5 minute read

učenika Trgovačke škole iz Zagreba Konferencija MAGROS 2024. – budućnost je započela

Uorganizaciji časopisa Suvremena trgovina, na Zagrebačkom velesajmu je 9. listopada održana 36. tradicionalna konferencija za trgovce i proizvođače MAGROS 2024.

Advertisement

Na samom početku, okupljenima se obratio direktor i glavni urednik Suvremene trgovine, Srećko Sertić. On se ukratko osvrnuo na aktualne trendove; promjene potrošačkih navika, povećanje svijesti potrošača o klimatskim promjenama i zaštiti okoliša... U nastavku, predsjednik Komore Zagreb i savjetnik predsjednika Hrvatske gospodarske komore (HGK) za trgovinu, Josip Zaher, održao je kratak govor u kojem se poseban naglasak stavio na prilike i izazove s kojima se suočava sektor trgovine u Hrvatskoj. Uvodnim riječima okupljenima su se obratili i Zoran Ušurić, pomoćnik direktorice Zagrebačkog velesajma te Holger Haibach, direktor Zaklade Konrad Adenauer u Hrvatskoj.

Da je trgovina temelj svakog gospodarstva, posjetitelje konferencije je podsjetio Darko Knežević, član predsjedništva Hrvatske obrtničke komore. Sličnog stava je i Marijana Filipić, direktorica granskih udruga Hrvatske udruge poslodavaca, koja je u svom govoru na početku konferencije naglasila kako trgovina predstavlja važnu poveznicu između proizvođača i potrošača te igra ključnu ulogu u održavanju gospodarskog rasta. Državni tajnik, predstavnik Ministarstva gospodarstva, Ivo Milatić izrazio je zadovoljstvo organizacijom konferencije MAGROS, ali se osvrnuo i na aktualno stanje u sektoru trgovine u Hrvatskoj i EU. Uvodni dio kon - ferencije zaključio je Velibor Mačkić, posebni savjetnik Predsjednika Republike za ekonomiju.

Prvo predavanje je održao Mirko Budimir, dopredsjednik Udruge trgovine, pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca i direktor tvrtke Delfin. On je istaknuo trenutne probleme s kojima se susreće trgovina, s posebnim naglaskom na visoke stope inflacije. Također, naglasio je kako su trgovci često nepravedno optuženi za porast cijena i inflaciju, pri čemu se zanemaruje porast cijena sirovina i logistike. Prema Budimiru, trgovina ima svjetlu budućnost, no, potrebna joj je stalna prilagodba novim uvjetima na tržištu i tehnologiji. Nakon spomenutog predavanja uslijedila je panel diskusija pod nazivom Stanje trgovine u Republici Hrvatskoj. U njoj su sudjelovali moderator Tomislav Cerovec,

HRT; Ivan Ćibarić, predsjednik Saveza udruga malih trgovca RH; Ivona Bačelić Grgić, voditeljica Odjela za distributivnu trgovinu i zaštitu potrošača Sektora za trgovinu HGK; Mirko Budimir, direktor Delfina, dopredsjednik Udruge trgovine HUP-a (predstavnik malih trgovaca); Maja Radišić Žuvanić, načelnica Sektora za trgovinu i tržište u Ministarstvu gospodarstva; Martin Evačić, direktor Narodnog trgovačkog lanca i predsjednik Udruge trgovine HUP-a; Hrvoje Šimić, direktor tvrtke Tekstilpromet; Darko Knežević, član predsjedništva Hrvatske obrtničke komore. Kao svojevrsni zaključak je navedeno kako je ključ uspjeha prilagodljivost promjenama na tržištu.

