Grafx br. 19

ISSN 2233-1913

Časopis udruženja Grafx

Erasmus+ Teacher ŽENOINE Život u doba pandemije

Fotografija kao kreativna terapija

DIGITALNA TRANSFORMACIJA

Intervju prof. dr. Damir Ahmić mr. Jasmin Hrnjić EBRU Šetnja osvijetljenim gradom

Broj 19

Decembar / Prosinac 2021.

Godina 10

Grafx

1

2

Grafx

“Fotografija kao terapija” Esmeralda Bahtijarević Edukacijski fakultet, Travnik Grafx

3

IMPRESSUM

Časopis Udruženja Grafx

6

Broj 19

Decembar / Prosinac 2021.

Godina 10

Erasmus+ Projekt Teacher

Glavna urednica: Marija Garić Suradnici u ovom broju: prof. dr. Amra Tuzović, doc. mr. Alisa Čaber, Ljubinka Garić, Irmela Mujkić, Aldin Obućina, Ahmed Palić, AmnaTuzović, Alma Avdibašić, Esmeralda Bahtijarević, Ema Čukurija, Ines Katanec, Almir Memeledžija, Belma Memeledžija, Emrah Memeledžija, Selma Memeledžija

DTP

Ilma Ahmić, Marija Garić

Izdaje:

Udruženje Grafx Travnik, Bosna i Hercegovina Aleja konzula br. 5

sadržaj 14

18

Život u doba pandemije Mentalno zdravlje A šta vi mislite?

Ni jedan cvijet tako ne miriše...

Za izdavača:

prof. dr. Amra Tuzović

e-mail: redakcija@grafx.ba e-mail: casopis.grafx@gmail.com www.grafx.ba ISSN 2233-1913 e-ISSN 2303-5358

10 4

Grafx

Projekt udruženja Grafx Ženoine

30

Život u doba pandemije Fotografija kao terapija

20 26 33

37

12

38

Digitalna transformacija Netflix

Intervju Predškolski odgoj mr. Jasmin Hrnjić Sport prof. dr. Damir Ahmić Najava Međunarodni simpozij TImod 2022 Online konferencija SSE 2022

34

Ebru Umjetnost na vodi

42

Tehnologija Električni automobili

44

Pedagogija (Ne)dozvoljeni sadržaji

Advent u Zagrebu Šetnja osvijetljenim gradom Grafx

5

Projekti

Erasmus+

Projekat uspješno završen Univerzitet u Travniku bio je vodeći partner u projektu, zadužen za sveukupnu koordinaciju i komunikaciju u vezi sa projektom. Partnerstvo projekta TEACHER spojilo je vještine ljudi iz različitih disciplina pokrivenih aktivnostima projekta koje su doprinijele cjelokupnom i svakom pojedinom cilju projekta.

Pripremila: prof. dr. Amra Tuzović Foto: www.teacher.unt.ba

U

niverzitet u Travniku bio je nosilac projekta TEACHER - Modernizacija i inovacija studijskih programa predškolskog odgoja kroz uvođenje kurikuluma zasnovanog na kompetencijama u Bosni i Hercegovini, u okviru programa Erasmus+ .

Ciljevi projekta su u potpunosti ostvareni, a rezultati koji su ovaj projekat učinili uspješnim imaju svoje kratkoročne i dugoročne uticaje koji će u narednom periodu prostor predškolskog obrazovanja u Bosni i Hercegovini inovirati u pravcu evropskih standarda i iskustava koja su stečena praktičnim i teorijskim iskustvima partnera u projektu.

Opis projekta i rezultati Cilj ovog projekta bio je inovacija i modernizacija prvog ciklusa akademskih studija u predškolskom obrazovanju u Bosni i Hercegovini kroz uvođenje kurikuluma zasnovanog na kompetencijama.

Projekat je nastojao da identifikuje kompetencije potrebne na tražištu rada i koje su prema tome uvedene u nastavne planove i programe visokoškolskih ustanova koje su bile partneri u projektu.

6

Grafx

Osim toga, projekat je nastojao da poboljša interaktivnu nastavnu metodiku i transverzalne (prenosive) vještine akademskog osoblja koje su potrebne u svrhu modernizacije cjelokupnih studija.

Na kraju, harmonizirao je i modernizovao heterogeni predškolski nastavni plan i program i osavremenio je nastavnu metodiku.

Ciljna grupa ovog projekta bilo je akademsko osoblje sa partnerskih institucija i njihovi studenti. U širem smislu, korist od projekta će imati obrazovne institucije jednako kao i cjelokupni predškolski obrazovni sistem u Bosni i Hercegovini.

Učesnici/partneri Koordinator: Univerzitet u Travniku, BA Partner Društvo zaposlenika predškolskih ustanova u Federaciji Bosne i Hercegovine, BA Partner Sveučilište Hercegovina, BA Partner Javna ustanova Univerzitet u Tuzli, BA Partner Nezavisni univerzitet Banja Luka, BA Partner Sveučilište u Zagrebu, HR Partner The Manchester Metropolitan University, UK Partner Universitatea 1 Decembrie 1918, RO Partner Sveučilište u Mostaru, BA Partner Univerzita Mateja Bela v BanskejBystrici, SK Partner Univerzitet u Bihaću, BA

Univerzitet u Travniku bio je vodeći partner u projektu, zadužen za sveukupnu koordinaciju i komunikaciju u vezi sa projektom.

Partneri iz Europske unije uključili su Univerzitet Manchester Metropolitan iz Ujedinjenog Kraljevstva, izabran zbog posebnih, na izuzetnim kompetencijama zasnovanih odsjeka /disciplina, te članova osoblja na koje je projekat usmjeren; Sveučilište u Zagrebu zbog šireg kulturološkog i socioekonomskog konteksta te sveukupnih bliskih veza sistema Prvi Kick of Meeting - Sastanak predstavnika partnera na Univerzitetu u Travniku obrazovanja sa onim u BiH, Univerzitet AlbaIulia iz Rumunije sa posebnom stručnošću u profesionalnom razvoju osoblja, te - Interesne grupe i poslodavci (više od 80): organi Univerzitet Matej Bel Banska Bistrica iz Slovačke koji lokalne uprave, javne i privatne predškolske posjeduje posebne reference za moderne nastavne ustanove kao poslodavci, udruženja djece i metode. roditelja, profesionalna udruženja zaposlenika Ciljne grupe projekta bile su: - Nastavno osoblje (više od 180) i administrativno osoblje (više od 30) institucija visokog obrazovanja učestvovalo je u projektu, uzelo učešće u procjeni potreba, obuci o izgradnji kapaciteta za unaprjeđenje metodičkih, didaktičkih i transverzalnih kompetencija, kao i u procjeni inoviranih programa.

predškolskih ustanova učestvovali su na uvodnoj konferenciji, radionicama za unaprjeđenje kompetencija, kao i online anketi.

- Studenti više od 200 inoviranih programa, 200 učestvuje u procjeni potreba, 20 na uvodnoj konferenciji, a više od 800 učestvovalo u procjeni inoviranih nastavnih planova i programa.

Grafx

7

Projekti

Erasmus+ Ciljevi projekta 1. Modernizacija nastavnog plana i programa predškolskog odgoja kroz uvođenje kurikuluma zasnovanog na kompetencijama, 2. Akreditacija studijskih programa, 3. Modernizacija nastavne metodike kroz obuku profesora, 4. Unapređivanje transverzalnih (prenosivih) vještina profesora, 5. Modernizacija tehničke i didaktičke opreme.

Uvodna konferencija kompetencije u predškolskom odgoju i obrazovanju - Predstavnici Univerziteta u Travniku

Očekivani uticaj i rezultati Kratkoročni uticaj 1. Nastavni planovi i programi zasnovani na kompetencijama namijenjeni odgajateljima razvijeni i implementirani od strane institucija visokog obrazovanja.

2. Ojačane profesionalne kompetencije nastavnog osoblja u smislu intelektualnih vještina i nastavnih metoda.

3. Bolje opremljeni kabineti na Workshop - Studijska posjeta partnerima u Manchesteru pedagoškim fakultetima 4. Unaprijeđena opremljenost visokoškolskih Dugoročni uticaj institucija u Bosni i Hercegovini tehničkom i didaktičkom opremom za izvođenje studijskog 1. Poboljšan kvalitet visokog obrazovanja na polju programa za predškolski odgoj; ranog odgoja i obrazovanja 2. Povećan broj studenata koji učestvuju u programima 3. Bolje tržišne prilike u polju ranog odgoja i obrazovanja Rezultati 1. Do 12 predškolskih nastavnih planova i programa inovirano i akreditovano; 2. Modernizovana nastavna metodika i praksa; 3. Unaprijeđene transverzalne vještine akademskog osoblja; 8

Grafx

5. Unaprijeđena inter - institucionalna saradnja.

Projekat je inicirao saradnju između visokoškolskih ustanova i neakademskih zajednica na osnovu čega su uspostavljene partnerske veze koje su razvile i druge oblike saradnje koje se ogledaju u razmjeni znanja, korištenju kapaciteta i resursa, potpisivanju ugovora o metodičkoj praksi i poslovno - tehničkoj saradnji, stručnoj pomoći i drugim aktivnostima koje su od zajedničkog interesa i na obostrano zadovoljstvo partnerskih institucija.

Strukturno, projekat se sastojao iz 8 grupa aktivnosti (engl. WP, WorkPackage = grupa aktivnosti) koji su težili ostvarenju konkretnih ciljeva:

II Training of Trainers Seminar - Studijska posjeta partnerima u Rumuniji

WP1 Začetak projekta WP2 Razvoj nastavnih planova i programa zasnovanih na kompetencijama WP3 Modernizacija i inovacije u metodici nastave WP4 Jačanje transverzalnih vještina predavača WP5 Odobrenja/dozvole i implementacija inoviranih nastavnih planova i programa WP6 Osiguranje kvaliteta WP7 Diseminacija i iskorištavanje WP8 Menadžment Zaključak

Studijska posjeta partnerima na Sveučilištu u Zagrebu

Workoshop - Zajednička fotografija učesnika na Univerzitet u Travniku

Partnerstvo projekta TEACHER spojilo je vještine ljudi iz različitih disciplina pokrivenih aktivnostima projekta koje su doprinijele cjelokupnom i svakom pojedinom cilju projekta.

Svi partneri su maksimalno dali svoj doprinos u realizaciji projekta.

Sam završetak projekta je definitivno obilježila pandemija COVID -19 koja je uticala na vremensku dinamiku završetka projekta. Nastale situacije su prihvaćene kao izazovi i projekat uspješno završen sa realiziranim zadacima i postavljenim ciljevima.

Sam projekat TEACHER je učinio studijski program predškolskog odgoja atraktivnijim i primamljivijim za buduće studente.♣ TEACHER tim Univerziteta u Travniku Grafx

9

Projekti

Žene na izborima u Bosni i Hercegovini

Žene.

Heroine. Ženoine.

Od novembra do početka decembra 2021. godine, Udruženje Grafx realizovalo je projekt Ženoine u okviru programa „Žene na izborima u Bosni i Hercegovini“, kojeg finansira Švedska, a implementira Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP).

Pripremila: Amna Tuzović Foto: Arhiv Fakulteta

I

deja za projekt nastala je iz želje da se afirmišu žene iz 10 lokalnih zajednica u BiH, koje su bile nositeljice pozitivnih promjena za vrijeme pandemije COVID-19, kroz film „100 minuta Ženoina“. Film je priča o 10 liderki svog vremena, iako uglavnom sve govore da sebe liderkama i ne smatraju. 100 minuta Ženoina su zapravo 10 desetominutnih filmova posvećenih svakoj od liderki koje su vedrile kada je smrkavalo, svijetlile kada je mračilo i koje su znale kada mnogi nisu.

10

Grafx

U trenucima kada mnogi klonu, ne vjeruju, obeshrabreni su ili umorni, važno je vratiti povjerenje i neprestano akcentovati da su borci, u ovom slučaju borkinje, među nama. I kada je situacija pod kontrolom, ali i kada je izvan nje, lideri su svuda među nama.

A tek liderke.

Liderke među nama Iako se u patrijarhalnom društvu, kakvo je bosanskohercegovačko, očekuje da riječ drži i krizu vodi muškarac, golim okom moguće je uvidjeti i zaključiti da su u pojedinim segmentima svojom sposobnošću ipak bile dominantnije žene.

I to ne baš rijetko. Zato ovim projektom glas smo dali njima - heroinama bez plašta, ženama koje su samo radile svoj posao onako kako su mislile da treba i kako ih je vodilo srce, zdrav razum i prijeko potrebna logika u trenucima kada ništa nije bilo logično oko nas. Ovaj projekat u fokus je stavio žene čije su odluke utjecale na mnogo toga - od

zaustavljanja panike, do zaustavljanja širenja virusa. Vjerovali smo da je film, kao općeprihvaćena i svima uglavnom draga forma, najbolji način da prenesemo ujedno emotivnU i snažnu poruku koja afirmiše žene i koncept ženskog liderstva.

