Što donosi 2025.

Ante Gavranović, novinar i publicist ante.gavranovic01@gmail.com

Projekcije ekonomske politike za 2025. temelje se na trenutnim trendovima i očekivanjima u globalnom i lokalnom kontekstu. Ekonomske politike država usmjerene su na stabilizaciju nakon turbulentnog razdoblja obilježenog pandemijom, geopolitičkim sukobima i ekonomskim izazovima poput inflacije, energetskih šokova i globalne nesigurnosti. Globalno, ključni fokus 2025. bit će na otpornosti, održivosti i inovacijama. Kakav je hrvatski kontekst? Hrvatska će se uskladiti s politikama EU, posebno u području zelene tranzici - je, gdje će koristiti sredstva iz EU fondova. Prioritet će biti diversifikacija energetskih izvora, uz daljnji razvoj LNG terminala i ulaganje u obnovljive izvore, modernizacija javne uprave kroz digitalizaciju te razvoj turizma uz naglasak na održivost i diversifikaciju ponude izvan ljetne sezone.

Povećanje prihoda i rashoda

„Proračun za 2025. održava našu viziju moderne Hrvatske, stabilne i razvijene europske države koja osigurava bolji okvir za kvalitetniji život svih naših sugrađana“, rekao je

Plenković na predstavljanju državnog proračuna za 2025. i projekcija za 2026. i 2027. u Hrvatskom saboru. Premijer je kao tri ključna stupa novoga proračuna istaknuo povećanje plaća, mirovina i socijalnih davanja, jačanje kupovne moći i kvalitetniji život građana; zatim veću konkurentnost i inovativnost gospodarstva za hvatanje koraka s razvijenijim članicama EU-a; te usmjerenost na mjere koje se odnose na pojedine skupine društva kojima se postižu društveni učinci ili se jača otpornost na krize poput demografske ili stambene politike. „Ovaj proračun danas daje nam alate da i na buduće izazove odgovorimo odlučno i učinkovito, osiguravajući pri tome stabilnost u političkom, sigurnosnom, gospodarskom i financijskom smislu te jednako tako sigurnost hrvatske i naših građana. S ovim proračunom želimo graditi Hrvatsku kao zemlju prilika, razvoja i solidarnosti“, poručio je Plenković.

Proračun Republike Hrvatske za 2025. godinu planira se kao socijalno osjetljiv i održiv, u skladu s dugoročnim ciljevima gospodarskog rasta i društvene solidarnosti. Makroekonomski okvir u 2025. godini predviđa rast BDP-a od 3,2% (2024: 3,6%), stopu inflacije 2,7% i rast zaposlenosti 2,9%. Ukupni prihodi planiraju se u visini od 33 milijarde ili 2,7 milijardi više u odnosu na plan za ovu godinu, dok se ukupni rashodi povećavaju na 37 milijardi, što je 3,4 milijarde više od plana za 2024. Osobna potrošnja i bruto investicije u fiksni kapital bit će glavni pokretači rasta BDP-a u 2025. godini. Očekuje se ublažavanje inflacijskih pritisaka kod cijena hrane i smanjenje temeljne inflacije. Povoljna su očekivanja na tržištu rada u uvjetima neravnoteže između ponude i potražnje za radom te povoljnih trendova migracijskog salda.

Pomnija analiza Proračuna ukazuje na ključne prioritete ekonomske politike koji uključuju: Socijalnu podršku: Nastavlja se ulaganje u povećanje mirovina, dječjih doplataka i potpore osobama s invaliditetom. Također, predviđena su dodatna sredstva za besplatne školske obroke i udžbenike za učenike osnovnih i srednjih škola te proširenje kapaciteta vrtića. Održivi razvoj: Velika sredstva osigurana su za obnovu nakon potresa i infrastrukturne projekte poput modernizacije željezničke mreže i razvoja LNG terminala. Poseban naglasak stavljen je na projekte sufinancirane EU sredstvima, koji uključuju zelene i digitalne inicijative. Fiskalnu održivost: Proračun cilja sma - njenje udjela javnog duga u BDP-u kroz rast prihoda i kontrolu rashoda, zadržavajući deficit ispod razine od 3% BDP-a. Unatoč izazovima poput inflacije i prilagodbi na euro, predviđa se stabilan gospodarski rast potaknut domaćom potražnjom. Podršku gospodarstvu: Planiraju se dodatne porezne olakšice, reforme plaća u javnom sektoru i poticanje ulaganja u energetsku infrastrukturu, uključujući nove plinovode i energetski sustav.

