PRILOG 0 UREDENJU VRTA, UZGOJU SOBNOG BHA 1311,"11 0 POVR(0 I OKUNICAMA o.
dig
fr
Lotus raste i na balkonu Cvjetovi lotusa od davnina su bill simbol vrline i Eistoee, no ova biljka nije zahtjevna za uzgoj Eak ni u nass'im krajevima
Sve tajne savrsenog travnja ka
SIKAVI
BIOVRTLARICA SAVJETUJE:
Muhe cvjetare Euvaju vrt od nametnika
VRTU: Sikavicu je lako uzgojiti iz sjemena, na incanu mjestu i siromaKnom tlu
ir •70:!I_JE <NITA 3ILJ <A U vrtu lako moiete uzgojiti i ljekoviti bkalj
Srodnik sikavice je aakalj (Cnicus benedictus), biljka udomacena u Sredozemlju koja se katkad uzgaja u vrtovima. Suhi zeleni dijelovi biljke (Cnici benedicti herba) koriste se kod probavnih poremeaaja,2eluaanih, 2uanih i jetrenih tegoba i kod zatvora. lscrpine se dodaju razliaitim biljnim likerima gorka okusa.
Postupak uzimanja sjemena sikavice prilien° je naporan jer je biljka vrlo bodljikava.
Jestiv je korijen, mladi listovi I cvjetni pupoljci Korijen sikavice mo2e se jesti sirov iii kuhan. Like je takoder jestivo, ali prije pripreme treba ukloniti bodljike na listu. Listovi su priliano debeli i imaju blagu aromu dok je biljka miada, a tada se mogu dodavati mijeganim salatama, no mogu postati gorke tijekom yruoeg, suhog vremena. Kad se kuhaju, dobra su zamjena za gpinat. Cvjetni pupoljci mogu se jesti kuhani, kao zamjena za artiaoku.
±tl-SZ7 4
Sikavica ob JEDNOSTAVNI UZGOJ Ova Ijekovita biljka uspijeva u svakoj vrsti dobro dreniranog plodnog vrtnog tla, a najbolje u vapnenastom, na suganom polaaju. Podnosi temperature do -15° C. Mae djelovati vrlo dekorativno, a neko( se je uzgajala kao povrte bogato vitaminima Pik: IDA BOROVAC
Sikavica iii osijebad (Silybum marianum) otporna je biljka eiji su listovi obrubijeni oitrim bodijikama. Ovu aenno biljku lako pronaei u ljetnom razdoblju na mnogim pagnjacima i livadama, no ako je odluaimo uzgajati u vrtu, neaemo naiel na velike probleme. lako na prvi pogled izgleda priliano neugledno i bodljikavo, rijea je o vrlo korisnoj ljekovitoj biljci. Njezine sjemenke sadr2e silimarin, mjegavinu vise kemijskih spojeva koji su poznati po tome gto gtite jetra. Mnogobrojna su istraiivanja pokazala da silimarin iz sikavice ima antioksidativna svojstva, a to poma2e u zagtiti jetara i drugih organa od gtetnog djelovanja slobodnih radikala. Stoga se osljebad preporuauje kao porno& no sredstvo u lijeaenju kronianog hepatitisa i ciroze jetara. Sikavica olakgava protjecanje 2uai pa se rabi za spreaavanje i lijeaenje 2uanog kamenca. Listovi povoljno djeluju na cirkulaciju,
RIJEd STRUCNJAKA MARTINA BOGDANIC, FITOAROMATERAPEUT Udruga za fitoaromaterapiju Studio Martina&Natura
razbijaju naslage kolesterola, odr2avaju zdravlje jetara, pomak kod 2utice i 2uanih kolika te potieu izluaivanje2uai pa se preporuauju i za manje probavne tegobe. Spanjolska su istra2iyanja zabilje2ila i protuupalno svojstvo silimarina, a njegovo smirujuee djelovanje ponekad se koristi u lijeeenju hemoroida. Za lijeaenje problema s jetrom, poput kronianog hepatitisa i ciroze, najaegee se upotrebljavaju komercijalni lijekovi sa standardiziranom koliainom silimarina. lako se nekoe uzgajala kao jestivo povree, danas je to upotreba priliano zanemarena, no mote pronaai svoje mjesto u vrtovima jer djeluje vrlo dekorativno. - U krajevima u kojima su toplije zime sikavica raste kao dvogodignja biljka, dok u krajevima s hladnijim zimama ne mo2e prezimjeti pa se ondje uzgaja kao jednogodignja biljka - objagnjava Silvija Kolar Fodor koja to vrijednu biljku uzgaja u svojem vrtu. - Sikavica ne podnosi mraz, ali mope prezimiti zime aak i do
-18 stupnjeva (prema mojem iskustvu aak i vise), ali uz uvjet da su tijekom velikih hladnoea biljke prekrivene slojem snijega koji djeluje kao izolator. Ako nisu preko zime na taj naain zagtieene od smrzavanja nego su direktno izIo2ene vanjskim utjecajima, sve biljke propadaju od hladnoaa objakjava Silvija i dodaje: - Ako sikavicu uzgajate kao jednogodignju biljku, mo2ete je sijati u posudice tijekom okjka i travnja te nakon opasnosti od mrazeva presaditi na otvoreno. Mo2ete je sijati i direktno na otvorenom tijekom travnja i svibnja. Tako ae uzgojena biljke cvasti tijekom Ijeta i sjeme mo2ete skupljati krajem ljeta/poaetkonn jeseni. Vrlo se uspjegno i sama zasijava, a mlade biljke niau yea na jesen. Ako imaju dobre uvjete i uspiju prezimiti, sikavica pooinje cvasti vee krajem proljeea. Sjeme yea dozrijeva krajem lipnja i tijekom srpnja, nakon aega cijele biljke odumiru. Sikavica za rast voli suneanu gredicu, jako dobro podnosi i suk, a dobro uspijeva i u logem tlu.
Standardizirani ekstrakti sikavice najuonkovitije djeluju na obnovu jetra Sikavica se od davnina koristila za tretiranje razliaitih disbalansa jetara. Ponekad je to bio aaj od lista biljke, ponekad prah od smrvljenog zrelog sjemena koji se uzimao uz obrok. U Makedoniji su se pripravci od korijena biljke koristili za jaaanje mugke potencije i protiv mugke neplodnosti.
Klinickim istra2ivanjima je potvrdeno da doza koja je aktivna mora u sebi sadr2avati minimalno 140 mg aktivnog spoja silimarina koja se uzima tri puta na dan, Gime dolazimo do aktivne doze od 300 do 500 mg silimarina na dan koji ee pomoai regeneriranju nage jetre. Takvi standardizirani ekstrakti ne
LJUBICASTI CVATOVI SASTAVLJENI OD STOTINA CVJETOVA POJAVLJUJU SE NA VRHU STABLJIKA TIJEKOM LJETA. ONI RADAJU SJEMENKE S eUPERCIMA KOJE SE MOGU KORISTITI SVJEIE ILI SURE
navlija jetru
mogu se napraviti u kuenoj radinosti pa oemo naleeke tablete sa standardiziranom dozom kupiti u biljnim Ijekarnama. Tinkturu, tradicionalan pripravak od sikavice, radimo tako da potpuno zrelo, a potom i osukno sjeme biljke usitnimo u mlincu za kavu. 250 g sjemena stavimo u 6istu telicu i prelijemo s 1. litrom 70% alkohola. Sikavica je jedna od rijetkih biljaka kod kojih nam je za izra-
du tinkture potreban tako jaki alkohol da bi se djelatne hidrofilne tvari izvukle iz biljke. Teglicu stavimo na toplo mjesto i svaki dan je barem jednom sna2no protresemo. Nakon mjesec dana tinkturu procijedimo i spremimo na mrae"no i hladno mjesto. Uzimamo je tako datri puta na dan rastopimo po 30 kapi u 0,5 dcl vode iii Baja. Tinktura se koristi za tretiranje razIraitih disbalansa i regeneraciju jetara.
Sjemenke sikavice
Zeleni dijelovi sikavice
3 0VRTLARICAwwwโ ขCroWarmorg lianke Oe!office muhe Geste su u otpadnoj vodi
Lieinke p6elolike muhe (Eristalis tenax) duge su nekoliko centimetara. Razvijaju se u vodi bogatoj organskim tvarima (Geste su u otpadnim vodama i lokvama oko hrpa gnoja) - to se hrane bakterijama kojih ima u obilju. Kao gto se vidi na fotografiji, vole biti u skupini i stalno su u pokretu.
