Moj cvijet broj 57 by Stripi

Cv ijet Moj

cvijeće - vrtovi - aranžmani - liječenje biljem

prosinac 2013.

VRTNO BILJE

• Helleborus (Kukurijek) • Grmovi bijele cvatnje u proljeće i crvenih plodova u jesen VRT

Maleni vrt za odmor i vrtlarenje MEDITERANSKI VRT

Agrumi VOĆNJAK

Izbor voćnih sadnica SOBNO BILJE

Euphorbia pulcherrima (Božićna zvijezda) POVRTNJAK

Moderni povrtnjaci • Moderan mini povrtnjak • Maštoviti povrtnjak

CVJETNE DEKORACIJE

• Vaza s debelim korijenjem • Okruglo s malim ćupom

Broj

ovi broj izlazi svaka dva mjeseca (neparni mjeseci). Obavijest o izlasku bit će objavljena na portalu "Mog Cvijeta". Kako bismo vam olakšali odlazak na traženu internetsku stranicu, na dnu impresuma je zeleni gumb "Preuzmi druge brojeve", pritiskom na kojega izravno dolazite na popis svih objavljenih elektroničkih izdanja časopisa "Moj Cvijet".

Cjenik i uvjeti oglašavanja u elektroničkom izdanju časopisa "Moj Cvijet": - Formati oglasnog materijala: JPEG i PDF (RGB, 96 dpi) - Oglasni materijal se prima na naš e-mail: cvijet@mojcvijet.hr Odobravamo dodatne popuste ukoliko se odlučite oglašavati u časopisu i na portalu "Mog Cvijeta". Nazovite nas ili nam se javite putem e-maila za dogovor.

ijenjeni čitatelji, izašao je još jedan broj časopisa, koji je ujedno i zadnji broj u PDF izdanju. U tijeku su radovi na novim internetskim stranicama koje će zamijeniti postojeće, te ćemo vrijeme koje bismo utrošili na izradu časopisa radije posvetiti ažuriranju novih stranica. Budući da priprema časopisa iziskuje puno više vremena nego priprema i objava materijala na stranicama, biti ćemo u mogućnosti donositi više sadržaja. Jedna od novosti koja vas očekuje na novim stranicama biti će novosti iz svijeta bilja, kratki osvrti i članci o novim tehnologijama u cvjećarstvu, novim sortama, i sl. Počeli smo s prebacivanjem postojećih članka i očekujemo da će nove stranice biti u opticaju najkasnije do kraja siječnja. Srdačan pozdrav iz redakcije.

Oglas 1/4

95,5x125cm (96dpi)

Moderni povrtnjaci

Maleni vrt za odmor i vrtlarenje

Izbor voćnih sadnica

Moderan mini povrtnjak

Helleborus (Kukurijek)

Vaza s debelim korijenjem

Maštoviti povrtnjak

Euphorbia pulcherrima (Božićna zvijezda)

Okruglo s malim ćupom

Grmovi

Agrumi

cijena: 1 objava: 250,00 kn 6 objava: 1250,00 kn

Oglas 1/1

PDV nije uključen u cijenu

230x300cm (96dpi) cijena: 1 objava: 600,00 kn 6 objava: 3000,00 kn PDV nije uključen u cijenu

Oglas 1/2

198x125cm (96dpi) cijena: 1 objava: 400,00 kn 6 objava: 2000,00 kn PDV nije uključen u cijenu

Cvijet Moj

CVIJEĆE, VRTOVI I LIJEČENJE BILJEM izlazi početkom svakog neparnog mjeseca BESPLATNO IZDANJE

Kunski i devizni račun RBA: 2484008-1102282393 IBAN: HR8424840081102282393

Izdavač Moj cvijet - udruga za očuvanje prirode Ljudevita Gaja 28, 10000 Zagreb, Hrvatska

Marketing Tel/Fax: 01/ 481 04 34 Mob: 098/ 67 08 08 E-mail: cvijet@mojcvijet.hr Web: mojcvijet.hr

Tel/Fax: 01/ 481 04 34 Mob: 098/ 67 08 08 Mob: 098/ 16 10 492 E-mail: cvijet@mojcvijet.hr Web: mojcvijet.hr Časopis možete besplatno kopirati i distribuirati samo u cjelosti. Nije dopušteno modificirati postojeće izdanje ili kopirati i objavljivati dijelove časopisa bez nakladnikova dopuštenja. Materijali u časopisu zaštićeni su autorskim pravima. Zahvaljujemo na razumijevanju.

Distribucija mojcvijet.hr Realizacija (Urednici, DTP, fotografija) Dragan Podvorec i Marijan Podvorec Informacije o liječenju biljem koje možete pročitati na stranicama časopisa isključivo su informativnog i obrazovnog karaktera i ne služe za određivanje i postavljanje samostalnih dijagnoza ili samostalnih tretmana. Redakcija ne odgovara za sadržaj oglasnih stranica.

Stručni suradnici • Marina Kereković, dipl. ing. agronomije • Gordana Horvatović, dipl. ing. biologije • Marija Čulinović, dipl. ing. agronomije • Miroslav Ferenčić, fitoterapeut • Gordana Horvat (Vrtlarija Horvat) • Denis Bojčić (Rasadnik Bugenvila) • Juriflor, Kutina • TKS- flora, Zagreb • ir. N. N. Jans-Sremec, dipl. ing. agro. & dutch master of floral design • Marko Bijelić, mag. ing. bil. (Cvjetni atelier Alstromeria) • Lana Kindij, astrolog i feng shui majstor

