Značaj ulaska Republike Hrvatske u OECD

prof. dr. sc. Petar Kurečić, Odjel za komunikologiju, medije i novinarstvo, Sveučilište Sjever

Sažetak

Republika Hrvatska nalazi se u procesu pregovora za ulazak u punopravno članstvo Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD). Značaj i uloga ove organizacije su se od njena osnivanja, prije više od 60 godina, podosta promijenili, no, temeljni ciljevi organizacije, sadržani u njenu samom imenu, ostaju i dalje.

Uvod

Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (eng. Organisation for Economic Cooperation and Deve - lopment ili OECD, fra. Organisation de coopération et de développement économiques ili OCDE) je međunarodna ekonomska organizacija osnovana 14. prosinca 1960. godine. Nastala je kao nasljednik Organizacije za europsku ekonomsku suradnju (eng. Organization for European Economic Cooperation ili OEEC), nastale 1948. u sklopu Marshallovog plana s ciljem rekonstrukcije europske ekonomije, razorene u Drugom svjetskom ratu. OECD je savjetodavna organizacija, bez snage obvezivanja svojih članica. Sjedište OECDa nalazi se u Parizu.

Stručni članak UDK: 061.1(100)

Osnivanje i povijesni razvoj članstva OECD-a

Evolucija ove organizacije, od tipičnog hladnoratovskog sastava, kao eksponenta politike Zapada u suprotstavljanju prodoru Istoka u Europu i na topla mora, što pokazuje činjenica da su među osnivačima bile i države poput Španjolske i Portugala (tada obje pod fašističkim, ali istodobno i antikomunističkim, pa time i tadašnjem Zapadu „prihvatljivim“ diktaturama) te također države s tada ozbiljnim demokratskim deficitima (Grčka i Turska), pokazuje aspiraciju organizacije da bude svojevrsni ekonomski „NATO“, pri čemu se i članstvo organizacija iz tadašnjeg vremena uvelike preklapa. Ključna razlika je u tome što je OECD uz tadašnje članice NATO-a (Belgija, Danska, Francuska, Grčka, Italija, Island, Kanada, Luksemburg, Nizozemska, Njemačka, Norveška, Portugal, Sjedinjene Američke Države, Turska, Ujedinjeno Kraljevstvo) osnovala i već spomenuta Španjolska, te niz europskih neutralnih država: Austrija, Irska, Švedska, Švicarska, udruženih tada s još gore spomenutih nekoliko država Europe u Europsko udruženje slobodne trgovine (EFTA).

Tako je OECD u svom članstvu od osnivanja „pokrio“ i tadašnjih članica EEZ-a, članice EFTA-e i još nekoliko strateški bitnih država, uglavnom članica NATO-a.

Nekoliko godina nakon osnivanja, OECD u članstvo prima prvu novu članicu, Japan, 1964. godine, tada već osokoljen ekonomskim oporavkom i razvojem kakav nije prije zabilježen. Pet godina poslije, u članstvo pristupa još jedna članica EFTA-e i neutralna europska država, Finska, a 1971. i 1973. OECD u članstvo prima Australiju odnosno Novi Zeland, vjerne saveznice SAD-a i Zapada, smještene na potpuno drugom kraju svijeta od Europe. Time je članstvo zaključeno za idućih dva desetljeća, do pristupa Meksika 1994. godine, što se povezuje i s uspostavom Sjevernoameričke zone slobodne trgovine (NAFTA), iste godine.

U drugoj polovini 1990-ih godina, OECD u članstvo prima čitav niz postkomunističkih država srednje Europe, čije se ekonomije nalaze u procesu ekonomske tranzicije i tada trebaju pomoć i osiguravanje stabilnosti i razvoja (Češka, Mađarska, Poljska, Slovačka) te također i Južnu Koreju 1996. godine.

Zatim, od 2000. do 2010. OECD ne prima nove članice, kada pristupaju Čile, Slovenija, Izrael i Estonija. Proširenje na novu srednju Europu potvrđuje se i primanjem Latvije i Litve, 2016. odnosno 2018. godine. Posljednje nove članice OECD je prihvatio 2020. (Kolumbija) i 2021. (Kostarika).

Trenutno o punopravnom članstvu u organizaciji pregovaraju Argentina, Brazil, Bugarska, Hrvatska, Peru i Rumunjska, čime se potvrđuje trend zadan još 1990-ih godina, gdje su glavne dvije regije na koje se OECD proširuje postkomunistička Europa (u ovom slučaju konkretno srednja i jugoistočna Europa) te srednja i južna Amerika.