Odabrali smo 10 nevjerovatnih žena iz različitih profesija, tako sličnih i srodnih, ali i tako dijametralno različitih branši koje su stale pred naše kamere i otvorile svoju dušu. Svaka od njih na svoj način je specifična i šalje posebnu poruku iz koje mnogo toga možemo naučiti.

Amna Tuzović, voditeljica projekta i Ženoina: Amina Kurtagić

Ženoine: Minela Zekiri Sivro i Semira Degirmendžić

Naše Ženoine su: • Snežana Kutlešić-Stević, Voditeljica pulmološke rehabilitacije i rehabilitacije pacijenata oporavljenih od korona virusa u Zavodu za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju “Dr. Miroslav Zotović” Banja Luka • Semira Degirmendžić, novinarka koja je otkrila aferu o respiratorima • Amina Kurtagić, volonterka Crvenog Krsta • Mirna Begagić, nastavnica • Asmira Kavazović, radnica u Bingu • Amila Rekić, volonterka koja je od početka pandemije skrbila o migrantima • Ermina Salkičević - Dizdarević, portparolka kompanije “Madi” • Jasmina Smajić, šefica COVID odjela UKC-a Tuzla za najteže pacijente • Dajana Čolić, ministrica zdravstva Tuzlanskog kantona (Lukavac) • Minela Zekiri Sivro, infektologinja Kantonalne bolnice Travnik (Travnik)

Ženoina: Dajana Ćolić

Ženoina: Svetlana Kutlešić Stević

Filmovi su dostupni na Grafx YouTube kanalu i naišli su na pozitivne reakcije javnosti: videozapise ukupno je vidjelo preko 685.800 ljudi, a bilo je preko 94.600 reakcija na društvenim mrežama.

U sklopu projektnih aktivnosti organizovana je i promocija filma na kojoj je Ženoinama uručena nagrada za nesebičan doprinos lokalnoj i široj zajednici tokom pandemije COVID-19, kao i značajnoj ulozi u podizanju svijesti o važnosti ženskog liderstva. Na promociji je vladala ugodna i emotivna atmosfere, a rezultirala je i idejama za buduće aktivnosti. Pored snimanja filma i njiegove promocije, organizovali smo i dodatnu aktivnost - nagradni konkurs „Moja Ženoina“ u vidu poziva upućenog široj javnosti da nominuju uspješnu ženu iz svoje lokalne sredine, na koji smo dobili 20 prijava, a na osnovu broja prikupljenih likeova, odabrane su 2 pobjednice kojima je uručena nagrada.U želji da se nastavi graditi zajednica „Ženoina“, kreirali smo istoimenu Facebook grupu u kojoj se promovišu priče uspješnih žena, a dobrodošli su i žene i muškarci koji žele da nam pomognu u toj misiji. Vjerujemo da ovakve (inspirativne) priče doprinose podizanju (samo)svijesti žena i šire javnosti o snažnoj ulozi žena, ali isto tako i potiču (buduće) liderke, a i lidere na djelovanje. Pridružite nam se i Vi - čekamo Vas!♣

Ženoine: Mirna Begagić i prof. dr. Amra Tuzović, Udruženje Grafx

Ženoina: Asmira Kavazović

Grafx

11

Život u doba pandemije

Advent u Zagrebu

Šetnja osvijetljenim gradom Svatko tko ima priliku posjetiti Zagreb, može se uvjeriti u božićnu čaroliju koju Zagreb nudi, a proglašen je i jednim od najljepših u doba blagdana.

Od parka Zrinjevac, do glavnog zagrebačkog trga, Strossmayerovog šetališta, može se iz godine u godinu vidjeti sve više osvjetljenja, novih ideja te raznih jela koje Zagreb nudi.

Pripremila i foto: Ines Katanec

12

Grafx

Š

etam Zagrebom...

Za one koji ne znaju, Zagreb je glavni grad Hrvatske i da, ja stanujem u Zagrebu.

Božić, kao jedan od najdivnijih blagdana, unazad nekoliko godina djeluje posve drugačije, mirno, prazno. Sa sigurnošću možemo tvrditi da je virus, COVID-19, koji je pogodio čitav svijet, a ne samo Zagreb, uzeo maha i ostavio velik, neizbrisiv trag nad populacijom i nad samim gradom. Zagreb je, sve do prije nekoliko godina, za vrijeme Božićnih i Novogodišnjih blagdana bio grad prepun sreće, radnosih dječjih lica i

s mnoštvom lampica koje su sijale poput najljepših zvijezda na nebu. Osobito u večernjim satima, mnoštvo ljudi stajalo bi kraj kućica gdje se prodaje vino i čaj, razgovaralo o svojim planovima u budućnosti, svojim željama te o tome kako su proveli dan.

Danas izgleda drugačije Danas, sve to izgleda malo drugačije. Grad je i dalje bajkovit, prepun svijetlucavih lampica, ali s mnogo manje ljudi. Među ljudima postoji određena razina straha od zaraze, straha od nepoznatog.

S obzirom na cjelokupnu situaciju ne možemo se posve opustiti. U našim srcima i Božićnom duhu treba postojati još one, pomalo zaboravljene radosti, jer imamo bezbroj razloga za osmijeh, iako često toga nismo svjesni. Danas, kada pandemija malo popušta i kada broj zaraženih na dnevnoj bazi, o čemu nas toliko vole obavjestiti preko medija – pada, Božić je ponovo dobio svoj smisao. Najveći smisao Božića je zajedništvo, druženje s našim najmilijima.

Savjetovala bih svakome tko ima priliku posjetiti Zagreb, da dođe i uvjeri se u Božićnu čaroliju koju Zagreb nudi.

Od parka Zrinjevac, do glavnog Zagrebačkog trga, Strossmayerovog šetališta, može se iz godine u godinu vidjeti sve više osvjetljenja, novih ideja te raznih jela koje Zagreb nudi.

Najveći smisao Božića je zajedništvo, druženje s najmilijima.

Ova pandemija uzrokovana virusom COVID 19, naučila nas je određenim stvarima ili nas je barem trebala naučiti.

Naučila nas je da prije svega cijenimo i volimo ono što imamo, ono gdje se nalazimo.

Da svakog dana imamo razloge za osmijeh i da je najvažnije od svega da smo zdravi, što vrlo često zaboravljamo. Zato, neka radost u vašim srcima i ovih Novogodišnjih blagdana bude prisutna. Prošećite svojim gradom, popijte čašu kuhanog vina, kušajte zanimljiva jela i držite se sa svojim najmilijima, jer na kraju dana, to je vaše najveće blago!♣ Grafx

13

Život u doba pandemije

Psihološki aspekti i preporuke

Foto: Shutterstock

Mentalno zdravlje P

andemija COVID-19 je uvjetovala brojne probleme i promjene u našim životima. Neizvjesne prognoze, nemogućnost predviđanja i planiranja, mjere ograničavanja kretanja, gubici radnih mjesta, online nastava i rad od kuće, samo su neki od stresora koji utječu na mentalno zdavlje ljudi.

Novonastala stresna situacija Neke skupine su podložnije zarazi COVID-19 od ostatka populacije kao što su starije osobe, hronični bolesnici, osobe sa oslabljenim imunološkim sistemom.

Brojni psiholozi su bili na usluzi građanima u toku pandemije COVID-19. Može se reći da naša populacija nije toliko upućena u posao psihologa, pa ljudi zauzimaju stav da je osoba koja se obrati psihologu psihički nestabilna, 14

Grafx

neuračunljiva i slično. Pojava globalne zaraze epidemije, poput COVID-19, izaziva strah i neizvjesnost, te pri tome snažno utiče na ponašanje javnosti.

Uvođenje preventivnih mjera za suzbijanje širenja virusa znatno mijenja život pojedinca i zajednice, što dodatno izaziva stres i prijetnje mentalnom zdravlju. Niz stresnih reakcija kao što su nesanica, smanjen osjećaj sigurnosti, pojačana uznemirenost i pojačano

U određenoj mjeri, strah u vrijeme pandemije pomaže usmjeriti se na moguće izvore prijetnje i brige o svom zdravlju.

Ovo je vrijeme u kojem je potrebno osvijestiti i važnost i brigu o našem zdravlju, te prilika za promjenama u našim zdravstvenim navikama...

Pripremila: Alma Avdibašić

konzumiranje duhana i alkohola može prouzrokovati pojavu psihosomatskih simptoma kao što su nedostatak energije, tjelesne nelagode i slično. Sve to može znatno narušiti naše mentalno zdravlje. Također, može dovesti do razvoja ili pogoršanja mentalnih poremećaja kao što su depresija i anksioznost, te postraumatski stresni poremećaj.

Smjernice iz priručnika „Korona virus i mentalno zdravlje“ Strah može biti reakcija na stvarnu prijetnju ili pak na pretpostavljenu prijetnju koju osoba percepira na temelju osobne procjene ili doživljaja rizika. U određenoj mjeri, strah u vrijeme pandemije pomaže usmjeriti se na moguće izvore prijetnje i brige o svom zdravlju. Pretjerani strah može više štetiti nego koristiti.

U priručniku „Korona virus i mentalno zdravlje“ u izdanju Hrvatske psihološke komore, Zagreb, 2020. (dalje u tekstu Priručnik) navedene su neke smjernice kako održati svoje mentalno zdravlje (www. psiholoska-komora.hr. Ovo je vrijeme u kojem je potrebno osvijestiti i važnost i brigu o svojem zdravlju, te prilika za promjene u zdravstvenim navikama.

U Priručniku su navedene neke smjernice za očuvanje zdravlja. Tako se navodi da treba birati kojim izvorima i društvenim mrežama na internetu vjerovati kao što su informacije javne zdravstvene organizacije kriznog štaba.

Društvenim mrežama se brzo šire raznovrsne informacije koje je najbolje ignorisati jer samo povećavaju tjeskobu koju ionako osjećamo. Isto tako, dobro je ograničiti gledanje i slušanje vijesti jer neprestano slušanje vijesti, ovaj put o pandemiji, pojačava anksioznost.

Foto: Shutterstock

Preporučuje se izrada okvirnog rasporeda jer većina ljudi nije naviknuta na rad od kuće i online nastavu pa imaju osjećaj da nemaju vremena ni

za šta gdje im stvara dodatnu frustraciju i anksioznost i depresiju. Na primjer, napraviti raspored da je od 9-12 sati vrijeme za obavljanje zadataka za školu, a ostali period posvetiti kućanskim poslovima i aktivnostima. Kako se većina vremena provodi sa porodicom, to može na početku izazvati nervozu, pa se preporučuje to vrijeme učiniti zanimljivim kroz društvene igre ili neki zajednički kreativni rad.

Studiranje i COVID-19 Pandemija COVID-19 je donijela mnoge promjene u našim životima, pa tako nije ni zanemarena populacija studenata uvođenjem online nastave. Seminarski, predavanja i vježbe počele su se izvoditi online. Nadalje, kako bi studiranje bilo učinkovitije, sugeriše se korištenje novih platformi sa kojima se studenti do sada nisu susretali. Osim toga, uvođenjem nastave na daljinu uveliko se mijenja standardni studentski život. Nema više odlazaka na predavanja, što smanjuje interakciju studenata i profesora.

Ovo sve može jako utjecati na studente, pogotovo na brucoše u izvođenju svojih studentskih obaveza, ali i na mentalno zdravlje.

Važno je mjeriti zadovoljstvo studenata online nastavom, ali i ispitati mentalno zdravlje studenata. Prema nekim istraživanjima, takav oblik nastave studentima izaziva određenu razinu stresa. Sama pandemija je ugrožavajuća situacija po fizičko i mentalno zdravlje studenata, pored toga iskustvo online nastave, novim zadacima i izazovima, predstavlja dodatni izvor stresa.

Uvođenjem nastave na daljinu uveliko se mijenja standardni studentski život.

Istraživanje provedeno na studentima medicinskog fakulteta u Kini pokazalo je da je 0.9% studenata pokazivalo teške, 2,7% umjerene i 21,3% blage simptome anksioznosti.

Također, sa simptomima anksioznosti bili su povezani i briga oko ekonomskih utjecaja pandemije. Data istraživanja su pomenuta u Priručniku, kao i određene smjernice za izvođenje online nastave. Tako je navedena preporuka da bi nastavnici trebali studentima, na početku izvođenja online nastave, naglasiti prednosti i informirati ih o nedostacima takvog oblika rada, ali i pružiti konkretna rješenje. Poželjno je da nastavnici snimaju vlastita predavanja kako bi studentima bila dostupna, nastava bi trebala biti što dinamičnija.

Grafx

15

Uz teškoće s kojima se suočavaju onkološki bolesnici dodatna je neizvjesnost i zabrinutost zbog moguće zaraze COVID-19. Onkološki pacijenti koji su završili liječenje imaju opći rizik zaraze i spadaju u rizične grupe zbog oslabljenog imuniteta.

Trebaju se pridržavati svih propisanih uputa, a tako i njihovi članovi porodice kako bi imali maksimalnu zaštitu.

Bolesnicima koji trebaju obaviti svoje redovite kontrole, onkolog treba preporuku odgode kontrola ako se osjećaju dobro.

