Vrt broj 3

PRILOG 0 UREDENJU VRTA, UZGOJU SOBNOG BILJA, 0 POVRCU I OKUNICAMA

Uz gavez kosti brie za rastaju Biljka koja se tradicionalno upotrebljavala kod modrica, prijeloma i rana pomaie i protiv bora to reume

BIOVRTLARICA SAVJETUJE

Starim sortama vo(aka ne treba prskanje

nro antibiotic!

UEKOVITI VRT Magina duKica, kadulja, ruZmarin i 'c'eKnjak ungtavaju bakterije i viruse

Iihrt r7 UZGCJ 3ILJA A

RuZmarin djeluje protiv bakterija

Prirodni ant

RuPmarin je ueinkovito protuupalno sredstvo.

Ima antibakterijski ueinak i potiee iskakjavanje pa se mope upotrebljavati u lijeeenju infekcija bronhija, uha, nosa i grla.

Odgovaraju mu suneana mjesta i dobro drenirano tlo. U kontinentalnim krajevima treba ga zimi zakititi od hladnoee iii unijeti u kuou.

Atisis deinjak jaea imunitet i djeluje protiv niza uzranika bolesti, cak i virusa gripe.

Majdna Mica protiv bolesti diKnih puteva Majeina du§ica pomaPe i u proaikavanju nosa tijekom prehlade, peludne groznice i astme. Utjeee na bronhije tako sto ih siri i spreeava razvoj gotovo svih bakterija.

Koristi se i kod ka§lja, bronhitisa te hripavca.

Lako ju je uzgojiti iz sjemena posijanog u proljeee iii iz reznica.

Biljka najvi§e voli toplo suneano mjesto te bogatu, suhu i laganu zemlju.

Uspijeva i u posudama.

LiEKOVITI VRT U vrtu nije teKko spojiti lijepo s korisnim - mnoge vrste mirisnog Ijekovitog bilja izgledaju vrlo dekorativno, a ujedno prulaju sastojke za zdrave biljne 'c'ajeve koji jgaju imunitet te djeluju protiv bakterija i virusa. Tako se, nakon Kto ocvatu rune u vrtu, mote brati Ijekoviti Kipak

Pi§e: IDA BOROVAC

Bilje ima snazno djelovanje protiv uzrocnika zaraznih bolesti, a za razliku od farmaceutskih antibiotika, djeluje i protiv virusa te vrlo rijetko ima §tetne nuspojave.

Cajevi od metvice, matienjaka i majaine dukce takoder su idealni napici jer jaeaju otpornost tijela na prehlade i viroze. Ove biljke su trajnice koje se mogu posaditi u jesen iii na proljeae. Kod sadnje Ijekovitog bilja za domaee eajeve vaPno je da ono bude uzgojeno bez dodavanja umjetnih gnojiva i pesticida kako biste bill sigurni da je doista zdravo i korisno. Veeini Ijekovitog bilja najbolje ee odgovarati suneano mjesto zdkieeno od vjetra i pjeskovito tlo. Kamenjari i mjesta uz kamene zidiee najbolji su izbor. Kamen danju skuplja toplinu koju isijava noeu i pod& temperaturu. Takvi uvjeti osobito odgovaraju mediteranskom bilju, kao §to su ruPmarin iii kadulja.

Ona samoniklo raste na suhom, kamenitom tlu u priobalju, a nije

pretjerano osjetljivo na mraz.

Djeluje antiseptiaki, baktericidno i fungicidno, a vjerojatno i protiv virusa. Spreaava nastanak upala.

U narodnoj su medicini kod kakja omiljeni kaduljini listovi kuhani u mlijeku. Ovaj pripravak zasladen medom prikladan je za djecu. Daje im se §alica na dan, na Jedna od najznaeajnih ljekovitih biljaka je ehinacea koja ima antivirusna, fungicidna i baktericidna svojstva. Ima znaeajan ueinak na jaeanje imuniteta jer potiee sposobnost tijela da se bori protiv uzroenika bolesti. Ova biljka je trajnica koja se mope razmnoPiti dijeljenjem korijenja u jesen ill u proljeee, korijenovim reznicama ill iz sjemena. Biljka ima dubok korijen, pa ako raste u podruojima s plitkom zemljom, treba je posaditi na povi§enu gredicu.