Preuzmi druge brojeve

POVRTNJAK

MOJ CVIJET - Besplatno elektroničko izdanje

Moderni povrtnjaci Tekst pripremila: Marina Kereković, dipl. ing. agronomije Fotografije: Moj Cvijet

ojam povrtnjak uglavnom se povezuje uz okućnice samostojećih kuća te predstavlja ograđeni prostor unutar kojeg vrijedne domaćice uzgajaju brojne povrtne vrste i začinsko bilje. Međutim, nije neka novost da se raznovrsno povrće može uzgajati i na puno manjem prostoru, čak i na balkonu u posudama. Dok neki vrtlari nisu oduševljeni idejom povrtnjaka, drugi su pak sretni što slobodno vrijeme mogu posvetiti uzgoju vlastitog povrća. U vlastitom povrtnjaku veliku radost pruža berba sočnih plodova povrtnica koje smo njegovali tijekom cijele sezone ili pak berba različitog lisnatog povrća i začinskog bilja, neovisno radi li se o proizvodnji u ukrasnim posudama, na nekoliko kvadratnih metara ili u velikim povrtnjacima. Ukoliko je mjesto za povrtnjak dovoljno veliko tada nam je na raspolaganju puno mogućnosti oblikovanja. Bez obzira koliko kvadratnih metara imamo na raspolaganju, povrtnjak će djelovati vizualno prihvatljivije ako je podijeljen na manje gredice. Gredice je tada moguće oblikovati i rasporediti na različite načine. Ipak, valja obratiti pažnju na potrebe povrtnih vrsta, prvenstveno količinu svjetlosti i vlagu kako

bi uzgoj bio što uspješniji. Geometrijski pravilno oblikovane gredice djeluju uredno i praktične su za održavanje. Obrubi gredica mogu biti maštoviti, od raznih krutih materijala do obruba biljnim vrstama, poput šimšira. U malim povrtnjacima treba racionalno iskoristiti prostor. Ako povrtne vrste poput krastavaca, tikvica, graška i graha podignemo uz potporanj uštedjeti ćemo na prostoru. Kombinacija začinskog bilja i povrtnica vrlo je uobičajena, ali i korisna jer mnoge začinske vrste djeluju repelentno na razne insekte, poput kadulje, lavande ili matičnjaka. Začinsko bilje vrlo je atraktivno zbog boje i mirisa stoga unosi notu razigranosti u prostor. Kako smo već naglasili, što je prostor veći, više je i različitih kombinacija. Međutim, ako imate malu površinu vrta ili balkon trebate razmišljati maštovito. Povrće se može uzgajati u ukrasnim posudama i prozorskim sanducima, a u kombinaciji s cvjetnicama izgleda jednako lijepo koliko je i ukusno. Ukrasne posude od različitih materijala pogodne su za uzgoj plodovitog povrća, rajčica, patlidžana, paprika i feferona. Na balkonu možete uzgajati i povrtnice poput krumpira ili mrkve. Međutim, osigurajte im dovoljno duboku posudu kako

bi korijen imao dovoljno prostora za razvoj. Vrste poput salate, radiča, rige, matovilca možete sijati u prozorske sanduke. Ne smijemo zaboraviti ni začinsko bilje. Peršin, celer, vlasac, bosiljak i kopar nezaobilane su vrste svakog povrtnjaka. Maštovitih kombinacija zaista je mnogo, no uspješan uzgoj ovisi o uvjetima koje imate na raspolaganju, ali i vlastitim potrebama i željama. Svakako najzanimljiviji dio jest oblikovanje povrtnjaka i planiranje, ali nije na odmet spomenuti i nekoliko praktičnih savjeta. Prilikom izbora posude valja obratiti pažnju na dubinu same posude te na mogućnost ocjeđivanja suvišne vode. Dubina posude važna je radi razvoja korijena, ali i stabilnosti biljke kako stabljika ne bi pod teretom plodova pukla. Ocjeđivanje suvišne vlage vrlo je važno radi zdravlja korijena jer u protivnom može doći do truljenja. Ocjeđivanje vode je bolje ako je supstrat kvalitetan. Uz obilje organske tvari u supstrat se može dodati i pijesak ili perlit koji omogućuju lakše i brže ocjeđivanje vode. Uz dovoljno svjetlosti, vlage i pokoju prihranu uzgoj povrća na balkonu trebalo bi biti pravo zadovoljstvo. U nastavku donosimo vam dva zanimljiva primjera kako se mogu oblikovati povrtnjaci na malim površinama.

POVRTNJAK

MOJ CVIJET - Besplatno elektroničko izdanje

Moderan mini povrtnjak

vaj povrtnjak na nekoliko kvadratnih metara pravi je primjer kako se raznovrsno povrće može uzgajati na malom prostoru, potrebno je samo upotrijebiti maštu. Cijela površina povrtnjaka izgledom podsjeća na kuhinju prepunu raznih povrtnih vrsta. Ova neobična kuhinja na otvorenom zamišljena je kao mjesto uzgoja povrća, ali i kao mjesto odmora i druženja. Prostor je obrubljen drvenim sanducima koji su poslužili kao idealne posude za uzgoj raznih vrsta, poput peršina, repe, salate, bosiljka, dragoljuba, vlasca,

pa čak i limuna. Pojedine vrste povrtnih kultura mogu se uzgajati i vertikalno te na taj način uštedjeti na prostoru. U ovom povrtnjaku vertikalno se uzgaja nekoliko sorti salate i radiča što vizualno djeluje vrlo zanimljivo poput zelenog zida. Uz dovoljno svjetlosti i vlage biljke rastu u polistirenskim ili stiropornim podlošcima koji su položeni vertikalno. Cijeli je povrtnjak nadsvođen metalnom konstrukcijom koja može poslužiti kao potporanj biljkama. Metalne šipke konstrukcije poslužile su za viseće posude s jagodama. Vrlo maštovit detalj su posude za uzgoj jagoda, odnosno metalna cjedila.

POVRTNJAK

MOJ CVIJET - Besplatno elektroničko izdanje

Maštoviti povrtnjak

a prvi pogled pomalo neobičan, ali vrlo maštoviti povrtnjak prava je oaza za sve ljubitelje vrtlarenja. Osim vrtlarenja i uzgoja povrća, ovaj povrtnjak pravo je mjesto odmora. Pri oblikovanju korišteni su isključivo prirodni materijali, uglavnom drvo. Drvo je topao materijal, ugodan oku te idealan za postizanje prirodne, domaćinske atmosfere. U središnjem je dijelu smješten povišeni daščani patio kao mjesto druženja i odmora. Drveni namještaj pomalo je neobičan, svaka stolica je različita, a stol je napravljen u nekoliko razina. Još se može primijetiti da stol i stolice nisu klasični vrtni namještaj, nego su zapravo kuhinjski stol i stolice. Ovakvim konceptom željelo se naglasiti da je vrt, u ovom slučaju povrtnjak produžetak kuće, odnosno „prostorija“ na otvorenom idealna za odmor i druženje. Vrt je omeđen gustom

