Natjecanje su svojim prisustvom uveličali pročelnica upravnog odjela Istarske županije za obrazovanje, sport i tehničku kulturu Patricia Percan, zamjenik gradonačelnika grada Poreča Ugo Musizza, predstavnica Hrvatskih šuma Irena Mišković, urednik časopisa i portala Suvremena trgovina Branko Pavlović, izvršni direktor Dostignuća mladih u Srbiji Darko Radičanin, ravnateljica PGEŠ Katarina Zrinski Katica Srbić, Vitomir Tafra - znanstveni savjetnik za cjeloživotno obrazovanje te Doris Jukić predsjednica Udruge Poduzetni.

Nakon uvodnih govora, počelo je natjecanje. Timovi su se nasumičnim odabirom pozivali na pozornicu kako bi prezentirali svoje ideje, a atmosfera u dvorani bila je ispunjena uzbuđenjem. Svaki tim imao je pet minuta za prezentaciju, nakon čega su slijedila pitanja žirija koje su dodatno testirala njihovu spremnost i dubinu razumijevanja svojih ideja.

Nakon završetka prezentacija, izborno povjerenstvo imalo je težak zadatak odabira najboljih projekata i ideja. U međuvremenu, sudionici su imali priliku razmijeniti iskustva i ideje te se družiti u predvorju dvorane i na ručku koji je bio organiziran u samoj pauzi prije proglašenja. Atmosfera je bila prepuna uzbuđenja i nestrpljenja dok su svi čekali rezultate.

3. mjesto:

• Irma Kovač, Ekonomska i birotehnička škola Bjelovar

• Marta Sumina, Ekonomsko-turistička škola Karlovac

Konačno, došlo je vrijeme proglašenja pobjednika. Doris Jukić, predsjednica Udruge Poduzetni uručila je nagrade najuspješnijim timovima. Svaki od njih bio je nagrađen vrijednim poklonima sponzora, ali najvažnija nagrada bila je prilika za daljnje natjecanje na regionalnoj razini te sudjelovanje na Poslovnom izazovu Zapadnog Balkana.

Pobjednici ovogodišnjeg 11. državnog natjecanja Poslovni izazov su:

1. mjesto:

• Antonela Opat, Trgovačko ugostiteljska škola Karlovac

• Nikolina Ravlić, Srednja škola Dugo Selo

• Stela Korman, Srednja škola Ivan Švear, Ivanić Grad

2. mjesto:

• Viktorija Šincek, Srednja škola Dugo Selo

• Lucija Barišić, Ekonomska i birotehnička škola Bjelovar

• Juliana Črep, Trgovačko ugostiteljska škola Karlovac

• Sendi Šimičić, Srednja škola Mate Balote Poreč

• Lucija Suman, XII. gimnazija

• Ivana Đurić, Srednja škola Dugo Selo

Također, na međunarodno natjecanje plasirali su se:

• Ana Anić Milić, Srednja škola Lovre Montija, Knin

• Sara Krznar, Trgovačko ugostiteljska škola Karlovac

• Luna Belčić, Ekonomska škola Velika Gorica

• Edi Pleše, Prehrambeno tehnološka škola Zagreb

• Lara Hrnjak, Srednja škola Lovre Montija, Knin

• Gabriela Sušić, Srednja škola Dugo Selo

• Josip Matijašić, Gimnazija i strukovna škola Bernardina Frankopana, Ogulin

• Antonia Valentić, Srednja škola Mate Balote Poreč

• Lana Martinović, Srednja škola Vrbovec

Ovi mladi poduzetnici predstavljaju budućnost Hrvatske i regije svojim inovativnim idejama i poduzet- ničkim duhom. Svi zajedno im čestitamo na postignutim uspjesima i želimo puno sreće na međunarodnom natjecanju.

Na samom kraju ceremonije, nakon što su dodijeljene nagrade najuspješnijim timovima, prisutnima su se obratili Darko Radičanin, Izvršni direktor Dostignuća mladih u Srbiji te Kristijan Marenščak, predsjednik organizacijskog odbora Poslovnog izazova 2024.