Na jaCanje otpornosti djeluje i gipak zbog visokog sadrPaja vitamina C. Sipak takoder pomaPe tijekom lijeeenja i oporavka od zaraznih bolesti, a dobro ga je svaki dan piti radi prevencije. !mate malo vise mjesta u vrtu,

moPete pokLgati posaditi i pokoje ljekovito stablo. U narodnoj medicini osobito se cijeni lipa. Vrua eaj od lipe koristi se za poticanje znojenja i pobolj§avanje otpornosti protiv prehlade. Kliniekim pokusima potvrdeno je njegovo djelovanje u lijeeenju viroza kod djece, all i u spreeavanju prehlade.

Sluzi koje lipa sadr2i ublaPavaju nadraPenost sluznice kod upale grla. Kao stabalce iii grm mope se uzgojiti i crna bazga. Caj od bazgova cvijeta potiee znojenje i izlueivanje bronhijalnih Plijezda pa se u narodnoj medicini koristi kao sredstvo protiv prehlade, gripe i viroze. Buduei da smanjuje stvaranje sluzi, korisna je i protiv peludne groznice, sinusitisa te upale srednjeg uha. Prema bugarskom istraPivanju, cvjetovi bazge imaju antivirusni ueinak protiv gripe tipa A i B te virusa herpesa simplexa tipa 1. Plodovi bazge jos su ueinkovitiji u lijeaenju gripe upola smanjuju jaainu simptoma i trajanje bolesti. Bazga je otporna na hladnoeu te voli vlaPriu, all dobro dreniranu, humusnu zemiju.

Neven se zasijava sam, a djeluje protiv infekcija

Cvjetove nevena najbolje je brati Eim se otvore

Cvjetovi nevena imaju protuupalna i antibakterijska svojstva, a ueinkoviti su i u suzbijanju infekcija izazvanih virusima i parazitima. Poznat je i po zaustavljanju krvarenja te smirivanju greeva u mrkeima.

Neven se jednostavno mope uzgojiti iz sjemena.

Posijte sjeme u proljeee u dobro dreniranu neutralnu ill luPnatu zemlju, po moguenosti na sunaano ill blago sjenovito mjesto. Ako mu uvjeti odgovaraju, iz godine u godinu ee se zasijavati sam i davati cvjetove od lipnja pa sve do pojave prvih mrazova.

KADULJA JE ODLIdAN BILJNI LIJEK PROTIV KAtLJA KOJI DOKAZANO UNItTAVA VIRUSE, BAKTERIJE I GLJIVICE. KORISTI SE I U SREDSTVIMA ZA GRGLJANJE KOD GRLOBOLJE I ANGINE

biotici iz vita Ehinacea jaca imunitet i pomaie u oporavku od bolesti.

UEinkovita je protiv prehlade i gripe

0 0

Miloduh mote biti niska Zivica, ali i lijek protivvirusnih infekcija

Miloduh se upotrebijava i u kuhinji kao zaEin

Miloduh (Hyssopus officinalis) djeluje protiv grCeva pa je pogodan za lijeeenje kaยงlja, astme i bronhitisa. Izvrsno je sredstvo za iskAavanje pa se preporueuje u lijeaenju kglja te kod katara i bronhitisa. Pomate kod prehlade, gripe, upale grla, grlobolje i peludne hunjavice te opeenito kod svih virusnih infekcija disnih organa. Miloduh ima antiseptie-

ka, protugljiviana i antivirusna svojstva.

Prema novijim istrativanjima, uainkovit je eak i protiv HIV-a, virusa koji izaziva sidu. Da biste uzgojili miloduh, posijte sjeme u proljeee u dobro dreniranu, neutralnu do lutnatu zemlju. Najviยงe de mu odgovarati sunoani polotaj. Mote se uzgajati kao niska tivica iii uz kupusnjaae jer potiee njihov rast.

www.CroWa rez.o rg Ribiz, josta i maline nisu za htjevne

lzmedu yeah votaka, kako biste maksimalno iskoristili prostor, a i dobili §to vise plodova, motete posaditi bobia'asto vote. Najmanje zahtjevni su, prema mojem iskustvu: ribiz (crveni, bijeli i crni), ogrozd i josta (kritanac ribiza i ogrozda) te maline i kupine. Ove vrste doista ne trebaju nikakvu posebnu brigu.