živicom, a uz živicu uočljivi su drveni stupovi različitih visina. Tamnosmeđi stupovi predstavljaju vertikalne elemente vrta koji u nedostatku drveća daju prostoru željenu visinu, ali i predstavljaju vrlo zanimljive vrtne elemente, poput skulptura. Patio s namještajem i drveni stupovi idealno se nadopunjuju tvoreći tako vizualnu ravnotežu. Budući da se radi o povrtnjaku najviše pažnje prilikom oblikovanja posvećeno je planiranju gredica kako bi svaka biljka imala povoljne uvjete za rast. Gredice su pravilne, pravokutnog i kvadratnog oblika obrubljene drvenim daskama. Radi praktičnosti i lakšeg održavanja između gredica nalaze se stazice posipane kamenčićima zemljane boje. Na gredicama može se naći mnogo povrtnih, ali i začinskih vrsta. Cikla, blitva, nekoliko sorti salate, kupus, kukuruz te dragoljub, peršin, kopar i druge vrste pronašle su svoje mjesto u ovom povrtnjaku. r

VRTNO BILJE

MOJ CVIJET - Besplatno elektroničko izdanje

Grmovi bijele cvatnje u proljeće i crvenih plodova u jesen Tekst pripremila: Marina Kereković, dipl. ing. agronomije Fotografije: Moj Cvijet

rmovi koje sadimo u vrtovima uglavnom su atraktivni tijekom proljetnih ili jesenskih mjeseci, odnosno u jednom dijelu godine. Ipak, postoje i oni koji u proljetnim mjesecima krase naše vrtove atraktivnom cvatnjom, a u jesen nam podare bogatstvo boja za osvježenje tmurnih jesenskih dana. U ovom članku opisati ćemo one grmove koji u proljeće cvatu bijelim cvatovima, a u jesen stvaraju crvene plodove. Ovakvih grmova nema mnogo, ipak odabirom tih vrsta možemo obogatiti naše vrtove. Posebno su pogodni za sadnju u malim vrtovima gdje možemo produžiti vrijeme atraktivnosti vrta jer nema mnogo mogućnosti za odabir velikog broja biljnih vrsta.

Cornus florida u jesen

Cornus florida u proljeće

Jedan od najdekorativniji grmova spada u rod drijenova (Cornus). Radi se o vrsti Cornus florida, grmu visine do 6 metara porijeklom iz Sjeverne Amerike. Uspijeva na plodnim tlima, no ne podnosi vapnenasta tla. Ova vrsta dekorativna je u proljetnim mjesecima zbog svojih cvjetova, dok u jesenskim mjesecima plijeni pažnju zbog crvenih plodova i obojenih listova. Cvatovi su zelenkasto bijeli u sitnim glavicama omeđeni

Crveni plodovi Cornusa u jesen

VRTNO BILJE

MOJ CVIJET - Besplatno elektroničko izdanje

Viburnum u proljeće bijelim pricvjetnim listovima ili braktejama zbog kojih se stvara dojam velikih cvjetova. Treba napomenuti kako postoje i sorte ružičasto obojenih brakteja.

Crveni plodovi Viburnuma u jesen

Bijeli cvjetovi Viburnuma u proljeće

Bekovine ili udikovine (Viburnum) veliki su rod listopadnih i zimzelenih grmova koji su zanimljivi tijekom cijele godine. Od velikog broja vrsta valja izdvojiti dvije - Viburnum opulus i Viburnum rythidophyllum. Viburnum opulus popularna je pod nazivom crvena udikovina zbog dekorativnih crvenih plodova koji se pojavljuju od kolovoza do listopada. Osim plodova, dekorativni su okrugli cvatovi bijele boje koji podsjećaju na snježne lopte, a pojavljuju se u svibnju. Okrugli bijeli cvatovi pogodni su za aranžira te posebno u vjenčanim buketima. Viburnum rythidophyllum listopadni je grm bujnog je rasta. Uzgaja se zbog cvatova koji se na granama pojavljuju u jesen, a otvaraju sljedećeg proljeća u travnju i svibnju. U kasnu jesen pojavljuju se sjajnocrveni okruglasti plodovi. Što se tiče uzgoja, bekovine nisu zahtjevni grmovi, dobro uspijevaju na sunčanim do lagano sjenovitim položajima.

Crveni plodovi Skimije u jesen

VRTNO BILJE MOJ CVIJET - Besplatno elektroničko izdanje

Ferlin d.o.o. Zagreb ZASTUPANJE - PRODAJA - SERVIS REZERVNI DIJELOVI - PRIBOR

tel/fax: +385 1 3775503

e-mail: ferlin@zg.t-com.hr

web: www.mojcvijet.hr/ferlin

Leđna ručna/ akumulatorska prskalica

Motorna prsklica

Potisna prskalica Compactstar ULV

Twinstar ULV

Starlet ULV/LV

Pyracantha u proljeće Vatreni trn (Pyracantha coccinea) popularna je zimzelena vrsta, posebno u jesenskim mjesecima kada nosi crvene ili narančaste bobice. Bobice se pojavljuju u listopadu, a na granama ostaju cijelu zimu. Treba napomenuti kako je vatreni trn dekorativan i u proljeće kada se pojavljuju brojni bijeli cvatovi. Ova se vrsta često sadi samostalno, ali i kao živica jer dobro podnosi rez i brzog je rasta. Odgovaraju joj sunčani položaji, a radi otpornosti na sušu, pogodna je za kamenite i suhe terene.

Crveni plodovi Pyracanthe u jesen

Skimmia japonica vrlo je otporna zimzelena vrsta. Zbog visine od 60 do 120 cm pogodna je i za uzgoj u posudama. Važno je znati kako je ovo vrsta za kisela tla, nikako joj ne odgovaraju vapnenasta tla kao ni teška tla u kojima se lako zadržava suvišna voda. Cvate u travnju i svibnju bijelim cvatovima, a u jesenskim mjesecima pojavljuju se sjajni crveni plodovi. Međutim, kako bi u jesenskim mjesecima imali crvene plodove, treba posaditi mušku i žensku biljku kako bi došlo do oplodnje cvjetova, a nadalje i do razvoja plodova. r

Rasadnik

KRKLEC PROIZVODNJA TRAJNICA LJETNICA BALKONSKOG ZAČINSKOG JESENSKOG I OSTALOG BILJA

Pyracantha u jesen

Rasadnik KRKLEC, Budislavec 2, 42205 Vidovec Tel: 042/741-010, 042/209-062 Mob: 098/188-5040, 099/7099-965 E-mail: info@rasadnik-krklec.com Web: www.rasadnik-krklec.com