Posebno zanimljiva tema konferencije bila je Umjetna inteligencija. Uvod u diskusiju dao je Ivan Maglić, direktor tvrtke Calisto, predstavnika Gartner Inc., globalne ICT istraživačke i savjetodavne tvrtke, predstavnik HUP ICT-a. On je u izlaganju Umjetna inteligencija – pomoć u procesu trgovine, ukratko objasnio koje su to drastične tehnološke promjene s kojima se suočava čovječanstvo, s posebnim naglaskom na trgovinu. Kao prekretnicu Maglić je istaknuo pojavu Umjetne inteligencije (AI), koja otvara nebrojene mogućnosti i primjene u svakodnevnom poslovanju. Maglić je pokušao potaknuti prisutne na korištenje digitalnih alata koji se nude jer oni uvelike poboljšavaju učinkovitost, a često i smanjuju troškove. Milica Kamenski, Digital marketing manager za Orbico Hrvatska i Slovenija, održala je drugo uvodno izlaganje panela o digitalnoj transformaciji. Ona je ukratko opisala kako Orbico koristi blagodati tehnologije za praćenje i analiziranje ponašanja kupaca te optimiziranje prodajnih procesa. Uslijedila je panel diskusija u kojoj su sudjelovali već spomenuti moderator, Marina Kralj Miliša, direktorica, Hrvatski izvoznici; Petar Petrić, odvjetnik, OD Pe - trić & Kajić; Milica Kamenski, Digital marketing manager za Orbico Hrvatska i Slovenija; Tomislav Vazdar, AI strategist; Ivan Maglić, direktor tvrtke Calisto, predstavnika Gartner Inc., globalne ICT istraživačke i savjetodavne tvrtke, predstavnik HUP ICT-a. Kao zaključak je istaknuta neizbježnost korištenja tehnologije, ali su istaknuti i mogući pravni problemi, ali i visoki troškovi i složenost uvođenja.

Nakon toga je uslijedila i treća panel diskusija pod nazivom Budućnost trgovine – održivost. Sudjelovali su: Nancy Butijer, načelnica Sektora za trgovinsku i investicijsku politiku u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova; Zlatko Canjuga, General manager C pakiranja; Dario Klemar, prokurist i voditelj resora Informatike, Financija, Računovodstva i Kontrolinga u dm-u te voditelj prodajne regije u Hrvatskoj; Petar Šimić, predsjednik uprave Primacošpeda i predsjednik Udruge za logistiku; Mario Jurišić, izvršni direktor prodaje Jadranska Hrvatska u tvrtki Tokić; Dado Marinić, pomoćnik direktora za područje Retail Multichannel PBZ; Zlatica Štulić, predsjednica Sindikata trgovine Republike Hrvatske i Ana Knežević, predsjednica Hrvatske udruge za zaštitu potrošača. Nancy Butijer otvorila je raspravu o izazovima s kojima se danas suočava globalna trgovina te je upozorila da su mnogi aktualni geopolitički izazo - vi dodatno razotkrili ranjivosti globalnih opskrbnih lanaca, posebice u pogledu ovisnosti o kritičnim sirovina. Butijer je navela kako je Europska komisija, pod vodstvom Ursule von der Leyen, prepoznala (tobože) važnost trgovine kao jednog od glavnih stupova konkurentnosti i održivosti.

Zlatko Canjuga je istaknuo da poduzetnici ne traže općenite ili načelne rasprave, već konkretne odgovore na stvarne probleme s kojima se suočavaju. Upozorio je da u Hrvatskoj industrija gotovo propada, dok se pozornost usmjerava na manje važne teme poput cijena kave. Kritizirao je odnos prema industriji u Hrvatskoj ističući da se predsjednik Vlade Andrej Plenković rijetko osvrće na industrijski sektor (što je istina te isto vrijedi za sve druge sektore). Spomenuo je i da banke plivaju u novcu (što nije ništa novo), dok industrija teško dobiva kredite, a kad ih i dobije, uvjeti su gotovo neizdrživi (upravo zato što je svrha kredita zadužiti).