Aronija je otporna, no ponekad joj korijenje mogu pojesti voluharice i uniititi biljku.

Bobitrasto voce daje plodove prije stabala Aronija je takoder nezahtjevna biljka, a borovnice, brusnice i goji bobice su ipak malo zahtjevnije.

Kako biste imali urod, borovnicama i brusnicama treba kiselo tlo i dosta vlage, a goji bobice trebaju malo alkalnije tlo i puno vode. Bobieasto vote isplati se saditi jer ee ono roditi prije voeki, vet druge iii trete godine nakon sadnje, i svake óe godine biti sve rodnije.

8000J-LIV1ON y rIAllS

310VRTLARICA

KODOVA Kako biste avail u Kto vise domgeg

1./1F

voea, oda berite sorte voeaka koje se najbolje uklapaju u vas vrt, izmeclu njih posadite bobibsto voce koje ce roditi vet za dvije do tri godine, a tlo pokrijte ukusnim jagoda ma

Itrijeme je za SILVIJA KOLAR-F0D01

Znate Ii kad je najbolje vrijeme za sadnju voOaka? Prije pet godina. Voenjak sam poeela saditi tek prije tri godine, a doista je potrebno barem pet godina eekati do nekog znatnijeg uroda.

Stoga, ako imate praznu parcelu ili slobodno mjesto u dvoriMu, svakako razmislite o i sadnji voeki. To ne mora biti golemo stablo. Mote biti i neki bobroasti grm za koji trebate puno manje prostora. Kod planiranja i na-

bavke voeke potrebno je uzeti u obzir koliko 6e veliko neko stablo narasti i, naravno, koliko imate mjesta. Nekad su sve votke bile kalemljene na podlogama uzgojenim iz ko§tica votaka - tzv. sjemenjak, pa su eesto, ovisno o vrsti podloge, imale tendenciju narasti kao velike voeke. Danas to vise nije tako pa postoji vise vrsti podloga na koje se voeke kaleme. Tako u rasadnicima imate u ponudi vooke kalemljene na bujne, srednje bujne i slabo bujne podloge. Kru§ke i jabuke eesto tete naei kalemljene na takve

podloge. Vooke kalemljene na slabo bujne podloge narastu priliano male (visina do 2,5 metra), ali one se i slabije ukorijenjuju, stoga nerijetko trebaju potpornje - te se podloge najaeke koriste za plantatni uzgoj u kojem se votke sade guke. Ipak, prednost slabo bujnih podloga je §to pooinju prije radati. Ja sam, s obzirom na to da imam vise prostora u vrtu, birala srednje bujne podloge pri kojima vooka ipak naraste n8"to veva i formira manje stabalce.

Nakon §to odredite velreinu voeke, trebate odabrati i sortu.

ISPOD GRMLJA MOZETE POSADITI JAGODE. TO MOGU BITI tUMSKF JAGODE, KOJE POSTOJE I KAO MJESEeARKE, ILI JAGODE KITNJAU KOJE IZGLEDAJU POPUT KRIIANCA tUMSKE I VRTNE JAGODE

HOGOA- MV10)1 V

JESENSKA SADNJA DAJE BOLJE REZULTATE OD PROLJETNE POtETAK STUDENOG JE IDEALNO VRIJEME ZA SADNJU GRMLJA I VOCAKA, DAKLE SADA JE IDEALNO VRIJEME ZA TO. VOCKE SE MOGU SADITI SVE OD STUDENOG DO OZUJKA, KADA TLO NIDE SMRZNUTO. PREMA MOJEM ISKUSTVU, ZBOG CESTIH RANIH SUSA U PROLJECE SVAKAKO JE BOLJE POSADITI VOCKU NA JESEN JER IMA VISE SANSE DA SE PRIMI. UZ SVE VISE CIJENE HRANE, SADNJA PLODONOSNOG VoCA PAMETNO JE ULAGANJE U BUDUCNOST.

sadnju 110(a a STUBASTE VO(KE PLODOVE NOSE NA JEDNO1 GRANI POSTOJE I MINIJATURNE TE STUBASTE VOCKE KOJE SE MOGU UKLOPITI I NA MALE POVRSINE. STUBASTE VOCKE NE STVARAJU KROSNJU, NEGO JEDNU USPRAVNU RODNU GRANU KOJA RADA PUNO PLODOVA. 0 VELCCINI VOCAKA DOBRO SE JE RASPITATI KOD PRODAVA0A U RASADNIKU.