Među onkološkim pacijentima je i moj otac gdje smo u doba pandemije COVID-19 kroz sve ovo prošli. Zabrana odlazaka na kontrole i savjetovanje s onkološkim odjelom za odgodu kontrola, sve je to uzrok pojave straha za zdravstveno stanje, ali i tjeskobe koja se proširuje na ostale članove. Maksimalno sam nastojala da se pridržavam mjera zbog njega, a tako i njega savjetovala da ne gleda previše vijesti i ne čita po internet stranicama jer mu je to još više stvaralo anksioznost i depresiju. U jednu ruku sam vodila „rasprave“ sa ostalim članovima familije koji su ga obavještavali.

Traženje nove ravnoteže Pandemija COVID-19 je dovela do mnogih promjena u dnevnom ritmu, navikama i aktivnostima koje su nam bile nezamislive. Od nas se traži da svedemo interakciju sa ljudima uživo na što moguće manju mjeru, a da povećamo fizičku udaljenost od najmanje metar ili dva razmaka, te da što više boravimo u našim domovima.

Naši domovi postaju mjesta 16

Grafx

Foto: Shutterstock

Onkološki pacijenti i COVID-19

u kojim radimo, učimo, zabavljamo se.

Stresne situacije i traumatski događaji zahtijevaju brojne nove prilagodbe koje mogu biti preplavljujuće čak i za one najotpornije među nama.

Posebno je zahtjevno shvatiti kako se nositi sa situacijom neizvjesnog trajanja koja od nas traži da funkcioniramo gotovo kao da se ništa nije promijenilo, dok je u stvarnosti naš osjećaj sigurnosti temeljito poljuljan, te proživljavamo različite gubitke poput posla, društva, slobodnog vremena, zdravlja, voljene osobe.

Preporuke stručnjaka Stručnjaci za tjelesno i psihičko zdravlje pokušavaju pomoći dijeleći svoja znanja o ljudskom funkcioniranju i načinima suočavanja sa situacijom. Te nam informacije mogu pomoći da bolje razumijemo svoje i tuđe emocije, ali i da se bolje nosimo sa postojećim okolnostima. Održati pravilan i zdrav raspored budnosti i spavanja u okolnostima mjere izolacije može biti posebno zahtjevno. Kontinuirana izloženost stresnim okolnostima može izazvati poteškoće s uspavljivanjem, prerano buđenje, isprekidano

spavanje. Narušena kvaliteta, trajanje i raspored spavanja ne moraju postati dugotrajni problemi i samo će manji broj nas iskusiti ozbiljne poteškoće.

Među informacijama koje medicinska struka navodi kao činjenicu je da su osobe starije životne dobi rizičnije da se zaraze virusom COVID-19, te kod ovakvog razmišljanja dodatno povećavaju depresiju, anksioznost i napetost. Iako su svi sa sličnim problemima, izazovima, navikama i bolestima, ti ljudi imaju svoje genetske predispozicije, životna iskustva, životne traume, razne porodične, socijalne i radne uloge. S obzirom da su izloženi najvećim rizicima za mentalno zdravlje, potrebno je imati u vidu neke smjernice kojima bi im se mogao olakšati ovaj specifični period.

Potrebno je uputiti ih da ne izlaze vani i da ostanu u domovima po preporukama kriznog štaba. Dobro bi bilo obilazati starije osobe radi uvida da li se osjećaju dobro i možda obaviti kupovinu umjesto njih. Svakodnevnim telefonskim kontaktima može im se pokazati da nisu sami i poticati ih da se čuju i sa ostalim članovima porodice kao i na fizičke aktivnosti koje im možete pokazati preko videa.♣

“Fotografija kao terapija” Esmeralda Bahtijarević Edukacijski fakultet, Travnik Grafx

17

Život u doba pandemije

A šta vi mislite?

Ni jedan cvijet ne može tako da miriše, ni jedan!

Zarazila sam se pred svoj rođendan i početak prve godine na fakultetu. Bilo mi je krivo, što baš sad, jarane, imao si fore dvije godine i ti baš sad naš’o, zašto?

Pripremila: Ema Čukurija

O

sjećaji su veoma bitni, zar ne?˝Nekako uz sve ih miješamo, povezujemo ih s ljudima, s muzikom, sa određenim trenucima, pričama... Čak nam se ponekad javlja osjećanje za nešto što se desilo i prije našeg postojanja, neki trenuci, neke priče kada čujemo, javlja se osjećaj, pojavi se neki miris.

Da li vi, kao i ja, smatrate da su osjećanja i mirisi povezani? Da li smatrate da, ako izostavimo taj neki miris od osjećaja, nekako nije to-to i obrnuto. Kad se zaljubimo, čovječe, naša prva ljubav pff, leptirići u stomaku, raspoloženje na nivou, sve top, da li vam nekako sve miriŠe drugačije? Taj neki predivan miris koji je svuda oko vas, a pogotovo kad je on ili ona tu.

Da vam ispričam jednu malu priču... Još na početku moje veze, moje zaljubljenosti, mog hodanja po oblacima i slično, sjedila sam u kafiću s prijateljima fizički, a psihički sam bila s njim.

18

Grafx

Naravno, kao i svi mi tek zaljubljeni budalaši.

Jedan stariji čovjek mi je prišao i rekao: „Ne valja ti to sa srcem, moraš i malo glavu slušati.”

Začuđeno sam pogledala, a on je nastavio: „Znaš sine, kad si zaljubljen, to svi vide, samo ti imaš neki osjećaj toplote, sigurnosti, zaljubljenosti, sreće...

Ti lebdiš po oblacima, počinješ da se ponašaš kao kakva budala, a da to i ne primijetiš, zapostaviš svoje prijatelje, obaveze, školu, zapostaviš sebe. Koristi malo glavu sa dušom, neće ti naškoditi.“ Bio je upravu, treba znati stati na kočnicu, a ne zvrljati okolo kao „muha bez glave“, ali eto svi mi imamo tu fazu zaljubljenosti, možda... Mah, sigurna sam, kad bi slušali glavu, to bi izgubilo neki smisao, je l’ da?

Nisam vjerovala u tu jačinu mirisa, sve do... Sve do nedavno.

Početkom 2020. godine, tačnije u martu, pojavio se neki korona virus. Navodno, ako se zaraziš, dovodi do smrti.

Ako preživiš, kao posljedica je da dugo nemaš okus i miris, zavisno od osobe do osobe, od organizma do organizma.

Ja sam se zarazila u septembru 2021. godine (da, još nije prošlo, niti će), nego da se vratim na suštinu priče. Zarazila sam se pred svoj rođendan i početak prve godine na fakultetu. Bilo mi je krivo, što baš sad, jarane, imao si fore dvije godine i ti baš sad naš’o, zašto? Nije više ni bitno to, uglavnom prošlo je.

I da, živa sam, upravo vam pišem sve ovo. Bila sam slaba, ali prošla sam bolje nego većina. Ako me imalo znate, onda znate da sam pozitivna, nasmijana i vedra osoba. Ali....

Ali u tom periodu kada sam izgubila ukus za hranom i miris svega, to me slomilo, svaku noć sam plakala, moja najdraža hrana nije imala predivan ukus, ja nisam mogla da uživam u svojim preskupim parfemima, koje sam jedva sebi priuštila, niti sam osjetila kad smrdim, užas, znam.

Najgore nisam osjetila miris njega, tako je bio neutralan i bezveze.

Nije imao miris sigurnosti, miris doma, miris slaktoće... Ma znate već šta hoću da kažem. Nisam osjetila taj miris “života”, moji osjećaji kao da nisu bili potpuni i to me ubijalo.

Nakon pola godine od toga svega, ponovo sam počela da osjetim, da mirišem, da živim. Ponovo sam osjetila taj njegov predivni miris “ne znam ni ja čega”, samo znam da se taj parfem ne proizvodi, nit će ikad, ni jedan cvijet ne može tako da miriše, ni jedan! To je neopisivo, ako ste doživjeli, a nadam se da jeste, onda znate o čemu već govorim, ako niste, nadam se da ćete ubrzo. Jest da sam ga morala njuškati kao njegov cuko Lesi da bih osjetila taj najbolji miris na svijetu, ali nema veze, naši smo, što bi se reklo.

Ja smatram da su osjećaji i mirisi povezani, to su dvojica braće, dva mala suradnika koji ne mogu jedan bez drugog, baš kao on i ja.

A šta vi mislite? ♣

“Fotografija kao terapija” Esmeralda Bahtijarević Edukacijski fakultet, Travnik Grafx

19

Intervju

mr. sc. Jasmin Hrnjić

Predškolski odgoj u doba pandemije COVID-19 Razgovarala: prof. dr. Amra Tuzović

20

Grafx

T

eško je reći koja je uzrasna kategorija najviše „trpjela“ u vremenu pandemije kada smo bili zatvoreni i zaustavljeni u svim dotadašnjim aktivnostima. Stil života je poprimio sasvim druge oblike i trebalo se prilagoditi novonastalim uslovima koji su nametali disciplinu od koje je zavisilo da li ćete biti „sačuvani“ od korone bar u onoj mjeri u kojoj smo kao pojedinci to mogli kontrolisati.

Sigurno je da su djeca patila možda i najviše od svih uzrasnih kategorija jer su stariji mogli organizirati svoje vrijeme i koristiti ga da se nadoknade možda i propuštene aktivnosti, koje nisu mogli u ranijem vremenu uraditi. Djecu je teško bilo organizirati u kućnim uslovima u ograničenom okruženju, a pri tome voditi računa o njihovom pravilnom rastu i razvoju.

Iako pandemija još traje i pokazatelji govore o brojkama koje su puno veće od brojki koje smo imali na samom početku, polako se vraćamo u organizaciju života kakvu smo imali prije pandemije. Naučili smo poštivati epidemiološke mjere, naučili smo rutine koje se moraju ispoštovati i u potpunosti smo se prilagodili „covid stilu“ koji nam je kreiralo okruženje.

Kako bismo saznali izazove predškolskog odgoja u doba pandemije COVID-19, imali smo priliku razgovarati s direktorom obdaništa Travnik, mr.sc. Jasminom Hrnjićem, koji je sa nama podijelio iskustva o radu sa djecom u doba pandemije.

Svjesni da pandemija nije još gotova, razgovor smo i započeli pitanjima u vezi sa trenutnim stanjem uz namjeru da nas priča provede kroz prethodni period pandemije.

Zahvaljujemo se na vremenu koje ste nam posvetili u želji da sa nama podijelite iskustvo koje ste imali u radu sa djecom u obdaništu Travnik, gdje obavljate funkciju direktora. Za početak želimo vas upitati kakvo je trenutno stanje i u kojem kapacitetu radi obdanište Travnik.

Na početku želim da pozdravim sve Vaše čitaoce u printanom i elektronskom izdanju i da Vam se zahvalim za mogućnost da putem Vašeg medija podijelim iskustva Ustanove koju vodim sa širim auditorijem.

U pedagoškoj 2020 /2021. godini Odlukom nadležnog kriznog štaba i Ministarstva obrazovanja SBK/KSB krenuli smo u punom kapacitetu i za sada na zadovoljstvo svih aktera u procesu, nismo imali problema u funkcionisanju.

Kako je organizacija obdaništa izgledala u doba pandemije? Možete li to predstaviti kroz neki razvojni pregled od početka pandemije, potpunog zatvaranja i nakon popuštanja epidemioloških mjera, ali uz zadržavanje osnovnih koje su još uvijek na snazi.

Definitivno je to bilo nešto novo za sve nas.

Ogromna odgovornost za sigurnost svih učesnika u procesu: djece, zaposlenika i roditelja, bila je dodatno breme svim rukovodiocima ovakvih ustanova pa i meni.

Koordinacija Osnivača, Ustanove i nadležnog Ministarstva nije u prvi mah bila najbolja, ali smo se vrlo brzo svi konsolidovali i krenuli u pravom smjeru. Sredinom mjeseca marta odlukom kriznog štaba SBK/KSB privremeno je zaustavljen rad svih obrazovnih ustanova pa tako i naše.

U prvom momentu smo radi održavanja kontakta s korisnicima i olakšavanja izolacije našim mališanima, pokrenuli online aktivnosti gdje smo svakodnevno i tokom cijelog dana bili u kontaktu s djecom i roditeljima. Možemo reći da smo poboljšali saradnju Ustanove s korisnicima. Roditelji su zajedno s mališanima izvršavali zadatke koje su odgajateljice postavljale pred njih.

Grafx

21

Intervju Izolaciju i prekid rada predškolskih ustanova maksimalno smo iskoristili za olakšanje trenutnih okolnosti u kojima su se nalazila djeca. Na ovaj način činili smo benefite za njihov rast i razvoj, ali i mentalno zdravlje, koje je u tom trenutku bilo sigurno pod većim rizikom.

Svi uposlenici dali su svoj maksimum u datom momentu, a pohvale roditeljima idu za saradnju s Ustanovom i odnos prema cijeloj situaciji.