Vlada naglašava da je Proračun dobro izbalansiran u pogledu razvoja i socijalne politike. Iz redova umirovljenika, međutim, pristižu ozbiljne primjedbe jer predviđena sredstva ne osiguravaju adekvatan rast, a „zakinuti“ su i za obećano „uvođenje godišnjeg dodatka“ koja se predviđa tek u 2026.

Osnovne primjedbe na Proračun za 2025.

Primjedbe na proračun za 2025. u Hrvatskoj izazivaju brojne rasprave, jer balansira između ograničenih resursa i širokog spektra potreba i interesa. U tom kontekstu, glavne primjedbe na proračun za 2025. mogle bi uključivati sljedeće: nedovoljna ulaganja u strateške sektore, premda je zelena tranzicija prioritet EU, izdvajanja za obnovljive izvore energije, energetsku učinkovitost ili zelenu infrastrukturu nisu dovoljna. Kritike su usmjerene na spor tempo digitalne transformacije i ograničena sredstva za digitalnu infrastrukturu i modernizaciju javne uprave. Isto tako, zabrinjava visoka razina javne potrošnje. Rast javne potrošnje povećava deficit i javni dug. Primjedbe se odnose na preveliko oslanjanje na kreditiranje umjesto na strukturne reforme. Dodamo li tome i neefikasno trošenje, razumljivo je da postoje određene zadrške s obzirom na neučinkovitost u provođenju velikih infrastrukturnih projekata i prevelike izdatke za javni sektor.

Proračun po mišljenju stručnjaka ne pruža dovoljno potpora malim i srednjim poduzećima, posebno u kontekstu visokih kamata i inflacije. Isti je slučaj s inovacijama, jer nedovoljna sredstva za istraživanje i razvoj koče konkurentnost na globalnoj razini.

Hrvatska će u 2025. vjerojatno biti pod pritiskom da uskladi svoje proračunske politike s europskim zahtjevima, poput smanjenja emisija i digitalne tranzicije, dok istovremeno osigurava gospodarsku stabilnost. Ključne primjedbe na proračun vjerojatno će odražavati izazove balansiranja između fiskalne odgovornosti i potreba građana.

Ekonomska politika u okviru novih geopolitičkih odnosa

Ekonomska politika u okviru novih geopolitičkih odnosa doživljava značajne promjene, posebno zbog sve složenijih odnosa između velikih globalnih sila poput SAD-a, Kine, Europske unije i Rusije. Nova dinamika uključuje deglobalizaciju, regionalizaciju, geopolitičku napetost i prilagodbu globalnih lanaca opskrbe. Ove promjene potaknule su države na razvoj strategija za jačanje ekonomske otpornosti i nacionalne sigurnosti.

Kao članica EU-a, Hrvatska je dio šire europske strategije koja uključuje zelenu tranziciju, digitalnu transformaciju i jačanje ekonomske otpornosti. Istovremeno, Hrvatska može iskoristiti svoj geografski položaj za privlačenje ulaganja u regionalne projekte koji se usmjeravaju na diversifikaciju energetskih izvora (LNG terminal na Krku) i logistiku.

S obzirom na izazove globalne inflacije, povećanje kamatnih stopa i pritiske na financijska tržišta, Hrvatska mora osigurati stabilnu fiskalnu politiku i održavati povoljnu klimu za strane investicije kako bi bila konkurentna unutar nove geopolitičke stvarnosti.

Utjecaj krize u Njemačkoj na kretanja u Hrvatskoj

Jedno od važnih pitanja, kad je riječ o rastu gospodarstva i standarda u Hrvatskoj, usko je vezano za gospodarska i politička kretanja u Njemačkoj, pa i u ostalim zemljama EU-a. Najvažnije je hoće li gospodarska kriza u Njemačkoj (kojoj se pridružuje i politička kriza zbog raskidanja koalicije), utjecati na gospodarstvo i izvoz Hrvatske.

Hrvatsko gospodarstvo, koje se oslanja na njemačko kao na svog najvećeg izvozno-trgovačkog partnera, osjetit će posljedice trenutne gospodarske i političke krize u Njemačkoj. Prvenstveno će sektor izvoza biti pogođen, posebno drvna industrija, proizvodnja autodijelova i strojeva, koji su povezani s njemačkom automobilskom industrijom, te građevinski sektor. Pad njemačke potražnje mogao bi također ubrzati povrat radne snage iz građevinskog sektora natrag u Hrvatsku, što bi imalo dodatni utjecaj na domaće tržište rada i socijalne prilike.