RASADNIK

Bugenvila 21 000 Split, Sućidar 15, Hrvatska Mob. 091/1568108 www.bugenvila.com E-mail: info@bugenvila.com

VRT

MOJ CVIJET - Besplatno elektroničko izdanje

Maleni vrt za odmor i vrtlarenje Tekst pripremila: Marina Kereković, dipl. ing. agronomije Fotografije: Moj Cvijet

MOJ CVIJET - Besplatno elektroničko izdanje

VRT MOJ CVIJET - Besplatno elektroničko izdanje

vaki element ovog malenog vrta podređen je odmoru za dušu i tijelo. Glavni dio vrta čini lagano povišena terasa obojena jarkim bojama. Crveno obojan pod sa žutim ornamentom i nadstrešnica neobičnog oblika glavni su razlozi zašto je terasa vizualno najupečatljiviji dio vrta. Crvena boja poda stvara zanimljiv kontrast sa zelenilom, ali se i odlično nadopunjuje s drugim bojama u vrtu, poput bijele boje cvatova. Uz terasu smješten je zanimljivo oblikovan prostor za okrjepu. Ovaj je prostor uređen minimalistički, obrubljen je travnatom površinom, odnosno travnatim humkom što ostavlja dojam privatnosti, dok su na malenom platou smješteni podlošci za sjedenje od prirodnog materijala. Prirodnost je ključni motiv pri oblikovanju ovog malenog vrta. Prema tome, i izbor biljnog materijala u skladu je s tom idejom. Na malenim, ali bogato ukrašenim gredicama prevladavaju uglavnom trajnice, i to one vrste prikladne seoskim vrtovima. Od biljnih vrsta valja istaći naprstak (Digitalis), ivančice (Chrysanthemum), ukrasne košarice (Cosmos), ljetnu kadulju (Salvia) te ruže, a mogu se naći i brojne druge ukrasne vrste koje doprinose ljepoti samog vrta. Osim estetike vrt nudi i praktični dio. Naime, manji dio vrta pretvoren je u povrtnjak. Uredne povišene gredice kvadratnog oblika i maleni staklenik čine ovaj povrtnjak pravom malom tvornicom hrane na otvorenom. Tu se mogu naći razne povrtne vrste, od salate, kupusa, tikvica, rajčice, patlidžana pa čak i nekih začinskih i ljekovitih vrsta. r

VRTNO BILJE

MOJ CVIJET - Besplatno elektroničko izdanje

Kukurijek

rod Helleborusa pripada oko 15 vrsta trajnica nađenih u šikarama, šumarcima, na travnatim i stjenovitim mjestima, obično na krednjačkim ili vapnenjačkim tlima, od središnje, istočne i južne Europe do zapadne Azije. To su biljke s podzemnim rizomom, a iznad zemlje mogu tvoriti busenaste forme koje se sastoje od prizemnih, listopadnih listova ili gotovo nalikovati na grmove s lisnatim dvogodišnjim stabljikama. Listovi su im urezani ili gotovo potpuno razdijeljeni. Rubovi listova su nazubljeni, a njihova površina kožasta, svjetlo do tamnozelene boje. Rahli, grozdasti cvatovi visine do 45 cm sastoje se od svega nekoliko cvjetova. Cvjetovi su bijeli, zeleni, roza, ljubičasti ili krem boje, ponekad točkasti, zdjeličastog do cjevasto-zvonastog oblika. Svaki cvijet sastoji se od 5 lapova, brojnih prašnika i 2-10 slobodnih plodnica. Kukurijeci su vrlo efektni kada se uzgajaju u grupama, a prikladni su za uzgoj na mješovitim ili grmovitim obrubima ili u vrtnim šumarcima. Manje vrste idealne su za sadnju u kamenjare.

Helleborus Porodica: Ranunculaceae

Tekst pripremila: Gordana Horvatović, dipl. ing. biologije Fotografije: Moj Cvijet

U narodu kukurijek još zovu i kokoška, snježnica pa i glavobolek, što vjerojatno potječe od starog vjerovanja da cvijet kukurije-

H. orientalis ‘Pink Frost’

H. orientalis ‘Cindarella’

H. ‘Washfield Doubles’

ka ne treba unositi u kuću, jer od njegova mirisa boli glava. Kukurijek je danas na svojim prirodnim staništima vrlo ugrožen i spada u osjetljive vrste. Neodgovorni ljudi ga beru, pa čak i prodaju na tržnicama. Privlačan je upravo stoga što cvate u vrijeme kada u šumi još nema drugog cvijeća. Biljke, zavisno od varijeteta, cvatu od siječnja do travnja, a vrsta H. niger ponekad procvate već u prosincu, izvirujući svojim bijelim cvjetnim glavicama ispod snijega.

Uzgoj

Kukurijek voli dobra humusom bogata, vlažna tla, ali pojedine vrste imaju različite „idealne“ uzgojne zahtjeve. Prema tim posebnostima radi lakšeg snalaženja njihovi uzgajivači svrstali su ih u 4 grupe: Grupa 1 - neutralna do alkalna tla u dvostrukoj zasjeni – H. atrorubens (crnocrveni kukurijek), H. foetidus (ili grupa 2), H. lividus, H. multifidus (krški kukurijek, subs. hercegovinus - hercegovački kukurijek), H. odorus (ili grupa 3) (mirisni kukurijek) Grupa 2 - teška, neutralna do alkalna tla u dvostrukoj zasjeni – H. x hybridus, H. niger (crni kukurijek, božičnjak), H. niger subsp. macranthus (velecvjetni kukurijek), H. ori-

VRTNO BILJE

MOJ CVIJET - Besplatno elektroničko izdanje

entalis, H. torquatus (ili grupa 3), H. viridis (zeleni kukurijek)

dozrelo sjeme ima svakako najveći postotak klijavosti.

Grupa 3 - neutralna do alkalna tla na punom suncu ili u dvostrukoj zasjeni – H.H. odorus, H. purpurascens (ili grupa 4), H. torquatus

Niske, zeljaste vrste prizemnih listova mogu se razmnožiti i diobom, nakon cvatnje rano u proljeće ili kasno u ljeto. Kukurijek baš ne voli presađivanje i diobu, jer se pritom lako mogu oštetiti vlaknasti snopovi korijenja koji rastu iz njegova vodoravno položenog, crnosmeđeg, kvrgavog podanka. Stoga, prilikom diobe biljaka treba biti vrlo pažljiv i iskopati biljku sa što većim grumenom zemlje. Vrste H. foetidus i H. argutifolius (grmaste forme) najbolje je razmnožavati sijanjem sjemena, jer su vrlo osjetljivi na diobu i ne mogu se na taj način razmnožiti.