Kako je pandemija odmicala, uvidjela se potreba za vraćanjem u normalan život, ali su opasnosti bile velike. Dok su škole mogle organizirati online nastavu ili sa popolovljenim odjeljenjima, to u predškolstvu nije bilo moguće. Odlukom nadležnog Ministarstva sredinom mjeseca maja krenuli smo ponovo s radom, ali pod veoma strogim epidemiološkim mjerama.

Broj djece po grupi je smanjen na maksimalno 15, što je bio problem jer smo u tom trenutku imali znatno veći broj trenutnih korisnika.

Nije bilo metodologije po kojoj bismo mogli procijeniti ko ima prednost za korištenje naših usluga. Upisom predškolskih grupa u prvi razred, djelimično se smanjio broj korisnika, ali je i dalje bio veći nego je to novim poravilima bilo dozvoljeno.

Kako ne bismo postojeće korisnike iznevjerili, odlučili smo pokrenuti još jednu odgojno obrazovnu grupu i rasporedom djece u osam grupa ispoštovati navedene mjere. Ovakva organizacija za posljedicu je imala da nismo mogli upisati niti jednog novog korisnika, a bilo ih je preko 70 prijavljenih. Naravno, ni jedan plan ne može funkcionisati besprijekorno, jer su uslijed zaraza COVID-om počeli izostanci uposlenika, što je bio još jedan veliki organizacioni problem. Prionuli smo na posao i sve probleme rješavali u hodu, jer za neke elaborate i slične forme nismo imali vremena.

22

Grafx

Svi uposlenici dali su svoj maksimum u datom momentu, a pohvale roditeljima idu za saradnju s Ustanovom i odnos prema cijeloj situaciji.

Kompletnu 2020/2021. pedagošku godinu suočavali smo se s problemima, ali nismo dozvolili da oni budu vidljivi korisnicima, posebno djeci. Kada ovome pridodamo da Ustanova u tom periodu godinu dana nije imala imenovan Upravni odbor, onda se posebno oslikava sva organizacijska golgota kroz koju smo prošli.

Koliko su djeca bila svjesna pandemije i epidemioloških mjera koje su se od njih tražile i koje se još uvijek traže?

Možda nisu bila svjesna u onom obliku kako smo je mi odrasli doživjeli, ali ako djeci branite da izlaze, da se druže, igraju, naravno da će osjetiti. Djeci je potrebna kineziološka aktivnost, više od bilo čega, kroz igru ili organizovanu aktivnost. Potrebna im je socijalizacija, a sve to bilo im je zabranjeno.

Jedan primjer će jasno ilustrovati o čemu govorim.

Uslijed novih COVID pravila, zabranjeno je bilo miješanje grupa i bilo kakva interakcija između više odgojno - obrazovnih grupa. Prilikom dolaska načelnika općine Travnik gosp. Admira Hadžiemrića, željeli smo mu uručiti „Knjigu o Travniku“, ali da to urade djeca predstavnici svih grupa.

Kada su oni najmlađi mališani vidjeli u istoj zgradi predškolce ili “veliku raju”, nastao je muk. Pitali su odgajateljice ko su oni i šta rade kod njih u vrtiću. Trebalo nam je 15 minuta da im objasnimo da ima još djece u vrtiću, pored njihove grupe. Dakle ta socijalna izdvojenost i nemogućnost igre u dvorištu sigurno da je negativno utjecala na mentalni status djece.

Trenutno su značano relaksirane mjere i polako se vraćamo u svakodnevni ritam aktivnosti, ali još uvijek su zabranjena okupljanja u većem broju, kao što je slučaj prilikom različitih svečanosti.

Kako su roditelji surađivali sa obdaništem? Koje bi aktivnosti izdvojili, a koje su pomogle da se situacija lakše podnosi?

Već sam naveo da su zaista bili sjajni i u jako teškim momentima veoma odgovorni. Zbog toga i nismo imali puno slučajeva COVID-a, kao što je to bio slučaj na drugim mjestima.

Pomagali su Ustanovu onako kao što to rade i u normalnim okolnostima, svako iz svog domena rada i interesovanja. Najteže im je bilo prihvatiti da ne mogu ući u Ustanovu i vidjeti svoje dijete u aktivnostima, ali su prihvatili takvo pravilo, jer je ono prije svega napravljeno da štiti djecu.

Mi smo to kompenzirali kroz objavljivanje većeg broja fotografija sa aktivnosti koje svakodnevno provodimo.

Znamo koliko je važna uloga vaspitača/ vaspitačica u radu sa djecom. Kako je to izgledalo u doba pandemije?

Bila pandemija ili ne, odgajatelj je najvažnija karika u lancu zvanom predškolski odgoj i obrazovanje. Svi ostali, uključujući tu i poziciju direktora, su podrška aktivnostima koje provode odgajatelji. Za razliku od nastavnika, odgajatelji imaju tu moć da značajno oblikuju djecu jer dnevno s njima provode i po deset sati, što uključuje obroke i popodnevne odmore.

Odgajatelji su prvi stručno obrazovani ljudi koji rade s našom djecom, odgajaju ih, uče i evaluiraju rast i razvoj mališana. Najčešće su odgajatelji prvi koji primijete ukoliko je došlo do nekih smetnji u razvoju kod djece, te na osnovu skala evaluiraju trenutno stanje. O tome obavještavaju nadležnog pedijatra, stručnjake iz Centra za mentalno zdravlje i roditelje.

Na taj način se, najčešće, na vrijeme reaguje i otkloni ili ublaži evidentirani problem.

Tokom pandemije je ipak bilo malo drugačije, bili smo prisiljeni “isključiti” emociju iz svakodnevnog rada. Bio je zabranjen kontakt s djecom s izuzetkom hranjenja i presvlačenja, uz nošenje maske. Naravno, djeci je u nekim momentima važnije da ih neko zagrli, stavi u krilo, nego sav drugi odgojno - obrazovni rad.

Ta važna komponenta je nedostajala, ali evo svemu dođe kraj pa i tim pravilima.

Kako su djeca prihvatala pravila i COVID mjere?

Teško. Zajedno s roditeljima, pripremili smo djecu na mjere kao što su dezinfekcija, mjerenje temperature i slično. Djeci je bilo jasno da to nije nešto normalno i naravno da su svako jutro negodovali i plakali. Kako je vrijeme prolazilo, svi su se, pa i djeca, navikli na mjere.

Kakvo je Vaše iskustvo sa vakcinama i kakvi su stavovi u krugovima predškolskog odgoja kada je u pitanju vakcinisanje i zaštita od COVID-a?

Proživljavajući sve ono što jesmo, u razgovoru s uposlenicima sam stalno isticao važnost vakcinacije za suzbijanje pandemije. Čim smo došli na red, svi uposlenici su se vakcinisali i zaista niti u jednom momentu nismo imali dvojbu oko tog pitanja.

Grafx

23

Intervju U nekoliko smo navrata radili kampanju prema roditeljima da učine isto i kroz razgovore odgajatelja s roditeljima iz njihovih grupa, dobili smo informacije da je jedna velika većina vakcinisana. To nam je drago, jer smo mi legalisti i vjerujemo našim medicinskim autoritetima.

Da li se govori o vakcinisanju djece i da li se rade neke edukacije roditelja po tom pitanju?

Kod nas još uvijek ne. Vidimo da je u svijetu krenula vakcinacija djece, te da se spremaju posebne vakcine za djecu. Kada dođe taj momenat, mislim da ćemo opet poslušati šta kažu ljudi iz struke i nauke. Strah za djecu je prisutan, ali mislim da će i roditelji postupiti kao i do sada. Na kraju krajeva, da nije bilo imunizacije, svijet koji danas postoji, bio bi vjerovatno sa mnogo manje ljudi, nego ih ima danas.

Da li će obdaništa imati neke programe post covid tretmana prema djeci i da li se ta tema aktuelizira u krugovima predškolskog odgoja?

Moramo priznati da ramišljamo u tom smjeru i već radimo na nekim projektima koji će između ostalog tretirati i tu problematiku.

Kako Vi vidite budućnost predškolskih ustanova s obzirom na sve promjene koje je pandemija izazvala i koje će se odraziti na sve sfere društva pa tako i na područje predškolskog odgoja?

Budućnost predškolstva, posebno u BiH je svijetla. Sve više roditelja se odlučuje da umjesto tradicionalnog čuvanja djeteta kod nane ili tete, odgoj i obrazovanje djece povjeri stručnim licima koja rade po određenom planu i programu. Mi smo uvidjeli potrebu za širenjem svoje djelatnosti ka periferiji i

Upravo uključenje velikog broja djece u cjelodnevni odgojno - obrazovni program predškolskih ustanova može biti temelj sveukupnog razvoja naše djece.

24

Grafx

određeni razgovori u tom pravcu već postoje, te se iskreno nadam da ćemo u dogledno vrijeme usluge JU obdanište Travnik plasirati u turbetskoj i biljanskoj regiji kao i u Novoj Biloj. Činjenica je da je pandemija nanijela mnogo štete u svim sferama života, ali mi moramo ići dalje i živjeti. Posljednji rezultati PISA testova naše djece nam kazuju da je vrijeme da nešto mijenjamo u našem obrazovnom sistemu. Upravo uključenje velikog broja djece u cjelodnevni odgojno - obrazovni program predškolskih ustanova može biti temelj sveukupnog razvoja naše djece. Jedina prijetnja razvoju predškolstva su ove globalne migracije stanovništva u potrazi za boljim radnim i životnim okruženjem, koje nije mimoišlo niti zemlje zapadnog Balkana Za kraj Vaša poruka budućim bechelerima predškolskog odgoja /vaspitačima, mladim generacijama koje će se sigurno susresti s izazovima prakse koja ih očekuje nakon završetka studija.

Moja poruka je ista kao i svim mladim ljudima, učite, učite i učite. Znanje je moć i samo države s adekvatno educiranim stanovništvom imaju mogućnost za napredak u današnjem svijetu brzih promjena. Poziv odgajatelja, ima svoje specifičnosti koje nećete naučiti samo u knjigama, te je pored literature važno da znanja stičete na različite načine, bilo od kolegica koje imaju iskustvo, educiranjem online ili na neki drugi način. Tako razvijate i druge vještine i sposobnosti koje će vam biti od izuzetne važnosti pri pronalasku odgovarajućeg posla i kasnijeg izvršavanja poslovnih obaveza. ♣

“Fotografija kao terapija” Esmeralda Bahtijarević Edukacijski fakultet, Travnik Grafx

25

Intervju

prof. dr. Damir Ahmić

Izrada novih sistema i spremnost na promjene Online panel diskusija: COVID 19 - Kreator sporta i sportskog obrazovanja u regiji Razgovarala: prof. dr. Amra Tuzović

U

organizaciji Edukacijskog fakulteta, 4. februara 2021. godine, održana je panel diskusija na temu “COVID 19 Kreator sporta i sportskog obrazovanja u regiji“.

Panel diskusija je održana online, a urednik i moderator je bio prof. dr. Damir Ahmić. To je i bio povod da napravimo intervju s našim profesorom i da saznamo kako je protekla organizacija panela i koji su zaključci doneseni.

Poštovani profesore, prije svega želimo da se zahvalimo na Vašoj spremnosti da sa našim čitateljima podijelite iskustvo organizacije panela i prenesete najznačajnije poruke. Za početak, pitali bismo Vas odakle je potekla ideja za organizaciju ovakvog panela i čime ste bili inspirisani kada ste krenuli u organizaciju?

Prije svega, hvala na ukazanom povjerenju da nešto kažem o realizaciji panel diskusije pod naslovom „COVID 19 - Kreator sporta i sportskog obrazovanja u regiji“.

26

Grafx

Želim istaći da je Edukacijski fakultet Univerziteta u Travniku stao iza ovog projekta s kompletnim menadžmentom fakulteta, od direktora Upravnog odbora Univerziteta u Travniku - mr. dr. Nihada Selimovića, dekana Edukacijskog fakulteta - prof. dr.

Hazima Selimovića i menadžerice za kvalitet na Univerzitetu u Travniku - prof. dr. Amre Tuzović i ostalim osobljem.

S obzirom na situaciju koja je zatekla kompletno zemaljsko okruženje, pa tako i naše balkansko područje i cijelu Europu, proces sporta uslovljen je uticajem vanjskog okruženja, a u ovom slučaju uticaj je došao od prirodnih promjena, došao je od COVID-a 19.

Stoga smo došli na ideju da dobijanjem informacija od širokog spektra stručnjaka iz oblasti sporta i sportskog obrazovanja napravimo modul za efikasno sportsko obrazovanje za vrijeme krizne situacije pod uticajem COVID-a 19.

Zbog toga naziv panela nosi ime „COVID 19 - Kreator sporta i sportskog obrazovanja u regiji“, jer nam COVID-19 kreira kompletna dešavanja u sportu i sportskom obrazovanju, a i u drugim parametrima života.

Panel je regionalnog karaktera.

Možete li nam ukratko predstaviti učesnike panela?

Poseban osvrt na važnost panela je što su učesnici bili relavantne osobe iz svijeta sporta i sportskog obrazovanja iz regije, a to su većinom dekani i prodekani iz različitih obrazovnih institucija u regiji, članovi olimpijskih komiteta, profesori i sportski radnici.

