Procjena utjecaja nove TEN-T mreže na razvoj željezničke mreže u Hrvatskoj

Od veljače 2024. godine nova Uredba Europske unije o europskim prometnim koridorima donijela je mnoga unaprjeđenja u odnosu na Uredbu i mrežu koridora iz 2013. godine. Hrvatska je, zahvaljujući naporima MMPI i svojih europarlamentaraca ostvarila to da je sada još više i postojećih, ali i planiranih željezničkih pruga, dio što osnovne, što sveobuhvatne europske mreže željezničkih koridora. Povećanje mreže TEN-T na prostoru Hrvatske znači nove prilike za financiranje tih prometnih pravaca i za osnaživanje hrvatske željezničke mreže i ekonomije generalno.

Općenito o TEN-T mreži i njenoj reviziji, te promjenama za Hrvatsku

Transeuropska mreža prometnica i ključnih prometnih čvorova jest mreža koju je Europska unija uspostavila kako bi se države članice što bolje povezale međusobno, ali i sa ostalim državama svijeta. Ova mreža obuhvaća cestovnu i željezničku mrežu, mrežu unutarnjih plovnih putova (riječne plovidbe) te pomorskih koridora. Uz samu mrežu prometnih koridora tu su još i čvorovi koji su predodređeni kao prioritet za razvoj u pomorskom, zračnom i riječnom prome - tu. Mreža se sastoji od 9 glavnih (core) prometnih koridora, te još puno većeg broja sveobuhvatnih (pomoćnih, comprehensive) prometnih koridora.

Ulaskom u Europsku uniju 2013. godine i Hrvatska je ušla u mrežu TEN-T koridora. Isprva je samo manji broj važnih hrvatskih željezničkih pravaca ušao u ovu mrežu, no zadnja revizija Uredbe TENT donijela je značajna povećanja za nas. Dana 13. travnja 2023. godine, održana je revizija TEN-T mreže pri čemu je Odbor za turizam i promet Europske unije usvojio prijedloge koji se odnose na Hrvatsku, te su objavljene Izmjene i dopune prijedloga uredbe Europskog parlamenta (dalje: Uredba) i Smjernica Vijeća za razvoj transeuropske prometne mreže, kojom se mijenjaju Uredbe (EU) 2021/1153 i Uredbe (EU) br. 913/2010 te stavlja izvan snage Uredba (EU) 1315/2013. Nova Uredba vezana za TEN-T koridore potvrđena je u veljači 2024. i sada se i novi pravci, jednako kao i oni koju su u mreži već bili, mogu kao prometni prioriteti sufinancirati europskim novcem kada je u pitanju njihova modernizacija ili gradnja potpuno novih pravaca. Hrvatska je u ovoj reviziji od strane Europske unije, uz vrlo kvalitetno i ozbiljno zalaganje MMPI i naših europarlamentaraca, dobila značajna povećanja kilometara željezničkih koridora u odnosu na mrežu definiranu Uredbom iz 2013.

To konkretno znači da je 450 novih kilometara hrvatske željezničke mreže postalo europskim prometnim prioritetom.

Koji su novi željeznički koridori dio TEN-T-a u Hrvatskoj

Mediteranski koridor se kroz Hrvatsku i dalje proteže od Mađarske preko Koprivnice do Zagreba i Rijeke, uz ogranak Zagreb – Ljubljana. Osnovni koridor Baltičko more – Jadransko more produžen je od Zagreba do Rijeke i od Zagreba do Splita. Rijeka se tako našla na dva važna koridora, a Split je postao dio osnovne europske mreže. Velika novost je i uvođenje potpuno novog koridora Zapadni Balkan –Istočni Mediteran. Taj koridor se Hrvatskom prostire od slovenske granice do Zagreba prema Vinkovcima i granici sa Srbijom, uz ogranak prema Doboju i Sarajevu. Novost je i to da se taj koridor proširio i na zemlje koje još uvijek nisu članice EU, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Makedoniju i Kosovo.

U sveobuhvatnoj mreži koridora ostale su i dalje dalmatinske pruge koje nisu dio pravca Zagreb –Split, pruga Zagreb – Sisak – Novska i dionica Rijeka – slovenska granica – Pivka. I u ovoj kategoriji Hrvatska je dobila značajna proširenja. Sve pruge u Istri i budući tunel kroz Učku, kojim se istarske pruge spajaju s Rijekom i ostatkom Hrvatske, sada su također dio ove mreže. Dionica od Siska i Sunje prema granici s Bosnom i Hercegovinom postala je također dio te mreže, a tu je ušla i cijela podravska pruga, od Čakovca, preko Varaždina i Koprivnice, do Osijeka i granice sa Srbijom također.

Što će Hrvatska dobiti s novim pravcima

Svi pravci koji se nalaze u TEN-T prometnoj mreži prioritet su za sufinanciranje sredstvima Europske unije. Za njih se mogu pripremati projekti i te se pruge mogu obnoviti na način da postanu pravci visokog kapaciteta za putnički i teretni prijevoz. To znači i veće brzine prometovanja, od najmanje 160 km/h za putnički te 100 km/h za teretni prijevoz. Tu je još i uređenje kolodvora i stajališta za putnički prijevoz te terminala za prekrcaj tereta.

TEN-T pravce svakako ne treba promatrati samo kao međunarodne poveznice za protok ljudi i roba. Kvalitetno obnovljene pruge mogu se dobro iskoristiti i za brzi regionalni promet putničkih vlakova, te promet gradsko-prigradskih vlakova. Najvažniji međunarodni pravci najčešće su i važni pravci za regionalni i gradsko-prigradski promet putnika. Te kategorije prometa izuzetno su značajne za kvalitetan život ljudi, jer omogućavaju putovanja na posao, školu, brojne druge obaveze i rekreaciju. Time ta putovanja najviše utječu na stvaranje BDP-a i ekonomski razvoj.

Osim razvoja željezničke mreže TEN-T Uredba definira i glavne regionalne čvorove kao centre regionalnog i gradsko-prigradskog prometa. Ti gradovi obavezni su napraviti planove održive urbane mobilnosti te u konačnici razviti održivi prometni sustav za svoju metropolitansku i gravitacijsku regiju, a gdje gradsko-prigradska željeznica čini glavni prometni mod. Ti centri u Hrvatskoj su osim Zagreba još i Split, Rijeka, Osijek i Varaždin.

U teretnom prijevozu dobre međunarodne željezničke veze velika su prilika za razvoj hrvatskih luka. Protezanje koridora Baltičko more – Jadransko more do Splita otvara mogućnost razvoja i srednjojadranskih luka za puno veće količine pretovara tereta. I ovdje je lokalna komponenta važna.

Uz razvijene magistralne pravce otvara se prilika za gradnju multimodalnih teretnih centara u kojima se roba lako pretovara sa željeznice na cestu i obrnuto, te se tako otvaraju brojne logističke i ekonomske mogućnosti razvoja za domaće regije.

Hrvatska sada mora uložiti napore kako bi dodatno povećala mogućnosti za razvoj ljudi i tvrtki koje tada moraju pripremiti i prijaviti što veći broj projekata za razvoj željezničkih TEN-T pravaca u Hrvatskoj. ST