Na tr2iยงtu ima puno razliCitih sorti, ali imajte na umu da razlika medu njima mo2e biti velika.

Npr. jabuke koje se koriste danas najCeยงee za uzgoj konzumne jabuke Cesto su neotporne vrste koje zahtijevaju prskanje zagtitnim sredstvima jer inaae mogu oboljeti od bolesti ili biti jako podlo2ne napadu stetnika. Kako biste to izbjegli, birajte sorte otporne na odredene bolesti i nametnike kako ne biste uopee morali prskati jabuke. Nasreou, na triiยงtu se joS mogu pronaei otporne vrste voaa, samo se do-

bro informirajte kod prodavatelja prilikom kupovine. To su Cesto starinske vrste kakve su uzgajali naยงi djedovi i bake u svojim voenjacima, a te se vrste polako vraeaju i u nove voenjake.

Ja sam, osim toga, odluoila ipak sama uzgojiti podloge za kalemljenje i odrZati starinske vooke iz moje okoline u svojem voenjaku. Tako sam posijala koMice jabuka, Sljiva, marelica i bresaka te uzgojila miada stabalca na koja Cu kalemiti starinske voake koje rastu u okolici. Te vrste koje su me odukvile ionako se ne mogu

naei u redovnoj prodaji, a okusom i otpornoยงou su me svakako zainteresirale i 2elim takve vrste i nadalje uzgajati u svojem vrtu.

I sama imam jednu starinsku Ijetnu jabuku u svojem vrtu koja svake godine rodi toliko bujno da samo od te jedne srednje bujne jabuke imamo svake godine tri mjeseca puno plodova (tako dugo dozrijevaju plodovi postupno), a nema nikakve potrebe za prskanjem. To je vrsta koju svakako vrijedi Cuvati i odr2ati u voenjacima Ijudi koji tele zdravo voce.

www.BosnaUnited.net TfOVI SV JETA Biljke koje se pretvaraju da su kamen

PRIPREMA ORHIDEJA ZA IZLO2BU U STAKLENIKU 'PRINCEZA OD WALESA' BOTANICKOG VRTA KEW GARDENS U LONDONU. U NJEMU SE MOGU Nal BILJKE IZ SVIH KLIMATSKIH ZONA

U staklenicima se mote naei i lithops (siva stijena). To su indae biljke koje rastu u Ju2noj i jugozapadnoj Africi. Patuljastog su rasta i uzgajiva6i ih rado sakupljaju u zbirke. Tijelo ove biljke podsjeea na kamen.

Sastoji se od dva lista preklopljena jedan preko drugoga, koji se otvore u trenutku cvjetanja.

Afri6ka ljubitica dobro je poznata sobna biljka, a podrijetlom je iz Tanzanije i Kenije.

Od golemih lotosa do jezera s piranjama Jezerce s akvarijem dom je divovskog lotosa Euryale ferox. Ova biljka ima listove promjera dva metra. Na ni2im razinima nalaze se prozori kroz koje posjetitelji mogu zaviriti i pogledati jezero iz riblje perspektive, dok se u posebnim spremnicima nalaze piranje i otrovne Labe koje pokazuju kako 2ivotinje i biljke five jedni uz druge u svojim prirodnim tropskim stangtima.

Bilje iz vrueih tropskih krajeva plijeni painju posjetitelja Glavne klimatske zone staklenika "Princeza od Walesa" su "suhi tropi" koji predstavljaju vruae i suhe krajeve te "v1a2ni tropi" u kojem su se smjestile biljke iz ekosustava kao sto su kiยงne ยงume. Tu su i zone posve6ene pustinjama, savanama, biljkama meso2derkama, papratima te orhidejama.