Dado Marinić istaknuo je porast trenda zelenog financiranja na domaćem tržištu te stratešku ESG orijentaciju PBZ-a. Istaknuo je da je u porastu trend bezgotovinskog plaćanja koje se posebno povećalo uslijed pandemije. Zaključio je da budućnost neće biti samo digitalna, te da se ne treba bojati novih tehnologija već ih treba prigrliti i iskoristiti na najbolji mogući način.

Nastavno na prethodne govornike, Petar Šimić je istaknuo da je ulazak u Schengen otvorio novu fazu razvoja (iako Schengen pogoduje samo određenim skupinama ljudi), omogućivši Zagrebu da postane ključni logistički centar za širu regiju, uključujući Beč, Budimpeštu, Ljubljanu i druge europske gradove. To je omogućilo multinacionalnim kompanijama da koriste Hrvatsku kao polaznu točku za distribuciju robe na širem tržištu. Šimić je zaključio da je ključno smanjiti troškove resursa i ubrzati procese kako bi se osigurao dugoročni gospodarski rast, bez obzira na veličinu poduzeća. Mario Jurišić je pak istaknuo kako njegovo poduzeće iduće godine slavi 35 godina postojanja, s trenutačno 1005 zaposlenika. Jurišić je naglasio da najveći potencijal vide u slovenskom tržištu dok istovremeno ostaju snažno fokusirani na hrvatsko tržište, ali gledaju i prilike u zemljama poput Austrije. Prema Jurišiću, uspijevaju se prilagoditi konkurentnim tržištima isključivo kroz stalno učenje, osluškivanje zaposlenika i kupaca te prilagodbu tržišnim promjenama.

Da se svakom izazovu i svakoj promjeni na tržištu moramo i možemo prilagoditi na način koji odražava temeljne vrijednosti tvrtke ustvrdio je predstavnik dm-a, Dario Klemar. Također je istaknuo da su tehnologija i njezin ubrzani razvoj značajno utjecali na brojne poslovne procese. Na izazove s kojima se suočava sektor trgovine ukazala je Zlatica Štulić, naglašavajući kako je to posebno vidljivo u kontekstu radne snage. Istaknula je kako mladi radnici danas često brže mijenjaju poslove i nisu lojalni poslodavcima u istoj mjeri kao stariji radnici. Radnici u trgovini, zaključila je Štulić, žele da njihov rad bude prepoznat i adekvatno nagrađen. Istaknula je i činjenicu da mnogi radnici, zbog niskih plaća, odlaze u mirovinu čim ispune uvjete, a potom se vraćaju na rad na pola radnog vremena, ali ne (naravno) zbog želje, već zbog potrebe da prežive i osiguraju si barem minimalnu kvalitetu života (što je tragično da ljudi ne mogu preživjeti od zaslužene mirovine). S nizom se problema susreću i hrvatski potrošači, što je istaknula Ana Knežević, predsjednica

Hrvatske udruge za zaštitu potrošača. To posebno dolazi do izražaja na području e-trgovine i umjetne inteligencije. Knežević je također skrenula pažnju na problem starenja hrvatskog stanovništva, ističući kako e-trgovina nije rješenje za veliki dio populacije koja je informatički nepismena. Na kraju je iznijela pesimističan pogled na budućnost spominjući probleme poput propadanja infrastrukture, zanemarivanja industrijskog razvoja i manjkavosti u dugoročnim planovima, zaključujući kako se o tim problemima treba glasno govoriti, a ne samo površno raspravljati. Zaključno, ovogodišnji je MAGROS još jednom opravdao status najveće konferencije za proizvođače i trgovce. Stavljajući u fokus aktualno stanje sektora trgovine u zemlji i svijetu, ugledni predavači i panelisti pokušali su dati rješenja za pojedine goruće probleme. Kao svojevrsni zaključak nameće se činjenica kako je napredak ovog sektora moguć samo kroz konstantu prilagodbu brojnim tehnološkim i geopolitičkim promjenama te, naravno, uz stalno praćenje potreba kupaca. ST

This article is from: