Grafx br. 18

ISSN 2233-1933

Časopis Udruženja Grafx

Kroz život s osmijehom Akreditacija 2021 Najbolji uvjet za sticanje znanja Intervju Mirsada Fuško Zdravko Cvjetković Razgovor s povodom prof. dr. Hajder Muradif prof. dr. Refik Čatić Promocija online Moja budućnost, moj izbor Kreativno razmišljanje Biraj pravi smjer In Week FTS 2021 Postani inženjer Broj 18 I Juni/Lipanj 2021. I Godina 10

Grafx

1

2

Grafx

Takmičenje za ˝srednjoškolce i studente "Zimska čarolija u mom gradu 2021" Foto: Sara Ninković JU SŠC "27. januar" Rogatica

Grafx

3

IMPRESSUM

Časopis Udruženja Grafx Broj 18 Juni/Lipanj 2021.

Godina 10 Glavna urednica: Marija Garić Suradnici na ovom broju: prof. dr. Amra Tuzović, doc. dr. Emina Terzić, doc. mr. Alisa Čaber, Ida Bajrami, Zerina Gaši, Selver Grabus, Erika Hadžimahmutović, Esma Hodžić, Elma Karić, Izudin Kutlovac, Muhamed Mahmić, Irmela Mujkić, Aldin Obućina, Ahmed Palić, Amina Perenda, Naida Poljarević, Azra Seferović, Amna Tuzović

Izdaje:

Udruženje Grafx Travnik, Bosna i Hercegovina Aleja konzula br. 5

Za izdavača:

prof. dr. Amra Tuzović

4

Univerzitet u Travniku Akreditacija 2021

sadržaj 46

52

18

Nastavni proces Kvalitet studiranja u virtualnom okruženju Evaluacija rada nastavnika Književnost Zimska priča moga garda

34

Online Book Drive

42

Intervju Mirsada Fuško

e-mail: redakcija@grafx.ba www.grafx.ba e-mail: casopis.grafx@gmail.com ISSN 2233-1913 e-ISSN 2303-5358

4

Grafx

12 60

62

22

36

56

Takmičenje Zimska čarolija u mom gradu

Psihologija Zašto gledamo to što gledamo Kako sebi možemo pomoći Razgovor s povodom Osvijetli autizam prof. dr. Hajder Muradif Učenje kroz igru prof. dr. Refik Čatić Iz korisničkog ugla Online alati

58

Web dizajn

32

InWeek 2021 Moja budućnost, moj izbor

16

30

Promocija online Kreativno razmišljanje Biraj pravi smjer

38

Inžinjerstvo u slikama

54

Intervju Zdravko Cvjetković

36

Predstavljamo Grupa "MladiCe"

Grafx

5

Akreditacija 2021

Najbolji uslovi za sticanje znanja

Univerzitetu u Travniku obnovljena akreditacija sa rokom važenja od pet godina, kojom se potvrđuje standard kvaliteta rada visokoškolske ustanove.

Tekst i foto: Arhiva Univerziteta

R

ješenjem Ministarstva obrazovanja, nauke, mladih, kulture i sporta Kantona Središnja Bosna/Srednjobosanskog kantona, od 26. januara 2021. godine, Univerzitetu u Travniku obnovljena je institucionalna akreditacija s rokom važenja od pet godina, kojom se potvrđuje standard kvaliteta rada visokoškolske ustanove.

6

Grafx

Od Agencije za razvoj visokog obrazovanja i osiguranja kvaliteta Bosne i Hercegovine, dobivena je preporuka o akreditaciji visokoškolske ustanove Univerzitet u Travniku, u čijem su sastavu: Pravni fakultet, Farmaceutsko-zdravstveni fakultet, Edukacijski fakultet, Fakultet za menadžment i poslovnu ekonomiju i Fakultet za tehničke studije.

Ocjene kriterija Komisija za ocjenu i reviziju kvaliteta i davanje preporuka o akreditaciji visokoškolskih ustanova u postupku institucionalne akreditacije Univerziteta vršila je provjeru ispunjenosti zahtjeva standarda i kriterija. Univerzitet u Travniku je ispunio svih deset kriterija, od kojih je osam ocijenjeno potpuno ispunjenim, a dva kriterija znatno ispunjenim.

Potpuno ispunjeni su kriteriji: 1. Politika osiguranja kvaliteta 2. Izrada i odobravanje programa 3. Učenje, podučavanje i vrednovanje usmjereni na studenta 4. Upis i napredovanje studenata, priznavanje i certificaranje

Foto: Shutterstock

5. Nastavno osoblje 6. Resursi za učenje i podrška studentima 9. Kontinuirano praćenje i periodična revizija programa 10. Periodično vanjsko osiguranje kvaliteta Znatno ispunjeni kriteriji su: 7. Upravljanje informacijama 8. Informisanje javnosti Postupak institucionalne reakreditacije Univerzitet u Travniku je nakon privremene akreditacije akreditovan 2016. godine i upisan u Registar visokoškolskih ustanova, koji se vodi u Agenciji za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvaliteta.

Od devet kriterijuma koji su ocjenjivani u procesu akreditacije, osam je ocijenjeno potpuno ispunjenim, a jedan znatno ispunjen.

S obzirom na izuzetan uspjeh postignut prilikom akreditacije 2016. godine, ne iznenađuju izvrsne ocjene tokom obnove akreditacije.

U procesu obnove akreditacije pokrenutom 2020. godine, Univerzitet je dobio pozitivno mišljenje o akreditaciji od strane

petočlane Komisije domaćih i međunarodnih stručnjaka koji ocjenjuju i obavljaju reviziju kvaliteta te daju preporuke o akreditaciji visokoškolske ustanove.

U sastavu komisije bili su: prof. dr. Nevzet Veladžić, predsjednik Komisije i predstavnik akademske zajednice u BiH, prof. dr. Esad Jakupović, predstavnik akademske zajednice u BiH, prof. dr. Branko Rakita, međunarodni stručnjak, Asja Gojačić, predstavnik privrede i prakse, Emina Džaferović, predstavnica studenata.

Akreditacija Univerziteta je osigurala da diplome Univerziteta u Travniku i dalje budu prepoznate i priznate u Bosni i Hercegovini, Evropi i svijetu.

Komisija se prilikom posjete u okviru postupka institucionalne akreditacije

sastala sa predstavnicima rukovodstva Univerziteta i organizacionih jedinica, prodekanima, akademskim osobljem, studentima svih ciklusa, administrativno-tehničkim osobljem, predstavnicima privrede i prakse te alumni studentima Univerziteta.

Potvrđeno priznavanje diploma Nakon niza provedenih aktivnosti i procedura, Komisija je sačinila izvještaj kojim se utvrđuje da Univerzitet u Travniku ispunjava zahtjeve standarda i kvaliteta za izdavanje rješenja o akreditaciji.

Akreditacijom Univerziteta je osigurano da diplome Univerziteta u Travniku i dalje budu prepoznate i priznate u Bosni i Hercegovini, Evropi i svijetu.

Kvalitet rada Univerziteta u Travniku po drugi put je prepoznat od strane Agencije za razvoj visokog obrazovanja i osiguranja kvaliteta i imenovane komisije stručnjaka.

U narednom periodu Univerzitet u Travniku nastavlja vrijedno raditi kako bi svojim studentima pružio najbolje uvjete za sticanje znanja.♣ Grafx

7

Predstavljamo

Udruženje "Srce za djecu oboljelu od raka"

"MladiCe"

Muhamed Mahmić, volonter u Udruženju "Srce za djecu oboljelu od raka" i član grupe ˝MladiCe", predstavlja projekte i aktivnosti pomoći djeci koja se liječe ili izliječenoj djeci da se prilagode na trenutnu situaciju, kao i podizanju svijesti o dječjem raku.

Pripremio: Muhamed Mahmić Foto: Arhiv Udruženja Mladi predstavljaju izuzetno značajnu kategoriju stanovništva i buduće nosioce promjena u društvu. Zato je neophodno posvetiti adekvatnu pažnju njihovim potrebama, stavovima i željama, kao i podršci i razvoju aktivizma mladih. Aktivizam, kod mlade populacije, je sve više zastupljen jer shvataju da trebaju pomagati drugima i društvu. Postoje i oni koji postavljaju pitanja: "A zašto volontiraš?" Odgovor je jasan: "Jer želim da drugima bude kao meni ili bolje". Postoje mnogobrojne nevladine organizacije kojima se mladi ljudi mogu pridružiti i naučiti 8

Grafx

nešto novo, steći nova iskustva i prijateljstva. Volontirati u nekoj organizaciji pokazatelj je da se želi uložiti svoj rad, trud i znanje bez materijalne koristi.

Udruženje "Srce za djecu oboljelu od raka" U sklopu Udruženja "Srce za djecu oboljelu od raka" djeluje grupa mladih koji su liječeni od raka u ranom djetinjstvu, a nazvana je MladiCe. Udruženje postoji od 2003. godine, a osnovali su ga roditelji čija su se djeca tada liječila i prijatelji djece oboljele od raka. Do danas je izraslo u respektabilnu organizaciju koja broji preko 400 članova i koja je postala sinonim za borbu protiv raka kod djece u Bosni i Hercegovini.

Djeci oboljeloj od raka i njihovim porodicama pruža smještaj, hranu i psihosocijalnu podršku; organizira godišnje rehabilitacione kampove i pomaže u nabavci lijekova, medicinske opreme i tretmanima u inostranstvu. Kontinuirano unaprjeđuje svoje usluge i aktivnosti kako bi adekvatnije odgovorilo na izazove koje ova opaka bolest nosi sa sobom. (www.srcezadjecu.ba) Roditeljska kuća Jedan od značajnih projekata je "Roditeljska kuća" koje je otvorena u aprilu 2016. godine na Betaniji, u krugu Pedijatrijske klinike UKCS-a u Sarajevu. Pruža kontinuirani smještaj za djecu oboljelu od raka i njihove porodice koje ne žive u Sarajevu.

Izgrađena je uz pomoć prijatelja djece oboljele od raka zahvaljujući raznim donatorima koji su prepoznali njen veliki značaj. Prva je kuća ovakvog tipa u Bosni i Hercegovini koja predstavlja trajno dobro, od kojeg koristi imati oboljela djeca i njihovi roditelji, medicinsko osoblje i šira društvena zajednica.

Projektom "Moja kosa, tvoja kosa"omogućeno je dodjeljivanje perika od prirodne kose slične onoj koju su djeca imala prije bolesti, te se na taj način normalno uklapaju u okruženje.

Rehabilitacioni kamp Jednom godišnje, organizira se rehabilitacioni kamp kojem prisustvuju djeca koja su se izliječila od karcinoma. Jahanje, plivanje, vožnja bicikla i niz edukativnih aktivnosti samo su dio sadržaja koji će im biti korisni. Kamp se zbog epidemiološke situacije nije održavao već dvije godine, ali se nadaju nastavku ovih aktivnosti u budućnosti.

Tko su MladiCe? Članovi grupe MladiCe volontiraju na kampovima i skupa sa stručnim ljudima pomažu djeci.

Grupa je osnovana 2012. godine.

U osnivanju je sudjelovalo samo 7 članova, dok danas broj prelazi 50 aktivnih članova grupe MladiCe. Svaka grupa mladih aktivista ima viziju šta želi poboljšati u društvu.

Stoga, mladi čovjek se nauči raditi u grupi, što mu pomaže dalje kroz život kao i u stjecanju povjerenja u druge ljude.

"Roditeljska kuća" je otvorena u aprilu 2016. godine na Betaniji u Sarajevu. Pruža kontinuirani smještaj za djecu oboljelu od raka i njihove porodice koje ne žive u Sarajevu.

Cilj osnivanja grupe MladiCe bio je da se njeni članovi kao mladi ljudi izgrade, te da nakon tog da mogu davati svoj doprinos društvu. Daljnji cilj je pomoć djeci koja se liječe ili izliječenoj djeci da se prilagode na trenutnu situaciju, kao i podizanje svijesti kod djece oboljele od raka.

Film "Velika bijela kuća" Projekat na koji je grupa MladiCe posebno ponosna, kratkometražni je dokumentarni film "Velika bijela kuća" u trajanju 15 minuta.

Napravljen je u saradnji s mentorom Zoranom Čatićem-Zokom, radijskim voditeljem i autorom nagrađivanih kratkih filmova, kako bi roditelji koji dođu u roditeljsku kuću mogli isti pogledati i vidjeti da nisu sami. Film je prikazivan je na nekoliko festivala.

Na Dubrovnik Film festivalu, 2018. godine, u konkurenciji od preko 400 filmova, osvojio je Grand Prix.

Prikazan je i na 6. Internacionalnom studenstkom film festivalu ”New wave“ u Sofiji, Bugarska, 2019. godine.

Zajedničko druženje članova grupe MladiCe Grafx

9

Predstavljamo

Zajedničko obilježavanje Svjetskog dana djece oboljele od raka

Ostvarivanje ciljeva

teško podnose pritisak. Prolazeći kroz razne situacije, u želji da se pomogne na bilo koji način, članovi grupe MladiCe suočavaju se sa poteškoćama u ostvarivanju ciljeva. Njihov najveći motiv su djeca koja se liječe i njihov osmijeh. Svatko od njih ima nešto što radi najbolje i time se grupa dopunjava, tako da na kraju timski rad daje uspjehe.

Grupa MladiCe ruši predrasude o dječijem raku i njen rad nije uvijek bio lak. Ponekad se teško nositi sa određenim situacijama jer mladi ljudi

Danas je grupa MladiCe prepoznata, ne samo u Bosni i Hercegovini, nego i u Europi. Volontiranjem u ovom Udruženju, članovi dobivaju poticaj

Unatoč velikoj konkurenciji, osvojio je nagradu za najbolji dokumentarni film. Taj projekat je donio mnogo značaja kako grupi MladiCe tako i Udruženju. Skrenuta je pažnja na ovaj veliki problem u našem okruženju, koji mnogi u Bosni i Hercegovini smatraju nebitnim.

Plakat Mreže mladih liječenih od raka u BiH 10

Grafx

da djeluju i u drugim organizacijama u svojoj sredini, te nastoje prenijeti drugima svoja iskustva koja su stekli kroz dugogodišnje volontiranje, ali i potaknuti druge da se aktiviraju.

Kroz inovacije mladih može se mnogo postići, jer mladi aktivisti su ti koji imaju ideje, volju, snagu i želju da konkretnu viziju sprovedu u realnost, a da to ne ostane samo neostvarena želja. Stoga upućuju molbu, prije svega mladim ljudima, da se aktiviraju i doprinesu poboljšanju trenutne situacije u društvu.♣

Takmičenje za srednjoškolce i studente "Zimska čarolija u mom gradu 2021" Foto: Sajra Šahić Srednjoškolski centar Hadžići Hadžići

Grafx

11

Fotografija

Takmičenje za srednjoškolce i studente

Foto: Shutterstock

Zimska čarolija u mom gradu Fakultet za tehničke studije u Travniku organizovao je takmičenje za najbolju fotografiju zimskog motiva nekog grada, a pravo učešća su imali svi srednjoškolci i studenti širom Bosne i Hercegovine.

Pripremila: Azra Seferović

Z

imska čarolija u mom gradu naziv je takmičenja u fotografiranju zimskih motiva u gradovima diljem Bosne i Hercegovine, koje je osmislio Tim za vannastavnu aktivnost na Fakultetu za tehničke studije u Travniku.

12

Grafx

Cilj ovog takmičenja je popularizacija izrade autentičnih fotografija u svom okruženju, promoviranje prirodnih i urbanih sadržaja u Bosni i Hercegovini i uključivanje srednjoškolaca i studenata u vannastavne aktivnosti na Fakultetu.

Početkom februara 2021. godine, Fakultet za tehničke studije u Travniku organizovao je takmičenje za najbolju fotografiju zimskog motiva nekog grada, a pravo učešća su imali svi srednjoškolci i studenti širom Bosne i Hercegovine.

Foto: Armin Mehmedović JU Srednja ekonomako-trgovinska škola Tuzla

Foto: Adna Prolaz Fakultet političkih nauka u Sarajevu Sarajevo

Putem web stranice Fakulteta učesnici su bili upoznati sa pravilima i propozicijama, a dostavljanje fotografija trajalo je do 20. februara 2021. godine.

studenata pristigle fotografije 33 studenta iz 8 gradova. Takmičenje je sveukupno prikupilo 26.951 like na sve fotografije.

Sve pristigle fotografije objavljene su na Facebook i Instagram stranici Fakulteta. Nagrade su predviđene po dva kriterija i to za najbolje fotografije u konkurenciji srednjoškolaca i studenata, te prema najvećem broju Like opcija na društvenim mrežama.

Za prvi kriterij oformljen je stručni žiri za izbor najbolje fotografije, a članovi su bili istaknuti bh. fotografi Amel Emrić i Velija Hasanbegović, te predsjednica žirija – doc. mr. Alisa Čaber.

U kategoriji srednjoškolaca sudjelovalo je 70 učenika iz 35 različitih gradova, dok su u kategoriji

Stručni žiri

Putem live videa koji se emitovao na Facebook stranici fakulteta, proglašeni su pobjednici takmičenja za najbolju fotografiju svoga grada.

Sve pristigle fotografije objavljene su na Facebook i Instagram stranici Fakulteta.

Najbolje fotografije Prema odlukama stručnog žirija, autori najboljih fotografija su Adna Prolaz, studentica Fakulteta političkih nauka u Sarajevu i Luka Grganović, učenik Srednje škole Novi Travnik.

Nagrade su stativ za foto-aparat i mobitel.♣ Grafx

13

Fotografija

Foto: Luka Grganović Srednja škola Novi Travnik Travnik, Guča Gora

Takmičenje za srednjoškolce i studente

Zimska čarolija u mom gradu

Luka Grganović, učenik Srednje škole Novi Travnik 14

Grafx

Autori fotografija sa najvećim brojem likeova, Selver Grabus (2.275 likeova), student Fakulteta za tehničke studije i Armin Mehmedović (6.147 likeova), učenik Srednje Ekonomskotrgovinske škole Tuzla, nagrađeni su pametnim satom.♣

Armin Mehmedović, učenik JU Srednja Selver Grabus, student Fakulteta za ekonomsko-trgovinska škola, Tuzla tehničke studije, Travnik

Foto: Selver Grabus Fakultet za tehničke studije Travnik

Grafx

15

Promocija online

"Kreativnost je stvorena iz jednog dijela tinte i tri dijela znoja."

(Baurzhan Toshibekov)

Foto: Shutterstock

Kreativni konkurs za najbolji slogan

Kreativno razmišljanje Povodom obilježavanja Međunarodnog dana kreativnosti, a s ciljem poticanja kreativnosti i inovativnosti kod mladih, Edukacijski fakultet Univerziteta u Travniku organizovao je kreativni konkurs za učenike srednjih škola iz BiH, ali i regiona.

Pripremila: Naida Poljarević Foto: Arhiv Fakulteta 16

Grafx

H

einrich Roth, njemački pedagog, definira kreativnost u svakodnevnici na ovaj način: „Tko, kada je to potrebno, može ogradu pretvoriti u ljestve, zavjesu u haljinu, sanduk u stol, krpu u lutku, mikroskop u oružje, u tom je trenutku kreativan.“ Kreativnost je glavni pokretač inovacija i ključ za razvoj osobnih, profesionalnih, poduzetničkih i društvenih vrijednosti kao i cjelokupne dobrobiti svakog pojedinca u društvu.

Nagradni konkurs Edukacijski fakultet Univerziteta u Travniku je upravo s ciljem poticanja mladih na kreativno razmišljanje i stvaralaštvo, u aprilu kada se i obilježava Međunarodni dan kreativnosti i inovativnosti, raspisao nagradni konkurs za najkreativniji slogan.

Pravo učešća u kreativnom konkursu imali su učenici srednjih škola iz BiH i regiona.

Svoje kreativne slogane na temu obrazovanja, nauke, pojedinih profesija, životnih poziva dostavila su 43 srednjoškolaca, a nagrade za najbolje su dodijeljene u dvije kategorije.

Najbolji slogani Najkreativniji, prema mišljenju stručnog žirija, bio je Lukas Nikolić, učenik JUMS Elektrotehničke škole iz Tuzle koji je osvojio tablet.

Kreativnost je sposobnost gledanja na stvari u novom i neobičnom svjetlu.

Nagradu za najveći broj lajkova na zvaničnoj Facebook stranici Edukacijskog fakulteta dobila je Lejla Taletović, učenica Mješovite srednje škole Živinice i osvojila poklon paket sportske opreme brenda No1.

Pobjednici kreativnog konkursa proglašeni su simbolično na Međunarodni dan kreativnosti i inovativnosti koji se obilježava 21. aprila.♣

Grafx

17

Književnost

Konkurs za kratku priču/pripovjetku...

Zimska priča moga grada N

Foto: Shutterstock

Motivi za objavljivanje nagradnog Konkursa za kratku priču/pripovijetku Edukacijskog fakulteta Univerziteta u Travniku bili su popularizacija književnog stvaralaštva, te poticanje čitalačke navike i interesa za čitanje kod mladih. Ovaj Konkurs idealna je prilika da srednjoškolci kroz predstavljanje svojih gradova pokažu umijeće pisanja i osvoje vrijedne nagrade.

Pripremila: Naida Poljarević Foto: Arhiv Fakulteta 18

Grafx

agradni konkurs “Zimska˝ priča moga grada” osmišljen je u cilju podsticanja mladih ljudi na književno stvaralaštvo kako bi učesnici na svoj način predstavili zimski doživljaj rodnih gradova. Kroz priče koje su pristigle na konkurs, čitatelji su imali priliku na jedinstven način “prošetati” bh. gradovima i upoznati posebnosti svakog od njih. Na konkurs je pristiglo ukupno 48 kratkih priča iz 26 bosanskohercegovačkih gradova. Izbor najboljih nije bio nimalo lagan, a priče su nagrađene u dvije kategorije.

Nagrada za prvo mjesto prema mišljenju stručnog žirija je elektronski čitač knjiga, dok je nagrada za najveći broj lajkova komplet knjiga nobelovca Ive Andrića. Sve priče možete pročitati na našoj zvaničnoj Facebook stranici Edukacijskog fakulteta.

Nagrađene priče Pobjednica prema ocjenama stručnog žirija je Ajdina Jajić iz Živinica, učenica Mješovite srednje škole Živinice.

Priča koja je osvojila čitaoce i imala najveći broj lajkova na našoj zvaničnoj Facebook stranici je priča Amre Dardagan iz Tuzle, učenice Mješovite srednje hemijske škol˝e Tuzla.

Nakon proglašenja pobjednika kreirana je “Zbirka zimskih priča” koja je kao poklon i uspomena na učešće u nagradnom konkursu “Zimska priča moga grada” dostavljena svim učesnicima.

Ajdina Jajić

Pitaju me kako sam

Decembar je. Vjetar huči i nosi smijeh, suze, život, smrt. Sa mosta sazidanog još prije dosta vremena, gledam u ponor. Gostelja.

Ista ona koju sam gledala dok sam bila još mala. Brza, snažna. Čujem glasove ljudi oko sebe. Svi u nekoj žurbi, sa maskama, udaljeni jedni od drugih. Izgleda da je i njih šum stoljeća pokosio. Nema više one topline među njima. Nema zagrljaja. Osmijeh se i ne vidi ispod one tkanine preko lica. Mislim da ga i nema. Nestao je. Valjda se zanemario od silnih problema ulica naših. Zaboravili su i kako izgleda nasmijano lice, osmijeh.Ne vidi se, ispod maske, ni ona neizrečena čežnja koju svi nosimo u dubini duše i iščekujemo taj trenutak da je samo pustimo iz tog zatvorenog kaveza, poput ptice na slobodu.

Ovaj decembar nije bio simbol samo snijega, zime.

Tada smo osjetili neku drugu vrstu zime. Zimu koja, pored kože, ulazi u vene i para srce. Zimu gdje si odjeven više nego ikada, a opet ti je nekako hladno. Znatiželjno gledaš duboko u tužne poglede ljudi, cijelom galaksijom. Ne pitaj šta im se desilo.

Shvatili su, valjda, koliko je sloboda važna. Koliko je zagrljaj neke osobe topao i vrijedan. Shvatili su, valjda, da im kahva ne miriše isto kada je piju sami. Ožiljci su tu, osjetimo ih. Nisu oni obični, samo fizički vidljivi. Ovi bole. Svakoga dana, svake minute, svakoga trenutka...

Pobjednica prema ocjenama stručnog žirija: Ajdina Jajić iz Živinica, učenica Mješovite srednje škole Živinice

Iznad staroga mosta, modri se nebo. Puno pahulja.

Hladno je. Obrazi rumeni, ispucali od hladnoće. Ne samo napolju, u duši je hladno. Steže me. U sebi polahko tonem, gušim se.

Razmišljam, znaš. Razmišljam o svemu. O mom gradu. Predivnom gradu kojeg napuštaju. Sve te zimske čarolije ostat će jednoga dana same, bez ikoga. Razmišljam šta učiniti. Pa zar ne vide ono što ja vidim? Zar ne čuju glasove grada koji ih zove, zaustavlja? Ne osvrćući se odlaze. Ne znaju, prijatelju moj. Ne znaju šta sve ima naš grad, grad u kojem žive, mjesto u kojem su rođeni i odrasli.

Grad koji ih je na noge podigao i oblikovao u časne i poštene ljude.

Koji ih je od silnih problema sačuvao. Možda, kada bi saznali o ljepotama grada, možda počnu gledati mojim očima, iz drugog ugla.

Krenem polahko prema središtu grada. Ispucali asfalt. A pored kaldrma. Kamenje. Vidi se ponegdje, po asfaltu i trag sinošnje hladnoće, led. Smrzlo sve. nastavak na sljedećoj stranici...

Grafx

19

...nastavak sa prethodne stranice

Književnost

Izviruje, ponegdje, neslomljena jesenjska trava, do pola prekrivena snježnim ruhom. A sa strana, ispunjeno tragovima ljudi. Puno ih je. Jutros je svako ostavio svoj trag negdje, u snijegu našega grada. Ugledah odjednom ljude u crvenom. Žurno hode. Sa maskama na licu. Pitam se ko su ti ljudi koji hrabro koračaju na ovoj nenormalnoj hladnoći koja steže sve više i više. Pozdravljaju me, onako radosno. Pitaju me kako sam. Odavno nisam čula te riječi. Odavno mi ih niko nije uputio.

Meni, običnoj osobi. Ljudi koje ne poznajem uljepšaše mi dan. Onako tmuran, hladan. A ne znam ko su. Odakle su. Pitam se da li me poznaju. U momentu vidjeh na bojama crvenim slova ugravirana. „Crveni križ“ pisalo je. Odlaze sa nekim paketima u rukama. Sjetih se tada. Idu da pomognu nekome.

Izlažući sebe opasnosti, svakoga dana pojave se kao pomoć onima kojima je potrebna, koji zavise od pomoći drugih. Oni koji nemaju nikoga da im donese hranu, maske, lijekove... Većinom su to stariji, usamljeni. A nažalost, danas je takvih mnogo. Ostajala je iza njih neka čudna, pozitivna energija.

I pomislim: „Eto mi prilike da i ja ljudima, na neki način, ovako uljepšavam dane“. Raspitam se i rado me primiše u svoju grupu volontera.

Amra Dardagan

U mom gradu ima nešto posebno Kada bih ispričala sve priče o mom gradu, trebale bi mi sve hartije svijeta. Samo jedan list papira ne može biti dovoljan da ispričam koliko je taj grad poseban. Samo mogu pokušati bar malo prikazati kakav osjećaj budi u meni svakom svojom promjenom.

Znate… Moj grad nije uvijek isti. Ponekad, moj grad od tuge požuti, od radosti procvjeta, a ponekad ostavi samo jedan bijeli pokrivač koji ne znači ništa drugo osim da ovaj grad nekoga traži. Drina huči kao da jeca i zove me da se vratim.

Najveći broj lajkova na društvenim mrežama: Amra Dardagan iz Tuzle, učenica Mješovite srednje hemijske škole Tuzla

20

Grafx

A ja, ona koja je napustila svoj grad jer traga za boljim uslovima za školovanje, ni ne slutim koliko nedostajem tim žuborima, tim šetalištima i popločanim ulicama. Da. Baš tad… Tad kad moj grad prekrije bijeli pokrivač, postaje poseban. Moja Drina više ne huči već postaje led. Stoji. Ne miče. Ne zove me više, već uživa u ljepotama mog grada.

Odavno me već zaboravlja. Ulice i šetališta postaju klizava i više pored pločnika ne niknu bijele rade. Nema ih. Zatrle se. Misle one da se nikada vratiti neću. Hoće da mi pokažu da sam ih možda posljednji put upamtila kako niču i da više nikada neću. Pahulje se spuštaju i slažući se na obližnji dječiji park prave staze za sankanja, a djeca nikad radosnija koriste svoje djetinjstvo i uživaju u svakom trenutku.

Mislite vi, napuštene ulice i pločnici, da se vratiti neću, ali varate se, ja bez vas ne mogu. Moj dom je tamo gdje ste vi. Moje srce griju i najveći zvornički minusi. Pitate se kako je to moguće? Kažem vam, u mom gradu ima nešto posebno.♣

Takmičenje za srednkjoškolce i studente "Zimska čarolija u mom gradu 2021" Foto: Đemila Grgić Medresa Reis Džemaludin ef. Čaušević Sanski Most

Grafx

21

Pedagogija

Razgovor s povodom

prof. dr. Muradif Hajder

Osvijetli autizam!

Pripremila: Erika Hadžimahmutović 22

Grafx

S

vjetski dan autizma obilježava se 2. aprila čime Glavna skupština UN-a želi skrenuti pažnju javnosti širom svijeta na sve veći problem ovoga složenog poremećaja koji se kod pojedinaca najčešće razvije u prve tri godine života i uglavnom traje do kraja života. Akcija “Light It Up Blue” simbolizira podršku osobama s autizmom i njihovim porodicama s ciljem njihovog boljeg razumijevanja, prihvatanja, a pokrenula ju je svjetska organizacija Autism Speaks. U okviru ove akcije, u brojnim gradovima širom svijeta plavim svjetlom se osvjetljavaju prepoznatljivi objekti i mjesta, ulice i domovi, nosi se plava odjeća, baloni i vrpce. Stručnjaci upozoravaju da se broj djece s autizmom širom svijeta povećava.

U Bosni i Hercegovini, veliki broj ove djece svoj život provodi u izoliranom društvu i bez stručne podrške. Na adekvatan odgovor nadležnih se čeka godinama. Prema podacima UNICEF-a, procjenjuje se da 6,5% djece u Bosni i Hercegovini od dvije do devet godina starosti imaju smetnje u razvoju.

Foto: Shutterstock

Svjetski dan svjesnosti o autizmu, koji je UN rezolucijom proglasio 2007. godine, sa ciljem da se skrene pažnja na sve veći problem ovog složenog poremećaja koji se najčešće razvija u prve tri godine života.

Tim povodom, prof. dr. Muradif Hajder dao je savjete za rad sa djecom autističnog spektra i odgovorio na brojna pitanja i nedoumice vezane za ovaj poremećaj.

Veliki dio te djece ima poremećaj iz autističnog spektra. Tačan broj se ne zna jer u BiH nema jedinstvenog registra o broju djece sa poremećajima iz autističnog spektra.

Manifestacija simptoma Nastanak autizma još nije u potpunosti poznat, no preovladava mišljenje da se radi o utjecaju niza faktora koji su u međusobnom zavisnom odnosu. Javlja se u ranom djetinjstvu i traje cijeli život.

Manifestacija simptoma zavisi od stepena autističnih poremećaja.

Najčešće su to teškoće sa verbalnim i neverbalnim komponentama komunikacije, niska razina socijalne interakcije, neobično vezivanje za dnevne rutine, izbjegavanje kontakta očima i slično.

Osnovni nedostatak kod autizma su smanjene socijalne vještine koje se primjećuju već u djetinjstvu. Već kod beba, mogu se uočiti znakovi smanjene socijalne stimulacije i neverbalne komunikacije.

Autistična djeca neće prilaziti drugima i emocionalno odgovarati, ali veoma brzo mogu razviti privrženost prema osobama iz bliže okoline. Ne vole biti sami, ali veoma teško razvijaju i održavaju prijateljske veze.

Diskriminacija i marginalizacija u društvu, predrasude, neadekvatne socijalne usluge i socijalna isključenost su pojave sa kojima se svakodnevno susreću osobe sa autizmom i njihove porodice.

Osobe s poremećajima autističnog spektra čine jedinstvenu grupu, čak i kad ih poredimo sa drugim osobama s teškoćama. Brojne kombinacije poteškoća u socijalnoj interakciji, jeziku, učenju, senzornim pokretima i problemi u ponašanju u kombinaciji sa širokim rasponom sposobnosti razvojnog stepena, izoliranih vještina i jedinstvenih osobnosti čine poremećaje autističnog spektra vrlo složenim.

Studenti su “osvijetlili” autizam PR tim studenata Edukacijskog fakulteta u aprilu je realizirao aktivnost pod nazivom Osvijetli autizam! Studenti su “osvijetlili” autizam na način da su kreirali sadržaje koje su u toku aprila svaki dan objavljivali na društvenim mrežama i zvaničnim profilima Fakulteta.

Pratitelji su svaki dan u aprilu mogli saznati po jednu novu činjenicu iz stručne literature kojom se nastojalo dodatno pojasniti i približiti autizam široj javnosti.

Autistični spektar (ASD) Tim povodom, psiholog prof. dr.

Hajder Muradif je dao savjete za rad sa djecom autističnog spektra.

Odgovorio je na brojna pitanja i nedoumice vezane za ovaj poremećaj. Šta je autistični spektar, koliki je njegov raspon i koji je uzrok nastanka poremećaja?

Poremećaji autističnog spektra ili autistični spektar (engl. ASD) je najčešće spektar lakših, srednjih i težih mentalnih disfunkcija i poremećaja koji se lokaliziraju u kognitivno-perceptivnoj, jezičkokomunikacijskoj, motoričkoj, emocionalnoj i socijalnoj sferi razvoja ličnosti djeteta.

Manifestiraju se kroz teškoće ili zaostajanje u verbalnoj i neverbalnoj komunikaciji djeteta, u socijalizaciji i socijalnoj interakciji individue, kroz slabo i nedovoljno razvijene interese za druge i okolinske podražaje, a ispoljavaju se kroz ponavljajuće, stereotipne i kompulzivne aktivnosti i igre, te otuđeno ponašanje.

Djeca sa visoko funkcionirajućim autizmom imaju prosječnu ili natprosječnu opću inteligenciju i dobro razvijenu pažnju i sposobnost analize.

Svi poremećaji i oblici autizma svrstani su u autistični spektar kao mentalni poremećaj u Dijagnostičkom priručniku, DSMV, iz 2013. godine i služe kao osnova u dijagnosticiranju autističnog spektra (ASD). Od tada je pristup dijagnosticiranju ASD jasniji i zasnovan na preciznijim kriterijima u procjeni poteškoća i disfunkcionalnosti u razvoju djece.

U autistični spektar spada Kannerov sindrom, opisan kao klasični autistični poremećaj – nazvan infantilni autizam sa naglašenim simptomima u socijalnoj interakciji, u slaboj verbalnoj i neverbalnoj komunikaciji u okruženju i sa naglašenim ograničavajućim i ponavljajućim modelima ponašanja ili igre.

Autizam dolazi od grčke riječi authos što znači sam. Spomenut je prvi put u SAD-u 1943. godine od strane dječijeg psihijatra Lea Kannera koji opisuje „naizgled“ zdravu djecu, ali sa smetnjama u govoru, ponašanju i bez interesa za druge ljude i interakciju.

Osim klasičnog razvojnog autizma, u autistični spektar spada Aspergerov sindrom koji je Dr. Hans Asperger opisao kao karakterističan višim nivoom intelektualnog funkcioniranja kod autistične djece, ali sa oštećenjem ili disfunkcijom razvoja socijalne interakcije i neverbalne komunikacije, nedostatak razvoja empatije i nedovoljnog razumijevanja tuđih emocija.

Rettov sindrom je treći razvojni poremećaj koji spada u autistični spektar koji je genetski neurodegenerativni poremećaj kod djevojčica koji se manifestira regresijom normalnog psihomotornog razvoja (gubitak funkcije ruke, usporen rast lobanje i gubitak nivoa govora koji je do tada bio razvijen). Takve djevojčice postepeno gube stečenu vještinu govora i komunikacije i već stečene sposobnosti i vještine.

Razvojni dezintegrativni poremećaj u djetinjstvu, kao oblik autizma i dio autističnog spektra, koji je nazvan Hellerova psihoza, je regresivni pad sposobnosti djece u već postignutim intelektualnim, jezičkim i socijalnim vještinama i kompetencijama.

Nenormalni i dezintegrativni razvoj razara normalan razvoj ličnosti.

I posljednji, peti oblik autizma koji spada u autistični spektar je atipični, odnosno neodređeni pervazivni razvojni poremećaj.

Grafx

23

Pedagogija Atipični autistični poremećaj se pojavljuje nakon treće godine života djeteta, bez ispunjavanja svih dijagnostičkih kriterija.

Svi navedeni poremećaji autističnog spektra ili autističnog sindroma (ASD) mogu imati lakše, srednje i teže oblike autizma. Na osnovu studije iz Velike Britanije (2001.), autistični sindrom razvrstat ćemo po osnovu razvijenosti normalne intelektualne sposobnosti ili deficita u razvoju inteligencije, odnosno lakše, umjerene, teže i teške mentalne retardacije.

Lakši, srednji i teži oblici autizma Lakši oblici autizma, sa lakšim smetnjama u razvoju, imaju dobru prognozu, imaju prosječno ili natprosječno razvijenu inteligenciju (oko 30% djece sa autističnim spektrom). Uz adekvatan stimulativni razvoj mogu imati dobre i vrlo dobre rezultate u razvoju i osposobljavanju za normalan i samostalan život i rad. Takva se djeca mogu osposobiti za samostalno zanimanje i samostalan život. Što je razvojna intervencija ranija, to će rezultati biti bolji. Ova djeca, uz adekvatni razvojni tretman u kognitivnom, jezičkom, motoričkom, praktičnom, emocionalnom i socijalnom razvoju mogu biti svrstana u dobro i visoko razvojno postignuće sa autističnim spektrom i spadaju u visoko funkcionirajući autizam. Ova djeca u razvoju mogu imati izražene predispozicije za vizuelnu percepciju, slikarstvo, boje i oblike, za muziku, umjetničke sposobnosti, sposobnosti za matematiku ili tehniku(posebno vezanu za vizuelnu percepciju).

Djeca sa visoko funkcionirajućim autizmom imaju prosječnu ili natprosječnu opću inteligenciju i dobro razvijenu pažnju i sposobnost analize. Oni imaju deficit u razvoju empatije, neverbalne komunikacije, dijelom i razvoja govora i socijalne interakcije.

24

Grafx

Osjećaju se više usamljeno i izolovano i ne mogu dovoljno razumjeti emocije drugih i njihovo socijalno ponašanje. Upravo u ovim područjima razvoja ovoj djeci treba posebno pomoći razvijajući im vještine socijalne interakcije, verbalne i neverbalne komunikacije, empatije i emocionalne inteligencije.

Prema Britanskoj studiji (2001.) djeca sa srednje razvijenim poremećajima i simptomima (50% ih je sa lakšom i umjerenom mentalnom retardacijom) spadaju u kategoriju autistične djece s kojom treba pojačano, intenzivno i prilagođeno raditi i tako ih kroz jednostavne i praktične aktivnosti podsticati na praktičan rad, interakciju, komunikaciju i osamostaljivanje u izvršavanju samostalnih aktivnosti u ponašanju (da samostalno jedu, da grade higijenske i druge navike, samostalno se oblače i osposobljavaju se za neka jednostavnija zanimanja).

Prognoza će biti zadovoljavajuća ako se na vrijeme u porodici i, još u vrtiću, započnu prilagođeni razvojni programi podrške i pozitivnog razvoja u izgradnji samostalnosti radnih i higijenskih navika.

Djeca sa teže razvijenim autističnim poremećajima (njih oko 20% imaju težu ili tešku mentalnu retardaciju) trebaju biti u fokusu inkluzivnog razvojnog programa koji treba biti više prilagođen njihovim teže retardirajućim razvojnim sposobnostima koje su ograničavajuće u kognitivnom, pa onda i u emocionalnom i socijalnom i motoričkom razvoju. Ova djeca neće biti osposobljena za samostalan život, ali mogu biti naučena mnogim vještinama održavanja higijene, oblačenja, samostalnog jedenja i čuvanja od opasnosti. oštećenje centralnog nervnog sistema U etiologiji autističnog spektra još uvijek je dosta nepoznanica u nastanku i razvoju ovog složenog razvojnog i mentalnog poremećaja.

U prošlosti se autizam smatrao problemom nedovoljne razvojne i odgojne stimulacije u porodici i okruženju u toku ranog i predškolskog razvoja. Smatralo se da je autizam nastajao zbog razvojne i odgojne zanemarenosti od strane roditelja i siromaštva psihološke i socijalne interakcije u porodici i okruženju. Danas je utvrđeno da razvojni poremećaji iz autističnog spektra imaju podlogu u oštećenju centralnog nervnog sistema (CNS).

Uzrok može biti u konstitucionalnoj nestabilnosti mozga, anatomskim ili funkcionalnim poremećajima mozga, a može biti uzrokovan poremećajima metabolizma, poremećajem neurotransmisera, raznim virusnim infekcijama mozga u trudnoći i nakon porođaja, hipoksiji mozga usljed težeg poroda. Također, otkriveno je da u nekim porodicama (kroz prošlost) ima više slučajeva autizma što ukazuje na genetske faktore i disfunkcije i anomalije CNS-a. Može zaključiti da poremećaji autističnog spektra (u različitom intenzitetu) nastaju usljed oštećenja ili disfunkcionalnosti pojedinih zona mozga, a na ta oštećenja i disfunkcionalnost CNS-a mogu utjecati genetski faktori (anomalije u razvoju mozga), virusne infekcije, i komplikacije trudnoće.

Oštećenja mogu nastati uslijed liječenja majke u trudnoći raznim lijekovima, zatim oštećenjima mozga prilikom teškog ili produženog poroda te drugi faktori. Sva ova moždana oštećenja i disfunkcija određenih zona mozga proizvode autonomni razvojni entitet – poremećaj autističnog spektra, ali i drugi autonomni razvojni entitet – mentalnu retardaciju koja obuhvata, po Britanskoj studiji iz 2001., oko 50% djece koja pripadaju autizmu i imaju lakšu do umjerenu mentalnu retardaciju i koja se djelimično ili potpuno mogu osposobiti za samostalan život i rad. Oko 20% djece iz autističnog spektra ima težu ili tešku mentalnu retardiranost i neće moći biti osposobljeni za samostalni život. Postoje istraživanja u svijetu da digitalizacija i rani razvoj koji je preokupiran digitalizacijom (crtani filmovi, igrice i drugi izazovi za djecu) izazivaju poremećaje psihosocijalne interakcije i stvarne verbalne i neverbalne komunikacije.

Oko 20% djece iz autističnog spektra ima težu ili tešku mentalnu retardiranost i neće moći biti osposobljeni za samostalni život.

Zaključak je sljedeći: potrebna je živa, emocionalna i socijalna interakcija i komunikacija sa djecom i to treba biti osnova u razvoju.

Kako prepoznati autistično dijete i koje su to poteškoće u dijagnosticiranju?

Autizam je složen razvojni mentalni poremećaj, koji se od ostalih poremećaja iz autističnog spektra razlikuje po tome što ima slabo ili nikako razvijenu socijalnu interakciju, slabo ili nedovoljno razvijenu verbalnu i neverbalnu komunikaciju, nerazvijenu empatiju i osjećaj za druge te ograničene i ponavljajuće modele ponašanja i stereotipno vezivanje za jedan predmet ili igračku. uočavanje Simptoma Simptomi autističnog spektra najviše se uviđaju u prve tri godine razvoja, a još su uočljiviji u četvrtoj, petoj i šestoj godini života i tad se praktično vide svi dječiji razvojni deficiti u govoru, komunikaciji, emocionalnoj izolovanosti i stereotipnom i nesocijaliziranom ponašanju. Po toku i intenzitetu, razvojni autizam je ravnomjeran i nema remisija (ne nestaju i ne smanjuju se simptomi), nema ni recidiva ili povrata. Djeca sa autističnim spektrom nemaju dovoljno razvijenu verbalnu i neverbalnu komunikaciju.

Foto: Shutterstock

Uz to, nemaju razvijen osjećaj za druge (saosjećanje za druge), nemaju dovoljno razvijenu vještinu i sposobnost socijalne komunikacije i interakcije. Skoro jedna polovina djece s autizmom slabo razvije govor.

Oko 20% djece iz autističnog spektra ima Britanska studija (2001.) govori težu ili tešku da je autizam u 70% mentalnu slučajeva povezan sa mentalnom retardacijom. retardiranost i neće U tim istraživanjima oko 50% djece spektrom moćisa autističnim biti osposobljeni za ima lakšu ili umjerenu mentalnu retardaciju (preklapaju se razvojni samostalni život.

autizam i mentalna retardacija kao smanjena sposobnost mentalnog funkcioniranja), dok oko 20% autistične djece ima težu ili tešku mentalnu retardaciju. Oko 50% djece sa autizmom moglo bi se svrstati u kategoriju srednje razvijenog autizma, sa zadovoljavajućom prognozom ako bi se na vrijeme otpočeo realizirati program pozitivnog razvoja i osamostaljivanja. Oko 20% autistične djece ima izraženiji deficit u razvoju inteligencije i ima težu ili tešku mentalnu retardaciju i ne bi se mogla osposobiti za samostalan život. Svega jedna trećina (oko 30%) autistične djece ima prosječnu ili čak natprosječnu inteligenciju. Ova bi se djeca mogla svrstati u djecu sa visoko funkcionirajućim autizmom i sa uspješnom prognozom samostalnog i profesionalnog razvoja. Autistična djeca često senzitivno reagiraju na vanjske stimuluse i pri jakom zvuku zatvaraju oči, a pri jakom svjetlu zatvaraju uši. Dodir odjeće ih može uznemiravati i traže skidanje odjeće.

Kod ove djece narušena je sposobnost senzomotoričke integracije.

U dijagnostičkom priručniku DSM V – Američka psihijatrijska udruga (2014.) autistični poremećaj je globalni razvojni poremećaj koji počinje po rođenju, a koji se prepoznaje već u prvoj, drugoj i dijagnosticira u trećoj godini života kroz kliničku sliku poremećene socijalne interakcije, zaostajanja u razvoju govora i komunikacije, stereotipnog ponašanja i neempatičnosti.

Grafx

25

Socijalna interakcija kod djece sa autističnim poremećajem se manifestira kroz egocentrizam i usamljivanje (nemaju osjećaj za prisustvo drugih, niti interakciju sa njima), ponekad odgovaraju na socijalnu interakciju, ali je ne podstiču, a ako je i podstiču ona je jednosmjerna, kruta ili stereotipna.

Djeca sa autizmom imaju deficit u imitaciji (posebno glasova ili zvukova). Nemaju razvijene pozitivne kapacitete empatije i suosjećanja za druge. Doživljavaju svoje emocije, ali nemaju osjećaj za doživljaj emocija drugih. I zato neadekvatno reagiraju na emocionalne podražaje drugih. Izbjegavaju kontakt očima i komunikaciju očima, nemaju osjećaj za vezivanje za druge (osim bliskih osoba).

Dijagnosticiranje poremećaja govora Smanjene intelektualne sposobnosti umanjuje i sposobnost razvoja govora i drugih mentalnih sposobnosti. U razvoju govora i verbalnoj komunikaciji autista nema komunikacijsku namjeru, ne odgovara na pozive drugih, ne odaziva se na svoje ime, ne razumije tuđi govor i govorne upute.

Autistično dijete kasnije progovori, a može progovoriti u trećoj, četvrtoj ili petoj godini života, pa čak i kasnije, ali se taj govor nikad ne razvije u funkcionalan govor. Početne riječi u razvoju govora često su svedene na imenice i glagole, rečenice u kasnijoj fazi razvoja govora su kratke, govor često stereotipan ili agramatičan.

Kod većine djece s autizmom govor se nikad ne razvije dovoljno, a kad se i razvije on je oskudan, stereotipan i uz ponavljanje riječi ili fraza nakon što su ih čuli (eholalija).

Dijagnosticiranje poremećaja govora vrši se nakon treće godine. Od razvoja sposobnosti govora zavisit će i ostali razvoj jer je govor povezan sa razvojem inteligencije. Nerazvijen govor kod petogodišnjeg djeteta ukazuje na izraženiji razvojni deficit 26

Grafx

Foto: Shutterstock

Pedagogija

i upućuje na lošu prognozu razvoja.

U kliničkoj i razvojnoj praksi teško je precizno dijagnosticirati autizam jer se taj razvojni poremećaj često preklapa sa mentalnom retardacijom (lakšeg, umjerenog, težeg tipa), kao i sa poremećajem razvoja govora (razvojnom disfazijom). Razvojna disfazija je jezički poremećaj koji se veže za zaostajanje u razvoju govora, izgovoru i upotrebi govora. Dijete je progovorilo kad svrsishodno koristi riječi (do 1,5 godine) i kad nauči maternji jezik koji koristi u komunikaciji (do kraja druge godine, sa tolerancijom do 2,5 godine). Kašnjenje u razvoju govorne komunikacije može da bude povezano sa autizmom, sa mentalnom retardacijom, bilingvizmom, oštećenjem sluha, socijalnom i jezičkom nestimulacijom. Neka djeca ne razumiju govor pa koriste geste, mimiku, ruke.

Autistično dijete kasnije progovori, a može progovoriti u trećoj, četvrtoj ili petoj godini života, pa čak i kasnije, ali se taj govor nikad ne razvije u funkcionalan govor.

Djeca sa razvojnom disfazijom kasne u razvoju govora, ali imaju normalnu socijalnu i emocionalnu interakciju, razumiju i prepoznaju emocije drugih. Poljupci i zagrljaji ih čine zadovoljnim. Reagiraju na osmijehe drugih, reagiraju na kontakt očima i vesele se kupljenoj igrački. Mogu da se ne odazivaju na ime. Osjećaju prisustvo druge djece, stupaju u interakcije i igru.

Igra je kreativna i raznovrsna, nije stereotipna kao kod autista. Koriste normalnu upotrebu gesta (kad nešto traže). Mogu imati blago oštećenu neverbalnu komunikaciju. Odsustvo govora koriste da komuniciraju putem gesta (upiru prstom u ono što traže). Nemaju stereotipne modele ponašanja i višestruka su im interesovanja. izostanak socijalne interakcije U dijagnosticiranju autizma osim deficita govora i poremećaja u verbalnoj i neverbalnoj komunikaciji, ta djeca nemaju osjećaj za prisustvo drugih i s njima ne uspostavljaju socijalnu interakciju. Ne reagiraju ili slabo reagiraju na emocije drugih.

Stereotipni su u igri i aktivnostima.

Slabo reagiraju na novu igračku, nemaju kontakt očima i kontakt sa vršnjacima, igra im je jednolična, ne imitiraju zvukove, ne odgovaraju na ime, ne koriste gestikulaciju ili mimiku kad traže predmet.

Ne koriste prst u pokazivanju traženog, već uglavnom potežu ruku odraslih da dođu do predmeta koji traže. Kasno progovore i često nakon prve izgovorene riječi može da nastane faza dugog ćutanja. Često imaju poremećen ritam spavanja, noću se bude, odbijaju hranu ili traže samo istu hranu. Neki simptomi razvojne disfazije i autizma se preklapaju kao što su: zaostajanje u razvoju govora, nerazumijevanju govora, loša koncentracija, nereagiranje kad ga zovemo imenom, ponekad i slaba neverbalna komunikacija. Simptomi autizma i mentalne retardacije preklapaju se kod oko 70% autistične djece i zbog navedenih karakteristika otežano je dijagnosticiranje.

Da li djeca sa autističnim spektrom mogu pohađati školu bez dodatne podrške?

Djeca sa autističnim spektrom još u porodici, vrtiću i školi trebaju imati adekvatan inkluzivni razvojni program zasnovan na individualnom prilagođenom programu nakon dijagnosticiranja intenziteta, težine i vrste razvojnih poremećaja i simptoma.

PRILAGOĐENI PROGRAM Djeca sa lakšim oblikom autizma mogu postići dobre rezultate u učenju, govoru, komunikaciji i socijalnoj interakciji.

U ovoj kategoriji su i darovita djeca sa autističnim poremećajem kojima treba razvijati postojeću darovitost.

Djeca sa srednjim oblikom autizma (i sa lakšom mentalnom retardacijom) mogu se osposobljavati za jednostavnije aktivnosti, radnje i zanimanja i mogu se podsticati na razvoj samostalnosti i za samostalan život. Mogu naučiti otežano čitati i pisati po posebnom programu obuke i uz uporan rad i vježbu.

Djeca sa autizmom i umjerenom retardacijom mogu se osposobljavati za higijenske navike, navike zaštite od opasnosti. Mogu se pripremati samo za djelimičnu samostalnost jer najčešće neće biti sposobni za samostalan život.

Djeca sa težim autizmom i težom ili teškom mentalnom retardacijom ne mogu ići u školu i ne mogu se osposobljavati za samostalan život.

Djeca sa autizmom u školi trebaju uz nastavnika imati i svog stručno educiranog asistenta koji ću mu, uz pomoć nastavnika, pružati dodatne mjere pomoći i podrške.

Na koji način možemo pomoći roditeljima?

Na nivou svake lokalne zajednice pri centru za socijalni rad treba formirati stručni mobilni tim za podršku djeci u smetnjama u razvoju. Prvo raditi na ranoj identifikaciji djece sa smetnjama u razvoju, a onda na psihološkoj, stručnoj i edukativnoj pomoći roditeljima kako bi se još u

ranom razvoju počelo sa pozitivnim tretmanom razvoja te djece. U tom mobilnom stručnom timu obavezno bi trebao biti pedijatar, neurolog, psiholog, logoped, defektolog – edukator, po potrebi i drugi profili stručnjaka.

PODRŠKA STRUČNOG TIMA Druga vrsta pomoći trebala bi biti u domovima zdravlja i centrima za mentalno zdravlje, vrtićima, školama.

Vrtići i škole osim edukativnorazvojne funkcije trebale bi biti i terapijske zajednice u kojima bi se razvijali i provodili individualnorazvojni programi rada. Zavisno od utvrđene dijagnoze i poteškoća u razvoju, razvijao bi se individualnorazvojni program. Naravno, u sve to maksimalno bi se uključili roditelji kao partneri u tom pozitivnom razvojnom procesu. Svakako vrtiće i škole treba kadrovski ojačati (sa psihologom, logopedom i drugim stručnjacima potrebnim za taj rad).

U tim aktivnostima potrebno je educirati nastavnike kako bi se oni sa više senzibiliteta i znanja uključili u ove razvojne procese.

Kako raditi na vještinama koje djetetu nedostaju?

Rad treba da je timski i zasnovan na precizno utvrđenim smetnjama u razvoju kod djece. Shodno dijagnozi, utvrđenoj smetnji, težini poremećaja, preostalim sposobnostima djece, treba planski otpočeti individualnorazvojni program rada na pozitivnom razvoju i to u oblasti razvoja u kojoj se najviše može pomoći djetetu.

U razvoj govora uključit će se logoped, nastavnik i asistent koji radi sa djetetom, a sve to će podsticati i roditelj radeći po uputama za rad kod kuće. Naravno, ne smijemo vršiti pritisak na dijete, već ga pozitivno podsticati i ohrabrivati u njegovim aktivnostima i igri. U radu sa djecom sa autizmom posebno važnu ulogu ima slobodna aktivnost djeteta u kojoj bi se radio kompenzacijski razvoj.

Foto: Shutterstock Grafx

27

U tim aktivnostima bi se dijete opuštalo i gradilo one kompetencije za koje ima više sklonosti i dara. Najveća pomoć bit će u osamostaljivanju djeteta da radi i da sarađuje sa drugima, da komunicira na način kako je to moguće, a sve s ciljem da se poveća nivo razvoja socijalnih kompetencija (govora, socijalizacije i komunikacije), da razvija svoje praktične sposobnosti, gradi nove higijenske i druge navike. Cilj je jasan, savladavati teškoće vezane za simptome autizma i razvijati potrebne razvojne kompetencije. Treba aktivno razvijati program edukacije djece sa autizmom i sličnim komunikacijskim poremećajima (TEACCH program).

Cilj ovog programa je razvijanje komunikacije, interakcije, imitacije, percepcije, senzoričke integracije, motoričke koordinacije, praktičnih i školskih vještina, socijalizacije. Rad je individualan i kroz vizuelizaciju slika radi se na razvijanju i prihvatanju uputa i aktivnosti jer djeca sa autizmom lakše slijede vizuelne upute. Svakako, u tim pozitivnim razvojnim aktivnostima važna je i okupaciono-radna terapija u školi i kod kuće, muzička i likovna terapija, terapija jahanja, sistem terapije razmjenom slika (PECS), a cilj je jačanje ličnosti djeteta, njegove komunikativnosti, samostalnosti i sposobnosti uviđanja, poređenja, rasuđivanja. Tu su i aktivnosti različitih igara i praktičnih aktivnosti, a sve sa ciljem pozitivnog razvoja kod djece i njihovih novih kompetencija.

Da li je obrazovni sistem osposobljen stručnim kadrom za rad sa autističnom djecom?

Nažalost, dosadašnji vaspitači, učitelji i nastavnici nisu bili educirani za rad sa djecom sa autističnim spektrom i sličnim razvojnim smetnjama. To se nije proučavalo u razvojnoj psihologiji, psihopatologiji, edukacijskoj psihologiji u školama i na fakultetima. Nastavnici nemaju skoro nikakvo stručno saznanje o tim razvojnim smetnjama i načinu na 28

Grafx

Foto: Shutterstock

Pedagogija

koji mogu sistematski pomagati toj djeci. Prije desetak godina, u silabuse nastavnih predmeta na fakultetima na kojima radim, unio sam posebno poglavlje pod nazivom Djeca sa poteškoćama i smetnjama u razvoju.

Cilj te edukacije je da se budući nastavnici, pedagozi i psiholozi detaljnije educiraju i osposobe da razumiju taj razvoj i da se pripremaju kako da rade na pozitivnom razvoju te djece. U školama se obavezno trebaju zaposliti psiholozi i propisati njihove obaveze u radu, praćenju i dijagnosticiranju djece sa smetnjama i poteškoćama u radu. Logopedi bi, također, trebali biti članovi školskog razvojnog tima.

Već sam rekao da bi pri centru za socijalni rad i domu zdravlja trebalo oformiti stručni mobilni tim koji bi prvo trebao raditi na identifikaciji takve djece i porodica iz kojih dolaze.

Nakon identifikacije i pridobijanja roditelja u tim aktivnostima, trebalo bi otpočeti rad na dijagnosticiranju i utvrđivanju konkretnih smetnji u razvoju i stepenom razvijenosti tih smetnji. Nakon toga trebalao bi otpočeti rad na izradi, realizaciji i praćenju individualno-razvojnih i prilagođenih programa u porodici, vrtiću, školi i zdravstvenoj ustanovi.

Za sve to treba obezbijediti stručni kadar, edukaciju i uslove za rad i podršku.

podrška Roditeljima djece sa autizmom

Šta savjetujete roditeljima?

U kojoj mjeri su roditelji prepušteni sami sebi?

Roditelji djece sa autizmom i sličnim razvojnim smetnjama potpuno su prepušteni sami sebi i svom jadu jer nemaju kome da se obrate i od koga dobiju pomoć.

Treba aktivno razvijati program edukacije djece sa autizmom i sličnim komunikacijskim poremećajima (TEACCH program).

Ne stidite se svog djeteta i ne gurajte glavu u pijesak. Djetetu sa smetnjama i poteškoćama treba pomoći u razvoju. To je humano i temeljno ljudsko pravo. Roditelji takve djece trebaju osnovati svoja udruženja u lokalnoj zajednici i raditi na tome da se programi rada sa autističnom djecom uvrste u lokalne i kantonalne budžete, u nastavne planove i programe, u vrtiće, školske inkluzivne programe da se i oni kao roditelji aktivno uključe u sam taj proces rada i kao partneri i kao promotori pozitivnih aktivnosti na tom planu.

Osnovno je znati, što prije pođemo raditi na mjerama pozitivnog razvoja, rezultati će biti bolji, svrsishodniji i životno primjenjiviji.♣

Ajla Hodžić, Grafički dizajn Fakultet za tehničke studije Travnik

Grafx

29

Promocija online

Profesionalno informisanje učenika srednjih škola

Biraj pravi smjer!

U cilju pružanja informacija i pomoći učenicima u odabiru najprimjerenijeg profesionalnog i radnog životnog puta, osmišljena je aktivnost pod nazivom “Maturant sam - biram pravi smjer“, koja je realizirana od 5. aprila - 6. juna 2021. godine sa sadržajima o pojedinim profesijama.

Pripremila: Elma Karić Foto: Arhiv Fakulteta

V

ažno je baviti se onim što volimo, ali je i važnije baviti se onim za šta imamo potencijala. To je jedan od recepata za uspjeh. Ozbiljan i temeljit izbor srednje škole, fakulteta i buduće profesije je moguć uz metod profesionalne orijentacije.

To je postupak podrške u odabiru zanimanja i na osnovu nje se pojedinci usmjeravaju u područja rada za koja imaju najviše afiniteta, odnosno ono koje najbolje odgovara njihovim psihofizičkim sposobnostimai profesionalnim interesima. Ona uključuje više aktivnosti, ali se uglavnom svodi na tri sastavnice: profesionalno informisanje, profesionalno savjetovanje i praćenje.

30

Grafx

Edukacijski fakultet u Travniku svake godine realizira određene aktivnosti iz oblasti profesionalne orijentacije usmjerene prema maturantima srednjih škola kako bi im na adekvatan način bile predstavljene specifičnosti svih oblasti i studijskih smjerova na ovom Fakultetu.

Ove godine, s obzirom na situaciju izazvanu virusom COVID-19 nije bilo moguće realizirati sve planirane aktivnosti te je fokus stavljen na profesionalno informisanje posredstvom web stranice i profila na društvenim mrežama. Profesionalnim informisanjem učenici dobivaju informacije o svijetu zanimanja te o psihofizičkim zahtjevima pojedinih zanimanja, odnosno o tome koji su fizički i mentalni zahtjevi potrebni za uspješno obavljanje pojedinog posla.

Informacije o zanimanjima znatno utječu na njegov izbor jer pomažu učenicima da se upoznaju s različitim vrstama zanimanja, od kojih onda izdvajaju ona koja mogu zadovoljiti njihove potrebe, želje i ambicije.

U cilju pružanja informacija i pomoći učenicima u odabiru najprimjerenijeg profesionalnog i radnog životnog puta, koji će biti u skladu s njihovim interesima, sklonostima, sposobnostima, zdravstvenim i općim mogućnostima, ali i mogućnostima plasiranja njihovih stručnih znanja i vještina na tržište rada osmišljena je aktivnost pod nazivom „Maturant sam - biram pravi smjer“ koja je realizirana od 5. aprila - 6. juna 2021. godine i ponudila sadržaje koji nude jasniju predstavu o pojedinim profesijama.

Na Edukacijskom fakultetu, odgojnoobrazovni rad se odvija u skladu sa najsavremenijim svjetskim obrazovnim standardima. U ugodnoj atmosferi i različitim studijskim programima svako može odabrati područje koje će zadovoljiti njegove želje i sklonosti. Studijski smjerovi su Predškolski odgoj, Razredna nastava, Pedagogija i psihologija, Matematika i informatika, Opća kineziologija, Komunikologija i novinarstvo,

Sportski menadžment, Personalni trener, Sportski trener i Specijalne namjene. Kako bi maturanti dobili potpuniju sliku, svakom smjeru posvećena je jedna sedmica u okviru koje su kroz profesionalno informisanje ponuđeni brojni sadržaji koji govore o specifikama pojedinih zanimanja, a pored toga učenici mogu poslušati savjete i iskustva studenata,

alumnista koji su završili fakultete i već rade u struci, kao i profesora, eksperata u svojim oblastima Kroz Info rubriku “Jeste li znali?” prezentirano je mnoštvo edukativnih i informativnih sadržaja kroz koje su ponuđeni odgovori na brojna pitanja vezana za određena zanimanja, profesije, studijske smjerove i način studiranja.♣

Grafx

31

Promocija online

Postani inženjer

Moja budućnost, moj izbor Ovogodišnja promotivna online kampanja Fakulteta za tehničke studije u Travniku održana je pod nazivom "Postani inženbjer!" Novina u promociji studijskih programa su Podcast emisije sa profesorima i alumni Fakulteta.

Pripremila: Zerina Gaši Foto: Arhiv Fakulteta 32

Grafx

U periodu od 7. aprila – 20. juna 2021. godine, Fakultet za tehničke studije u Travniku je održao promotivnu online kampanju pod nazivom ''Postani inženjer!''

Cilj kampanje bio je predstaviti Fakultet maturantima kao i drugima koji donose odluku o izboru studija i buduće profesije. Planirane aktivnosti su pružile informacije o studijskim programima, Bolonjskom sistemu, nastavnim procesima na Fakultetu, načinu studiranja, mogućnosti obavljanja stručne prakse i dobivanja stipendije. Učesnici su imali priliku učestvovati u info kutku ''Ti pitaš!'', online danima otvorenih vrata InWeek FTS 2021, online radionicama, webinarima i podcast emisiji kao i da se upoznaju sa profesorima i uspješnim alumni Fakulteta.

Početak kampanje je startao sa objavama iinformacijama o organizaciji Fakulteta za tehničke studije u Travniku pod nazivom ''Info kutak za maturante'' (8. april – 15. april 2021.). Sadržaji su detaljno informirali buduće studente o studijskim programima, prednostima Bolonjskog sistema studiranja, nastavnom procesu i ponuđenim načinima studiranja na Fakultetu, te načinima obavljanja stručne prakse.

Fakultetu za tehničke studije je upravo ovogodišnjom uspješnom institucionalnom reakreditacijom potvrđen standard kvaliteta rada visokoškolske ustanove, diploma koja se stječe na kraju studija je međunarodno priznata. Predstavljene su i mogućnosti stipendiranja i zaposlenja na Fakultetu nakon studija ili tokom studija.

Budućim studentima ponuđeno je uključivanje u rad Asocijacije studenata Fakulteta za tehničke studije i Mrežu studenata u sklopu kojih se mogu ostvariti u različitim aktivnostima.

Rubrika ''Ti pitaš!'' se sastojala od deset najčešće postavljenih pitanja i odgovora o Fakultetu, a za sve one neodlučne o svojoj budućoj karijeri korisna je bila informativna rubrika ''Ko su inženjeri'' i ''Zašto postati inženjer?'' nekog smjera.

Za sve kreativne osobe, rubrika ''Inženjerstvo u slikama'' ponudila je budućim inženjerima sadržaje u vidu fotografija koje će probuditi interes u smjeru pronalaženja novih ideja i novih rješenja.

I ove godine, Fakultet za tehničke studije je online aktivnost organizirao "Dani otvorenih vrata InWeek FTS 2021'' za sve zainteresovane posjetitelje koji žele više da saznaju o Fakultetu. InWeek je trajao od 3. juna – 14. juna 2021. u sklopu kojeg su za svaki studijski smjer bili predstavljeni radovi studenata, održana radionica i podcast emisija.

Prof. dr. Nikola Mrvac, dekan Grafičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, bio je specijalni gost na otvorenju ovogodišnjeg InWeeka, izlažući na temu ''Visoko obrazovanje u online sistemu''.

mr. Ahmedom Palićem, gostovala u podcast emisiji na temu inženjerske informatike i informacionih tehnologija.

Radionicu grafičkog inženjerstva i dizajna vodio je priznati bh. fotograf Amel Emrić na temu ''Kako preraditi fotografiju u photoshopu'', a gost podcast emisije ''Razgovarajmo o dizajnu'' bila je doc. mr. Alisa Čaber.

Radionicu sigurnosti zaštite na radu i zaštite od požara održao je Muharem Ćupina, student druge godine i rukovodilac službe zaštite od požara i poplava općine Vitez objašnjavajući karakteristike vatrogasnog vozila.

Nakon radionice se pridružio studentu Muhamedu Mahmiću te su zajedno pričali na temu o sigurnosti zaštite na radu i zaštite od požara.

Tekstilno inženjerstvo i dizajn predstavljala je naša studentica II ciklusa Emina Šahdan na temu ''Tehnike Nine Patchwork i Quilt''.

Gosti emisije ''Pričamo o modi, dizajnu i tekstilu'' bili su Semir Kavazić, BA ing. tekstila i Emina Omanović, BA ing. tekstila.

Posljednja radionica bila je iz oblasti arhitekture i građevine. Vodili su je Ajla Gegić, dipl. ing. arhitekture i Amer Mešić, dipl.ing. građevine predstavljajući proces izgradnje kuće od projekta do krova. U podcast emisiji o građevini i arhitekturi gostovao je Amer Mešić.

Treća radionica je bila iz domena Inženjerske informatike, a održala ju je studentica II ciklusa Ida Bajrami.

Pokazala je primjenu linearne regresije kroz programski jezik Python, a nakon toga, zajedno sa

Na samom kraju, obraćajući se ispred organizacionog tima, prof. dr. Amra Tuzović, voditeljica nastavnog procesa je zvanično zatvorila ovogodišnji program online promotivnih aktivnosti.♣

RADIONICE PO SMJEROVIMA I PODCAST EMISIJE

Grafx

33

Književnost online

Foto: Shutterstock

Putujmo svijetom kroz djela svjetskih književnika!

Online Book drive PR tim studenata EFT osmislio je aktivnost pod nazivom “online Book drive” koje se od decembra 2020. održava svaki mjesec.

Zaljubljenike u dobro štivo je peti put održan 30.4.2021. na temu Turska.

Pripremila: Elma Klarić Učesnice Online književne večeri (Foto: Arhiv Fakulteta)

P

robuduti ljubav prema pisanoj riječi jedan je od ciljeva online “Book drive-a”, koji se svaki mjesec realizuje u okviru vannastavnih aktivnosti studenata. Činjenica je da mladi sve manje čitaju i ovo je izvrsna prilika da se kroz druženje vrate pisanoj riječi, otkriju neke nove knjige, saznaju zanimljive činjenice iz biografija svjetskih pisaca i upoznaju kulture različitih zemalja svijeta. Zbog pandemije COVID-19, druženja studenata u prostorijama Fakulteta nisu bila moguća, stoga je PR tim studenata EFT osmislio aktivnost pod nazivom “online Book drive” i omogućio druženje i putovanje svijetom kroz djela poznatih književnika.

34

Grafx

Svi učesnici u online čitaonici iz topline svoga doma mogu uživati u odlomcima iz najpoznatijih svjetskih romana. Online “Book drive” predstavlja kutak u kojem ljubitelji knjiga organizuju online čitaonice, čitaju odlomke iz omiljenih romana i razmjenjuju mišljenja. Time se potiče i razvija kritičko promišljanje kod mladih ljudi.

Online književne večeri su se pokazale kao idealan način opuštanja nakon dnevnog stresa, kreativan hobi i prilika za upoznavanje

Do sada je realizirano pet online čitaonica i na svakoj su sudjelovali studenti sa različitih studijskih godina, što je ovu aktivnost učinilo još zanimljivijom.

Kroz online Book Drive svaki put se putuje u novu zemlju, a učesnici su do sada imali priliku boraviti u Bosni i Hercegovini, hladnoj Rusiji, zatim romantičnoj Francuskoj, Engleskoj, a putem knjige posjetili su i u Tursku.

Online Book drive je avantura u kojoj mogu sudjelovati svi ljubitelji književnosti i predstaviti svoje omiljene pisce, sa kolegama razmijeniti mišljenja i iskustva te saznati mnogo zanimljivih informacija iz svijeta književnosti.♣

Takmičenje za ˝srednjoškolce i studente "Zimska čarolija u mom gradu 2021" Foto: Maida Omeragić Mješovita srednja škola "Hasan Kikić" Gradačac Grafx

35

Pedagogija

Razgovor s povodom: prof. dr. Refik Čatić

Učenje kroz igru Povodom Svjetskog dana školske igre, profesor Edukacijskog fakulteta Refik Ćatić govori o važnosti igre za dječiji razvoj, sa željom da ukaže na njen značaj u razvoju ličnosti djeteta.

Pripremila: Esma Hodžić Povodom obilježavanja Svjetskog dana školske igre, članice PR tima studenata Edukacijskog fakulteta koje su ujedno i studentice na smjeru Pedagogija i psihologija, sa profesorom Edukacijskog fakulteta, Refikom Ćatićem razgovarale su o važnosti igre za dječiji razvoj, sa željom da ukažu na njen značaj u razvoju ličnosti djeteta.

Šta je igra i kako se ona tumači u različitim kulturama?