Iz kukuijice osolike muhe, koja se 6esto hvata za listove, izleie se odrasli kukac.
Upoznajte osolike muhe u svim fazama Osolike muhe vrlo su vane u biologkom suzbijanju lisnih ugiju - njihove liainke hrane se ugima, a odrasle se muhe hrane nektarom cvijeea, cvjetnim prahom i medenom rosom te su vrlo korisni opragivad. Nakon faze koja izgleda kao poluprozirni cry nimalo privlaana izgleda, Hanka stvara kukuijicu koja nalikuje na kapijicu i priavrgouje se na biljku.
A
KORISNI KUKCI IAKO IZGLEDAJU OPASNO, MUNE CVJETARE NIKAD NE BODU. POKUSATE IH PRIVUO U SVOJ VRT JER SU DOBRI OPRMIVACI, A I POMA7U U ODR2AVANJU PRIRODNE RAVNOTE7E. KORISNE SU I LICINKE OVIH KUKACA
Muhe cvjetare: Piยงe: SILVIJA KOLAR-FODOR
Kad neยงto zuji oko nas, Eesto to instinktivno ielimo tresnuti neEim i ubiti od straha da nas ne ubode. Medutim, 6injenica je da oko nas Zivi rnnogtvo korisnih kukaca koji su jako vaZni u uspostavljanju prirodne ravnote2e, te je korisno bolje upoznati svijet oko sebe kako ne bismo iz neznanja ucinili veliku gtetu biosustavu. Osobno se protivim tretiranju nametnika u vrtu (primjerice ugiju) jer nijedan insekticid ne
djeluje selektivno, pa se primjenom takvih sredstava ubija i mnogtvo korisnih kukaca. Mnogi su od tih kukaca predatori koji oe sami rijegiti najezdu nametnika ako pustimo da stvari idu svojim prirodnim tijekom, a mnogi su jako vdini opragivad. Medu tim vaZnim predatorima i opragivadma su muhe cvjetare - lebdjelice, osolike muhe, peelolike cvjetare (obitelj Syrphidae) - za nas potpuno bezopasni kukci. Mnogi pothu panie'ariti kad zapaze da su im neki nametnici napall biljku i aesto za prvu pomoo
posegnu za nekim sredstvima za prskanje. Medutim, najoegee morate biti strpijivi i malo prraekati da priroda odradi svoje. To sam i ja iznova primijetila u svojem vrtu ovog proljeaa kad nisam reagirala na napad zelenih ugiju na poledini listova ribizla ubrzo su se pojavile lidnke muhe cvjetare, Syrphus ribesii, koje su same rijegile problem i pojele bag sve ugi na Iiseu. Lieinke ovih muha ne izgledaju privlaano, zbog svoje odbojnosti mnogi 6e ih htjeti unigtiti, no one su prirodni neprijateiji lisnih ugiju i dobri
www.BosnathArted.net LleINKE MUHE CVJETARE (SYRPHUS RIBESII) JEDU USI KOJE SE SKUPLJAJU NA LIMU RIBIZA. IZGLEDAJU POMALO PROZIRNO, TRANSPARENTNO, DUGE SU OTPRILIKE OD JEDAN DO DVA I POL CENTIMETRA
SLINOST SA PCELAMA 31ITI OSOLIKE MUNE OD PREDATORA PeELOLIKA MUHA (SLIKA DESNO) I OSOLIKA MUHA (VELIKA SLIKA) SVOJIM IZGLEDOM PODSJE6AJU NA OSU ILI PeELU, ALI TO JE MIMIKRIJA, IMITACIJA KOJOM SE SLUZE U OBRANI OD PREDATORA I TAKO SI POSPJEUJU IZGLEDE ZA PRE2IVLJAVANJE. LEBDJELICAMA SE NAZIVAJU ZBOG SPECIFleNA NAeINA NA KOJI LETE, PA IZGLEDA KAO DA LEBDE U ZRAKU. ZBOG TOGA, AKO KUKAC, PRIMJERICE, IZGLEDA KAO OSA A LETI KAO HELIKOPTER, RIJEe JE 0 OSOLIKOJ MUHI.