Grupa 4 - bilo koje tlo, ali najbolje kisele reakcije u djelomičnoj zasjeni – H. purpurascens (ili grupa 3) Pri sadnji dobro je u zemlju dodati zrele listovače ili nekog drugog organskog materijala, a u jesen biljku malčirati. Za sve grupe važno je izbjegavati previše suha ili previše vlažna (potopna) tla i osigurati zaštitu od jakih, hladnih vjetrova. Povremeno na starim biljkama, prije perioda cvatnje orežite listove, kako biste potakli rast novih izdanaka, a time i obilniju cvatnju zimi.

Razmnožavanje

Čim dozori sjeme kukurijeka posijte u kontejnere smještene u hladnom klijalištu i prekrijte tankim slojem zemlje. Sjemenu treba dosta vremena da proklija (čak 6 do 18 mjeseci), a za to vrijeme supstrat treba održavati dovoljno vlažnim. Što je sjeme starije, više će mu vremena trebati da proklija (u starijem sjemenu razviju se inhibitori klijanja). Za to vrijeme smjenjivanje toplog vremena i u jesen i zimi hladnijeg, pripremit će sjeme da proklija (tzv. stratifikacija toplo-hladno). Proces klijanja se može i ubrzati u kontroliranim uvjetima. Tako možemo posijano sjeme držati 8 tjedana na sobnoj temperaturi, a zatim u hladnjaku idućih 8 tjedana, čime ćemo znatno ubrzati klijanje sjemena. Tek

Ljekovitost kukurijeka

Moderna, oficijelna medicina ne koristi kukurijek zbog opasnosti od kumulativnog djelovanja njegovih sastojaka. Međutim, homeopatska medicina koristi pripravke kukurijeka za liječenje tumora. Naročito dobri rezultati postignuti su u liječenju raka želuca muškaraca i virilnih žena, a dobro djeluje i na sve vrste sluznica, što posebno vrijedi kod karcinoma bronhija. U prošlosti je uzgajan i upotrebljavan kao ljekovita biljka za liječenje raznoraznih bolesti: kao prirodni antihelmintik, diuretik, abortiv, emetik, iritant, kardik, narkotik, purgativ, itd. Danas se više ne koristi u liječenju jer je otkriveno da sadrži više otrovnih nego ljekovitih sastojaka, što govori i sam njezin naziv koji se izvodi od grčke riječi „helo“ koja znači smrtonosan i „bora“ što znači jelo. Cijela biljka je otrovna i oštrog okusa jer sadrži glikozide i više vrsta alkaloida opasnih po zdravlje. r

SOBNO BILJE MOJ CVIJET - Besplatno elektroničko izdanje

Božićna zvijezda Euphorbia pulcherrima Porodica: Euphorbiaceae

Tekst pripremio: ing. Mato Jurić, JURIFLOR Fotografije: Moj Cvijet

ožićna zvijezda je stara ukrasna biljka. Njezina pradomovina je Meksiko, gdje su je Indijanci koristili kao ukras. S njezinim lijepim obojanim izdancima ukrašavali su grobove. U Ameriku je došla tek 1834. godine. Zanimljivo je da za razliku od mnogih drugih biljaka tada nije bila zanimljiva. Vrtlari, koji se obično vesele svakoj novoj biljci, nisu bili previše oduševljeni. Moralo je proći puno vremena da je prihvate. Tako su je oko 1900. primijetili njemački uzgajivači i počeli je uzgajati u teglici. Bilo im je jasno da uspijeva samo u toplijim krajevima, a tako je i danas. U toplim krajevima je veoma popularna kao vrtni grm koji doseže visinu od 2 do 4 m. Kao takav se najviše uzgaja u Južnoj Europi, Aziji, Australiji, Americi i Africi. Uzgaja se osnovna vrsta koja ima crvene vršne listove. Genetičari su prvo uzgajali sorte za uzgoj u teglama, nedugo nakon 1900. godine. Njihov uzgoj je bio jako težak, jer su se mogle uzgajati samo u plasteniku ili zimskom vrtu. Tada nije bilo puno takvih prostora, zato se nije mogla uzgajati na veliko. Tako je bilo sve do početka 2. svjetskog rata. Tek 1940. Godine u Kaliforniji su uspjeli uzgojiti sortu koja je mogla biti u sobi a da ne odbaci listove. To je bio početak uzgoja Božićne zvijezde. Kod nas su se pojavile nakon 2. svjetskog rata, ali su se mogle vidjeti samo u botaničkom vrtu ili u nekoj boljoj vrtlariji, ali više kao ukras nego kao ukrasna biljka. Pravo zanimanje je počelo tek oko 1990. godine, kada su se raširile novije vrste s različtim bojama vršnih listova. Božićna zvijezda je zanimljiva biljka

koja ima zelene listove. Na kraju izdanka pojave se sitni cvjetovi (u vremenu duge noći i kratkog dana) koji su bez ukrasne vrijednosti. Pravi ukras su tzv. vršni listovi koji su kod različitih sorti različitih boja i veličine cvijeta. Budući da ju je danas moguće uzgojiti da procvjeta u bilo koje doba godine, ime Božićna zvijezda i nije baš najtočnije ime. Kako ljeti ima drugih biljaka koje cvjetaju, ime je ostalo, a i uzgoj je namještan oko Božića i Nove godine. Tada je zanimacija za tu biljku najveća. Božićnu zvijezdu obično kupujemo kada je vani niska temperatura, stoga trebamo pripaziti kada je nosim doma jer postoji mogućnost da se smrzne prije nego je donesemo doma. Kod kuće je stavljamo na svijetlo mjesto, na temperaturu oko 15˚C , te je zalijevamo mekom vodom sobne temperature. U podmetaču ili u teglici ne smije ostati voda kako se ne bi pojavila trulež korijena. Kada u proljeće vršni listovi posmeđe i otpadnu, biljku orežemo i posadimo u rahlu humusnu zemlju. Redovito je zalijevamo i prihranjujemo kako bi potjerali jaki novi izdanci. Neka ih bude samo 3-5 da izdanci budu lijepi i veliki. Ljeti je možemo držati vani, ali je u jesen moramo na vrijeme maknuti u topliju sobu prije mraza. Opet je stavimo na svijetlo mjesto, na temperaturu od 22-26˚C. Vršni će se listovi obojati početkom proljeća jer je Božićna zvijezda biljka kratkog dana i duge noći. Budući da ih doma nećemo tamniti da bi procvjetala i obojala se za Božić, za to vrijeme kupimo novu. Prošlogodišnja će biti najljepša u rano proljeće i dugo u ljeto, kada ćemo je opet orezati. r