Igra je sama sebi svrha, slobodna aktivnost koja se pripisuje djeci uz čiju pomoć djeca spoznaju sebe i svijet oko sebe. Igra je u dječijem razvoju neophodna i povezana je sa slobodnim razvojem. Postoje brojne definicije igre jer svi koji su se bavili pojmom igre pokušali su i da je definišu. Jedna od najboljih definicija bila bi definicija čovjeka čiji je doprinos u psihologiji izuzetno velik, a to je Vigotski koji je rekao da je „Igra mašta u praktičnom dejstvu“. Dodao bih još da je igra najprirodnije kretanje djeteta u kojem ono izražava svoje potrebe.

Svaka kultura ima svoje tumačenje samog pojma igre, ali je posebno 36

Grafx

značajno da su svi oni igri pridavali veliku pažnju. Sama riječ igra potiče iz grčkog jezika i za Grke igra označava radnju koja odgovara djeci. Sa druge strane Jevreji pojam igre razumijevaju kroz riječi „igra i smijeh“, a za Rimljane igra je „radost

i veselje“.

Koje vještine djeca razvijaju igrajući se?

Najprije je potrebno da razumijemo podjelu dječijih igara jer postoje određene igre za razvoj tačno definisanih vještina. Razlikujemo socijalne igre koje razvijaju socijalne kompetencije, stvaralačke igre razvijaju darovitost, spontane igre razvijaju maštu, a funkcionalne igre razvijaju različite psihomotoričke sisteme. U svakom slučaju dječiju igru treba usmjeravati kako bi se osigurali najbolji uvjeti za njegov svekoliki razvoj. Važno je napomenuti da je temeljna funkcija odgoja integracija pojedinca, to jeste njegovo uključivanje u socijalnu okolinu. Na tome možemo raditi već od najranijeg perioda života upravo igrom djeteta sa drugom djecom.

prof. dr. Refik Čatić, profesor Edukacijskog fakulteta Univerziteta u Travniku

Svjesni smo da postoji veliki broj igrački. Koja bi bila neka vaša preporuka kako izabrati najbolju igračku za dijete? Živimo u komercijalnom svijetu i svjedoci smo kako roditelji gomilaju igračke. Postoje roditelji čija je želja da dijete usmjere ka sportu pa mu od rane dobi kupuju rekvizite. Sa druge strane imamo roditelje koji kupuju muzičke instrumente u nadi da će dijete postati muzičar.

igre. Često roditelji guše dječiju igru i inicijativu za samostalnost.

Roditelji ne bi trebali postavljati zahtjeve kod djeteta u smislu ne smiješ se igrati, ne smiješ se prljati i slično. Moja preporuka je da svaka porodica podstiče socijalizaciju kroz planiranje igre, dakle provođenje zajedničkog vremena u igri svih članova porodice.

ženske boje ili poslove. Moj savjet je da ne postupamo kao naše društveno okruženjete da svojoj djeci kupujemo raznovrsne igračke sa kojima će se igrati i izgraditi kao ličnost.

Ima li prostora da se igra uključi u obrazovanje kod nas i da djeca počnu više učiti kroz igru i u školama?

Foto: Shutterstock

Potrebno je da shvatimo da to već nije igračka, već da je to rekvizit za jednu djelatnost. Djeci su daleko draže igračke koje će samostalno napraviti uz svoju maštu ili uz pomoć roditelja. Ovo kažem zato što nove igračke ne ostavljaju prostor za kreativnost. Dijete u igri mašte zamisli od štapa da je konj i da jaše konja, mislim da je to mnogo zanimljivije i pametnije.

Kolika je uloga roditelja u igri djece?

Roditelji su ti koji kupuju igračke i oni su prvi prijatelji dječije igre.

Oni prvi uče djecu različitim igrama i rukovođenju različitim igračkama. Od toga koliko su roditelji obrazovani ovisi u kojem pravcu će biti usmjerena igra djeteta.

Inače, dječije igretreba planirati i usmjeravati. Često sam roditeljima savjetovao da se igraju sa djecom.

Prvenstveno svaki roditelj treba da razumije dječiju igru. Nažalost, brojni roditelji ne znaju značaj

Da li smatrate ispravnom podjelu na igračke za djevojčice i igračke za dječake?

Podjela nije validna jer igračka poput autića potrebna je i dječaku i djevojčici zato što će im trebati da se znaju orijentisati sutra kao vozači, sa druge strane dječaci trebaju imati i lutku kako bi naučili da se brinu o drugom biću i da razviju empatiju.

Nažalost, kod nas postoji podjela na muške i ženske igračke, muške i

Prisjetimo se moje rečenice sa predavanja „Škole bi trebale biti najveće igraonice u gradu.“ Djecu ne možemo kroz zahtjeve i dril naučiti da vole školu, potrebno je da se svakodnevno igraju i uče nove stvari.

Bilo bi dobro kad bismo se ponovo vratili prirodi jer smo se previše zatvorili u sebe i u učionice. Zašto djecu učimo o drveću u učionicama gledajući crteže ukoliko možemo otići u park i pokazati im kako drvo izgleda u stvarnosti?♣

Foto: Shutterstock

Igra je primarni način učenja o sebi, drugima i okolini, ona je univerzalna, poznata svoj djeci, instinktivna te vrlo važan dio odrastanja i formiranja ličnosti.

Grafx

37

Promocija online

Poruka koju nosi

Inženjerstvo u slikama U okviru promotivne online kampanje realizirana je aktivnost predstavljanja Fakulteta za tehničke studije u Travniku kroz rubriku Inženjerstvo u slikama. Pojam inženjerstva premješten je u vizuelni prostor kako bi u oku posmatarača izazvao originalan doživljaj poruke koju slika nosi sa sobom.

(Iz rubrike: Inženjerstvo u slikama sa Facebook stranice Fakulteta za tehničke studije)

Rad naše studentice Ajla Hodžić, Grafički dizajn

Grafičko inženjerstvo i dizajn

K

ao kreativne osobe, inžinjeri se odlikuju sposobnošću pronalaženja novih ideja i novih rješenja. U rubrici Inžinjerstvo u slikama, koja je realizirana u sklopu aktivnosti promocije Fakulteta za tehničke studije, na društvenim mrežama Fakulteta u periodu od 10.-17. maja 2021. godine, prezentirane su tematske slike kojima se nastojalo u oku inženjera i onih koji to žele postati, pobuditi interes i želju da budu dio ovog kreativnog svijeta. U slikama, je predstavljeno je 6 studijskih programa (www.facebook.com/fts.unt.ba).

38

Grafx

Kreativnost za grafičkog dizajnera nema granica. Smisao fotografije, slike ili plakata može se tumačiti na više načina i tražiti izvornu ljepotu u oku svakog posmatrača posebno. Zbog toga Grafičko inženjerstvo i dizajn jeste umjetnost koja se kreira talentom da se nečije misli i želje pretoče u vizuelni izražaj koji će biti identitet iskazane potrebe. Kroz rad naše studentice Ajle Hodžić može se pronaći smisao ljepote detalja koji su u jednom prostoru spojeni, a poruku rada može otkriti svaki promatrač pojedinačno.

Šta se krije u svijetu građevine i zašto je privlačan?

Posvećenost gradnji i svakom detalju koji se brižno planira da bismo na kraju dobili objekte kojim se divimo i koje rado posjećujemo, uspjeh je dobrog građevinarstva. Kako nastaje objekt, koji su putevi gradnje od temelja do krova i na koji način se koordiniraju aktivnosti, pitanja su koja inspirišu svijet građevine i svaki put su iznova izazov da naredni put bude bolji i uspješniji. Promatrajući sliku gradilišta može se zamisliti kako iz temelja nastaje objekat, kako svaka osoba ima svoj posjed djelovanja a svi skupa su tim koji zajedno ima jedan cilj. Za doživljaj građevine bitno je krenuti od temelja.

Inženjerstvo građevine

Rad našeg studenta Denisa Topalovića, Arhitektura

Inženjerstvo arhitekture Kako nastaje neka zgrada ili bilo koja građevina?

Kako se stvara ideja i kako se ona realizira? Dug je put od prve linije do posljednjeg ukrasa, put na kojem se stvara djelo od olovke do krova. Arhitektura je umjetnost u kojoj do izražaja dolazi kreativnost arhitekte da doživljaj građevine prvo prenese u idejni projekat koji je vizija njegove gradnje. Naizgled jednostavno, u stvarnosti zahtjevno i odgovorno, a istovremeno razigrano sa detaljima dizajna i doziranog ukusa. Kako nastaje moderna višestambena zgrada pogledajte u radu našeg studenta Denisa Topalovića.

Građevinsko radilište (Foto: Shutterstock) Grafx

39

Promocija online

Foto: Shutterstock

Foto: Shutterstock

Inženjerska informatika Zahvaljujući informacionim tehnologijama, život je poprimio nove forme koje su ubrzale poslove i svakodnevne obaveze. Zato su inženjeri informatike „čarobnjaci“ koji život čine uspješnijim. Pitanja poput gdje su granice tehnoloških mogućnosti i dokle dosežu mogućnosti informacionih tehnologija, čine zvanje inženjerske informatike atraktivnim i poželjnim.

Tekstilno inženjerstvo i dizajn Za modu se može reći da je popularan stil oblačenja, ali istovremeno postaviti pitanje za koga; za javnost ili nas same? Istina je da vrlo često nije važno šta, nego kako nosimo, što odaje naš identitet i može utjecati na druge da u nama pronađu inspiraciju za modni izražaj i vizuelni izgled. Ljepota stvaranja modnih kreacija je privilegija za ljude koji imaju talente za modni izražaj i dizajn. Zato je zvanje inžinjera tekstilnog inženjerstva i dizajna čarobni svijet kreacija u kojem se povezuju inženjerstvo i dizajn u jednu cjelinu. Slika koja osvaja raskošnim motivima djeluje profinjeno i otmjeno te može biti inspiracija za nove ideje i modni stil.

Sigurnost i zaštita na radu i zaštita od požara Inženjerska zvanja mogu biti izuzetno teška jer sa sobom nose nepredviđene situacije u kojima se treba boriti za svaki minut vremena koji puno znači. Tada borba vještina čini inžinjere i njihov rad uspješnim. Biti inženjer sigurnosti i zaštite na radu te zaštite od požara je upravo zvanje koje nosi odgovornost trenutka.

Njihov osjećaj ponosa je osjećaj zadovoljstva koji je svaki put novo iskušenje u koje ne ulaze slučajno, već srcem. U slici gašenja požara mogu se zamisliti najbolji i najgori ishodi, ali svakako iščitati poruka da su inžinjeri iz ove oblasti heroji kojima se vjeruje. ♣ 40

Grafx

Foto: Shutterstock

Takmičenje za srednjoškolce i studente "Zimska čarolija u mom gradu 2021" Foto: Lazar Čanković Gimnazija "Sveti Sava" Prijedor Prijedor

Grafx

41

Intervju

Mirsada Fuško

Kroz život s osmijehom Grafička dizajnerica i bivša studentica Fakulteta za tehničke studije u Travniku vodi porodičnu firmu Studio Din d.o.o. Na putovanju kroz život, sa diplomom u ruci, ali i stručnim znanjem koje je stekla kao studentica i praksom kod svojih roditelja, mnogo puteva u svijet se otvorilo.

Odlučila je ostati u svojoj domovini, uz svoju porodicu. Ovo je dalo neke druge rezultate.

Razgovarali: Selver Grabus i Marija Garić Foto: Arhiv Studio Din 42

Grafx

„Naša ponuda je zaista raznovrsna i zahvatili smo veliki dio onoga što jedna štamparija može da iznese.“

D

a posao može biti uspješno porodično naslijeđe, jedan od primjera u Travniku je Studio Din i Mirsada Fuško, grafička dizajnerica i bivša studentica Fakulteta za tehničke studije u Travniku.

Prvobitno je osnovana samostalna radnja za sitoštampu 1996. godine pod nazivom „Atelier Fuško“, u vlasništvu Nihada Fuške, koja je 2009. godine preimenovana u „Grafički studio Din“ d.o.o. Uslijed povećanja kapaciteta, 2020. godine osnovano je novo preduzeće „Studio Din“ d.o.o. koje vodi kći Mirsada Fuško.

Porodični posao je započeo prije 25 godina?

Moj je otac po završetku srednje škole dobio prvi posao u Zagrebu na poslovima sito štampe. Nakon godinu dana, zaposlio se u štampariji Borac u Travniku, koja je tada važila za jednu od najopremljenijih štamparija u bivšoj Jugoslaviji. Tu je ostao punih dvanaest godina, radeći na poslovima grafičke pripreme. Tada se većina poslova radila bez računara te je dizajner morao osim stručnog rada i crtanja, poznavati sve procese detaljno. Ideju o otvaranju štamparije predložio mu je prijatelj, koji je odmah prije otvaranja dao avans za posao. Od tada je sve nekako i počelo.

Idete ukorak s vremenom od sito štampe do digitalnog tiska?

Sito štampa još uvijek je tražena tehnika jer je varijacija cijene i kvantiteta još uvijek vodeća. Mnogim preduzećima radimo usluge termo preslikača za tekstile, gdje oni rade dalju obradu. Prednost sito štampe leži u visokoj kvaliteti i trajnosti otiska. Tehnika je kojom se može štampati na svim materijalima ravne površine. Posebnu primjenu ima u tekstilnoj industriji i popularna je kada se rade veliki tiraži.

Grafx

43

Intervju

Grafički studio DIN, Travnik Naša ponuda je zaista raznovrsna i zahvatili smo veliki dio onoga što jedna štamparija može da iznese.

Primarna djelatnost, ranije, je svakako bila dotisak na tekstil, gdje smo prvenstveno tehnikom sito štampe iznjedrili mnoge poslove. Današnjica je svakako digitalna štampa, te ovo novoosnovano preduzeće digitalnu štampu nosi kao osnovnu djelatnost.

Zadovoljstvo mi je spomenuti da smo prvi u Bosni i Hercegovini instalirali DTF printer (engl. Direct Transfer Film), a njegova primjena se tek zahuktava u našem području. Naime, ono čemu se nekada težilo, a to je da tisak odgovara kvalitetom, brzinom i cijenom, sada sa DTF printerima je to moguće. Ova vrsta printera idealna je za dotiske na dijelove tekstila gdje je nemoguće raditi otisak direktno na karusel sitom ili putem DTG štampača.

Jednim dijelom Vaša oprema posjeduje certifikate eko štampe?

Posjedujemo više vrsta laserskih mašina za drvo, staklo i metal, kao i CNC mašine u našem sektoru suvenirnice. Kako bismo upratili brzorastuće trendove u ovoj oblasti, u našoj digitalnoj štampariji posjedujemo mašine svjetskih proizvođača, kao što su HP LATEX, Mutoh i Mimaki. Velik dio naše opreme posjeduje certifikate eko štampe, a naš cilj je da postanemo prva eko štamparija u Bosni i Hercegovini.

44

Grafx

Također, imaju mogućnost da rade na Iz korisničkog kuta, koje su etape procesa digitalnog ispisa zakrivljenim i okruglim materijalima.

UV otisak je postojan i kvalitetan, te velikih formata?

Radimo na više vrsta solvent i latex štampača koji koriste isključivo eko boje. Grafička priprema sprema se na osnovu zahtijevane dimenzije i odvaja na RIP za štampu.

Potrebno je da svaka priprema odgovara mediju na kojem se štampa, kao i to da se svi profili štimaju na osnovu medija. Tako spreman fajl šalje se u ploter za štampanje. Često su ti formati veći od širine mogućeg ispisa na ploteru pa se materijali rade iz više dijelova.

Ukoliko je ovo slučaj, u pripremi ili u RIP-u treba staviti prepuste koji se koriste radi boljeg pasovanja materijala na materijal.

„Svakom poslu pristupam sa jednakom ljubavlju i dajem sve od sebe da bude kvalitetno urađen.“ UV ispis je neizostavan?

UV printeri zaista imaju široku primjenu te mogu raditi na skoro svim materijalima koji imaju ravnu ili blagu reljefnu teksturu.

je tražen u današnje vrijeme. Svaka štamparija bi trebala da posjeduje jedan takav štampač kako bi zadovoljila potrebe tržišta.

U vremenu pandemije i rapidnog širenja koronavirusa, Grafički studio DIN iz Travnika namjenski je osmislio i izradio vizire za lice?

Da. Sve nas mnogo je poremetio virus. I u najgoroj situaciji, čovjek nastoji izvući najbolje za sebe. Kada su nas iz travničke bolnice pozvali i kazali da nemaju dovoljno opreme te da, ako smo u mogućnosti, osmislimo neki oblik vizira radi zaštite od širenja virusa, mi smo svakako odgovorili na njihov zahtjev na najbolji mogući način, koristeći materijale koji su nam bili dostupni.

Osmislili smo vizir bez korištenja 3D printera jer je to preskupo, a proces na komad predugo traje. Nakon što smo završili prvu, probnu verziju, svi su bili oduševljeni. Koristili smo antibakterijske materijale za svaki segment vizira, te mnoštvo njih i donirali bolnicama. Spomenut ću samo da je za sklapanje jednog vizira bila potrebna samo jedna mašina, a vrijeme da se sklopi jedan komad je manje od jedne minute - važnost ideje.

Digitiva, šta je to?

Eh, Digitiva prije svega predstavlja digitalni marketing, koji osmišljen u sklopu TRAIN projekta uz podršku EU. Zapravo, osmišljen je kao ideja koja će predstaviti ono čime se mi kao firma bavimo. A to je svakako štamparija koja radi usluge štampe na tekstilu, digitalna štamparija, ali sve ovo uz jednu inovaciju u ovoj branši, a to je eko štampa.

˝Fakultet za tehničke studije u Travniku pružio je našem gradu mogućnost stručnog obrazovanja, pogotovo u smjeru grafičkog inženjerstva i dizajna koji je danas potreban i priznat svugdje u svijetu."

Vaše ime je postalo prepoznatljivo u nekim projektima, ostvarenjima…

Drago mi je kazati da sam od prošle godine član odbora Bošnjačkog kulturnog društva „Preporod“, a uz to sam tehnički urednik za njihov časopis. Pored toga moram spomenuti da sam, zajedno sa jednom uglednom poliklinikom iz Brčkog, razvila brend pod nazivom Avicena Aligner, a riječ je o prozirnom mobilnom ortodonskom aparatiću.

Pored mnoštva kreiranih logotipa, posebno sam se afirmirala dizajnirajući za oblast dentalne medicine. Trenutno radim i sa kozmetičkim brendom Farmasi, gdje sam angažovana kao dizajner. Zaista je mnoštvo projekata koje sam uradila i ne bih željela da izostavim neke od njih. Svakom poslu pristupam sa jednakom ljubavlju i dajem sve od sebe da bude kvalitetno urađen.

Uz ljubav prema grafici kao porodičnom naslijeđu kojem ste ostali vjerni, koliko je značajno stručno usavršavanje?

Zasigurno je bilo lijepo i iskustveno odrastati u porodici posvećenoj struci kojom se ja danas bavim. Međutim, koliko god voljeli posao kojim se bavite, sama praksa nije dovoljna za stručnost i opstajanje. Mnogo ljubavi, truda i neprospavanih noći je iza moga rada. Ako nešto srcem želite, to možete i postići. Moram napomenuti da sam, hvala Bogu, imala ogromnu podršku moje porodice. Često se sjetim profesora Drljevića (prof. dr. Hamid Drljević, op.a.) i njegovih riječi: “I ako si studentica, poduzetnica i imaš dvoje prekrasne djece, odvoji vrijeme za svoga muža i svako jutro popijte kafu.

Ta kafa život znači.” Na putovanju kroz život, sa diplomom u ruci, ali stručnim znanjem koje sam stekla kao studentica i praksom kod svojih roditelja, mnogo puteva u svijet se otvorilo. Odlučila sam ostati u svojoj domovini, uz svoju porodicu. Ovo je dalo neke druge rezultate.

da još uvijek održavam kontakt sa profesorima i asistentima, te smo često u komunikaciji savjetovanja oko određene vrste poslova.

Koja je Vaša preporuka za uspješan posao?

Kvalitet. Najmodernija oprema.

Pristup. Kazat ću vam jednu meni dragu poslovicu: "Ko nema osmijeh, neka ne otvara trgovinu." Pored opreme koju posjedujemo vrlo je bitna komunikacija sa klijentom, kao i sa zaposlenicima. Kroz život i školovanje na Fakultetu za tehničke studije imala sam toliko ljubavi prema ovoj vrsti posla, da me je nekad ista ta ljubav prema poslu zadržala na mjestima gdje sam htjela odustati ondje gdje se nisam snašla. Svakome ko želi sebi svijetlu budućnost u poslovanju želim kazati prvo da radi ono što voli, podari sebi mogućnost da oprosti, da se strpi i vjeruje u svoje ciljeve. Praksa je 99% svega, a to se ne postiže preko noći. ♣

I dalje ste povezani s Fakultetom?

Fakultet za tehničke studije u Travniku pružio je našem gradu mogućnost stručnog obrazovanja, pogotovo u smjeru grafičkog inženjerstva i dizajna koji je danas potreban i priznat svugdje u svijetu.

Ponosno kažem Grafx

45

Nastavni proces - online Anketiranje studenata na Fakultetu za tehničke studije i Edukacijskom fakultetu

KVALITET STUDIRANJA U VIRTUALNOM OKRUŽENJU Od početka pandemije pa do danas susreli smo se sa različitim oblicima organizacije i primjene online platformi koje su postale glavni alat i sredstvo za realizaciju nastavnog procesa. Redovna aktivnost s kojom se procjenjuje kvalitet nastavnog procesa je anketiranje studenata kojim se na osnovu njihovih razmišljanja (pr)ocjenjuje kvalitet nastavnog procesa.

Pripremila: prof. dr. Amra Tuzović

V

isokoškolske ustanove koje su brzo promišljale i radile te koje su bile svjesne stanja u kojem se našao cijeli svijet pa i prostor visokog obrazovanja, pandemiju su prihvatile kao izazov kako organizirati nastavni proces, a da kvalitet ne bude umanjen, odnosno da studenti dobiju znanja koja će im omogućiti da budu konkurentni na tržištiu rada u oblastima za koje se obrazuju.

Visokoškolske ustanove koje nisu imale viziju u slučaju pandemije i koje nisu imale percepciju i projekciju potencijalnih stanja, pandemiju su shvatile kao prepreku koja je narušila njihov način rada i trebalo im je duže vremena da se preorijentišu na novi način rada koji je bio neminovan i obavezan zbog studenata koji su to očekivali.

46

Grafx

Izazovi ili prepreke Od početka pandemije pa do danas susreli smo se sa različitim oblicima organizacije i primjene online platformi koje su postale glavni alat i sredstvo za realizaciju nastavnog procesa.

Visokoškolske ustanove koje su imale razvijene DL platforme odnosno platforme za učenje na daljinu, da li kao način studiranja ili kao pomoć u radu koju su studenti koristili, imali su veliku prednost na početku pandemije. To je upravo slučaj i sa Fakultetom za tehničke studije i Edukacijskim fakultetom na kojem smo platformu za učenje na daljinu koristili od samog osnivanja fakulteta pa je prelazak u online prostor bio manje stresan i za studente i za

nastavno osoblje te se sve odigrao relativno brzo.

Kreativnost mladih ljudi koje smo okupili u tim za tehnološki razvoj i podršku te tehnička podrška bili su presudni u samoj organizaiciji i razvijanju online sistema i virtuelnog okruženja u kojem još uvijek radimo Ankete (ne)zadovoljstva studenata kvalitetom realizacija online nastavnog procesa i kvalitetom online organizacije fakulteta u uslovima pandemije COVID-19 Prenos (van)nastavnih aktivnosti, službi i kompletne organizacije fakulteta u virtualno okruženje bio je poprilično izazovan zadatak.

Nastojali smo kreirati funkcionalni

online ambijent za uposlenike i naše studente kako bi se nastavni proces odvijao nesmetano i kvalitetno. U želji da budemo na tragu informacija koje

govore o kvaliteti našeg rada, a koje su rezultat razmišljanja studenata, uradili smo anketiranje studenata što je ujedno i naša redovna aktivnost

sa kojom procjenjujemo kvalitet nastavnog procesa. Evaluaciju našeg rada izvršili su studenti Edukacijskog fakulteta i Fakulteta za tehničke studije na sva tri ciklusa studija, kroz dvije ankete koje smo im poslali po okončanju zimskog semestra u akademskoj 2020./2021. godini.

Rezultati govore o njihovom (ne) zadovoljstvu kvalitetom online nastavnog procesa i kvalitetom online organizacije fakulteta u uslovima pandemije COVID-19, a izdvajamo neka od najznačajnijih odgovora.

62,5% studenata je u potpunosti zadovoljno organizacijom fakulteta u online uslovima, 25,3% je zadovoljno, 8,2% niti je zadovoljno niti nezadovoljno, 3,3% nije zadovoljno i 0,5% u potpunosti nije zadovoljno.

Radom studentske i pravne službe u online uvjetima u potpunosti je zadovoljno 83,5%, studenata, 11% njih je zadovoljno, 3,3% niti je zadovoljno niti nezadovoljno, dok 0,5% nije zadovoljno i 1,6% u potpunosti nije zadovoljno.

Studenti su ocjenjivali i svoje (ne) zadovoljstvo radom biblioteke pa je 63,7% u potpunosti zadovoljno, 11,5% zadovoljno, 13,5% niti zadovoljno niti nezadovoljno, 3,3% nezadovoljno i 7,7% u potpunosti nezadovoljno.

Grafx

47

Nastavni proces - online Anketiranje studenata na Fakultetu za tehničke studije i Edukacijskom fakultetu

Po pitanju komunikacije sa fakultetom u online organizaciji, 76,4% studenata u potpunosti zadovoljno komunikacijom koja se odvijala, 13,2% je zadovoljno, 7,1% niti je zadovoljno niti nezadovoljno, 2,2% nije zadovoljno i 1,1% u potpunosti nije zadovoljno.

Kada je u pitanju kvalitet realizacije online nastavnog procesa, 55,8% studenata je u potpunosti zadovoljno kvalitetom, 27,9% je zadovoljno, 11,6% niti je zadovoljno niti nezadovoljno, 3,6% nije zadovoljno i 1,2% u potpunosti nije zadovoljno.

70,5% studenata je imalo više mogućnosti da prati nastavu online u odnosu na nastavu na fakultetu, 15,1% studenata smatra da im je bilo lakše nastavu pratiti na fakultetu, dok 14,3% smatra da im je bilo isto nastavu pratiti online, kao i na fakultetu.

48

Grafx

Anketiranje studenata na Fakultetu za tehničke studije i Edukacijskom fakultetu

58,2% studenata ocijenilo je DL platformu najvećom ocjenom 5, 27,5% ocjenom 4, 8,8% ocjenom 3, 3,6% ocjenom 2 i 2% ocjenom 1.

Prilikom korištenja naše DL platforme 77,3% studenata nije imalo nikakve poteškoće.

Tehničku podršku, u sklopu Tima za tehnološki razvoj i podršku, kontaktiralo je 62,5% studenata.

Grafx

49

Nastavni proces - online Anketiranje studenata na Fakultetu za tehničke studije i Edukacijskom fakultetu

Od čega je 93% zadovoljno komunikacijom i načinom rješavanja problema.

Druge mogućnosti u okviru DL platforme poput Oglasne ploče, mogućnosti učitavanja dokumenata i sl. koristilo je 79,9% studenata.

Student na prvom mjestu, uvijek!

Rezultati anketa pokazali su koliko smo uspjeli u online organizaciji virtualnog okruženja naših fakulteta. Sigurno da postoji prostor za napredovanje i usavršavanje postojećih stanja na čemu ćemo mi raditi u narednom periodu. Model učenja na daljinu će ostati kao način studiranja i nakon pandemije, čemu

50

Grafx

se želimo posebno posvetiiti kako bi taj model u potpunosti zadovoljio zahtjeve nastavnog porcesa svih naših studijskih programa.

Vjerujemo da će online svijet i virtualno okruženje biti budućnost i visokog obrazovanja u segmentima gdje je to moguće. Zatvaranje svijeta na početku pandemije od mjeseca aprila do jula 2020. godine sigurno će imati posljedice koje će vrlo brzo biti vidljive u vidu nekih novih poredaka

u svim sferama života pa tako i u sferi visokog obrazovanja.

Mi smo spremni na promjene i sa nestrpljenjem očekujemo budućnost u kojoj želimo studentima ponuditi najbolje uslove jer su studenti u našem okruženju uvijek na prvom mjestu. ♣

Takmičenje za srednjoškolce i studente "Zimska čarolija u mom gradu 2021" Foto: Amila Selić Stomatološki fakultet Unverziteta u Sarajevu Sarajevo

Grafx

51

Obrazovanje

Online nastava

Evaluacija rada nastavnika kao pokazatelj uspjeha Evaluacija daje informaciju o kvalitetu izvođenja nastave svim učesnicima jednog nastavnog procesa: nastavnicima, studentima, pa i roditeljima.

Online nastava može imati izuzetne prednosti u odnosu na klasičnu nastavu, prvenstveno u korištenju modernih nastavnih sredstava i pomagala.

Pripremila i foto: Amina Perenda

I

ako je online učenje i poučavanje u svijetu zaživjelo skoro dvije decenije unazad, prostori i prilike u kojima se nalazimo su donijeli online nastavu u naš obrazovni sistem tek sa pojavom pandemije.

Kada govorimo o online nastavi uzrokovanoj pandemijom, ista je već uzela maha i danas govorimo ne samo o načinu izvođenja ovakve vrste nastave, već i o evaluaciji koja pokazuje da li je takva vrsta nastave ispunila pretpostavljena očekivanja.

Vrijeme provedeno istražujući i koristeći online platforme doprinijelo je njihovom boljem razumijevanju i boljem procjenjivanju vlastitog rada u takvom okruženju. U cilju poboljšanja cjelokupnog nastavnog procesa i prilagođavanja novonastalim uvjetima, nastavnici i studenti su se našli u situaciji kada stalno, pa gotovo i svakodnevno, moraju vršiti evaluaciju onoga što su do tada uradili.

Evaluacija i njen značaj Svaka naša akcija rezultira određenim ishodima pa tako i poučavanje/učenje.

Evaluacija je samo jedna od krajnjih tačaka u cjelokupnom procesu učenja 52

Grafx

koja nam direktno ukazuje na (ne) uspjeh u našem učenju/poučavanju.

Brkić i Tomić (2017.) spominju kako se evaluacija odnosi na obostranu uključenost, i nastavnika i studenata, u podizanju razine i kvaliteta cjelokupnog nastavnog procesa.

Iz tog razloga, evaluaciju ne trebamo shvatiti kao provjeravanje da li svako radi “svoj dio posla” niti kao nužnu negativnu pojavu u kojoj neko želi da ispita sve naše greške i na taj način umanji važnost našeg rada.

Upravo suprotno, evaluacija pomaže i nastavnicima i studentima da prihvate online nastavu u njenoj cjelokupnoj pojavi, kao i da razumiju na koji način korištenje različitih alata i aplikacija može da poboljša proces vrednovanja.

Pored činjenice da nam evaluacija pomaže u održavanju kontrole nad onim što radimo u toku nastave, ona nam također pomaže i u komparaciji našeg rada sa radom drugih nastavnika ili drugih studenata.

Na taj način možemo podijeliti vlastita iskustva sa iskustvima drugih, prihvatiti dobru praksu drugih nastavnika, ali i podučiti druge našoj dobroj praksi evaluacije. Nadalje, važno je da naša evaluacija daje informaciju o kvalitetu izvođenja

nastave svim učesnicima jednog nastavnog procesa: nastavnicima, studentima, pa i roditeljima. Krajnja, konačna funkcija evaluacije se ogleda u činjenici da naš sadašnji rad može biti prediktor našeg budućeg rada. Ukoliko pravilno i objektivno vrednujemo vlastiti rad, to će nam pomoći da uvidimo dobre i loše strane našega rada, kao i da svoj rad svakodnevno poboljšavamo.

Istraživanja evaluacije online nastave Istraživanja provedena u Velikoj Britaniji početkom online nastave uzrokovane pandemijom su pokazala da mnoge škole u samom početku nisu imale dovoljno uspostavljenog kontakta između nastavnika i učenika/studenata i ovo je u mnogome ometalo normalno odvijanje nastave i vrednovanje rada.

U početku pandemije nedostatak povratne informacije o ostvarenim rezultatima je u jako velikoj mjeri ometao i nastavnike i studente u postizanju ranijih rezultata.

Kasnijim povratkom u škole, ali i prilagođavanjem online platfromama, nastavnici su uspjeli uspostavljati kontakte sa 70% svojih studenata.

Na taj način uspjeli su ih motivisati ih da postižu bolje rezultate omogućavajući istovremeno pozitivne ishode i pozitivnu informaciju o evaluaciji.

Provođenje evaluacije vježbi u toku online nastave Edukacijskom fakultetu u Travniku Svakodnevno nastojimo poboljšati naš nastavni proces, kao i odnos sa studentima. Kroz redovne časove vježbi smo koristili različite alate koji su nam pomogli u samoprocjeni ostvarenosti ranije postavljenih rezultata. Jedan od takvih alata je i Mentimeter koji je dostupan svakom nastavniku u online formi, pri čemu je potrebno napraviti profil ili se ulogovati sa vlastitim Google računom. Ovaj alat ima cijeli spektar mogućnosti za evaluaciju i samoevaluaciju, a sadržaj svake evaluacije je moguće kreirati prema potrebama svakog predmeta ponaosob. Koristeći ovaj online alat u ličnoj praksi kroz akademsku 2020/2021. godinu, moglo se uvidjeti kako su svake sljedeće vježbe dobijale izgled kojim je bio zadovoljan i nastavnik/asistent i student. Ovakva evaluacija je omogućila da svaka strana iznese svoje mišljenje u potpunosti anonimno, pri čemu je svaki komentar bio konstruktivna kritika koja je omogućavala poboljšanje izvođenja nastave.

Jedan od primjera je moguće vidjeti na slici 1. Ovakva vrsta evaluacije omogućava studentima da anonimno i u slobodnoj formi iznesu svoje mišljenje o konkretnim održanim vježbama/predavanjima. Također, moguće je da jedan student napiše i više odgovora, nakon čega je jako važno proći kroz svaku od „ocjena“ jer na taj način vrednujemo i uvažavamo svakog studenta ponaosob. Pored evaluacije u slobodnoj formi, moguće je izvršiti i samoevaluaciju ličnog zalaganja u okviru nekog predmeta (slika 2).

Primjer 1: Evaluacija

Primjer 2: Samoprocjene

Primjer 3: Prijedlozi studenata Na ovaj način, svaki student može, koliko je to objektivno moguće, dati sebi ocjenu za vlastita zalaganja i izvršiti komparaciju očekivanih i postignutih rezultata. Kao je vidljivo u svim navedenim primjerima, online nastava može imati izuzetne prednosti u odnosu na klasičnu nastavu.

Ove prednosti se najprije ogledaju u korištenju modernih nastavnih sredstava i pomagala. Kroz navedene

primjere je ukazano na važnost evaluacije u svemu što radimo, a sve s ciljem stalnog unapređivanja i poboljšanja našeg rada. ♣ Literatura: 1. Ofsted (2020b). COVID-19 series: briefing on schools, October 2020.

Manchester: Ofsted (www.bit.ly/2XBbSzS).

2. Brkić, M., Tomić, R. (2017). Metodika nastave. Međugorje: Sveučilište Hercegovina.

Grafx

53

Intervju

Zdravko Cvjetković

SVI NAŠI ZMAJEVI! Nakon niza izložbi, te desetogidišnjeg bavljenja crtanjem sportskih karikatura, u pripremi je promociju knjige pod nazivom "Svi naši zmajevi".

Sve ilustracije i karikature bile su namijenjene tome da pruže podršku našim sportistima u njihovim nastojanjima da u najboljem svjetlu predstave našu državu u svijetu.

Razgovarao: Aldin Obućina Foto: Arhiv Zdravka Cvjetkovića 54

Grafx

M

ožete li nam se ukratko predstaviti i reći nam nešto o poslu kojim se bavite?

Zovem se Zdravko Cvjetković, rođen 1985. godine u Zenici sa stalnom adresom boravka u Sarajevu. Magistar sam grafičkog dizajna, a bavim se animacijom, ilustracijom, karakter dizajnom i karikaturom.

Između svega ostalog bavite se sportskom karikaturom, šta je to što Vas je inspirisalo da se bavite ovom umjetnošću ?

Moje prve sportske karikature inspirisali su napori naše fudbalske reprezentacije da se plasira na neko veliko takmičenje i silne kvalifikacije i baraži koje smo igrali.

Prvi rad inspirisan fudbalskom reprezentacijom sam nacrtao za utakmicu sa Francuskom 2011. godine, koja je odvela do onog drugog po redu nesretnog baraža sa Portulgalom. Zatim su na red došle sljedeće kvalifikacije, famozni odlazak na Svjetsko prvenstvo u Brazil te karikature i ilustracije podrške za neke druge sportove i sportiste. Uglavnom, sve karikature i ilustracije su bile namijenjene tome da pruže podršku našim sportistima u njihovim nastojanjima da u najboljem svjetlu predstave našu državu u svijetu.

U pripremi je i uskoro će biti objavljena Vaša knjiga „Svi naši zmajevi“. Možete li nam reći nešto više o samoj knjizi i kome je ona namijenjena?

Da li Vašim karikaturama pomažete i motivišete naše sportiste? Koliko to njima znači?

Iskreno, nadam se da su oni sportisti do kojih su došle moje karikature osjetili moju namjeru da ih svojim radom podržim i bodrim u njihovim mečevima. Mnoge od njih sam preko ovih radova i lično upoznao i svi su bili sretni i zadovoljni radovima te činjenicom da postoji neko ko bez obaveze prati njihov rad i na ovaj način pruža podršku.

Također, moram napomenuti da će se na zadnjoj korici knjige naći i kratki tekstovi Edina Džeke, Razije Mujanović, Amela Tuke, Larise Cerić, Mirsada Terzića i Lane Pudar, gdje oni svojim riječima opisuju šta im predstavlja ova knjiga i moji crteži.

utakmice pravio bih i karikaturu svoje karikature, tj. ismijavao samog sebe i moje potcjenjivanje protivnika.

Za pripremu karikatura treba dosta vremena. Istražujem izjave igrača, selektora i najave pred meč, pa iz svih tih priča pokušavam da izvučem nešto zabavno i smiješno.

Da li ste imali izložbu Vaših radova?

2018. i 2019. godine sam imao 5 izložbi „Svi naši zmajevi“ u 5 bh. gradova: Zenica, Sarajevo, Mostar, Travnik i Kakanj. Izložba u Travniku bila je održana baš na vašem Fakultetu. Pored toga, bilo je planova da se obiđe još nekoliko gradova, pa čak da izložba ide i u inostranstvo, ali zbog situacije s pandemijom sve je otkazano.

Početkom ove 2021. godine, dok sam crtao jedan od radova vezanih za sport, shvatio sam da ustvari već 10 godina radim ovu vrstu radova.

Htio sam nekako obilježiti taj jubilej i knjiga mi se učinila kao dobra ideja.

Pored radova, u knjizi se nalazi moj uvod, predgovor Adnadina Jašarevića i pogovor Borisa Stapića, a svaki rad je popraćen tekstom koji sam ustvari objavljivao uz crtež na društvenim mrežama. Jedan od razloga što mi se knjiga i učinila dobrom idejom je što ovi radovi, osim na mom računaru i na društvenim mrežama, ne postoje nigdje u fizičkoj formi, pa je ovo bila idealna prilika da ih nekako sačuvam od zaborava.

Prilikom samog dizajna knjige i pripreme za štampu, mnogo mi je pomogla moja supruga Sabina Cvjetković, inače također grafička dizajnerica. Sama knjiga je namijenjena svim sportistima koji se u njoj nalaze, mnogim prijateljima, poznanicima te portalima i ljudima sa društvenih mreža koji su me sve ovo vrijeme podržavali u mom radu. Također, namijenjena je i meni samome jer nekako predstavlja malu monografiju mog rada u ovom domenu u proteklih 10 godina.

To će biti zaista veliko priznanje za mene, koje će dati legitimitet kompletnoj knjizi i mom opusu. Šta je to što Vas motiviše prilikom nastanka nekih od karikatura? Da li je to neki nezgodan trenutak, promašena prilika, nesmotrena izjava... ili nešta drugo?

Većina karikatura nastaje ustvari prije neke utakmice ili velikog takmičenja, tako da radovi nekako „najavljuju“ sam događaj. Dosta puta sam pokušao kroz crtež pogoditi ishod meča, nekad su radovi bivali i proročanski, dosta puta i nisu. U tim slučajevima, nakon

Trenutno su u planu promocije knjige i izložbe u Olimpijskom muzeju Sarajevo i Muzeju grada Zenice, a početkom oktobra u okviru Mostrip festivala u Mostaru stripa održat će se promocija knjige, pa će se planovi za izložbe koje su otkazane ostvariti s promocijama knjige.

Savjet našim studentima koji studiraju grafički dizajn? Poruka za kraj?

Ne propuštajte prilike i radite na sebi.

Svaki rad se nekada isplati, ma koliko se u tom trenutku činio beznačajan i mali. ♣ Grafx

55

Iz korisničkog ugla

Pandemija i rad od kuće

Online alati U jeku pandemije, sve firme i korporacije prešle su na rad od kuće. Nakon istraživanja zadovoljstva rada od kuće, određene firme su odlučile svojim radnicima omogućiti da biraju kada žele raditi od kuće, a kada iz kancelarije. Glavno pitanje je kako ostati u dobroj komunikaciji i koordinaciji sa uposlenicima?

Foto: Shutterstock

P

ravilna komunikacija prilikom rada na projektima je ključna.

Kada veliki broj ljudi radi na jednom projektu gdje svako ima svoje zaduženje i odgovara za svoj dio posla, koordinacija i razgovor su ključni za uspjeh tog projekta. S obzirom da veliki broj zaposlenih trenutno radi od kuće, online alati i platforme za komunikaciju su doživjele ogromnu ekspanziju. U nastavku je nekoliko najpopularnijih i najviše korištenih online alata za komunikaciju.

Wrike Wrike je jedan od popularnijih online alata kada je u pitanju menadžment određenog softverskog projekta.

Idealan je za sve timove koji rade 56

Grafx

od kuće. Ovaj alat nudi mnogo opcija i funkcionalnosti kada je u pitanju podjela zadataka i zadavanje određenih rokova. Svaki korisnik koji je dodan na neki projekat ima tačne i detaljne informacije o svom dijelu posla, kao i listu za koju je zadužen da ispuni. Ovaj alat omogućava jednostavno praćenje napretka nekog projekta, nudi razne opcije za dodavanje zadataka i praćenje svih aktivnosti svakog člana tima. Pored toga što je izvorno web aplikacija, Wrike je također dostupan i na iOS i Android mobilnim uređajima.

Ukoliko se odlučite za korištenje ovog alata, možete birati od nekoliko planova koji se plaćaju (Professional, Business, Enterprise i Pinnacle) i uključuju sve opcije koje ovaj alat

Pripremila: Ida Bajrami

nudi ili se ipak odlučiti za nešto više limitiranu verziju koja je besplatna.

Trello Trello je sljedeći najviše korišteni i najpoznatiji online alat za menadžment bilo kojeg projekta.

Ovaj alat nije ograničen samo za jedan tip projekta; može se koristiti za razne tipove projekata, nebitno koliko traju. Kada se napravi projekat u ovom alatu, on dodjeljuje novi bord (eng. board) za svaki projekat i time omogućava da uvijek budete u toku sa svim zadacima koji su vam dodijeljeni. Osim dodavanja zadataka, Trello također nudi opcije za jednostavno dodavanje drugih članova tima i dodjeljivanje odgovornosti za neki zadatak.

Najava

Online konferencija

Foto: Shutterstock

Isto tako, ima opcije dodavanje slika, personalizovanog teksta i slično.

Trello, kao i ostali online alati, korisnicima nudi besplatnu verziju za korištenje. Ipak, ukoliko se ukaže potreba za korištenjem više opcija, možete birati između dva plana koji se plaćaju (Business Class i Enterprise).

Github Github je najpopularniji online alat za programere i sve korisnike koji se bave kodiranjem. Ovaj alat je također jedan od najviše korištenih u skoro svim IT firmama, ali se može koristiti i individualno. Github omogućava svim programerima da ostanu povezani u jedan projekat, gdje svako u timu nezavisno dodaje svoje dijelove završenih zadataka u jedan glavni dio.

Ova platforma je besplatna za korištenje i nudi gotovo sve opcije koje su dovoljne jednom developeru. Međutim, ukoliko imate nekoliko članova tima i želite da imate sve pogodnosti ovog alata uključene, možete izabrati jedan od dva plana koji se plaćaju (Team ili Enterprise).

Pored toga što veliki broj alata nudi besplatne verzije na probni period, gore navedeni alati nude besplatne verzije za neograničeno vrijeme korištenja. Svaki od ovih alata je pogodan za različite tipove projekata i sigurno će vam pomoći da lakše pratite svoje zadatke i napredak cjelokupnog projekta. ♣

SSE 2022 Međunarodna statistička konferencija pod nazivom “Statistics in Southeast Europe SSE 2022” je planirana 27.-28. maja 2022. godine Pripremio: Ahmed Palić

N

akon nekoliko uspješno realiziranih projekata kao što su Prva škola matematike, Matematička olimpijada Srednje/Središnje Bosne te Druga matematička olimpijada Srednje/Središnje Bosne, Edukacijski fakultet i Fakultet za tehničke studije Univerziteta u Travniku u saradnji sa Učiteljskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu organizuju Međunarodnu statističku konferenciju SSE 2022.

Planirano je da konferencija bude održana online 27.-28. maja 2022. godine kombinovano (online i uživo), te da ista okupi stručnjake iz različitih naučnih područja sa primjenom statistike u istom tom području. Sa realizacijom ovog projekta koji se prvi put organizuje u Srednjobosanskom kantonu, bez obzira što je online, naš Kanton će se naći na listi svjetskih lokacija. Fokus konferencije je modernizacija i harmonizacija metodologijā za prikupljanje i analizu podataka kao glavnih preduvjeta za donošenje odluka u svim aspektima društvenog razvoja.

Učešće na ovoj konferenciji mogu uzeti stručnjaci iz različitih naučnih područja i oblasti, gdje god je primjena statistike evidentna, a njih je jako mnogo. Učešće su već najavili neki stručnjaci iz regiona zbog same specifičnosti i konferencije i situacije u kojoj se ista organizuje.

Edukacijski fakultet u Travniku, ali i Univerzitet u Travniku, nastavljaju biti mjesto gdje se susreću, isprepliću, nadopunjuju i razvijaju ljudi, težnje, ideje, kulture i izvrsnost, stvarajući snažnu i kohezivnu silu koja spaja cijeli region i BiH. Time promovira slobodu, otvorenost, uključenost, autonomiju, odgovornost, kao i raznolikost ideja, kooperacije kreativnosti i proces modernizacije, jer time postaje intelektualno sposobna i društveno odgovorna akademska zajednica. Na ovaj način se Edukacijski fakultet profilira kao proaktivan, pouzdan, prepoznat, atraktivni partner i produktivni i kreativni član globalne, EU i regionalne akademske zajednice. ♣ Grafx

57

Iz korisničkog ugla

Foto: Shutterstock

Web dizajn

User-friendly web stranica Za izradu web stranice ili unaprijeđenje već postojeću, bitno je osvrnuti se na nekoliko ključnih stavki. Prateći trendove u svijetu izrade i dizajniranja web stranica, vaša online prisutnost će sigurno doživjeti ekspanziju.

Pripremila: Ida Bajrami 58

Grafx

P

raćenje i primjena svih trendova danas može biti jako zamorno i oduzeti mnogo vremena. Web stranica je danas jedan vid prezentacije vašeg biznisa, produkta ili servisa koje nudite vašim kupcima. Da bi na što bolji način prikazali svoj biznis korisnicima i pobijedili konkurenciju, bitno je obratiti pažnju na nekoliko stavki.

Korisnički feedback Kada je u pitanju web stranica koja nudi određene usluge, produkte ili servise, bitno je „slušati“ ono što korisnici žele. Jako je bitno odrediti ciljanu publiku (engl. target audience) do koje se želi doprijeti. U nekim slučajevima ne znamo da smo napravili neke greške ili propuste na

web stranici, pa je testiranje od strane korisnika na kraju jako korisno. Pored testiranja, također prikupljamo realno mišljenje od korisnika i posjetioca naše web stranice.

Brzina i protok informacija Kada je riječ o brzini web stranice, misli se na brzinu otvaranja web stranice, učitavanje sadržaja te brzinu otvaranja na mobilnom uređaju. Za stranicu kojoj treba više od 2 sekunde da se otvori i učita svoj sadržaj se kaže da je loša te korisnici gube volju za daljnjim pregledima i sadržajima koje stranica nudi (čak i ako možda korisnici žele baš ono što se nalazi na našoj stranici). Da bi se brzina stranice pratila, postoje određeni online alati koji mogu biti od pomoć

Manje je više Kada korisnik posjeti vašu web stranicu, očekuje da nađe sve informacije koje ga zanimaju. Ukoliko web stranica korisnicima ne daje dovoljno detaljnih informacija i

„...za stranicu kojoj treba više od 2 sekunde da se otvori i učita svoj sadržaj se kaže da je loša...“ opisa o servisima ili produktima koje im nudite, korisnici će pomisliti da se neke informacije namjerno izostavljaju. Ovaj tip nedostatka informacija uglavnom vodi do frustracije korisnika koji se nakon toga jednom ili nijednom vrati da posjetivašu web stranicu. Postavljanje što detaljnijeg sadržaja i opisa o produktima (na pravilan način), to je bolje za web stranicu.

Logički Navbarmenu Navigacijska traka (engl. Navbar Menu) je ono što korisnici prvo vide kada posjete vašu web stranicu i po tome se orijentišu. Iako djeluje manje bitan element, ovaj dio web stranice je jedan od glavnih kada je u pitanju orijentacija i navigacija korisnika na bilo kojoj web stranici. Korisnicima se predstavlja sve ono što mogu naći

na web stranici na jako koncizan i minimalistički način, koristeći se ispravnim linkovima za svaku stavku.

Ukoliko je riječ o izradi nove web stranice, može se isprobati nekoliko različitih pozicija i stanja ovog menija, te izvršiti tzv. A/B testiranje (engl. A/B Testing), metoda koja se koristi kako bi se provjerilo da li određena promjena na web stranici može pozitivno utjecati na konverzije.

To će na kraju dati realnu sliku onoga što korisnicima više odgovara da vide kada posjete tu web stranicu. Nekada elementi za koje se misli da će odlično odgovarati toj web stranici ne budu pronađeni od strane korisnika.

i slično). Ne preporučuje se korištenje više od dva fonta na web stranici iz razloga što znatno utječu na brzinu učitavanja same stranice, ali također korisniku stvaraju konfuziju.

Elementi i struktura Layout je ustvari oblik (engl. Layout = izgled), odnosno struktura naše web stranice. Kada se planira izrada same web stranice, treba uzeti u

Boje, palete, fontovi Jedna od glavnih stavki kada je u pitanju izrada web stranice jesu boje te se one moraju birati jako pažljivo.

Različite boje bude različite emocije kod korisnika te u zavisnosti od onoga što naša web stranica nudi, boje trebaju biti prilagođene tome. Pored toga što paleta boja prikazuje web stranicu i njen sadržaj, jako je bitno postići pravilan kontrast pozadine i svih elemenata na stranici. Tekst mora da bude vidljiv korisnicima i ne smije da bude slične nijanse kao pozadinska boja. Ukoliko se za pozadinu nekih elemenata koristi slika ili fotografija, vrlo je važno da se napravi dodatni layout ili overlay element (engl.

Overlay = preklapanje), te nakon toga da se iskoristi tekst koji je u kontrastu.

Biranje fontova kao i veličine slova je također jedna od bitnijih stvari na koje treba obratiti pažnju prilikom izrade web stranice. Veličine fonta treba da ostanu konzistentne za određene dijelove web stranice koji se ponavljaju (naslovi, podnaslovi, opisi

Foto: Shutterstock

i, a najpopularniji od njih je Google PageSpeedInsights. Ovaj alati će detaljno analizirati web stranicu i dati konkretne prijedloge za njeno poboljšanje. Generalne stavke koje je dobro upotrijebiti prilikom same izrade web stranice jesu: korištenje samo jednog fonta, postavljanje manje obimnih slika i videa, elemente web stranice praviti tako da odmah budeprilagodljiv web dizajn (engl. responsive web designe) ili skraćeno RWD za sve mobilne uređaje i slično.

obzir korisnike i njihove mogućnosti.

Prateći današnje trendove, veliki postotak ljudi danas koristi više mobilne telefone nego laptop ili PC za posjetu raznih web stranica.

Uzimajući tu činjenicu u obzir, može se krenuti sa detaljnim planom izrade web stranice. Svaki element na web stranici treba biti pravilno definiran i responzivan za sve dimenzije uređaja. S obzirom da se ne želi gubiti korisnici, već sačuvati postojeći i privući novi, jako je bitno napraviti pravilnu strukturu cijele web stranice.

Napraviti dobru i korisnu web stranicu te pobijediti konkurenciju na online tržištu zahtijeva mnogo truda i uloženog vremena. Prateći neke od prethodno navedenih savjeta, na kraju će sigurno biti dobri rezultati i poboljšanje online prisustva na tržištu. ♣

Grafx

59

Psihologija

Filmovi i serije

Foto: Shutterstock

Zašto gledamo to što gledamo?

Filmovi i serije su izvor zabave, ali isto tako i izvor novih informacija, koje nam mogu biti vrlo korisne. Razvoj tehnologije i streaming servisa, poput Netflixa i HBO-a, doveo je do veće dostupnosti multimedijalnih sadržaja korisnicima širom svijeta, stvarajući novi vid ovisnosti i (iz)gradnje parasocijalnih odnosa i intereakcija.

Pripremila: Amna Tuzović

G

ovoriti o slobodnom vremenu, a ne spomenuti filmove i serije, za većinu ljudi je skoro pa mission impossible, jer nerijetko se upuštamo u virtualnu avanturu sa likovima i njihovim pričama. Uživajući u tom svijetu, postepeno gradimo svoje mišljenje o sadržaju koji gledamo, imamo posebnu percepciju i bude nam se različite emocije. Zašto volimo gledati filmove i serije? Gubimo li tako vrijeme ili ga ipak produktivno koristimo? Iako ova pitanja naizgled 60

Grafx

djeluju jednostavna, ne postoji univerzalan i tačan odgovor. Brojna istraživanja i istraživači ukazuju na značaj multimedijalnih sadržaja i njihovog utjecaja na ljudsko ponašanje i mentalno zdravlje, navodeći i pozitivne i negativne efekte. Među pozitivnim najčešće se ubrajaju: razvijanje empatije, kritičkog promišljanja, učenje životnih lekcija i pouka koje se prenose, spoznaja o različitim kulturama i načinima života... Sa druge strane, prigovori koje filmovi i serije općenito dobijaju

su: stvaranje nerealne slike lika i/ ili načina života koji mogu znatno negativno utjecati na gledatelje, posebno djecu i mlade, prisutnost jakog utjecaja koji briše granicu između realnog i parasocijalnog svijeta, povećanje nasilja i nasilnog ponašanja itd. Ovako okvirno navedeni za i protiv argumenti navode nas na razmišljanje i analiziranje sadržaja koje mi gledamo. Šta nam oni govore? Zašto gledamo to što gledamo? Kako se osjećamo dok gledamo filmove i/ili serije?