IAKO SE KATKAD KORISTE I NADZEMNI DIJELOVI GAVEZA, NAJVECA KONCENTRACIJA LJEKOVITIH TVARI NALAZI SE U KORIJENU KOJI JE IZVANA CRN, A IZNUTRA BIJEL I LJEPLJIV. BERE SE TIJEKOM JESENI

Gavezubrzava zarastanje kostiju • ublazava reumu UEKOVITA BIUKA Gavez sadr2i tvari koje pot& stvaranje novih stanica zbog 'c'ega se upotrebljava u melemima za zarastanje rana, protiv hemoroida i proKirenih vena. Ekstrakt korijena gaveza katkad se nade i u kremama za ublaZavanje bora te njegu problemaffne kole Pi§e: IDA BOROVAC

Gavez (Symphytum officinale) vee je tisufama godina cijenjena biljka u narodnoj medicini zbog djelovanja na rane i lomove kostiju.

Gavez se upotrebljava izvana kod modrica, prijeloma i rana. Ubrzava oporavak i obnovu o§teeenog tkiva te smanjuje upalu.

Za jedan od sastojaka nadenih u gavezu, alantoin, koji se smatra zaslutnim za iscjeljujuei uainak ove biljke, dokazano je da ima regenerativno djelovanje na vezivno tkivo.

Korijen gaveza, koji se bere u jesen, kuha se u mlijeku dok se ne dobije ka§a koja se nanosi na prijelom u tankom sloju i ostavlja se da djeluje dva sata. Pritom je potrebno biti jako oprezan i ne stavljati ovaj oblog preko zgloba jer bi inaae zglob mogao oko§tati. Ako se svaki dan ponavlja tijekom deset dana znaaajno ee ubrzati zacjeljivanje.

I znanost povrduje ovo djelovanje gaveza.

Ova biljka sadrti visok postotak purinskog derivata, alantoina, koji stimulira stvaranje novih stanica, a u manjem postotku sadrte ga neven i trputac. Zbog sadrtaja alantoina ova biljka ulazi u sastav raznih melema za zarastanje rana, protiv hemoroida i progirenih vena. Melem od listova gaveza od velike je

pomoei onima koji pate od reumatizma. Takoder, ekstrakt korijena stavlja se u kreme za lice jer ublatava bore, a djelotvoran je i kod akni te problematiane kote.

Tinktura od korijena gaveza vrlo je korisna za ispiranje rana, a djelotvoran je i kod modrica te nateknuea. Priprema se tako da se 100 grama usitnjenog korijena gaveza stavi u staklenku, a zatim prelije litrom 70-postotnog alkohola ili jake rakije. Staklenka se potom dobro zatvori i ostavi da stoji na tamnom mjestu 12 dana uz povremeno protresanje.

Potom se cijedi i euva u 0 tamnoj boci. Zlicu tinkture treba razblatiti sa 100 ml prokuhane vode, pa koristiti za ispiranje iii za obloge. Gavez korisno djeluje i na vrtno bilje od listova potopljenih u vodu (najbolje ki§nicu) mote se napraviti odlieno biljno tekuee gnojivo koje je osobito prikladno za rajaice. Dobro ga je saditi oko voeaka jer sluti kao dinamroki akumulator, tj.

GAVEZ NE TREBA svojim dugim korijenjem iz dubljih slojeva tla izUZIMATI KAO (Al vlaai minerale do mjesta IAKO SE JE GAVEZ TRADICIna kojem ih voake mogu ONALNO PREPORkA0 I ZA iskoristiti.

ORALNU UPOTREBU, NPR. U Gavez je najlak§e uzgojiti eAJNIM MJESAVINAMA PROu jesen dijeljenjem koriTIV GASTRITISA, DANAS SE TO jenja i posaditi u vlatnu NE PREPORkUJE JER GAVEZ zemlju. Dobro mu je SADRZI ALKALOID PIROLIZIdodati stajskoga gnoja DIN KOJI TOKSICNO DJELUJE jer je gavez indee veliki NA JETRA. potrogae dOka.

PREHRANOM PROTIV CELULITAFORBIS, CUS BIJELI GAVEZ (SYMPHYTUM TUBEROSUM) MNOGO JE SLABIJE ISTRAZEN. PREMA NEKIM TRAVARIMA, NJEGOV GOMOLJASTI KORIJEN MOZE SE KORISTITI KAO I KORIJEN CRNOGA GAVEZA, NO PREMA DRUGIMA, ON ZAPRAVO NEMA NIKAKVOG UOINKA. 0