Grafx br. 21

Studentski aktivizam i međunarodna suradnja Akademija demokratije za mlade žene Intervju

Josip Ledić

Nedim Fakić

Posao kao

druga obitelj

Uspješne karijere studenata

Studentski radovi

LEDIĆ ARHITEKTURA

Časopis udruženja Grafx

”Identitet”

Nadira Halilović

Fakultet za tehničke studije, Travnik

Rad izrađen u sklopu istoimene teme, objedinjujući tehniku kolaža. Radom se nastojalo prikazati koliko je identitet subjektivna stvar svakog pojedinca, te da na osnovu njega trebamo istaknuti svoju individualnost i da zbog toga ne bismo smjeli biti predmetom osude drugih.

”Identitet”

Ajla Hodžić Fakultet za tehničke studije, Travnik

Rad je izrađen u sklopu istoimene teme. Reprodukcijom se nastojalo istaknuti da je identitet stvar izbora, vlastito poimanje (u ovom slučaju poimanje slobode) i jedan dug proces na kojem treba raditi. Identitet je stvar uma, a sloboda uma ne poznaje granice, samo je čovjek sam sebi može uskratiti.

IMPRESSUM

Časopis

Udruženja Grafx

Broj 21

Decembar / Prosinac 2022. Godina 11

Glavna urednica: Marija Garić

Suradnici u ovom broju: prof. dr. Amra Tuzović, doc. mr. Alisa Čaber, Aldin Obućina, Alma Avdibašić, Amel Emrić, Ajla Hodžić, Almir Memeledžija, Belma Memeledžija, Esmeralda Bahtijarević, Dženan Barlov, Hana Bliznović, Selma Memeledžija

Izbor studentskih radova

Ajla Hodžić

Naslovnica

Ledić Arhitektura: “Rodna kuća Ive Andrića”

DTP

Marija Garić

Izdaje:

Udruženje Grafx

Travnik, Bosna i Hercegovina

Aleja konzula br. 5

Za izdavača:

prof. dr. Amra Tuzović

e-mail: redakcija@grafx.ba

e-mail: casopis.grafx@gmail.com

www.grafx.ba

ISSN 2233-1913

e-ISSN 2303-5358

6

Studentski aktivizam i međunarodna suradnja

sadržaj

12 Gradnja Trendovi stambene gradnje

Iz korisničkog ugla

24 Umjetna inteligencija

Intervju

28 Nedim Fakić

43 Fakultet za tehničke studije

Uspješne karijere studenata

Ajla Hodžić

Ajla Hodžić Ajla Hodžić

Azra Seferović

Ajla Hodžić

Nadira Halilović

Fakultet za

studije

Studentski aktivizam i međunarodna suradnja

Aktivnosti Asocijacije studenata, gostujuća predavanja, sudjelovanje u organizaciji međunarodne konferencije, workshop i posjete delegacija drugih fakulteta iz inostranstva, samo su neke od aktivnosti koje su obilježile posljednji mjesec 2022. godine na Fakultetu za tehničke studije u Travniku.

9. 11.2022. Osijek, Hrvatska – Mr. Ahmed Palić je na Odjelu za matematiku Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera Osijek, održao predavanje na Stručnom kolokviju na temu: «Suvremeni modeli i pristupi analizi podataka u obrazovnim istraživanjima». Predavanje je okupilo studente Odjela za matematiku, nastavnike i profesore matematike Osječko-baranjske županije i Županijsko stručno vijeće za matematiku.

Tekst i fotografije: Arhiva fts.ba i Facebook/FTS

Mr. Ahmed Palić održao predavanje na Odjelu za matematiku Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera Osijek

Asocijacija studenata Fakulteta za tehničke studije (ASFTS) dobila novo rukovodstvo

Održan je sastanak Asocijacije studenata Fakulteta za tehničke studije, ASFTS i Edukacijskog fakulteta, ASEFT

prof. dr. sc. Amra Tuzović na 26. Međunarodnoj konferenciji tiskarstva, dizajna i grafičkih komunikacija 2022.