Stoga, panel pod nazivom „COVID19 – Kreator sporta i sportskog obrazovanja u regiji“, realiziran je, kao što što sam rekao, uz učešće dekana i profesora s fakulteta kineziologije, odnosno fakulteta sporta iz Hrvatske, Srbije, Slovenije, Makedonije, Bosne i Hercegovine kao i predstavnici olimpijskog komiteta.

Učesnici su bili: - prof. dr. Izet Rađo, potpredsjednik Olimpijskog komiteta Bosne i Hercegovine; - mr. sc. dr. Nihad Selimović, predsjednik Upravnog odbora Univerziteta u Travniku i član Izvršnog odbora Olimpijskog komiteta Bosne i Hercegovine; - prof. dr. Tomislav Krističević, dekan Kineziološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu; - prof. dr. Lenče Aleksovska-Veličkovska, dekanesa Fakulteta za fizičku kulturu Univerzitet svetog Ćirila i Metodija u Skoplju; - prof. dr. Branimir Mikić, akademik, profesor na Edukacijskom fakultetu u Travniku; - prof. dr. Milan Čoh, redovni profesor na Fakultetu za sport Univerzitet u Ljubljani; - prof. dr. Haris Alić, dekan Fakulteta sporta i tjelesnog odgoja Univerzitet u Sarajevu;

- prof. dr. Milovan Bratić, dekan Fakulteta sporta i fizičkog vaspitanja Univerziteta u Nišu i član Izvršnog odbora Olimpijskog komiteta Srbije; - prof. dr. Vladimir Koprivica, dekan Fakulteta za sport UNION Nikola Tesla Beograd; - prof. dr. Ekrem Čolakhodžić, dekan Nastavničkog fakulteta Univerziteta u Mostaru; - prof. dr. Vladimir Mrdaković, prodekan za nauku na Fakultetu za sport i fizičko vaspitanje Univerziteta u Beogradu; - prof. dr. Amra Tuzović, menadžer za osiguranje kvaliteta Univerziteta u Travniku i predsjednik Sportske akademije SPARS.

Spremnost na promjene je neophodna da bi opstali, a prije svega moramo shvatiti da je stavljen novi pravilnik djelovanja koji se koriguje po trenutnoj situaciji.

Koliko su diskusije panelista imale zajedničku problematiku, odnosno koliko su bile različite?

Može li se, sa regionalnog stajališta, napraviti podjela kako je COVID19 uticao na oblast sporta, odnosno kreirao sport u regiji?

Analizom, koja je prezentirana u panelu od strane učesnika, napravljen je određeni zaključak kako reagovati na novonastalu situaciju kad je u pitanju sport i sportsko obrazovanje. Naglasak na analizu rečenog u panelu je uveliko relevantan jer dolazi sa različitih institucija gdje je iznesena zajednička problematika, svaka na svoj način, na osnovu čega se može iznijeti kostur djelovanja kad je u pitanju uticaj COVID-a 19 na sport i sportsko obrazovanje u regiji. Svaki panelista je iznio problematiku u svom okruženju, različite vrste djelovanja i način borbe s novonastalom situacijom.

Grafx

27

Intervju Kad se uzmu u obzir različite vrste djelovanja protiv uticaja COVID-a 19, s različitih institucija, može se napraviti modul djelovanja protiv COVID-a 19 od dobijenih informacija.

Opće poznato, saznanjem određenih primjera djelovanja dobijamo alat za pravljanje modula po ličnoj potrebi.

Kako Vi vidite put „oporavka“ sporta, ne samo u BiH nego i u regionu od posljedica pandemije?

Da li je pandemija „ponudila“ neke nove modele organizacije, da li su stvoreni uslovi za izgradnju nekih novih sisetma i koliko smo mi uopće spremni da se mijenjamo i upravljamo promjenama koje su nužne i u oblasti sporta?

Željeli bismo da naše čitaoce upoznamo s konkretnim pokazateljima stanja u oblasti sporta u Bosni i Hercegovini od početka pandemije i upravo nam Vi, kroz Vaše iskustvo i iskustvo učesnika, možete to predočiti. Kako je sport u Bosni i Hercegovini podnio pandemiju, kakve su posljedice i šta je bilo presudno da posljedice budu što manje odnosno da se kontinuitet akitvnosti nastavi pa i u uslovima pandemije?

Kada je u pitanju oporavak sporta, bitna je sposobnost kreirati i napraviti nove vrijednosti po pitanju pozitivnog djelovanja. Da bi napravili određen put prema oporavku sporta, trebamo imati ulazne informacije u svim segmentima djelovanja sporta. Na to upućuje i sam naziv panela COVID 19 – kreator, koji predstavlja izradu novih sistema i sposobnost da se mijenjamo. To je jedini izlaz u ovom trenutku i bitnost menadžmenta u sportu koji je zavisan faktor za ispunjavanje ciljeva. Možemo uvidjeti da određeni sportovi imaju turnirski sistem takmičenja, jer je novonastala situacija dala alarm da se takmičenja konstruišu pod novim metodama i mjerama. Na osnovu mnogih primjera, informativni rezultati nam daju eventualne nove modele upravljavanja u ovim situcijama u zavisnosti od trenutne i veličine problematike. Spremnost na promjene je neophodna da bi opstali, a prije svega moramo shvatiti da je stavljen novi pravilnik djelovanja koji se koriguje po trenutnoj situaciji.

Stanje u oblasti sporta u Bosni i Hercegovini općepoznato je na nezahvalnom nivou, tako da je pandemija napravila još veći razdor u tom pravcu njegovog funkcionisanja.

„..kad sami sebe kreiramo i imamo pravac djelovanja, nastavak po automatizmu ide prema širem dijapazonu djelovanja...“ Organizacioni segment nije zadovoljavajući kada je u pitanju prisustvo pandemije u BiH sportu, što dovodi do velikog problema samog upravljanja sportom. Ekonomska situacija u sportu je u silaznoj putanji. Jedini izlaz je sposobnost rukovodećeg resursa da upravlja kriznom situacijom i napravi model upravljanja promjenama u kriznim situacijama. Bez takvog sistema rukovođenja i sposobnosti da se uklone određene posljedice, rezultati mogu biti katastrofalni. Upravno ovakav vid panela nam može dati odgovor i određena rješenja kad je u pitanju sposobnost reagovanja na trenutnu situaciju. Neophodno je praviti nove sisteme takmičenja, preduzimati određene mjere, a da ne budu štetne po sport i sportiste i da obrazovni sistem nema kočionog djelovanja.

28

Grafx

Koji su zaključci panela i u čemu su se panelisti složili kada je u pitanju budućnost sporta u regiji?

Zaključak, koji obuhvata izlaganje svih panelista, je da se prije svega struka mora poštovati, imati vizija pogleda na sport uopšte i na društveni koncept reagovanja u kriznim situacijama. Moram naglasiti da u zavisnosti od geografskog položaja, metode i mjere nisu iste i različito reaguju na sport u tom okruženju.

Sam proces takmičenja zahtijeva međusobnu koheziju između država jer takmičenja se dešavaju na regionalnom i širem nivou.

Kako to uskladiti kroz problem COVID-a 19, odgovor je u analizi struke i državnog aparata djelovanja, gdje sportski radnici ne smiju biti u podređenom odnosno u defanzivnom položaju.

Razlog ove konstatacije je u tome da samo sportski radnici mogu shvatiti i imati uticaj na sport, ali i segment sportskog obrazovanja, kao nastavno tijelo u obrazovnim institucijama.

Naglasak je da struka mora pružiti najveći otpor bez obzira na opstruirajuće faktore koji su prisutni u društvu, od političkih, ličnih i drugih pravaca djelovanja protiv struke.

Panel je održan online. Kako ste zadovoljni tom organizacijom? Koliko ovaj panel može pomoći promišljanju sportskog mnijenja i imate li plan nekog nastavka u budućnosti s obzirom da ste okupili, ako možemo tako reći, sportsku elitu regije.

Iako je panel održan online, organizacija je urađena na vrhunskom nivou. Edukacijski fakultet stao je iza ovog projekta i uzajamnim djelovanjem smo napravili jedan presedan, a to je okupljanje najrelevantnijeg osoblja na prostoru regije kad je u pitanju sport i sportsko obrazovanje. Potrebno je istaći da okupljanje sportske elite na regionalnoj osnovi, na jednom mjestu, ima veliki uticaj na javno i sportsko mnijenje, što daje osnovu za nastavak izrade noviteta na sportskom i obrazovnom polju.

Okupljanje sportske elite na regionalnoj osnovi ima veliki uticaj na javno i sportsko mnijenje.

Realizirani panel i dobijene informacije, trebale bi da svim sportskim organizacijama i obrazovnim institucijama budu alat za poboljšanje ličnih djelovanja u organizacionom pravcu za vrijeme COVID-a 19.

Poštovani profesore, hvala Vam na ovom ugodnom razgovoru u kojem smo uživali i nakon kojeg smo bogatiji za nova saznanja kada je sport u pitanju i njegova budućnost. Za kraj, Vaša poruka čitateljima Grafxa, kako se u doba pandemije organizirati na najbolji i najsigurniji način i ostati aktivan u sportskim aktivnostima ili započeti novu sportsku avanturu koja će unaprijediti naše zdravlje i poboljšati kvalitet života.

Hvala i Vama na ukazanom povjerenju da nešto kažem o događaju iza nas. Moja poruka čitateljima Grafxa je da moramo biti kreatori prvo sami sebi i događajima oko nas, jer bez toga ne možemo biti aktivni u bilo kojoj sferi našeg životnog djelovanja, a pogotovu kada je u pitanju sport koji je jedan od glavnih segmenata zdravlja i naravno čin obrazovanja. Kad sami sebe kreiramo i imamo pravac djelovanja, nastavak po automatizmu ide prema širem dijapazonu djelovanja, a to je na društvo i sport, gdje možemo imati inidvidualno jak uticaj na pozitivne promjene, koje se kasnije samo od sebe prenose na društveno-sportsku zajednicu.♣ Grafx

29

Život u doba pandemije

Fotografiranje kao kreativna terapija

Trenutak koji daje dobar osjećaj Uspješno koristiti prijenosni digitalni fotoaparat i prepoznati sklonosti prema ovom hobiju preduslov je za prelazak na naprednije tehnike. Potrebno je razraditi sve opcije i ono što jedan ovakav aparat pruža. Tek kada se stekne vještina, može se uspješno fotografisati na bilo kojem svjetlu tokom dana i u bilo kojem okruženju. Kada se jednom „uplovi“ u ovaj hobi, on dalje tjera na stalno napredovanje.

Pripremila i foto: Esmeralda Bahtijarević

F

otografisanje zahtijeva stalnu aktivnost. Izlazak iz kuće, planinarenje, boravak u prirodi i pješačenje, samo su neke od aktivnosti koje se koriste da bi se napravila fotografija.

Ukoliko se želi snimiti zalazak sunca na plaži, treba prošetati u tačno određeno vrijeme da bi rezultiralo uspješnom fotografijom. To je trenutak koji daje dobar osjećaj.

Fotografija pamti sitnice,

30

Grafx

vidi svijet drugačije od ljudskog oka, ali je ona zapravo i kreativna umjetnost.

Moj odlazak u svijet mašte Obzirom da se evo već drugu godinu borimo protiv pandemije COVID-19, svakodnevni stres, obaveze i sve one nedaće s kojima se suočavamo, svaki dan pobjegnem u svijet fotografije.

Inspiraciju za fotografiju dobila sam fotografirajući svoga sina koji uživa pred objektivom. Pomogao mi je da nađem mnoge ideje

ispred kamere. Fotografija me zaista čini sretnom, oslobađa me od stresa i vodi izvan svakodnevnice u datom trenutku. Tako i zabilježim dio realnosti na sopstven način.

Ova kreativna terapija mi omogućava da realnosti dodam neki svoj pečat. Zbog toga je za mene fotografija jedan vid terapije, gdje sam totalno opuštena i vidim svijet drugim očima.

Kako početi?

Fotografija zaista može postati hobi za svakoga. Bitna je želja.

Treba se potruditi i postepeno prepoznavati i vježbati ovu umjetnost. Fotografija će doprinijeti odmoru od uobičajene svakodnevnice i uspomenama za cijeli život. Za ostvarenje ovog hobija ne treba puno sredstava. Dostatan je samo jednostavni digitalni fotoaparat, a u današnje vrijeme velik je izbor.

Nije potrebno podešavati postavke, već samo kliknuti i napraviti fotografiju. Ovakvi aparati za početnike u startu olakšavaju postupak fotografiranja. Prednost takvih fotoaparata jeste mala kompaktna veličina, jednostavna upotreba i odlična kvaliteta slike u gotovo svim uvjetima snimanja.

Razvijanje kreativnosti Za ovaj hobi treba imati dar za vidjeti ljepotu kroz objektiv. Ljubav prema fotografiji i prirodi motivacija je za profesionalno bavljenje fotografiranjem, a svakako i za rad koji čini zadovoljstvo.

To je način odvraćanja pozornosti sa problema i vraćanja duševnoga mira.