ovci na lisne usi NEMOJTE UNKTAVATI KUKCE I LItINKE KOJE NE POZNAJETE KAD eUJETE ZUJANJE OKO SEBE ILI ZAPAZITE NEKE CUDNE KUKCE ILI LleINKE, NEMOJTE DOPUSTITI DA PREVLADA PRVI INSTINKT, KOJI GOVORI DA TO TREBA ELIMINIRATI. RADIJE POGLEDAJTE JOS JEDANPUT, eEkE CE TO BITI KORISNI KUKCI, KAO tTO SU MUNE CVJETARE.
pomagaai u svakom biovrtu. Prozirne su i izgledom podsjeeaju na nekakvog crva. Ako zelite privuoi muhe cvjetare u svoj vrt, bitno je da imate Sto vise cvijeoa koje ih privIa6i, kao Sto su kamilica, makovi, limnanthes douglasii, alyssum, iberis, stolisnik, mrkva i pergin u cvatu. U mojem vrtu su osolike muhe mnogobrojne i mogu ponosno red da nemam previge problema s ugima - one se pojave, 6esto i u veeem broju, no predatori poput osolikih muha uvijek ih uspjegno dr2e pod kontrolom.
europska muha lebdjelica/zujalica (Eristalis tenax) muha je koja izgledom podsjeea na pe"elu, a jako je koristan opragiva6 u vrtu. Liainke ove vrste muhe su svijetle boje i karakteristie'ne su po svojim "repovima" (jog se spominje i naziv "lielnka Stakorov rep" - zbog slrana izgleda), koji su im zapravo organ za disanje i vrhovi im vire iz vode. lskreno, LfZivo to izgleda jako odvratno. Kad sam ih zapazila, nisam ih uklonila zato Sto nisam znala o eemu je 1106, iako mi je to bio prvi nagon. Kako mi vee
iskustvo govori, mnogo je toga oko nas korisno, samo Sto mi za to ne znamo. I eto, ispalo je da sam bila u pravu, odnosno da su ovo jako korisni kukci u svakom biosustavu. A ove vrste muha cvjetara su potpuno bezopasne i nista yam nese usiniti, ne bodu. Zbog toga se potrudite privuei ih u Sto veeem broju u svoj vrt jer 6e yam biti dobri "radnici" koji 6e yam kao Rinke uspjegno degavati problem ugiju na biljkama, a kao odrasli kukci opragivat 6e vase biljke. Ovi "radnici" su k tome joS i besplatni.
-7. 1/R1-C1/1 SVIJETA A 1
Sjemenke lotusa treba pobrusiti prije sijanja
CVIJET LOTUSA U BOTANICKOM VRTU PALMENGARTEN U FRANKFURTU. LOTUS JE OD DAVNINA SIMBOL VRLINE I JER SE IZDI7E IZ MUTNE VODE DO SUNCEVE SVJETLOSTI
Sjemenke lotusa treba malo pobrusiti jer je njihova povr§ina glatka i ne propu§ta vodu. Bez bruknja bi sa6uvale posobnost klijanja tisueama godina, a ako biste ih potopili u vodu, morali biste 6ekati nekoliko godina da proklijaju. lzbrukne sjemenke stavite u vodu. U roku od 24 sata trebale bi se dvostruko poveeati.
Za razliku od lotusovih, cvjetovi lopoea izgledaju kao da plivaju na vodi.
Voda za uzgoj trebala bi biti duboka 3o cm Nakon izbijanja prvog lista po2eljno je biljku zasaditi ill u mo6varnom supstratu iii u §ljunku (koji se koristi za akvarije) i cijelu biljku staviti u veal kolielnu vode (akvarij, jezerce) s dubinom od barem 30 cm. Ako koristite kao supstrat §ljunak za akvarij, lotus mo2ete uzgajati i u akvariju s ribicama. Moguee ga je i preko Ijeta &lab na balkonu, a zimi unositi u kuou.
• NI• •
Razhati va i etet nd skog lotusa osvojili su cijeli svijet rj
i i
ij
Lotus je vi§egodi§nja vodena biljka rasprostranjena preko Sjeverne Amerike, Male Azije sve do Japana. Najpoznatiji predstavnik je indijski lotus (Nelunnbo nucifera), koji je naje'egoe ruMast, mada postoje kultivari razIraitog oblika to drugih boja cvijeta. Obiano raste na rubovima voda stajaeica, npr. nno6vara.