OECD obuhvaća države koje čine gotovo dvije trećine svjetske ekonomije, sve članice organizacije G7, značajan dio članica G20, te uvjerljivu većinu članica EU, EFTA-e i NATO-a, te je primarno klub država razvijenog, zapadnog svijeta, kojima se od 1990-ih godina priključuju države koje su prepoznate kao savezničke, demokratske te predane suradnji sa Zapadom i samom organizacijom.

Suvremeni izazovi OECD-u i nova uloga

Suvremeni transnacionalni i globalni izazovi koji se nalaze u sferi ekonomije, ali i široj društvenoj sferi predstavljaju glavnu zadaću organizacije.

Temeljni, deklarirani ciljevi OECDa su:

- unaprjeđivanje gospodarskog rasta država članica;

- povećanje životnog standarda u državama članicama;

- doprinos razvoju svjetske ekonomije;

- pomaganje ekonomskog napretka u članicama i nečlanicama;

- doprinos širenju međunarodne trgovine na multilateralnoj osnovi;

- težnja povećanju svjetske trgovine.

Područja djelovanja i rada OECDa su: razvojna politika i suradnja, energetika, razvoj trgovine, financijska i fiskalna pitanja, socijalna problematika, zapošljavanje, edukacija, ekologija, znanost i tehnologija, industrija, poljoprivreda i ribarstvo.

OECD ima ulogu pružatelja znanja kroz prikupljanje podataka, koje članovi i partneri mogu koristiti dok donose političke odluke. Analitika OECD-a sadržana je u više od 500 velikih izvješća i istraživanja država koje se objavljuje svake godine, kao i u stotinama sažetaka o pitanjima politika koje se provode. Kao jedan od najvećih i najpouzdanijih svjetskih izvora usporedivih statistika, podataka i analiza politike, OECD pomaže u raspravama u parlamentima, medijima i istraživačkom radu. Skeniraju i predviđaju ekonomske, ekološke i društvene promjene te pružaju preglede za pojedine zemlje na zahtjev vlada.

OECD pomaže u usmjeravanju i informiranju rasprava o međunarodnoj politici na globalnim forumima. Pridonosi gotovo svim radnim segmentima G20 s podacima, analitičkim izvješćima, političkim preporukama i standardima, te surađuju s G7, Deauville partnerstvom, Azijsko-pacifičkom gospodarskom suradnjom (APEC) i Afričkom unijom, kao i mnogim drugima. OECD pruža vodstvo u ključnim područjima na zahtjev vlada, kao što je izbjegavanje poreza, borba protiv korupcije i digitalna transformacija koja se može riješiti samo putem prekograničnih pristupa.

OECD je forum i središte znanja usredotočen na osmišljavanje boljih politika za poboljšanje života, okuplja zemlje i niz partnera iz cijelog svijeta kako bi se istražile inovativne ideje i najbolje prakse u spektru politika. Kroz svoje značajne odbore i njihova pomoćna tijela, kreatori politika dijele uvide i inspiraciju, baveći se teškim pitanjima kao što su: društvena nejedna - kost, nezaposlenost mladih, rodni jaz, integracija migranata ili starenje u siromaštvu. pnog procesa očekuje se krajem 2025. Od svoje neovisnosti 1991. i transformacije u tržišno gospodarstvo, Hrvatska je predvodila druge regionalne države s programom reformi koji je otvorio put njezinu pristupanju EU-u 2013. godine. Hrvatska također igra središnju ulogu u OECD-ovom Regionalnom programu za jugoistočnu Europu, uključivanju u projektnu suradnju i razmjenu politika i dobrih praksi u dijalogu o regionalnoj politici i aktivnostima učenja među državama iz regije. Hrvatska je suorganizator OECD-ovih aktivnosti, u sklopu svog godišnjeg Dubrovnik Foruma, igrajući vodeću ulogu u promicanju društvenih, gospodarskih i ekoloških reformi u jugoistočnoj Europi. Tijekom posljednjih godina značajno se povećao angažman Hrvatske u tijelima, instrumentima, ekonomskim pregledima i projektima OECD-a, čime su stvoreni čvrsti temelji za pristupanje OECD-u. sigurnost pacijenata; pridržavanje kliničkim smjernicama i iskustvo pacijenata; mjerenje ishoda zdravstvene skrbi; analizu učinkovitosti i pravednosti. Članstvo u OECDu može donijeti brojne prednosti, ali i izazove zemljama članicama, na primjeru zdravstvenog sustav su sljedeće: poboljšano prikupljanje i analiza podataka; benchmarking i najbolja praksa; ulaganje u zdravstvene podatke, upravljanje i infrastrukturu; izgradnja upravljačkih kapaciteta; reforme financiranja zdravstva; osiguranje kvalitete i uvođenje mehanizama odgovornosti; pristup istraživanju i inovacijama; prekogranična suradnja u zdravstvu; veći fokus na preventivnu skrb. Iz svega navedenog, već samo na primjeru zdravstvenog sustava, jednog od najsloženijih i najskupljih sustava u društvu, uz mirovinski, mogu se vidjeti potencijalne koristi od hrvatskog ulaska u OECD.