Radičanin je čestitao svim sudionicima na njihovom trudu i kreativnosti, istaknuvši važnost inovativnih ideja mladih za budući razvoj društva, dok je Marenščak naglasio važnost ovakvih natjecanja za poticanje poduzetničkog duha kod mladih te potaknuo sudionike na daljnji razvitak vlastitih ideja.

Nakon završnih govora, ceremonija je službeno završila te je ovaj događaj ostao kao podsjetnik na snagu mladih i njihovu sposobnost za oblikovanje bolje budućnosti, a njihove ideje i inovacije imaju potencijal za značajan utjecaj na društvo u cijelom svijetu.

U sklopu natjecanja održana je i radionica za mentore u cilju prikupljanja sugestija za daljnji tijek projekta i razmjene iskustava s dosadašnjih događanja. ST

Uškolama se danas provode inovativne metode poučavanja, a jedna od njih uključuje aktivnosti učenika u međupredmetnoj korelaciji. Pri poučavanju budućih komercijalista, značajnu korelaciju imaju općeobrazovni predmet Geografija i strukovni predmet Transport, špedicija i osiguranje, posebno pri obradi tema kao što su nafta i energetika. Inovativnost poučavanja ogleda se i u podržavanju procesa učenja koji nadilazi jednostavna testiranja znanja, među profesorima poznatija kao vrednovanja naučenog. Uključivanjem vrednovanja kao učenje i vrednovanja za učenje, koriste se različiti pristupi i metode vrednovanja

Lucija Čapalija, prof.geografije

aktivnog učenja, refleksije i daljnjeg napretka učenika. Učenici su potaknuti da rade na istraživačkom projektu koji kombinira teme iz geografije i transporta, špedicije i osiguranja. Projektnim zadatkom je stavljen naglasak na istraživanje nafte kao goriva u pomorskom transportu poznatijeg pod nazivom „bunker“ i utjecaj cijene „bunkera“ na pomorski transport i probleme iz stvarnog svijeta koji se tiču geografskih aspekata i logističkih izazova tog oblika prijevoza (kao što je npr. utjecaj zastoja u lancu opskrbe). Izrađeni učenički portfelji koji bilježe istraživački napredak, nova iskustva, brojne primjere iz prakse i sl., omogućili su učenicima razvoj šireg spektra vještina i kompetencija koje su relevantne za geografiju, transport, špediciju i osiguranje.

Današnji svijet, dinamika modernog življenja, razvijena industrija, razni oblici komunikacije, sve vrste prometa i razne prateće djelatnosti potpuno su nezamislive bez energije. Jedan od najvažnijih oblika energije jest upravo nafta. Otkrićem nafte način života se promijenio, a tako i ljudsko društvo. Nafta ima velik utjecaj na geopolitiku i na neki način oblikuje važnost i sudbinu države. Nebrojeno puta je uzrokovala i bila povod sukobima te je diktirala njihove ishode. Važna je u pokretanju gospodarskog rasta o kojem na kraju i ovisi napredak ljudskog društva, a zato se često i naziva „crnim zlatom“. Početkom 20. st. nafta polako preuzima geopolitičku važnost koju je do tada imao ugljen. Nafta tako postaje pokretač suvremene industrije i civilizacije.