BETONARA »FUČKAN«

MEDITERANSKI VRT

MOJ CVIJET - Besplatno elektroničko izdanje

www.bugenvila.com

MOJ CVIJET - Besplatno elektroničko izdanje

Agrumi

Pripremio: Denis Bojčić, strastveni kolekcionar i proizvođač bugenvila i tropskih hibiskusa

a ovaj broj časopisa odlučio sam napisati nešto o agrumima koje mnogi od nas imaju i uzgajaju u loncima (pogotovo u unutrašnjosti) ili u zemlji u proibalju i na otocima. Većina agruma su nižeg rasta, maksimalno budu visoki do 5 metara ukoliko se uzgajaju u zemlji i zaštićenom području gdje nema hladnih udara bure i smrzavice. Lišće im je vazdazeleno, tamnije ili svijetlije, veće ili manje ovisno o vrsti agruma. Cvjetovi su im veličine 3 cm, izrazito mirisni, posebno kod nekih vrsta naranača, koji se inače puno koriste za proizvodnju parfema i kozmetike.

Zadnjih desetak godina vrlo je popularno stabalce kumqata – Fortunella margarita, maloga patuljastog agruma koji se jede cijeli, s korom, a veličina mu je poput trešnje, samo malo izdužen. Cvate drugu polovicu šestog mjeseca vrlo obilato, te nakon dvadesetak dana ponovno, ali upola manje nego prije. Plodovi rastu preko ljeta i počinju dobivati lijepu narančastu boju krajem rujna mjeseca. Plodovi mogu biti na biljci do proljeća kada se mora sve pobrati radi bolje cvatnje za sljedeću sezonu. Malog je i patuljastog rasta tako da ga se cijeli životni vijek može uzgajati u loncu.

Kod nas su poznate i uzgajane skoro sve vrste koje su do sada poznate u svijetu, osim jedne ili dvije koje tek odnedavno možemo pronaći (recimo sadnica limete) u ponekim našim rasadnicima, koja je inače vrlo trnovitih grana. Najstarija i najotpornija sorta je kineski limun, latinskog imena Poncirus trifoliata, vrlo trnovita (dračava) listopadna biljka sitnih plodova poput omanjih mandarina koje su prepune sjemena. Ona se inače koristi kao podloga za navrtanje svih drugih agruma. Može podnijeti vrlo velike hladnoće. Tu je i gorka naranča, krupnih i gorkih plodova koja je vrlo zdrava i prepuna vitamina, a također se koristi kao podloga za agrume. Citrus nobrilis, mandarina je treći agrum po otpornosti na hladnoću, osobito japanska sorta unšiu koja bez problema izdržava temperaturu od -10 °C. Sljedeća u nizu je slatka naranča (Citrus sinesis). Kod nas je naj astupljenija sorta Washington, velikih mesnatih plodova. Sadnica crvene naranče kod nas je vrlo rijetka, tek se u zadnje dvije godine može pronaći pokoja. Zatim slijedi Citrus grandis, grejp velikih žutih plodova i gorko-kiselkastog okusa

i odnedavno žuto-narančastog ploda čije je meso izrazito crvene boje. U Dalmaciji je vrlo raširen agrum Citrus grandis koji je poznat pod imenom četrun, čiji plod bude vrlo velik i težak do 1 kg. Meso (jezgra) je kiselkastog okusa i na njega otpada oko 30% ploda. Sve ostalo je debela kora. Sljedeći u nizu je limun, Citrus limon, svima nama dobro poznata aromatično ljekovita

biljka žutih mirisnih plodova. Kod nas su najzastupljenije vrste Lisabon i Meyer. Lisabon je sorta limuna koju najviše upotrebljavamo, limun kiselkastog okusa i izrazito žutih plodova. Meyer je sorta kineskog limuna koja je vjerojatno nastala križanjem limuna i naranče. Plod je okruglast i žuto-narančast kada je sazreo, a isto takvo mu je i meso iznutra. Vrlo je tanke kore, mjesečar, rađa nekoliko puta u intervalima, tako da na njemu uvijek ima svih

MEDITERANSKI VRT

MOJ CVIJET - Besplatno elektroničko izdanje

Citrus grandis je kod nas poznat pod imenom četrun

MOJ CVIJET - Besplatno elektroničko izdanje

Meyer je sorta kineskog limuna koja je vjerojatno nastala križanjem limuna i naranče., vrlo je popularan u Dalmaciji

Lisabon je sorta limuna koju najviše upotrebljavamo veličina plodova, od tek začetoga do zrelog ploda. Puno manje je kiseo nego limun sorte Lisabon. Također je važno za naglasiti da izdržava hladnoću više nego bilo koja sorta limuna, te je stoga u Dalmaciji vrlo popularan. Sve sorte limuna imaju bodlje na granama, neki više, neki manje. Sve agrume u kontinentalnim krajevima uzgajamo u loncima. Veličinu lonca odredimo prema veličini biljke, ili još bolje, uzmemo 4-5 brojeva veći lonac nego onaj u čemu smo ga kupili. Supstrat može biti napravljen od 4050% vrtne zemlje pomiješan sa supstratom za lončanice, a danas možemo naći i gotovi supstitut za agrume u našim rasadnicima. Svi agrumi vole „kupanje“ u suncu i toplini gdje će dati svoj maksimum. Napominjem da uvijek nastojite zakloniti lonac od sunca, radi pregrijavanja, ili ga ukopajte s loncem u vrt. Na proljeće ih obavezno podrežite ukoliko je potrebno, pogotovo stare i isušene grančice. Početkom vegetacije obavezno počmite s prehranjivanjem, recimo kristalnim gnojivom s većim udjelom fosfora i kalija za bolju cvatnju i plodonošenje. Obavezno tijekom vegetacije nekoliko puta dodajte željezo da biljka izgleda lijepa, tamnozelene boje. Ako su prevelike vrućine, sjetite se ponekad orositi po listovima da bi donekle spriječili odbacivanje malih plodova s biljke. U takvim situacijama dobro dođe dodati u vodu malo magnezija. Ne podnosi da mu voda konstantno leži u podlošku