21.4eZ7\4t
ZA ODRIAVANJE TRAVNJAKA POTREBAN JE I PROZRAtIVAt TLA. VEeINU TRAVNJAKA TREBA PROZRAtITI JEDNOM NA GODINU DA BI SE POBOLAALA PROPUSNOST TLA TE DA BI SE ONO RAZRAHLILO
Malo Eeinjaka u prahu tjera krtice s travnjaka SAVRgEN TRAVNJAK Za zdravtravnjak, nikad nemojte skidati vise od treeine vlati trave odjednom. Kosite sredinom prijepodneva ili u drugoj polovici prijepodneva, nakon Kto se jutarnja rosa ()sib, no dok je joK svjeie. Noievi kosilice moraju biti uvijek dobro odriavani Pige: IDA BOROVAC
Bez obzira na to ima li vat' travnjak manji ogoljeni dio iili je potrebno ponovno zasijati polovicu travnjaka, uelnite to krajem Ijeta ili ujesen. Naime, svje2ije temperature, veva vldinost i toplo tlo prifiaju travi priliku za dobar poeetak. Najprije pograbljajte uvelu travu i vrtni otpad. Na ogoljenoj plohi razrahlite tlo na dubinu od 2,5 cm. Ako su travu pseea mokraea, prolivene kemikalije ili benzin, taj je dio tla najbolje iskopati i zasipati svje2im slojem tla. Na taj dio razgrnite 5-7,5 cm komposta za sadnju, zatim poravnajte ugicom grablji kako bi kompost bio u ravnini s okolnim tlom. Dan prije sijanja sjeme za travu pomije§ajte s jednakim udjelom vla2nog pijeska. Vlaga ee potaknuti klijanje. Ravnomjerno razasipajte sjeme zajedno s pijeskonn kako bi ostalo na tlu, eak i za vjetrovita dana. Prekrijte sjeme tankim slojem komposta, a zatim lagano zalijte pazeei da ne isperete sjeme. Zasijano podrueje zalijevajte sitnim raspr§ivaeem dva ili tri puta dnevno, sve dok sjeme ne proklija. Zatim polijevajte redovito dok se trava ne zakorijeni. Za dobar izgled travnjaka zaslu2na je i redovi-
to kanja. Za najbolju ko§nju kosite sredinom prijepodneva ili u drugoj polovici prijepodneva, nakon 'ao se jutarnja rosa osugi, no dok je jos svje2e. Ne 2urite s kognjom jer mo2ete neke dijelove ostaviti nepoko§ene. Ako imate velik travnjak i kosite velikom kosilicom na kojoj se sjedi, vozite je umjerenom brzinom. Smanjite brzinu pri zaokretima i ko§enju rubova radi preciznije kognje. Va2na je i visina na koju kosite trayu. Ako je visoka oko 2,5 cm, obieno izgleda bolje, potiee razvoj dubljega korijenja to pomaie sprijeeiti girenje korova i mahovine. Jednako va2no je i odr2avanje kosilice. Ogtri no2evi kosilice poma2u stvoriti dobro odrZavan travnjak, a aisti rezovi pospje§uju zdraviju travu. No2eve kosilice ogtrite metalnom turpijom ili brusnim kolom, odr2avajuoi kut ogtrice onakvim kakav je bio kad je kosilica kupljena. Mala je vjerojatnost da ee krtice iskopati dijelove travnjaka preko kojih se stalno prelazi jer ne vole vibracije, zato ee Ijeti kognja travnjaka dva puta tjedno mohla biti sve §to yam je potrebno. Ako u rov stavite tvari jaka mirisa, kao sto su kuglice protiv moljaca ili egnjak u prahu, takoder ih mo2ete odbiti.
TIJEKOM KOSINJA MIJENJAJTE SMJER TRAVNJACI KOJI SE UVIJEK KOSE U ISTOM SMJERU DOBIVAJU NEPRAVILNE PRUGE. IZMJENJUJTE POPREeNU KOSNJU U JEDNOM SMJERU PRVI PUT I ZATIM KOSNJU POD PRAVIM KUTOM U ODNOSU NA PRI.h&LII SMJER.
BOLJE JE ZALIJEVATI RJEDE I QBILNIJE TRAVNJAK NE MORATE REDOVITO ZALIJEVATI, ALI KAD GA ZALIJEVATE, DOBRO GA NATOPITE. MALO POPRSKANE VODE MO2E UeINITI VISE tTETE NEGO KORISTI, A SPARUSENI TRAVNJAK BRZO CE OZELENJETI NAKON STO PRESTANE SUSA.
0 0