BIJELA KNJIGA 2025

Zagreb, studeni 2024.

Makroekonomski pregled

Hrvatska je u razdoblju od 2020. do 2024. ostvarila značajan napredak u ekonomskom rastu, bilježeći jednu od najvećih stopa rasta u EU. Ključni pokretači bili su ulazak u euro područje i Schengen, što je dodatno ojačalo institucionalni razvoj zemlje. Prosječni godišnji rast produktivnosti po radnom satu od 2,5% znatno je veći od prosjeka EU i CEE regije, ali ukupna produktivnost rada ostaje na 68,7% prosjeka EU, što ukazuje na prostor za daljnji napredak. HUP ističe potrebu za dugoročnim reformama kako bi se potaknule privatne investicije i održao zamah gospodarskog rasta.

Nova era gospodarskog razvoja

Hrvatska je ostvarila impresivan kumulativni rast BDP-a od 18% u petogodišnjem razdoblju, no izazovi ostaju u pogledu održivosti tog rasta. Iako je izvoz roba i usluga značajno povećan, rast investicija u fiksni kapital ostaje ispodprosječan. ICT sektor istaknut je kao strateški važan za gospodarski razvoj, uz povećanje ulaganja u istraživanje, razvoj i inovacije. Hrvatska je smanjila jaz u standardu u odnosu na prosjek EU, no dodatne reforme u institucijama, tržištu rada i poslovnoj regulativi potrebne su kako bi se postigla dugoročna stabilnost.

Poticanje investicija

Investicije u produktivnost poduzeća ključno su područje za unaprjeđenje gospodarstva. Hrvatska zaostaje za EU i CEE regijom u udjelu poslovnih investicija u BDPu, koje su pale s 13,8% u 2017. na 11,4% u 2022. HUP naglašava važnost jačanja međunarodnih ulaganja, uključivanja u globalne lance vrijednosti i reindustrijalizacije. Povećanje ulaganja u istraživanje, razvoj i inovacije identificirano je kao ključ za postizanje veće dodane vrijednosti i produktivnosti.

Tržište rada i obrazovni sustav

Nedostatak kvalificirane radne snage ozbiljan je problem za hrvatsko gospodarstvo. Unatoč ulaganjima u obrazovanje (5,2% BDPa), rezultati su ispod prosjeka EU, a PISA testovi pokazuju slabosti u matematici i znanosti. HUP preporučuje:

• Modernizaciju obrazovnog sustava.

• Jačanje cjeloživotnog učenja i strukovnog obrazovanja.

• Ciljanu imigracijsku politiku za popunjavanje manjkova radne snage.

• Fleksibilizaciju zakona o radu kako bi se omogućila veća prilagodljivost tržišta.

Porezni sustav

Hrvatski porezni sustav zahtijeva daljnje reforme za smanjenje op - terećenja na rad i povećanje konkurentnosti. Trenutni porezni klin na rad iznosi 42,4% i veći je od prosjeka EU. HUP se zalaže za:

• Smanjenje poreznog klina za 10 postotnih bodova.

• Izjednačavanje poreznog tretmana raznih oblika prihoda.

• Povećanje praga primjene više porezne stope poreza na dohodak.

• Smanjenje parafiskalnih nameta i povećanje efikasnosti porezne administracije.

Javna nabava i javna uprava

U sektoru javne nabave potrebno je unaprijediti transparentnost i efikasnost kroz digitalizaciju i standardizaciju postupaka. Javna uprava mora postati učinkovitija, s fokusom na smanjenje administrativnih prepreka i olakšavanje poslovanja.

Pravosuđe

Dugotrajni sudski procesi i slaba percepcija neovisnosti pravosuđa ograničavaju pravnu sigurnost i privlačenje investicija. HUP predlaže:

• Specijalizaciju sudaca za tematske sporove.

• Digitalizaciju pravosudnog sustava.

• Promicanje medijacije i arbitraže.

• Reformu odvjetničkih tarifa i jačanje borbe protiv pranja novca.

Razvoj tržišta kapitala

HUP naglašava potrebu za razvojem domaćih fondova rizičnog kapitala i poboljšanjem korporativnog upravljanja kako bi se privukla nova ulaganja. Preporučuje se:

• Povećanje ulaganja mirovinskih fondova u domaće gospodarstvo.

• Uvođenje poreznih olakšica za start-up tvrtke.

• Poticaji za ulaganja u visokotehnološke sektore.

Energetska politika

Hrvatska mora hitno smanjiti razlike u cijenama energije za kućanstva i gospodarstvo te omogućiti realizaciju odgođenih projekata obnovljivih izvora energije (vrijednih 2,5 milijardi eura). Zelena tranzicija ključna je za dugoročnu održivost, ali zahtijeva ubrzanje donošenja odluka o priključku na elektroenergetsku mrežu.

Sektorske preporuke

HUP analizira ključne sektore gospodarstva te daje preporuke za njihovo unaprjeđenje. Posebno su istaknuti:

• ICT sektor : Fokus na povećanje dodane vrijednosti kroz vlastite projekte i inovacije.

• Turizam: Prelazak na modele visokokvalitetne usluge uz bolje regulacijske okvire.

• Industrija: Jačanje proizvodnje s većom dodanom vrijednosti i većim stupnjem tehnologije.

Zaključak

HUP-ova „Bijela knjiga 2025“ nudi sveobuhvatnu analizu stanja hrvatskog gospodarstva i pruža konkretne smjernice za unaprjeđenje konkurentnosti. Ključni izazovi uključuju povećanje ulaganja, modernizaciju obrazovanja, reforme poreznog sustava i jačanje institucija. Implementacija predloženih mjera osigurala bi održivi rast i približila Hrvatsku standardu života najrazvijenijih članica EU-a.