Osjećamo li se nakon gledanja ispunjeno ili prazno? Šta ste novo spoznali i zašto je to bitno? Pokušajte odgovoriti na ova pitanja i uraditi kratku analizu svoje liste omiljenih multimedijalnih sadržaja kako biste više spoznali sebe i svoje preferencije.

Razvoj tehnologije i streaming servisa, poput Netflixa i HBO-a, doveo je do veće dostupnosti multimedijalnih sadržaja korisnicima širom svijeta, stvarajući novi vid ovisnosti i (iz)gradnje parasocijalnih odnosa i intereakcija. Filmovi i serije su izvor zabave, ali isto tako i izvor novih informacija, koje nam mogu biti vrlo korisne.

Gledanjem možemo dobiti potpuno novi doživljaj i uvide koji nas mogu inspirisati, potaknuti i ohrabriti na konkretno djelovanje. Oni nam mogu pomoći i da se iznesemo sa nekim izazovnim životnim situacijama, prenoseći nam poruke kroz likove koji su u istoj ili sličnoj situaciji i poziciji.

Interesantni su rezultati istraživanja koji govore da većina ljudi više voli ponovo gledati (omiljeni) film ili seriju umjesto da odabere nešto novo.

Kao razlog tome navodi se težnja za potvrđivanjem individualnog iskustva

i jedinstvenog značenja koje ono ima za pojedinca. Ponovno gledanje sadržaja vodi nas u potragu ličnog identiteta te u raniji period djetinjstva ili odrastanja, kako bismo probudili osjećaj sigurnosti i povezanosti. Želja za vraćanjem već gledanom sadržaju može ovisiti, ali ne isključivo, i o trenutnom raspoloženju, pa osobe koje su pod stresom prije će odabrati film ili seriju čiji scenarij već unaprijed znaju, umjesto neki koji im je potpuno nepoznat,kako bi izbjegli stvaranjedodatne napetosti.

Međutim, vrlo moguće je da ćemo prilikom repriziranja sadržaja dobiti nove uvide, drugačije tumačiti i imati potpuno novi doživljaj serije ili filma, što nije iznenađujuće s obzirom na sazrijevanje i lični razvoj.

Opuštanje uz filmove i serije djeluje kao dobra ideja za korištenje slobodnog vremena, ali važno je da balansiramo i težimo poželjnim učincimamultimedijalnih sadržaja koliko god to bilo moguće, pa se sjetite ovog teksta sljedeći put prije nego napravite kokice i kliknete play.

Jeste li već odabrali koje ćete filmove i serije dodati na svoju listu? ♣

Ukoliko želite upotpuniti vrijeme gledanjem serija i filmova, pročitajte koji se nalaze među najgledanijim i najomiljenijim u 2020. godini (Journal.hr) : FILMOVI 1. Da 5 Bloods 2. Never Rarely Sometimes Always 3. First Cow 4. The Trial of the Chicago 7 5. TheAssistant 6. Bad Education 7. Dick Johnson is Dead 8. Nomadland 9. Ma Rainey'sBlack Bottom 10. Soul SERIJE 1. The Great 2. TheLast Dance 3. I MayDestroyYou 4. TigerKing 5. Unorthodox 6. WhiteLines 7. Cheer 8. NeverHave I Ever 9. Mrs. America

Foto: Shutterstock

Grafx

61

Psihologija

Stres i stvari koje biste trebali znati o stresu!

Kako sebi možemo pomoći? Šta je zapravo stres?

Foto: Shutterstock

Stres prouzrokuje naša subjektivna percepcija nekog događaja, a ne činjenica da je događaj sam po sebi stresan ili ne. Neke stvari koje po prirodi nisu, postaju kao normalan dio svakodnevnice, pa ni ne primjećujemo koliko to utječe na nas. Zato je važno biti svjestan uobičajenih znakova upozorenja i simptoma preopterećenja stresom.

Pripremila: Irmela Mujkić

T

u „famoznu“ riječ stres svi smo imali priliku čuti bar jednom u toku dana, a mnogi od nas više puta u toku dana i doživjeti. Sasvim neprimjetno se uvukao u sve sfere našeg života i kao takav pravi nam mnoštvo problema. U modernom dobu u kojem živimo, stres je nažalost 62

Grafx

postao toliko uobičajena pojava da ga mi čak nekada nismo ni svjesni, iako posljedice koje on sa sobom nosi mogu da ostave itekako velikog traga.

Stres nije vezan samo za jednu dobnu skupinu, nego muči i djecui omladinu i odrasle, ali i osobe starije životne dobi.

Užurbani način života i brojne obaveze koje čine svakodnevnicu modernog doba, uveliko zahtijevaju i određene promjene i prilagođavanje, koje se ponekad mogu negativno odražavati kako na naše psihičko, tako i na naše fizičko zdravlje. Sve te promjene i zahtjevi izazivaju i stres koji nastaje kao nesklad između zahtjeva koje okolina postavlja pred pojedinca i njegovih mogućnosti da odgovori na iste. Stresni podražaj ili stresor je svaki tjelesni, psihički ili socijalni poticaj koji dovodi pojedinca u stanje stresa. Sam naziv stres ima porijeklo iz srednjovjekovnog engleskog (engl. stress – napor, nevolja, ograničenje).

Kako naš organizam reaguje na stres?

Reakcija organizma na stres naziva se adaptacijski mehanizam kojeg štetni podražaji aktiviraju u organizmu kako bi se zaštitio na način da se uspostavi ravnoteža. Prema općem adaptacijskom sindromu GAS (eng. general adaptation syndrome), kojeg je prvi opisao Hans Selye (1976.), stresne reakcije mogu imati tri faze: Prva faza je alarmna faza u kojoj dolazi do uzbune u našem organizmu, to je faza tijekom koje organizam prepoznaje i započinje reakciju na stresne podražaje. Šta se dešava? U ovoj fazi organizam prima podražaje, procesira ih, a simpatički sistem otpuštanjem različitih hormona priprema tijelo na odgovor tipa „bori se ili bježi“.

Dakle, automatski se uključuje odbrambeni sistem kako bismo mogli izdržati to što nas je pogodilo.

Druga faza je faza otpora. U nju ulazimo ako stresor nikako ne prestaje.U ovojfaziuspijevamo odolijevati stresu, ali zato trošimo veoma velike tjelesne resurse i energiju sve dok ne uspijemo da se prilagodimo novoj situaciji. Ono što je karakteristično za ovu fazu je da što se brže prilagodimo, brže ćemo vratiti ravnotežu,a štetne posljedice po naše zdravlje će biti manje. Osobe sa boljim strategijama suočavanja i osobe sa većom rezilijentnosti na stres uspješnije savladavaju ovu fazu.

Završna faza je faza iscrpljenosti koja nastupa zbog dugotrajnog odupiranja stresu. Tada dolazi do iscrpljenosti organizma jer nema više mogućnosti daljnjeg odupiranja. Može se manifestovati hroničnim umorom, slabim motornim i mentalnim vještinama, tjeskobom i potištenosti te je jača podložnost različitim oboljenjima. U ovu fazu ulazimo ako stres traje duže vrijeme i ako tijelo potroši svoju energiju i resurse.

Čvrste ličnosti i osobe koje su posvećene svojim ciljevima, koje imaju osjećaj kontrole nad svojim životom kao i one osobe koje na poteškoće gledaju kao na izazove, bit će otpornije na doživljaje stresa.

Postavlja se pitanje da li je svaki stres loš?

Odgovor na ovo pitanje je ne. Stres posljedično ne mora uvijek imati negativan utjecaj jer ponekad

Foto: Shutterstock

blago povišene razine stresa mogu pozitivno utjecati na neku osobu i potaknuti je na veću produktivnost, usmjerenost i motivaciju. Dakle, razlikujemo dvije vrste stresa, stres sa pozitivnim efektima (eustres) i stres sa negativnim efektima (distres).

Eustres fokusira našu energiju, povećava nivo uzbuđenja, ima stimulativno dejstvo, dakle potiče motivaciju, pozitivno utječe na produktivnost i koncentraciju, unapređuje zalaganje i dovodi do povećanja radnog učinka i kreativnosti te nasgura naprijed u ostvarivanju većih uspjeha u životu.

Distres je stres sa negativnim efektima, štetan je i otežava normalno funkcionisanje pojedinca, izražava se kroz stanje bezvoljnosti, razdražljivosti, iscrpljenosti i neprijatnim emocionalnim doživljajima. Ukoliko kraće traje, a snažnog je intenziteta, onda govorimo o akutnom stresu. To je trenutna reakcija na jednokratni događaj do čije pojave dolazi brzo, ali isto tako brzo i nestaje (npr. saobraćajna nesreća, polaganje ispita...). Međutim, ukoliko traje duži vremenski period, onda je riječ o hroničnom stresu koji je uzrokovan konstantnim nizom stresnih događaja ili nekom dugotrajnom situacijom (npr. frustrirajuće poslovno okruženje).

Da li svi ljudi isto reaguju na stres?

Odgovor je ne. Kada bismo pitali različite ljude da kažu šta izaziva stres kod njih, davali bi nam različite odgovore, shodno tome i reakcije na stres kod ljudi su dosta različite.

Stres je dakle više lično iskustvo.

Epikret je rekao: „Čovjeka ne ugrožavaju događaji, već način na koji ih on doživljava“. To znači da dvije osobe na jednu istu situaciju ili događaj mogu reagovati potpuno različito. Jedna osoba može doživjeti izuzetno visoku razinu stresa, dok će druga osoba doživjeti blaže simptome stresa koje će više shvatiti kao iskustvo,pretvarajući ga tako u pozitivan ishod. Dakle, ono što je važno da razumijemo je da stres prouzrokuje naša subjektivna percepcija nekog događaja, a ne činjenica da je događaj sam po sebi stresan ili ne. Najopasnija stvar u vezi sa stresom je koliko lako može doći do nas jer ljudi imaju tendenciju da se vrlo brzo počinju navikavati na neke stvari. Tako neke stvari koje po prirodi nisu, postaju kao normalan dio svakodnevnice, pa ni ne primjećujemo koliko to utječe na nas, čak i onda kada uzima veliki danak.

Zato je važno biti svjestan uobičajenih znakova upozorenja i simptoma preopterećenja stresom.

Grafx

63

Psihologija Šta to znači i od čega to zavisi?

To znači da je čovjek kompleksno biće, dakle i tjelesno i socijalno i psihičko biće te iz svih tih sfera mogu da dođu stresogeni faktori.

Subjektivna procjena stresa zavisi od naših strategija suočavanja sa događajima koji dolaze iz vanjske okoline, ali i iz unutrašnjosti neke osobe. Naprimjer, ako mislimo i stalno sebi ponavljamo da nemamo kapacitet da se uspješno suočimo sa nekim događajem koji je bitan za ostvarivanje naših ciljeva, onda možemo doživjeti veću ili manju količinu stresa pri njegovom izlaganju.

Osoba se može radovati povećanoj plati nakon napredovanja, ali može biti i vrlo nesigurna oko svojih sposobnosti nošenja sa dodatnim obavezama. Ovakvo objašnjavanje uzroka određenih ishoda naziva se atribucijskim stilom. Osjećaj stresa i bespomoćnosti često se javljaju upravo ovakvim načinom razmišljanja kada uzroke svojih neuspjeha pripisujemo sebi, odnosno unutrašnjim stanjima (neću uspjeti, nisam dovoljno sposobna, ja ću biti kriva, itd.).

Osim stilova suočavanja, način na koji ćemo reagovati na stres zavisi od našeg iskustva, ličnih kapaciteta i od mnogih drugih karakteristika naše ličnosti. Čvrste ličnosti i osobe koje su posvećene svojim ciljevima, koje imaju osjećaj kontrole nad svojim životom kao i one osobe koje na poteškoće gledaju kao na izazove,bit će otpornije na doživljaje stresa.

U psihologiji termin rezilijentnost ili otpornost na stes se odnosi na sposobnost efikasnog savladavanja životnih problema i teškoća u kratkom vremenskom periodu.

„Čovjeka ne ugrožavaju događaji, već način na koji ih on doživljava“.

(Epikret) 64

Grafx

Biti otporan na stres ne znači da osoba nikada ne može da doživi stres. Otpornost na stres znači da je osoba izvježbana i svjesna svojih sposobnosti konstruktivnog suočavanja sa stresnim situacijama.

Uz to, ta osoba bez posljedica po sopstveno psihofizičko zdravlje, uz brz oporavak od stresa vraća se u prethodno narušeno stanje homeostaze. Suprotno od rezilijentnih osoba su izraženo osetljive osobe koje su u stalnom riziku da čak i najmanji stresor može da ugrozi njihovu homeostazu, psihofizičko zdravlje i normalno funkcionisanje. Otpornost ili rezilijentnost na stres nije nešto sa čime se rađamo, nego je možemo naučiti i izvježbati. Ova spoznaja je jako korisna jer to znači da donekle naše reakcije na stres možemo naučiti kontrolisati.

Možemo li iskorijeniti stres?

Odgovor na ovo pitanje je također ne.

Učestalo stanje stresa čini plodno tlo za nastanak mnogih bolesti, samim tim izloženost stresu bi se trebalo smanjiti koliko god je to moguće.

Jedna stvar je kako se osloboditi stresa, a druga stvar je kako se osloboditi uzročnika stresa jer nekada to nije moguće. Naprimjer, ako su glavni izvor stresa svakodnevna dešavanja na poslu, nekada ne možemo tako lako da odemo i napustimo posao, ali ono što možemo da uradimo je da se izvježbamo kako da filtriramo informacije i kako da razvijemo strategije koje će nam pomoći da razvijemo rezilijentnost na stresne situacije.

Ponekad u pokušaju da se prilagode, ljudi mogu da naprave razne greške u smislu da ne sagledaju dobro situaciju, da gube želju i motivaciju, puštaju da vrijeme riješi problem itd. Ovakva ponašanja su općenito loša i često su praćena psihofizičkom patnjom. Cilj i nije da u potpunosti iskorijenimo stres, nego da se različitim strategijama naučimo nositi s njim sa što manje posljedica za naše psihofizičko zdravlje .

...

Šta možemo uraditi i kako sebi možemo pomoći?

Prvo i najvažnije što nikada ne smijete da zaboravite je da je zdravlje na prvom mjestu.

Stres ima mnogo uzročnika, a u isto vrijeme stres je sam po sebi uzročnik najvećeg broja bolesti današnjice.

Druga jako bitna stvar je prepoznati šta uzrokuje stres.

Jako je važno prepoznati fizičke i emocionalne znakove. Nemojte zanemariti znakove upozorenja poput napetih mišića, umora, glavobolje ili neugodnih emocija poput bijesa, ljutnje, tuge, depresije... Najveći broj patnji ljudske duše nastaje zbog toga što se problemi ne rješavaju kada se pojave, nego mislimo da će vrijeme samo od sebe riješiti naše probleme.

Preispitajte svoj način života.

Foto: Shutterstock

Postavite sebi pitanje preuzimate li previše? Možete li neke stvari poredati na drugačiji način? Šta vam nedostaje? Ovakva pitanja će vam možda dati odgovor da ćete morati dati prioritet stvarima i reorganizovati svoj život tako da ne pokušavate učiniti sve odjednom.

Odredite sebi cilj.

Mnogi ljudi ne znaju koji im je cilj u životu, šta žele, a šta ne, šta vole, a šta ne, to je nepoznavanje sebe, vlastitih potreba inepoznavanje životnog cilja – ako ne znaš kuda si krenuo i ako nemaš životni cilj, na kojem god mjestu da se nađeš, ti ćeš nesretan, zato su nam ciljevi jako bitni. Važno je odrediti sebi veći cilj, a zatim određeni broj manjih ciljeva koji će nam pomoći pri njegovom uspješnijem savladavanju.

Fokusirajte se na ono što imate umjesto na ono što nemate.

Sada više nego ikada nas svakodnevno bombarduju sa

reklamama, šta sve treba da uzmemoda bismo bili sretniji i zadovoljniji. To može biti stresno, zato često trebamo razmišljati o tome: ne šta nemamo, nego šta imamo. U većini situacija ljudi mnogo više razmišljaju o tome šta nemaju i zaborave sve vrjednije stvari koje imaju.

Družite se.

Pronađite bliske prijatelje ili osobe koje će vam pomoći da budete bolja verzija sebe i koji neće crpiti snagu iz vas.

Hranite se zdravo.

Unos dovoljno vode i hranjivih stvari može poboljšati vaše raspoloženje i pomoći vašem mentalnom zdravlju.

Vježbe. Čak i mala tjelesna aktivnost može napraviti razliku, poput hodanja od po 15-20 minuta par puta u sedmici.

Svako može pronaći onu fizičku aktivnost koja mu najviše prija.

Odvojite vrijeme za sebe.

Odvojite vrijeme za opuštanje i prakticirajte brigu o sebi, gdje radite pozitivne stvari za sebe. Čitajte, učite, trenirajte i jačajte svoju ličnost kako bi seadekvatno mogli nositi sa iznenadnim i nepredviđenim situacijama.Rečenicom poput „Nemam vremena za sebe“, sebi šaljemo poruku da nismo dovoljno vrijedni, a prava istina je da smo sebi najvažniji.

Naspavajte se.

Spavanje je temeljna ljudska potreba kao što su hrana, piće i disanje, te je uveliko povezano s našim zdravljem.

Prema preporukama, odraslim osobama potrebno je sedam do osam sati spavanja dnevno, adolescentima osam do 10, a djeci 10 do 12 sati dnevno.

Glavna poruka za kraj je da čuvate svoje zdravlje i uvijek radite na sebi, jer kada nemate posla ili ne znate šta da radite, uvijek radite na sebi, tu uvijek ima posla. ♣

Grafx

65

66

Grafx

Grafx

67

68

Grafx