OECD također postavlja međunarodne standarde u suradnji s relevantnim dionicima. Standardi OECD-a postoje od pravno obvezujućih odluka i međunarodnih sporazuma, kao što je Konvencija protiv podmićivanja iz 1997., do neobvezujućih preporuka i izjava. Od osnivanja OECD-a, razvijeno je više od 500 materijalno-pravnih instrumenata unutar njegovog okvira u različitim područjima: od zaštite potrošača i kemijskog testiranja, do odgovornog poslovnog ponašanja i očuvanja okoliša. Neka od mjerila uključuju npr. načelo „onečišćivač plaća“. Standardi OECD-a imaju za cilj izjednačiti uvjete za poslovanje, olakšati transfere preko granica i poboljšati dobrobit i ishode za građane. Oni su jedan od najvidljivijih načina na koji OECD ima konkretan utjecaj na koordinaciju pozitivnih ishoda za članice i njihove građane. Standardi OECD-a posebno su važni u kontekstu procesa pristupanja, u kojima se vrši dubinska tehnička procjena zemalja kandidata u odnosu na sve pravne instrumente OECD-a koja rezultira konkretnim preporukama za poboljšanje usklađenosti.

Tijekom 2023. objavljen je prvi Ekonomski pregled Republike Hrvatske kao kandidata za članstvo u OECD-u, a objava drugog Ekonomskog pregleda očekuje se tijekom 2025. godine. Priznati su pozitivni pomaci poput rasta BDP-a i jačanje otpornosti nacionalne ekonomije. Članstvo u OECD se u Hrvatskoj službeno smatra posljednjim vanjskopolitičkim strateškim ciljem, nakon ulaska u NATO, EU, Schengenski prostor slobodnog kretanja te Euro zonu. Članstvo bi se trebalo formalno realizirati 2026. godine, a sam zahtjev za članstvo podnesen je 2017.

Reference https://www.britannica.com/topic/ Organisation-for-Economic-Cooperation-and-Development (pristupljeno 26.11.2024.) https://www.oecd.org/en/about/ how-we-work.html (pristupljeno 26.11.2024.)

Ivanković, D., Klazinga, N., Mesarić, J. 2023. Rad i uloga OECD-a na pokazateljima kvalitete i ishoda zdravstvene zaštite: implikacije za hrvatski zdravstveni sustav u svjetlu pristupnog procesa. Liječnički vjesnik, (145) 262-371, https://doi. org/10.26800/LV-145-11-12-4 (pristupljeno 29.11.2024.)

Hrvatska i OECD

Republika Hrvatska nalazi se u svojstvu kandidata za članstvo od 2022. godine, a završetak pristu -

Koristi za države članice su višestruke, a možemo na primjeru rada OECD-a na poboljšanju npr. zdravstvenih sustava vidjeti što sve uključuje: Rad OECD-a u području zdravstva uključuje: komparativnu analizu podataka: prikupljanje podataka, procjenu kvalitete zdravstvene skrbi: procjena kvalitete skrbi koju pružaju zdravstveni sustavi i organizacije, uključujući https://www.oecd.org/en/countries/croatia.html (pristupljeno 27.11.2024.) https://vlada.gov.hr/vijesti/hrvatskanastavlja-put-prema-clanstvu-uoecd-u/39058?lang=hr (pristupljeno 27.11.2024.) https://vlada.gov.hr/vijesti/sjednica-gsv-a-clanstvom-u-oecd-uhrvatska-ce-zaokruziti-sve-svoje-ambicije-medjunarodnogpozicioniranja/42043?lang=hr (pristupljeno 27.11.2024.) ST