Uspješna fotografija nije zasluga fotoaparata već samog fotografa. Ulaganje u opremu koja je stara dvije do tri godine može rezultirati dobivanjem dobre kvalitete slike.

Sve intenzivnijim fotografiranjem, kreativnost se više razvija, te nastupa vrijeme i za veća ulaganja u opremu. Uspješno koristiti prijenosni digitalni fotoaparat i prepoznati sklonosti prema ovom hobiju, preduslov je za prelazak na naprednije tehnike. Takvi su i DSLR fotoaparati, kojima se mogu mijenjati objektivi i većinom zahtijevaju manualne postavke.

Fotografija pamti sitnice, vidi svijet drugačije od ljudskog oka, ali je ona zapravo i kreativna umjetnost.

Potrebno je razraditi sve opcije i ono što jedan ovakav aparat pruža. Stjecanjem vještine upravljanja fotoaparatom, može se uspješno fotografisati na bilo kojem svjetlu tokom dana i u bilo kojem okruženju.

Kada se jednom „uplovi“ u ovaj hobi, on dalje tjera na stalno napredovanje, a to upravo znači kupovina nove skuplje opreme.

Grafx

31

“Slika koju ste snimili svojim fotoaparatom je mašta koju želite stvoriti sa stvarnošću.”

- Scott Lorenzo

Svijet iz druge perspektive

Pri izlasku na teren, često se događa da budu prljave i ruke i koljena da bi se postiglo savršenstvo cvjetne livade ili snimke insekta. Srce fotografa je divlje i puno avanture.

fotografije i kadrovi.

Vježba i iskustvo najbolji su učitelji za uspješnost u fotografiranju.Svakim novim kadrom i klikom aparata, stječe se veće iskustvo i osjećaj za fotografiju.

Ako se želi slikati let ptice ili fotografiju valovitog mora, treba ustati ranije, zauzeti dobru lokaciju i poziciju za fotografisanje i nakon što smo kliknuli oko 500 fotografija, može se očekivati da je njih oko 50 dobrih fotografija.

Preporučuje se promjena položaja i tako da se sjedne na pod ili čak legne ispred objekta kojeg slikate. Ukoliko nije dobra fotografija, mogući uzrok je nedovoljna blizina.

Svakako, nastojanje da se predstave fotografije na svoj osobni način može rezultirati svojim originalnim pogledom na svijet.

Ovaj vid hobija svakodnevno inspirira za korak naprijed.

Zarobiti jednu ljepotu u slici i spremnost prihvatiti sve neugodnosti da bi se postigao cilj, zapravo jeste kvalitetna fotografija.

Da bi se napravila dobra fotografija, treba fotografirati iz više uglova, sa više fokusnih tačaka i kadrova koji će se mijenjati. Potrebno je imati strpljenja poput lovca, samo u ovom slučaju su cilj dobre

Hobi ne treba biti usmjeren na rezultat već na radost svakodnevnice. Nakon izrade dobrih snimaka, može se prikupljati kolekcija zanimljivih fotografija. Ista se može darovati prijateljima.♣

Da bi se donijela odluka o kupovini fotoaparata, on mora ponuditi nešto drukčije i bolje nego što je pametni telefon.

32

Grafx

Najava

Fakultet za tehničke studije

U susret Peti međunarodni naučno-stručni simpozij iz oblasti tekstilnih tehnologija i modnog dizajna Timod 2022 biti će održan 25. marta 2022. godine na Fakultetu za tehničke studije Univerziteta u Travniku.

Pripremila: prof. dr. Amra Tuzović

U martu 2022. godine, na Fakultetu za tehničke studije Univerziteta u Travniku, održat će se Peti međunarodni naučno - stručni simpozij iz oblasti tekstilnih tehnologija i modnog dizajna Timod 2022.

Timod 2022 je mjesto na kojem će se okupiti eminentni naučnici, istraživači i stručnjaci iz oblasti tekstilnih tehnologija i modnog dizajna te je jedinstvena prilika za razmjenu međunarodnih iskustava iz navedenih oblasti.

Cilj Simpozija TImod 2022 jeste napraviti spoj teorijskih i praktičnih znanja, što je moguće jedino povećavanjem dodatne vrijednosti¸ odnosno usavršavanjem kroz stručni certificirani seminar i ostale planirane sadržaje.

Program edukativnog sadržaja: - Naučna dostignuća u oblasti tekstila - Stručna predavanja iz sektora tekstila - Studentski radovi – prezentacija - Takmičenje srednjoškolaca Program promotivnog i zabavnog sadržaja: - Prijem delegacije gostiju iz država regiona kod načelnika Općine - Obilazak kulturno-historijskih znamenitosti Travnika - Zajednička svečana večera učesnika simpozija

Organizator: Fakultet za tehničke studije Univerziteta u Travniku Program: Predavači iz Turske, Slovenije, Hrvatske, Srbije, Crne Gore Učesnici: Predstavnici sektora tekstila tekstilnih firmi iz BiH i regiona, predstavnici akademske zajednice BiH i regiona, studenti i srednjoškolci tekstilne struke i drugi potencijalno zainteresirani.

Potencijalni koorganizatori: Privredna komora, Općina Travnik Partneri: Edukacijski fakultet, No1, Firma – iznenađenja – pokrovitelj takmičenja za srednjoškolce Mjesto održavanja: Fakultet za tehničke studije Mjesto smještaja: Hotel „Vezir“ Travnik Kontakt: Kontakt osoba za Organizacioni odbor: prof. dr. sc. Amra Tuzović, amra.tuzovic@eftfts. edu.ba, mob.: +387 61 225 299 Kontakt osoba za Naučni odbor: doc. dr. sc. Samir Pačavar, samir.pacavar@eftfts.edu.ba, mob.: +387 61 351 444 Kontak TImod: e-mail: info@timod.ba, web: timod.baTImod ured: +387 30 540 876 / +387 61 225 299 Grafx

33

Umjetnost

Ebru kao primjer povećanog interesa za ljepotu

Umjetnost na vodi Ova tehnika se danas susreće i kao hobi aktivnost za ljude svih dobnih skupina, ali i u industriji za dekoriranje ukrasnih papira, tkanina raznih namjena, te dekorativnih kutija i posuda.

Kratkim uranjanjem u oslikanu vodu mogu dobiti novi izgled.

Pripremila: Marija Garić

34

Grafx

T

ežnja za ljepotom i želja za umjetnošću sadržani su u običajima i tradiciji naroda i to različitim intenzitetom kroz povijest.

Primjer povećanog interesa za ljepotu je slikanje na vodi, poznato pod nazivom ebru, čije vrijeme nastanka nije precizno zabilježeno u povijesnim izvorima. U jednom koraku se neki motiv ili crtež s površine vode može prenijeti na površinu tkanine, papira ili nekog predmeta. Ovu grafičku

tehniku većina istraživača smatra najstarijom vrstom narodne umjetnosti. Još uvijek nema jedinstvenog mišljenja o porijeklu ovog načina stvaranja crteža.

Crtež na vodi ili mramoriranje Dok jedni smatraju da crtež na vodi potječe iz Indije, drugi su istraživanjem utvrdili da je izumljen u Bukhari, glavnom gradu istoimene provincije u Uzbekistanu.

Ukoliko se na isti list papira nanosi nekoliko slojeva boja s naizmjeničnim sušenjem, to se naziva Akkase Ebru. Ako se boja raspršuje na pripremljenu vodenu površinu, a potom crta šiljastim bambusovim štapićem, onda je to Gel-git ili valovi. Najjednostavnija, ali i s najdužom tradicijom, je Battal Ebru gdje se vrši prskanje boje po površini vode, a zatim prenosi na papir. Kao prijelaz iz apstraktnoh crteža, pomoću tehnike Khatib Ebru mogu se stvarati ukrasi kao motivi. Ukoliko se želi raditi cvijeće, ono se crta šiljkom iznad koncentričnih krugova različitih veličina. Poznata je kao Ebru iz Necmeddina jer je dobila ime po svom izumitelju.

Foto: Shooterstock

Suminagashi

Ova likovna umjetnost na vodi aktulizirala se u periodu XVII - XIX stoljeća, a kako je izvedena iz Istanbula, često se može čuti izraz „turski papir“.

Otuda se i često poznati prijevod za značenje riječi ebru kao mramoriranje.

Razne tehnike crtanja na vodi U današnjoj modernoj umjetnosti postoje razne vrste tehnike crtanja ili oslikavanja na vodi.

Japanska tehnika suminagashi potječe iz perioda VI - VII stoljeća, kojom nije moguće dobiti identičan uzorak, a vijek trajanja crteža je kratak. Prema tvrdnjama jednog akademskog kipara, poklonici više klase su u šinto hramovima pomoću ovakvih crteža proricali budućnost ili neke događaje, a nakon što bi ispričali o čemu se radi, bacali bi crtež u rijeku kako se ne bi netko dokopao tog dokumenta.

Vremenom se ovom tehnikom razvilo uspješno oslikavanje papira, vaza, drvenih kutijica i svijeća koje kratkim uranjanjem u oslikanu vodu mogu dobiti novi izgled.

Prirodne boje Širenjem dalje po svijetu, ova japanska tehnika dobila je nadogradnju, pa je tako u

Turskoj pronađen način da se od slikanja na vodi dobije slikanje na gelu, odnosno tehnika mramorizacije pri čemu se mogu koristiti i akrilne boje. Dok se u japanskoj tehnici suminagashi koristi obična voda, u turskoj tehnologiji ovog načina crtanja koristi se zgušnjivač, odnosno poseban biljni ekstrakt iz biljke Astralagus koja raste na planisnkim područjima Pakistana, Irana i Turske.

Danas je u primjeni ekstrakt u prahu koji se dobiva sušenjem smole na suncu.

Pored navedenog, koristi se i zgušnjivač agar-agar koji je dobiven od crvenih algi. On ima i širu primjenu, pa tako i u kozmetičkoj i prehrambenoj industriji.

Kratkim uranjanjem u oslikanu vodu, predmeti mogu dobiti novi izgled.

Boje u ovoj tehnici su potpuno prirodne. Sastoje se od obojenih pigmenata životinjskog porijekla i vode, te su vrlo slične običnoj vodi.

Uz to, potrebne su razne vsrte pomoćnih alata poput četki, šila i bambusovih štapića.

Neophodne su i posude koje su svojom veličinom usklađene s veličinom predmeta ili dizajna na kojeg se prenosi.

Kombinacija boja, krivulje linija na crtežu i oblik ovise individualno o umjetniku.

Danas, u modernim tehnološkim izvedbama, koristi se vrsta boja pod raznim tržišnim nazivima.

Grafx

35

Foto: Shooterstock

Umjetnost

Oslikavanje materijala i predmeta

Razni predmeti od drveta kao što su ukrasi za božićno drvce, uskrsna jaja, drveni okviri za fotografije, narukvice i slično, sve se može ukrasiti ebru tehnikom.

Foto: nsokote.ru

U početku je umjetnost nastala kao način ukrašavanja papira kako bi mu se dala svojstva otpornosti na prirodne pojave. Kada je tekstilna podloga u pitanju, radi se kao i prijenos na papir, s tim da su potrebne za izvedbu dvije osobe jer na drugom kraju jednostavno bi trebala biti druga osoba koja će spustiti ostatak. Zatim se vrši glačanje, natapanje i ispiranje u sapunici s kapljicom octa

kako bi se popravila boja i izbjegao efekt uštirkane tkanine. Najčešće se koriste tanki profinjeni proizvodi od svile i pamuka (majice, vrećice od burlapa i slično). Vrlo je važno da se tkanina razvuče prije stavljanja u vodu. Jedna od najjednostavnijih opcija je korištenje obruča. Može se pokušati uzeti druga pomagala pri ruci, poput kartona. Bitno je je da površina tkanine, koja će ležati na vodi, bude glatka bez bora i nabora.

36

Grafx

Ovisno o obliku, potrebno je prilikom ukrašavanja bilo kojeg oblika ravnomjerno i pažljivo spustiti po cijeloj slici i ne zaustavljajući se na jednom mjestu. Na taj način se može prenijeti poruka odnosno naslikani crtež.

Sve ostale hrapave površine također se lako oslikavaju ebru tehnikom, poput kožnih narukvica, plastičnih futrola za mobitele i slično. Božićne kuglice ili staklene i keramičke šalice se ukrašavaju postupkom mramoriranja.

Za ovaj postupak s akrilnim bojama u vodi na svilene materijale koristi se naziv hidro - dipping.

Foto: Shooterstock

Poznate su Artdeco i Cadence boje koje se dobro prenose na tkaninu, vrlo su otporne i postojane, ne blijede.