Zemlje s visokim rezervama nafte odlikuju se geopolitičkom i ekonomskom snagom u odnosu na druge. Najveće rezerve nafte na svijetu ima Venezuela 303.806 milijardi barela zalihe, ali je mnogo niže rangirana od ostalih svjetskih naftnih lidera, jer je njena sirova nafta teška i zahtjeva velika ulaganja u tehnologiju, rafinerije za ekstrakciju i radnu snagu. Iza Venezuele slijedi Saudjska Arabija s oko 258.600 milijardi barela i nevjerojatno je koliko je ova zemlja napredovala u svojoj naftnoj industriji. Na trećem mjestu je Iran s oko 208.600 milijardi barela nafte. Dugi niz godina je među prvih deset proizvođača i izvoznika nafte. Na četvrtom mjestu je Kanada sa 173.300 milijardi barela zalihe nafte kao veliki svjetski proizvođač i izvoznik nafte. Slijede po veličini zaliha nafte Irak, Kuvajt, Ujedinjeni Arapski Emirati, Rusija, Libija i SAD, na desetom mjestu svjetske zalihe nafte. U svijetu nafte nezaobilazno je spomenuti OPEC (Organization of the Petroleum Exporting Countries), organizaciju zemalja izvoznica nafte osnovanu 1960. godine na Konferenciji u Bagdadu kako bi proizvođači nafte stekli bolju poziciju u odnosu na velike naftne kompanije koje su uglavnom bile američke, britanske ili nizozemske. Zemlje OPEC-a čine Irak, Iran, Kuvajt, Saudijska Arabija, Venezuela, Libija, Katar, Ujedinjeni Arapski Emirati, Alžir, Nigerija i Angola.

Izraz sirova nafta odnosi se na naftu dobivenu dobivenu crpljenjem iz naftnog ležišta (bušotine), a prije bilo kakva čišćenja, separacije ili prerade. Nakon toga ju se otprema u rafinerije na preradbu i to najčešće naftovodima ili cisternama, željezničkim cisternama, riječnim brodovima ili pomorskim tankerima. Sirova je nafta smjesa tekućih ugljikovodika akumuliranih u zemljinoj kori. Od svijetložute do tamnosmeđe je boje i posebna mirisa, a u manjim udjelima sadržava i neugljikovodične komponente. Glavninu udjela kemijskih elemenata u sirovoj nafti čine ugljik (84–87%) i vodik (11–14%) uz prisutnost sumpora, dušika, kisika i teških metala (željezo, aluminij, kalcij, magnezij, nikal, vanadij i dr.).

Bunker gorivo i sirova nafta dva su različita proizvoda koji se koriste u različitim industrijskim kontekstima, pa tako imaju i različite karakteristike i primjene. Sirova nafta je sirovi materijal koji se izvlači iz nalazišta nafte u prirodi. To je sirovi ugljikovodik koji se mora preraditi u različite frakcije nafte, dok je bunker gotov proizvod koji se dobiva preradom sirove nafte. Naziv „bunker“ za gorivo potječe iz pomorskog svijeta i ima zanimljivo podrijetlo. Koristi se za opisivanje spremnika na teretnom brodu u koje se pohranjuje gorivo za pogon velikih brodskih motora.

Cijena nafte ima složen utjecaj na pomorski transport, određujući troškove bunker goriva i operativnih troškova brodova te utječući na cijene prijevoza tereta pa čak i na dinamiku tržišta gradnje brodova. Navedeni faktori mogu imati širok spektar posljedica na pomorsku industriju i globalnu trgovinu i to na nekoliko načina:

1. Troškovi bunkera: Pomorski transport zahtijeva velike količine bunker goriva. Kada cijena nafte raste, to dovodi do povećanja troškova brodarskih tvrtki što najčešće rezultira povećanjem troškova prijevoza tereta. Kako bi se preduhitrile fluktuacije u cijenama bunker goriva, kupoprodajnim ugovor u međunarodnoj trgovini može se ugovoriti „BAF“. Izraz „BAF“ (Bunker Adjustment Factor) dodatni je trošak koji se primjenjuje na cijenu prijevoza tereta/vozarinu kako bi se nadoknadile eventualne promjene u cijeni koja varira ovisno o tržišnim uvjetima, političkim faktorima, sezonskim promjenama i drugim čimbenicima. BAF se obično izražava kao postotak cijene prijevoza tereta i može se redovito ažurirati ovisno o promjenama cijena bunkera.