3.12.2022. Travnik, Fakultet za tehničke studije - Asocijacija studenata Fakulteta za tehničke studije (ASFTS) dobila novo rukovodstvo. Iman Biser je nova predsjednica, Dženan Barlov, zamjenik i Hana Bliznović, sekretar Asocijacije studenata Fakulteta za tehnicke studije. Amina Džuhera predstavnik je prve godine, Emir Sadiković i Hamza Dželilović predstavnici druge godine i Selma Mameledžija predstavnik treće godine. Hana Mahmutović i Nikla Matijašević predstavnice su drugog ciklusa. Najavljeni su projekti za mjesec decembar koji će uključiti studente svih godina. Podrška menadžmenta neće izostati, što je potvrdila i prof. dr. Amra Tuzović, voditeljica studija koja je pozdravila novo rukovodstvo i zaželila im uspješan rad.

9. 12.2022. Travnik, Fakultet za tehničke studije - Održan je sastanak Asocijacije studenata Fakulteta za tehničke studije, ASFTS i Edukacijskog fakulteta, ASEFT. Najavljene su zajedničke aktivnosti u duhu studentskog aktivizma koji će povezati studente ova dva fakulteta. Prve pripreme su aktivnosti u znaku novogodišnjih praznika za koje asocijacije imaju podršku menadžmenta oba fakulteta.

27.12.2022. Zagreb, Hrvatska - Fakultet za tehničke studije je sudjelovao u organizaciji 26. Međunarodne konferencija tiskarstva, dizajna i grafičkih komunikacija 2022. koja je održana 15. i 16. decembra 2022. godine na Grafičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Otvorenje konferencije održano je 15. decembra 2022., a prisutne goste i učesnike je kraćim govorom pozdravila prof. dr. sc. Ivana Bolanča Mirković, predsjedavajuća 26. Međunarodne konferencija tiskarstva, dizajna i grafičkih komunikacija 2022. Uvodnu riječ održao je prorektor prof. dr. sc.

Rayendrakumar Anayath s Haryana State Government Science & Technology University, the Deenbandhu Chhotu Ram University of Science and Technology’, in Sonepat, NCR-New Delhi, India, te prorektor prof. dr. sc. Damir Vusić sa Sveučilišta Sjever, suorganizator Međunarodne konferencije. Voditeljica studija prof. dr. sc. Amra Tuzović, Univerzitet u Travniku, Fakultet za tehničke studije, Bosna i Hercegovina i dekan prof. dr. sc. Klaudio Pap s Grafičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu obratili su se učesnicima Međunarodne konferencije kao njezini organizatori. Predsjedavajuća Konferencije prenijela je pozdrave prof. dr. Raše Urbas s University of Ljubljana, Faculty of Natural Sciences and Engineering, Ljubljana, Slovenia. Skup je prikazao 53 rada, 119 autora koji su objavljeni u Zborniku sažetka (ISSN: 1848-6142). Znanstveni dio konferencije održavao se 15. i 16. decembra 2022. godine izlaganjima uživo, u dvorani A, online putem snimljenih prezentacija na web stranici konferencije te online streamingom i na posterskoj sekciji u holu Grafičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Pozvano predavanje održala je prof. dr. sc. Miljana Prica s Univerziteta u Novom Sadu, Fakultet za tehničke studije, te doc. dr. sc. Zoran Gazibarić s Banja Luka College. U sklopu Konferencije, održale su se dvije diseminacije projekta, međunarodnog Hrvatskog-Kineskog projekta pod vodstvom prof. dr. sc. Klaudia Papa, te umjetničkog projekta pod vodstvom doc. art. dr. sc. Mario Periša te Nikole Mišela Puklina. U okviru Konferencije održana je Doktorska škola i promocija Sveučilišnog udžbenika, izv. prof. dr. sc. Igora Majnarića. Najavljeni su novi projekti nastavka međunarodne saradnje koji će biti realizovani u toku naredne godine.