i učestalo premiještanje biljke, što u oba slučaja dovodi do odbacivanja mladih plodova. Kod limuna je interesantno da najviše plodova donese na malim, sitnim granama, pa ih ne režite, osim onih suhih. Kada naglo počne rasti i tjerati debele i duge grane, obavezno ih u samome početku nakon 10-ak cm prikratite (pincirajte) kako biste potaknuli grananje. U jesenjem periodu kada temperature počmu drastično padati, premještamo lonac s biljkom u svijetlu zatvorenu prostoriju na temperaturu od 7 – 10 °C. Sada je naša biljka u stadiju mirovanja. Zalijevamo umjereno, tek toliko da je supstrat vrlo malo vlažan. Agrumi kao i druge biljke imaju štetnike na sebi koje treba prepoznati i uništiti kako ne bi pravile štetu na njima. Posljednjih godina u Dalmaciji na agrumima najviše problema pravi lisni miner – sitna gusjenica, larva malog leptira koja se hrani mesnatim dijelom lista. Ona buši hodnike po listu ne dirajući pokožicu lista koja je prozirna i jasno se može vidjeti zeleni crvić od 2-3 mm na kraju tih hodnika. Uvijek se javljaju na mladom lišću i vršnim granama koje jako ružno izgledaju nakon njihova pohoda. Na kraju se zasuši te ih otkidamo. To se događa uglavnom oko srpnja mjeseca za velikih vrućina kada agrumi, osobito limuni, intezivno krenu rasti. Kao preventiva potrebno je politi biljke insekticidom za minere u nekoliko navrata. Pored minera tu su još voćne muhe, razne grinje, stitaste

uši od kojih najviše limunov i narančin crvac, crna stitasta uš agruma, vunasta uš, itd. Sve te vrste ušiju su nametnici koji sišu konstantno naše biljke te ispuštaju mednu rosu, koja padajući ispod na lice listova stvaraju vrlo ružni izgled jer se na te izlučevine stvaraju gljivice čađavice i na taj način začipaju pore listova. Također u većini slučajeva se na to skupljaju i mravi tražeći svoj obrok u svemu tome. Neka vas sve ovo ne pokoleba, sve se to vrlo jednostavno može eliminirati prirodnim ili kemijskim sredstvima koje možete naći u svim bolje opskrbljenim poljoprivrednim apotekama, a prije svega ljubavlju i svakodnevnim letimičnim pregledom ne dopustiti da dođe do ovako velikih napada štetnika, nego rješavajući probleme u samome začetku i preventivom. Želite li razmnožiti biljku, napravite to reznicama kao i sve druge biljke, na isti način ili sijanjem sjemena. Međutim, biljčice iznikle iz sjemena obavezno morate kalemiti jer iz sjemena nećete dobiti biljku identičnu onoj s koje ste uzeli sjeme. A moj vam je savjet da ćete najjednostavnije i najbrže uzgojiti agrum kupnjom gotove kalemljene sadnice, osobito domaće, one koje su uzgojene i proizvedene u našim rasadnicima. Do sljedećeg puta srdačan pozdrav i sve vam cvalo! r

VOĆNJAK

MOJ CVIJET - Besplatno elektroničko izdanje

ao optimalno vrijeme za sadnju voćaka obično se preporuča jesen, vrlo često voćke ipak sadimo u kasnu zimu, dakle u veljači i ožujku. Odlučite li se zasaditi neku od voćaka ove godine, evo nekoliko općih napomena za sadnju. Biljke zasađene u navedenom razdoblju nemaju dovoljno vremena, kao one zasađene u jesen da se ukorijene, stoga im je potrebna dodatna njega, osobito zalijevanje tijekom sušnih proljetnih i ljetnih razdoblja. Izbor voćne vrte ovisit će prije svega o sastavu i svojstvima tla u koje se sadnice sade, a u sljedećim recima pokušat ću vam u kratkim crtama prikazati potrebe pojedinih voćnih vrsta za tlom i vlagom, kako biste povećali šanse za preživljavanje i uspješan uzgoj voćaka.

Izbor voćnih sadnica

Jabuka je svakako jedna od najčešćih voćaka u našim voćnjacima, a plodovi koji se mogu čuvati nekoliko mjeseci čine je osobito zanimljivom za uzgoj. Najbolje će uspijevati na otvorenom i sunčanom staništu. Kako na istome mjestu ostaje zasađena godinama, prije sadnje dobro prorahlite tlo i dodajte organskoga gnojiva. Iscrpljenost tla, odnosno nedostatak mikro i makro elemenata manifestirat će se kao smanjena rodnost, ili kao po-

java manjih plodova, kao i gorke pjege na plodovima (nedostatak kalcija). Razmak između biljaka ovisi o izabranom uzgojnom obliku, pa varira između 50 cm i nekoliko metara.

S obzirom na to da rano cvate, ponekad joj hladni proljetni dani i mraz unište cvjetove pa izostane oplodnja, a potom i jesenska berba.

Kruška za uspješan uzgoj treba od vjetra zaštićeno, toplo stanište i plodno, dobro ocjedito tlo koje zadržava vlagu. Razmak između biljaka ovisi o uzgojnom obliku, a kreće se između 80 cm kod stabala formiranih u kordon do oko 1,5 m kada se uzgajaju stabla piramidalnog oblika, dok će razmak između biljaka za uzgojni oblik špalira ili lepeze bili oko 5 m.

Imajte na umu da prilikom izbora sadnica nabavite one koje će najbolje odgovarati uvjetima i podneblju koje vlada u vašem vrtu. Iako danas možemo naći različite sorte dopremljene iz raznih krajeva, dajte prednost biljkama uzgojenima u rasadnicima u blizini vašeg mjesta, kao i sortama karakterističnim za vaše podneblje jer takav izbor ujedno je i garancija uspjeha u uzgoju.

Trešnja, koja je jedna od omiljenih voćaka, dobro uspijeva gotovo u svim tlima, a najboljie uvjete predstavlja dobro ocjedito tlo, koje ne zadržava višak vlage, ali koje ipak zadržava vlagu i tijekom sušnog razdoblja. Danas se sve češće uzgajaju patuljaste vrste, koje maksimalno narastu 2,5 – 3 m u visinu, pa se ujedno i lako beru, a zbog niskog rasta pogodne su i za uzgoj u teglama. Prilikom izbora sorata birajte one samooplodne. Šljiva se najčešće uzgaja kao stablašica, a kako se plodovi bez da se konzerviraju ne mogu dugo čuvati, sasvim je dovoljno u malom vrtu imati jednu voćku kako biste namirili osobne potrebe. Voli sunčano i toplo stanište, a s obzirom na veliki broj sorata, najbolje je birati one koje najbolje odgovaraju uvjetima u vrtu.