2. Operativni troškovi brodova: Povećanje cijene nafte utječe i na ostale operativne troškove

Najpoznatiji svjetski dobavljači bunker goriva su ExxonMobil, jedna od najvećih naftnih kompanija na svijetu koja pruža usluge opskrbe bunker gorivom na globalnoj razini; Shell, multinacionalna naftna kompanija specijalizirana za opskrbu baš u pomorskom sektoru; BP (British Petroleum), gobalni igrač u naftnoj industriji; Total, francuska multinacionalna naftna kompanija; Chevron također pruža usluge opskrbe bunker gorivom za brodove diljem svijeta; Lukoil, ruska naftna kompanija koja ima značajnu ulogu u opskrbi bunker goriva u azijskim lukama; Hin Leong Trading, sa sjedištem u Singapuru poznata je po svom doprinosu opskrbi bunker gorivom u regiji Azije. Osim ovih globalnih igrača, postoje i mnoge druge regionalne i lokalne tvrtke koje pružaju usluge opskrbe bunker gorivom u lukama diljem svijeta.

Edukacija

pomorskog transporta kao što su cijene maziva i drugih proizvoda koji se koriste za održavanje brodova.

3. Visina vozarine: Brodarske tvrtke kompeziraju troškove povećanja cijena bunkera kroz povećanje vozarine što rezultira većim troškovima u opskrbnom lancu, a što u konačnici osjećaju potrošači na povećanju cijena proizvoda.

4. Izbor goriva: Visoke cijene nafte mogu potaknuti pomorsku industriju da istražuje alternative za tradicionalno bunker gorivo, poput goriva s nižim emisijama ili tehnologija koje smanjuju potrošnju goriva. To može potaknuti ulaganje u inovacije i razvoj u pomorskom sektoru.

5. Tržište brodova: Fluktuacije cijena nafte mogu utjecati i na tržište brodova. Na primjer, kada su cijene nafte visoke, u duljem periodu, dovodi do povećane potražnje za ekonomičnijim i energetski učinkovitijim brodovima koji troše manje goriva.

Cijene bunkera podložne su promjenama i ovise o različitim čimbenicima kao što su cijene nafte na tržištu, regionalne regulacije, sezonski faktori, ponuda i potražnja, te geopolitičke okolnosti.

Cijena bunkera, kao i cijena nafte i drugih goriva, obično se izražava u dolarima po metričkoj toni (USD/MT) ili u dolarima po barelu (USD/bbl). Ovo su standardne jedinice mjere za trgovanje naftnim proizvodima i gorivima.

Metrička tona (MT) je mjerna jedinica koja se koristi za mjerenje težine, dok je barel (bbl) mjerna jedinica za volumen. Kada se cijena izražava u dolarima po barelu, ona se često odnosi na cijenu sirove nafte, dok se, kada se izražava u dolarima po metričkoj toni, to često odnosi na cijenu rafiniranih goriva poput dizelskog goriva, benzina ili bunkera. Primjerice, cijena bunkera može biti navedena kao 1000 USD/MT ili 90 USD/bbl, ovisno o konkretnom tržištu i standardima koje koristi industrija pomorskog prijevoza. Povezano sa cijenom bunkera, pomorska se vo- zarina također izračunava na dva načina i to po težini (u tonama) –W (weight) ili zapremini (u m3) – M (measurement), ovisno o tome što je veće.

Primjer obračuna pomorske vozarine

Roba je pakirana u 100 jednakih sanduka pojedinačne težine 1,5 t i dimenzija 1,1 m x 1,2 m x 1,2 m.

Pomorska vozarina te robe od Rijeke do Sydney-a iznosi USD 50 W/M. Izračunaj vozarinu!

Rješenje:

Zapremina: 1,1m x 1,2m x 1,2m = 1,584m³

Težina: 1,5 t

Kada usporedimo težinu - W sa zapremninom - M: 1,584 > 1,5 uočavamo da je zapremnina veća stoga će se vozarina sanduka obračunati na način da će zapremnina biti pomnožena sa cijenom u dolarima po sanduku te brojem sanduka kako slijedi: 1,584 x 50 USD/sanduk x 100 sanduka = 7.920 USD ST

Uspješno komuniciranje u marketingu (7)