Najava

Online konferencija

SSE 2022

Foto: Ebru_kupichic.ru

Ova tehnika se danas susreće i kao hobi aktivnost za ljude svih dobnih skupina, ali i u industriji za dekoriranje ukrasnih papira, tkanina raznih namjena, te dekorativnih kutija i posuda. Često umjetnici izlažu svoje uratke na festivalima i sajmovima, a najpoznatiji u svijetu je Festival umjetnosti u Laguna Beach, grad u američkoj saveznoj državi Kalifornija (Festival of Arts and Pageant of the Masters). Tijekom cijele godine sponzorira programe umjetničkog obrazovanja, umjetničke izložbe i daje umjetničke stipendije lokalnim srednjoškolcima.♣

Međunarodna statistička konferencija pod nazivom “Statistics in Southeast Europe˝SSE 2022” je planirana 27.28. maja 2022. godine Pripremio: Ahmed Palić

N

akon nekoliko uspješno realiziranih projekata kao što su Prva škola matematike, Matematička olimpijada SBK, te Druga matematička olimpijada SBK, Edukacijski fakultet i Fakultet za tehničke studije Univerziteta u Travniku u saradnji sa Učiteljskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu organizuju Međunarodnu statističku konferenciju SSE 2022.

Planirano je da konferencija bude održana online 27.-28. maja 2022. godine kombinovano (online i uživo), te da ista okupi stručnjake iz različitih naučnih područja sa primjenom statistike u istom tom području.

S realizacijom ovog projekta koji se prvi put organizuje u Srednjobosanskom kantonu, bez obzira što je online, naš Kanton će se naći na listi svjetskih lokacija. Fokus konferencije je modernizacija i harmonizacija metodologijā za prikupljanje i analizu podataka kao glavnih preduvjeta za donošenje odluka u svim aspektima društvenog razvoja.

Učešće na ovoj konferenciji mogu uzeti stručnjaci iz različitih naučnih područja i oblasti, gdje god je primjena statistike evidentna, a njih je jako mnogo.

Učešće su već najavili neki stručnjaci iz regiona zbog same specifičnosti i konferencije i situacije u kojoj se ista organizuje.

Edukacijski fakultet u Travniku, ali i Univerzitet u Travniku, nastavljaju biti mjesto gdje se susreću, isprepliću, nadopunjuju i razvijaju ljudi, težnje, ideje, kulture i izvrsnost, stvarajući snažnu i kohezivnu silu koja spaja cijeli region i BiH. Time promovira slobodu, otvorenost, uključenost, autonomiju, odgovornost, kao i raznolikost ideja, kooperacije kreativnosti i proces modernizacije, jer time postaje intelektualno sposobna i društveno odgovorna akademska zajednica. Na ovaj način se Edukacijski fakultet profilira kao proaktivan, pouzdan, prepoznat, atraktivni partner i produktivni i kreativni član globalne, EU i regionalne akademske zajednice. ♣

Grafx

37

Kompanije

Kako je NETFLIX ne samo preživio nego postao najbolji!

S razvojem interneta, Netflix je 2007. odustao od iznajmljivanja DVD-a i postao online streaming servis. Prve originalne produkcije u 2013. pokazale su se kao veliki uspjeh i pozicionirale Netflix na tržištu ne samo kao streaming servis nego i kao kreatora sadržaja, što se pokazalo kao odlična investicija. Uz vlastitu produkciju i veliki broj korisnika, važan faktor u razvoju i rastu Netflixa predstavlja investiranje u uvođenje i razvoj algoritma koji prati korisnika i preporučuje mu odgovarajući sadržaj.

Pripremila: Ljubinka Garić

38

Grafx

Foto: Pexel.com

Digitalna transformacija

V

ideo streaming platforma Netflix izrasla je u okvirima digitalne transformacije, paralelno s pojavom i razvojem interneta.

Promjene u društvu, koje je donijela digitalizacija, utjecale su na opstanak i razvoj Netflixa. Kompanija je uspješno pratila navike nove generacije i model prema kojem je sav sadržaj istovremeno dostupan online i to se pokazalo receptom za uspjeh.

Digitalna transformacija kao skup procesa kroz koji se poslovanja prilagođavaju i transformiraju u moderna poslovanja utječe na sve segmente poslovanja, od početne vizije i strategije preko poslovnog modela i poslovnih planova, kao i kroz aktivnosti koje provode.

Poznata je usporedba između uspješno provedene digitalne transformacije Netflixa i neuspješno provedene digitalne transformacije Blockbustera, Netflixove direktne konkurencije.

Kako je nastao Netflix?

Prva kompanija koju je Reed Hastings osnovao prije trideset godina zajedno sa svojim prijateljima bila je Pure Software koja se bavila softwareom za UNIX sustave.

Prema njegovim riječima, u ovom razdoblju je najviše naučio o poslovanju. Šest godina kasnije, Pure Software je prodan za 750 milijuna dolara kompaniji Rational Sotware, koju je kasnije kupio IBM. Reed Hastings je investirao dio sredstava

u osnivanje kompanije za iznajmljivanje video sadržaja. Ideja se zasnivala na modelu plaćanja kakav su imale teretane – mogućnost neograničenog korištenja unutar mjesečne naknade.

Istovremeno, Marc Randolph, njegov kolega s kojim se vozio na posao, razmišljao je o poslovnom modelu kakav je imao Amazon – online prodaja knjiga, međutim nije znao što bi prodavao. Spajanje ovih dviju ideja dovelo je do osnivanja Netflixa.

Jednostavan model koji je omogućavao narudžbu DVD filmova i dostavu istih unutar jednog dana pokazao se uspješnim. Netflix je u tome bio prvi u svijetu. Bilo je to vrijeme kad je sam DVD bio novitet. Ova dvojica vizionara nisu mogli naći DVD pa su glazbeni CD poslali sami sebi kako bi provjerili hoće li biti oštećen. Izradili su i posebne omotnice. Početak je bio skroman s 30 zaposlenika i 925 naslova. Dvije godine kasnije, uveden je sustav mjesečne pretplate pri kojem je korisnicima omogućena posudba više DVD-ova, bez ograničenja u vidu naknade za kašnjenje pri povratu. Do 2005. Netflix je raspolagao s 35 000 filmova i isporučivao više od milijun DVD-ova dnevno.

U početku je Netflix poslovao s gubitkom iako je broj pretplatnika rastao.

Zanimljivost je da je Netflix ponuđen na prodaju tada najvećem konkurentu Blockbusteru za 50 milijuna dolara, što je Blockbuster odbio.

Do 2003. godine s više od milijun pretplatnika, Netflix je postao ozbiljna prijetnja Blockbusteru nakon čega su se i oni okrenuli video-ondemand tržištu te krenuli s iznajmljivanjem DVD-a prema sličnom modelu.

Biti prvi znači steći određenu prednost u odnosu na druge.

Netflix je najbolji primjer za to.

Kako je rasla brzina interneta tako je rastao i uspjeh Netflixa koji je svojim korisnicima / pretplatnicima online streaming ponudio najprije kao bonus opciju te ograničio dostupnost na 16 sati mjesečno.

Zaokreti u poslovanju Prvi radikalan zaokret Netflix je napravio 2007. S razvojem interneta, Netflix je odustao od iznajmljivanja DVD-a i postao online streaming servis. Bili su prvi u online video streamingu i to je bio ključan faktor u potpisivanju mnogih financijski vrijednih ugovora s medijskim kućama, kao i satelitskim i kablovskim televizijama, što je Netflixu omogućilo akviziciju velikog broja filmova.Uslijedilo je globalno širenje, najprije na Kanadu, a zatim na Južnu Ameriku i Europu. Unatoč tome što je Netflix poznat kao prvi koji je prihvatio i prošao kroz proces digitalne transformacije, nije se suviše lako odustalo od prvobitne ideje iznajmljivanja DVD-a dostavom.

Grafx

39

Kompanije

Izazove koje je donijela pandemija, Netflix je premostio otkupom kvalitetnog stranog sadržaja i vlastitom produkcijom.

Prve originalne produkcije Netflixa u 2013. pokazale su se kao veliki uspjeh i pozicionirale Netflix na tržištu ne samo kao streaming servis nego i kao kreatora sadržaja, što se pokazalo kao odlična investicija. Rast globalnog utjecaja Netflixa i širenje na sve više tržišta za posljedicu je imao pojačan rast broja korisnika, a Netflix danas posjeduje jednu od najvećih baza korisnika na globalnoj razini.

Uz vlastitu produkciju i veliki broj korisnika, treći važan faktor u razvoju i rastu Netflixa predstavlja investiranje u uvođenje i razvoj algoritma koji prati korisnika i preporučuje mu odgovarajući sadržaj. Broj korisnika je rastao s 21.6 milijuna u 2011. na 193 milijuna u 2020.

40

Grafx

Dobit Netflixa utrostručila se u periodu od 2015. – 2021. Unatoč tome što je u 2019. zabilježen manji rast korisnika u odnosu na ranije godine, rast prihoda je bio na razini ranijih godina. O nezaustavljivom trendu rasta govori i podatak da je 2020.

Netflix je prisutan u 190 zemalja.

Zašto je Netflix uspio?

U trenutku osnivanja Netflixa, devedesetih godina prošlog stoljeća, Blockbuster je držao monopol na tržištu video sadržaja. Kroz povoljne uvjete otkupa prava na distribuciju sadržaja, pri čemu su medijske kuće omogućile pregovaranje oko cijene ukoliko otkupi veći broj filmova, Blockbuster je radio po modelu prodaje video kazeta i DVD-a s video sadržajem po cijeni između 50 $ i 100 $, što se pokazalo nepovoljnim za korisnike, zbog čega su radije posuđivali video kazete. Međutim, Blockbuster je i pri tome značajan profit ostvarivao kroz naplatu naknade za kašnjenje pri vraćanju. Iako je to vjerojatno samo mit, Reed Hastings je izjavljivao da ga je upravo zakasnina zbog koje je ostao posramljen jednom prilikom bila motiv za pokretanje poslovanja po modelu mjesečne naknade što se pokazalo kao model koji odgovara korisnicima Bitan aspekt modernog poslovanja je povezivanje i dvosmjerna komunikacija s

korisnicima, pri čemu odgovarajući na potrebe i želje korisnika, kompanije prilagođavaju svoje poslovne modele. Blockbuster je podcijenio utjecaj modernih trendova smatrajući ih prolaznim i zadržavajući se na tradicionalnom modelu.

Netflix je pak, iako u početku znatno iza Blockbustera po prihodu, preuzeo vodstvo upravo zahvaljujući tome što je ne samo prihvatio digitalnu transformaciju nego postao predvodnik iste. Kada je Blockbuster napokon prihvatio trendove, Netflix je već bio daleko ispred u procesu digitalne transformacije.

Netflix je gledatelje iz kino dvorana preselio na kauče omogućujući neograničeno gledanje video sadržaja.

Bitna razlika zbog koje je Netflix uspio je i posvećenost korisničkom iskustvu. Netflix još uvijek odbija uvesti oglašavanje, iako je pod pritiskom ulagača. Dodatno, Netflix svoj razvoj temelji na širenju utjecaja na globalnoj razini, prilagođavanju sadržaja različitim zemljama.Danas Netflix ne distribuira samo sadržaj koji je sjevernoamerička produkcija, nego s obzirom na tržišne uvjete, uključuje i sadržaj iz Europe i Azije, najviše Južne Koreje.

Foto: Shutterstock

U tu svrhu osnovana je kompanija Qwikster u 2011., ali je reakcija korisnika na dvostruku naknadu rezultirala smanjenjem i padom vrijednosti Netflixa. Kako su troškovi licenciranja sadržaja rasli, vodeći se modelom koji su imale kablovske televizije, Netflix se odlučio za produkciju svog vlastitog sadržaja, što je bio drugi veliki zaokret.

Zbog aktualne pandemije povećana je konzumacija video sadržaja kroz sve streaming servise, a posebno kroz Netflix, međutim smanjena je produkcija filmova i serija u SAD-u koje je dominantno tržište za video produkciju. Izazove koje je donijela pandemija, a koji se najviše očituju u smanjenoj produkciji sadržaja, Netflix je premostio otkupom kvalitetnog stranog sadržaja i vlastitom produkcijom.

Temeljeći svoj uspjeh na globalnoj prisutnosti, Netflix je izazovima pristupio kroz elemente globalizacije, pri čemu danas tek 30% korisnika čine korisnici iz SAD-a.

Budućnost Netflixa Dolaskom Disney+ i Apple TV platformi kao izravne konkurencije, Netflix će morati naći način za zadržavanje pozicije lidera. Za povećan utjecaj konkurencije Netflix se spremao godinama prikupljajući značajnu bazu sadržaja i korisnika. Snaga Netflixa je u tome što je zauzeo poziciju inovatora i tehnološkog predvodnika u digitalizaciji. Unatoč izazovima s kojima će se neminovno susresti, predviđa se da će Netflix zadržati poziciju, čak i uz pad prihoda. Sigurno je da će inovativnost na kojoj je zasnovan uspjeh Netflixa trebati podići na novu razinu.

Foto: Shutterstock

Iako je nedavno Netflix pretrpio određene gubitke, pri čemu su najveći vraćanje popularnih serija Warner Brothersu zbog isteka licenci, ovaj izazov nastoji riješiti originalnom produkcijom sadržaja.