Mjere za uspješan uzgoj

Mirovanje vegetacije iskoristite kako biste popravili nedostatke koje ste uočili na svom zemljištu. Ukoliko ste primijetili da tijekom kišnog razdoblja voda stoji i ne otječe s dijela voćnjaka, iskoristite vrijeme i napravite kanale koji će vodu odvesti dalje od korijenja zasađenih voćaka. Vašu brigu osobito trebaju biljke koje više godina ostaju na istome mjestu. U vrijeme mirovanja vegetacije prorahlite površinski sloj zemlje i obogatite ga hranjivima, dodajući organsko gnojivo, s primjenom mineralnoga gnojiva pričekajte do kretanja vegetacije, kako se dušik, koji je jedan od osnovnih sastojaka, ne bi isprao u dublje slojeve tla već ostao dostupan biljkama za rast i razvoj vegetativnih organa. r

CVJETNE DEKORACIJE MOJ CVIJET - Besplatno elektroničko izdanje

Pripremila: ir. N. N. Jans-Sremec, dipl. ing. agro. & dutch master of floral design

Vaza s debelim korijenjem

www.flower-tic.com

Potrebni materijal: Vaza, oasis, debelo korijenje od Impatiens-a, Punica granata, Cucumis hirsutus, Cordyline, Setaria, Amaranthus, Ilex, Rosa, Anthurium, Origanum, Germini, listovi za savijanje (iris), razne boje vune da se poklapaju s bojama i štapići za šipak. Na vazu se stave stabljike da leže, zatim između njih oasis (jasno mokar!!). Stabljike se povezu s vunom, zatim Cordyline u sredinu. Oko toge se uokolo i po dužini stavi (upika) ostali materijal. Treba paziti da ostane usko i duguljasto, da ispadne dobar aranžman koji je s dvije strane malo različit. Ideja je da se od Balsamine upotrijebe dekorativni dijelovi koji se poslažu, pa onda bilo koji materijal uz to da ispadne jesenski aranžman.

CVJETNE DEKORACIJE MOJ CVIJET - Besplatno elektroničko izdanje

Okruglo s malim ćupom Potrebni materijal: okrugla podloga, oasis, Impatiens glandulifera, Punica granata, Cucumis hirsutus, Cordyline, Setaria, Amaranthus, Ilex, Rosa, Anthurium, Origanum, Germini, mali ukrasni ćup, listovi za savijanje (iris). Ćup je bio zarastao s korijenom balsamine (ležao u vrtu) pa je bilo interesantno i to uportrijebiti. I razne boje vune da se poklapaju s bojama te štapiće za šipak. Namočeni oasis se stavi na sredinu podloge, i odmah do njega mali ćup da leži . U sredinu se zapikne cordyline. Šipak se nabode na Štapić pa onda u oasis. Kraj toga se poslažu stabljike balsamine, oko toga u krugu staviti ostali materijal. Stabljike ostanu na mjestu tako da se cvijeće popika uz i oko njih. Ukrasni krastavci (cucumis) se zavežu sa vunom i objese ili zavežu. Listovi se saviju i upikaju ili provuku kroz stabljike. Impatiens ima dobre debele stabljike (crvene ili zelene) koje dosta dugo traju u aranžmanu - 3 do 4 tjedna ostaju tvrde. Boje daju dobar efekt kao i korijen i stabljike balsamine!

CVJETNE DEKORACIJE MOJ CVIJET - Besplatno elektroničko izdanje

mojcvijet.hr

VRTLARIJA HORVAT

Posjetite Najveći hrvatski portal o Uređenju vrtova i cvijeću i uživajte u tisućama fotografija i savjeta koje smo pripremili za vas

MARIJA & ALOJZ HORVAT

● Rezane ruže ● Sadnice ruža ● Ukrasno bilje ● Stabla ruža

kuna ukoliko naručujete 10 i više brojeva

● penjačice ● teahibridi ● floribunde ● mini ruže ● pokrivačice ● stablašice ● ruže za živicu I Vaš put može biti posut ružama! Bukovačka cesta 293, 10 000 Zagreb, Hrvatska Tel/fax: +385 (0)1 244 5699, GSM: 098/ 281 958, 098/ 9548 399 www.vrtlarijahorvat.hr

Radio

Naručite stare tiskane brojeve časopisa Moj Cvijet

Prvo da Vam pohvalim stranicu, stvarno je korisna. Pronašla sam puno zanimljivih i korisnih stvari. Ivana K. Čitam na internetu Vaše radove u časopisu Moj cvijet, koji su me oduševili i popunili prazninu u mom saznanju o cvjetnjacima a naročito o ružama i cvatućim biljkama. Ivica G. Vaša stranica UDRUGA “MOJ CVIJET” je super. Hvala i primite moj pozdrav. Anka R. Čitam Vaš časopis i štampani i onaj na web-u. Imate puno zanimljivih tema, korisnih informacija i savjeta. Gordana M.

Bakar

Pomorski 95,8 Mhz

MEGA-ERP d.o.o. BAKAR, Nautička 3 tel/fax: 051/ 761-378 web: www.pomorskiradio.hr e-mail: pomorskiradio@gmail.com

svakodnevno više od 3.000 posjetitelja iz cijeloga svijeta mnoštvo stručnih članaka o cvijeću i uređenju vrtova BESPLATNO pdf IZDANJE ČASOPISA O CVIJEĆU ....

vrtno cvijeće, sobno biljE, drveće i grmovi, ruže, sukulenti i kaktusi, trave i bambusi, vodeno bilje, egzotično bilje, začinsko i ljekovito bilje lukovice i gomolji, penjačice, vrt i okućnica, projektiranje vrta, balkon i terasa, mediteranski vrt, vrtlarski savjeti, voćnjak, povrtnjak, Moj Cvijet 39 zaštita bilja, aranžiranje cvijeća, uređenje interijera, ekologija, putopisi, galerije slika, enciklopedija bilja, adresar, sajmovi, novosti, forum