Unatoč ovim izazovima, hrvatsko gospodarstvo je stabilizirano kroz razne reformske mjere, a rast u sektorima poput turizma i maloprodaje pokazuje otpornost. Zahvaljujući fondovima iz EU-a i poticajima Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, Hrvatska je ostvarila visok stupanj investicijske aktivnosti, što pridonosi jačanju otpornosti na vanjske šokove. No, dugoročno gledano, usporavanje njemačkog gospodarstva moglo bi utjecati na smanjenje rasta hrvatskog izvoza te na makroekonomske pokazatelje koji ovise o njemačkom tržištu.

Usporavanje rasta unutar EU-a

Očekuje se da će gospodarstvo Europske unije u 2024. godini rasti skromnom stopom, s prosječnom prognozom rasta od oko 1% za EU i 0,8% za eurozonu. Iako su inflacijski pritisci popustili, posebno u energetskom sektoru, osnovna inflacija, uključujući troškove usluga i roba bez energenata, ostat će visoka zbog pritiska rasta plaća. Stoga se predviđa da će inflacija pasti na približno 2,5% u eurozoni, dok se mjere fiskalne i monetarne politike prilagođavaju kako bi se osiguralo stabilno gospodarsko okruženje i smanjili javni dugovi koji su se nagomilali tijekom pandemije.

Geopolitički čimbenici, posebno rat u Ukrajini, nastavit će imati utjecaj na energetske politike i sigurnost u Europi. Očekuje se da će prijelaz na niskougljično gospodarstvo dodatno pokrenuti ulaganja u obnovljive izvore i energetsku infrastrukturu, što bi dugoročno trebalo smanjiti ovisnost o uvozu energije i omogućiti veću stabilnost opskrbe.

Nadalje, Europa će nastojati diversificirati svoje trgovinske partnere kako bi se zaštitila od globalnih poremećaja i ojačala otpornost gospodarstva u nestabilnom vanjskom okruženju.

Ukupno gledano, europska gospodarstva će u 2024. godini vjerojatno pokazivati oporavak, no s ograničenim rastom i visokim troškovima zaduživanja, što bi moglo usporiti privatnu potrošnju i investicije u pojedinim sektorima, posebice građevinskom. Međutim, održivi projekti i ulaganja u inovacije i zelene tehnologije pružaju potencijal za prilike u specifičnim sektorima.

Što očekuje Hrvatsku u narednoj godini

Predviđanja za Hrvatsku u nadolazećoj godini obuhvaćaju nekoliko ključnih ekonomskih i društvenih aspekata, među kojima su inflacija, tržište rada, gospodarstvo, turizam i demografski izazovi. Unatoč određenom optimizmu vezanom uz oporavak od prethodnih kriza, postoje i izazovi koje će Hr- vatska morati prevladati. To se, prije svega, odnosi na inflaciju i troškove života. Očekuje se da će inflacija ostati visoka, iako se predviđa smanjenje tempa rasta cijena u odnosu na prethodne godine. Visoki troškovi života i dalje će utjecati na standard građana, posebice zbog povećanja cijena hrane, energenata i stanovanja. Europska središnja banka mogla bi dodatno povećati kamatne stope kako bi kontrolirala inflaciju, što može dovesti do porasta kamata na kredite i hipoteke u Hrvatskoj.

Turizam ostaje ključni pokretač hrvatskog gospodarstva. Prognoze su da će sektor turizma nastaviti rasti, osobito s ulaskom Hrvatske u Schengensku zonu, što bi moglo povećati broj dolazaka iz zemalja EU-a. No, i dalje postoji izazov diversifikacije gospodarstva kako bi se smanjila sezonalnost i osigurala stabilnost prihoda tijekom cijele godine. Ulaganja u kontinentalni turizam i održive oblike turizma mogla bi pružiti dugoročne koristi.

Digitalna transformacija jedan je od prioriteta u planovima Hrvatske za sljedeću godinu. Veća ulaganja u digitalizaciju javnih usluga, obrazovnog sustava i poslovnog sektora trebala bi poboljšati učinkovitost i dostupnost usluga građanima i poslovnim subjektima. Razvoj tehnologije mogao bi pridonijeti i privlačenju stranih investicija, što bi pozitivno utjecalo na gospodarstvo.

Ukratko, nadolazeća godina za Hrvatsku donosi izazove, ali i prilike za rast. Kroz učinkovito korištenje EU fondova, prilagodbu gospodarstva novim uvjetima i socijalne reforme, Hrvatska može ostvariti pozitivne promjene u kvaliteti života građana i dugoročno osigurati stabilan gospodarski rast.

Proračun to omogućava, a na Vladi je da primjerenim mjerama, uz pomoć javnih službi i realnog sektora, zaista omogući realizaciju postavljenih ciljeva. ST

Pregled tema iz