Ostaje pitanje što će Netflix učiniti i hoće li se prilagoditi tržištu i uvesti oglašavanje kao dodatan izvor profita. Iako će natjecanje s konkurencijom uvijek biti izazov, sposobnost Netflixa da se prilagođava i neprestano mijenja, daje sigurnost da će Netflix, unatoč svemu, još dugo biti prisutan na video-streaming tržištu.

Drugi bitan razlog uspjeha je to što su vodeći ljudi Netflixa uspješno prepoznali pravo vrijeme za transformaciju iz tradicionalne u internet kompaniju. Poslovni model mjesečne naknade, niska cijena, jednostavnost korištenja te dostupnost pokazali su se kao ključni elementi uspjeha.

...Netflix danas posjeduje jednu od najvećih baza korisnika na globalnoj razini.

Netflix je prepoznao prostor u kojem će uspjeti na tržištu.

Kombinacijom inovativnosti, prilagodljivosti i posvećenosti korisničkom iskustvu postigao je globalni uspjeh i okupio milijune korisnika.

Kada je tržište SAD i Kanade postalo prezasićeno providerima, a deficitno produkcijom, Netflix je napravio odmak i okrenuo se produkciji prilagođenoj lokalnoj kulturi i time potvrdio pravilo da je biti prvi isprobano uspješan model. Netflix je zapravo samo osluškivao i pratio trendove i bio spreman na promjene. Prva je i najznačajnija prednost koja dolazi s prvenstvom. Biti prvi znači steći određenu prednost u odnosu na druge. Netflix je najbolji primjer za to.

Za kraj, ne manje bitno - ono što je karakteristično za Netflix je kultura na kojoj inzistira za svoje zaposlenike. Dok je jedni kritiziraju kao strogu i neodrživu, Reed Hastings je brani kao nezaobilaznu kariku u uspjehu Netflixa, objašnjavajući da za razliku od tvornice, industrija zabave traži umjesto kontrole rada inspiraciju, poticanje i naglasak na reinvenciju.

Netflix ustraje u tome da zapošljava talentirane stručnjake, ali i da je najvažnije pravilo da svi rade ono što je dobro za Netflix. ♣

Grafx

41

Tehnologija

Izgledna budućnost?

Prednosti električnih automobila U posljednje vrijeme se sve više govori o električnim vozilima. Iako su postala naša sadašnjost i izgledna su budućnost, tehnologija električnih vozila još uvijek predstavlja nepoznanicu.

Foto: Shutterstock

U

zadnje vrijeme se sve više priča i piše o električnim vozilima, pogotovo o električnim automobilima. Iako je u prošlosti bilo mnogo pokušaja razvoja električnih automobila, prvi je izumljen 1897. godine u New Yorku i to na baterije koje su se morale zamijeniti kada se istroše.

benzin koji je bio dvotaktni, koji miješa smjesu goriva i zraka van cilindra, a pokreće se pačjenjem iskre. Rudolf Diesel, njemački inženjer, 1892. godine izumio je dvotaktni motor koji je koristio dizel kao gorivo, a do samozapaljenja smjese dolazi uslijed visokih temperatura i tlakova.

Prvi električni automobili

Razvojem cestovnog saobraćaja, električni automobili padaju u drugi plan jer nisu imali veliki domet prijeđenog puta. Uz to, krajem 19. stoljeća, u Teksasu su otkrivena nova nalazišta nafte, što je dovelo do pada cijena naftnih derivata i tako pogodovalo upotrebi automobila pogonjenim motorima s unutarnjim

Početkom 20. stoljeća, električni automobili su bili rasprostranjeni u velikom broju bez obzira što su već do tada bili izumljeni motori s unutarnjim izgaranjem.

Njemački inženjer Nicolaus August Otto izumio je 1876. godine prvi motor s unutarnjim izgaranjem na 42

Grafx

Pripremili: Emrah i Almir Memeledžija

izgaranjem. 70-tih godina prošlog stoljeća u svijetu je zavladala naftna kriza te su automobili s unutarnjim izgaranjem bili sve manje u upotrebi. 1990-ih godina su se počeli donositi zakoni o ispušnim plinovima u korist hibridnih automobila i elektromobila.

Vožnja prema električnoj budućnosti?

U posljednje vrijeme se sve više govori o električnim vozilima i njihovoj budućnosti koja su postala sadašnjost.

Tehnologija električnih automobila još uvijek predstavlja nepoznanicu.

Jedan od bitnih razloga je koliko može prelaziti sa svojom baterijom i kolika je

sigurnost. Njihova glavna značajka je motor kojeg pokreće samo električna energija, koja se pohranjuje u punjivim baterijama, a samim tim imaju i veći domet od standarnih automobila.

U usporedbi s automobilima s unutrašnjim izgaranjem, električni automobili imaju veću energetsku učinkovitost, manje zagađuju i ekološki su prihvatljiviji, lakši su za održavanje. Pored toga, ne trebaju mjenjač jer motori ostvaruju velik moment i pri manjim okretajima, manje su energetski ovisni pošto je električna energija sveprisutna, a potrošnja im je 15 - 20 kWh na 100 km.

Također, treba manje novca za punjenje nego za sipanje goriva, a još veća ušteda je ako se punjenje vrši kada je jeftina tarifa, na primjer noću. Električni automobili se dosta dugo pune, ovisno o proizvođaču, na primjer 4 - 8 sati. Baterije zauzimaju puno prostora u automobilu, cijena Li-ionskih baterija je puno viša u odnosu na olovne koje, pak, imaju znatno manji domet. No, postoje razna istraživanja kako bi se ti nedostaci uklonili.

U Bosni i Hercegovini se električni automobili još ne koriste kao u svijetu, a najveći razlog tome su punionice upitne funkcionalnosti kojih ima vrlo malo. Na panel diskusiji koju je organizovala kompanija Porsche BH u Sarajevu, 28.10.2021. godine, istaknuta je informacija da BiH ima 69 električnih automobila i jedina je zemlja, uz Kosovo, koja nema nikakve subvencije za kupovinu automobila na električni pogon. Rečeno je i da BiH ima 125 punionica i 186 konektora.

Električni automobili u BiH Danas se na tržištu mogu naći različiti brendovi električnih automobila kao što su BMW, Audi, Mercedes, Toyota, VW, Porshe i drugi.

Vlasnici koji posjeduju električne automobile se susreću s raznim izazovima.

Za registraciju svojih vozila trebaju čekati i do tri mjeseca zbog toga što u Bosni i Hercegovini ne postoje prilagođeni zakoni. Za kupovinu jednog električnog automobila mora se izdvojiti više novca, a i porez na uvoz ovakvih tipova vozila

Foto: Shutterstock

je veći nego za automobil s unutrašnjim izgaranjem.

Potrebno je izgraditi više punionica širom zemlje. S prednostima električnih automobila stanovništvo u BiH se tek upoznaje. U zemljama EU, za kupovinu električnog automobila nude velike subvencije. Prema nekim informacijama u medijima, u Sloveniji se za kupovinu auta daje 7000 - 8500 eura. Susjedna Hrvatska je postala zemlja koja proizvodi električne automobile i to jedan od najbržih automobila na svijetu.

U zemljama EU, za kupovinu električnog automobila nude velike subvencije U Bosni i Hercegovini se tek pronalaze rješenja koja će olakšati pri samoj kupovini i uvozu električnih automobila u cilju poticanja ljudi da se odluče za kupovinu. Prema informacijama na nekim portalima (na primjer Capital. ba), carinska stopa od 5% na uvoz električnih automobila u Bosnu i Hercegovinu mogla bi biti uskoro ukinuta, a na uvoz hibridnih vozila smanjena s dosadašnjih 15 na 5%. Odluka o privremenoj suspenziji i privremenom smanjenju carinskih stopa pri uvozu novih električnih i hibridnih automobila na snazi je do 31.

12. 2022. godine, a to mnogo znači onima koji se odluče na kupovinu električnog automobila.♣ Grafx

43

Pedagogija

Djeca u online svijetu

(Ne)dozvoljeni sadržaji

Svi danas žive u tom nekom “virtuelnom svijetu“, zato s djecom treba naučiti šta su to Facebook, Snapchat, Viber, WhatsApp, Google, Instagram i koje su im mogućnosti.

Roditelji trebaju iznaći način na koji će upoznati djecu s dozvoljenim i nedozvoljenim sadržajem na internetu.

Foto: Shutterstock

Pripremile: Selma i Belma Memeledžija

D

anas, u vremenu kada tehnologija sve više napreduje, djeca se sa tehnologijom počinju susretati u svojoj najranijoj dobi. Odrastanje u okruženju u kojem su uređaji visoke tehnologičnosti poput pametnih telefona i interneta, djeca počinju upotrebljavati često i to postaje važan dio njihove svakodnevnice.

Djeca jako brzo uče, pa samim time uspješno savladavaju načine upotrebe i korištenja moderne tehnologije. Često su vještija u upotrebi aplikacija i društvenih mreža od svojih roditelja. Međutim, iako djeca možda znaju mnogo više, roditelji trebaju obratiti pažnju 44

Grafx

na to koliko djeca vremena provode na internetu i koji sadržaj pretražuju.

Internet je „super“, ali....

Internet ima svoje prednosti, ali i nedostatke, samo je pitanje na koji način se koristi. Mnoge web stranice sadrže neprikladan sadržaj kojem djeca mogu pristupiti i zbog toga ih roditelji trebaju zaštititi od takvog sadržaja na internetu koji nije prikladan za dječiji uzrast.

Internet omogućava upoznavanje kroz igrice i društvene mreže koje su danas veoma popularne među

mlađom populacijom. Roditelji trebaju obratiti pažnju s kim djeca stupaju u kontakt, a uz to da li ima promjene u njihovom ponašanju kako bi navrijeme mogli da ih zaštite i pruže pomoć ukoliko dođe do problema. Ponekad, pretraživanjem stranica djeca nailaze na sadržaje koje nisu u mogućnosti da blokiraju niti kontrolišu, a neki od tih su komentari koji sadrže mržnju i loše utiču na mentalno zdravlje djeteta.

Instaliranjem nekih od brojnih antivirusnih programa, djeca će biti zaštićena od virusa i reklama na internetu sa porukom “KLIK“ iza koje se krije neprimjeren sadržaj.

Foto: Shutterstock Cyberbullying Nasilje putem interneta je tema koja je nezaobilazna kada govorimo o opasnostima na internetu. Osoba koja vrši nasilje na internetu ima za cilj osramotiti određenu osobu. To su najčešće osobe iz bliže okoline, poznanici ili “prijatelji“ iz škole, ali to ponekad mogu biti i nepoznate osobe. Vrijeđanje, pisanje ružnih komentara, prijetnji, širenje lažnih informacija, ugrožavanje privatnosti, samo su neki primjeri nasilja putem interneta koji se naziva elektroničko ili virtualno nasilje (engl. cyberbullying).

Danas je sve više slučajeva

takvog međuvršnjačkog nasilja putem društvenih mreža. To se sve odvija bez fizičkog kontakta. Izloženost internet nasilju za posljedice ima gubitak samopouzdanja, uznemirenost, osjećaj umora, ljutnja, nesigurnost te dovesti do teškog emocionalnog stanja. Osobe izložene nasilju su najčešće djeca koja nerijetko odlučuju da nikome ne govore o tome i pokušavaju riješiti problem sami.

(Ne)dozvoljeni sadržaji Roditelji trebaju iznaći način na koji će upoznati djecu s dozvoljenim i nedozvoljenim sadržajem na internetu.

Foto: Shutterstock

Trebaju biti više zainteresirani i pratiti djetetove aktivnosti pri korištenju interneta i ostalih aplikacija. Mnogi roditelji ne obraćaju pažnju i ne posvećuju dovoljno vremena dječijim online aktivnostima što može dovesti dijete do raznih neugodnosti i stvarne opasnosti. Djeca i roditelji trebaju zajedno otkrivati koje su to mogućnosti na internetu kako bi ih uputili na stvari koje nisu pogodne za njihov uzrast. Svi danas žive u tom nekom “virtuelnom svijetu“, zato sa djecom treba naučiti šta su to Facebook, Snapchat, Viber, WhatsApp, Google, Instagram i koje su im mogućnosti. Svaka od ovih aplikacija ima svoju dobru, ali i lošu stranu. Navrijeme treba upozoriti djecu i učiti ih da sigurno i pametno iskoriste internet.

Kontrola i zaštita Pravila trebaju određivati roditelji na način da djeci oduzimaju uređaje kada je to potrebno, ne kao sistem kažnjavanja, nego kao trajanje vremena provedenog na internetu. Uređaji trebaju biti dopušteni kada su završene redovne aktivnosti uz minimalno vrijeme kako se ne bi stvorila navika. Djecu treba stalno upozoravati na zaštitu ličnih podataka kako bi dijete postalo svjesno kada i kome može otkriti svoje podatke, poput pristupa svom e-mailu ili svoj broj telefona i šifru. Ovo je posebno bitno, kao i stalno im ponavljati upozorenje o rizicima i posljedicama komuniciranja sa nepoznatim osobama.♣ Grafx

45

46

Grafx

Grafx

47

grafx.ba Časopis Udruženja Grafx

48

Grafx

grafx.ba @casopisgrafx