Fakultet za tehničke studije

Predstavnici Internacionalnog univerziteta VISION iz Sjeverne Makedonije u posjeti Fakultetu za tehničke studije i Edukacijskom fakultetu

U organizaciji Fakulteta za tehničke studije u Travniku, 28. listopada 2022. godine održan je workshop na temu „Digitalizacija nad poslovnim i proizvodnim procesima – softverska rješenja“

30.12.2022. Travnik, Fakultet za tehničke studije – Na kraju kalendarske 2022. godinu održane su aktivnosti na temu međunarodne suradnje. Predstavnici Internacionalnog univerziteta VISION iz Sjeverne Makedonije posjetili su Fakultet za tehničke studije i Edukacijski fakultet. U ugodnoj radnoj atmosferi, dekan Edukacijskog fakulteta Travnik, prof. dr. Hazim Selimović i voditeljica studija Fakulteta za tehničke studije, prof. dr. Amra Tuzović, gostima su prezentirali rad ova dva fakulteta i razmjenjenili iskustva i ideje za zajedničke projekte koji će obilježiti narednu godinu. Predstavnici Internacionalnog univerziteta VISION, doc. dr. Aybeyan Selim, dekan Fakulteta inžinjerstva i arhitekture, prof. dr. Bulent Dervis, dekan Ekonomskog fakulteta i doktorantica studijskog programa Građevine na Fakultetu za tehničke studije, Meryem Kaprol, srdačno su pozdravili rad i aktivnosti Fakulteta za tehničke studije i Edukacijskog fakulteta i sa zadovoljstvom istaknuli važnost međunarodne saradnje koja je ključ napretka za razvoj akademske zajednice kako individualno tako i institucionalno.

28.10.2022. Travnik, Fakultet za tehničke studije - U organizaciji Fakulteta za tehničke studije Univerziteta u Travniku, 28. listopada 2022. godine održan je workshop na temu „Digitalizacija nad poslovnim i proizvodnim procesima – softverska rješenja“. Na radionici su sudjelovali predstavnici tvrtki Toscana systems d.o.o. iz Zagreba i Grafiknet d.o.o. iz Zagreba, te Vanjskotrgovinske komore BiH - Odjela za Evropsku uniju i projekte. Koorganizator je bila Asocijacija grafičke i papirne industrije pri VTK/STK. Cilj radionice je upoznavanje s poslovnim softverskim alatima za digitalizaciju poslovanja u grafičkim tvrtkama u BiH kako bi se automatizirali, kontrolirali i unaprijedili gotovo svi procesi unutar tvrtki. Pozdravnim obraćanjem u ime organizatora i domaćina, prof. dr. Amra Tuzović je istaknula da je ova radionica međunarodnog karaktera budući su izlagači iz Europske unije, a odaziv predstavnika grafičkih tvrtki je nastavak dobre koordinacije u radu Asocijacije i Fakulteta za tehničke studije. Profesionalni ERP/CRP sustav za grafičku industriju predstavili su izlagači iz firme Toscana systems d.o.o.: Fadil Džinić, Spasenija Božanić i Josip Živković. Prezentirali su kompletno prateće rješenje za print i reklamnu industriju, od kalkulacije proizvodne cijene, praćenja proizvodnje i rokova do fakturiranja izavršnih obračuna. Prezentaciju firme Grafiknet d.o.o. iz Zagreba na temu Multipress MIS/ERP izlagali su Matija Fočić, Dean Tolp i Antonio Zadro. Predstavili su softversko rješenje za automatizaciju, integraciju i digitalizaciju poslovanja u ofsetnim, digitalnim i ambalažnim tiskarama koje primjenjuje već 10 000 korisnika u 25 zemalja, a dostupno je na 11 jezika. „Koliko su EU fondovi dostupni malim i srednjim preduzećima u Bosni i Hercegovini?“ bila je tema treće prezentacije u sklopu ove radionice, a izlagač je bio Amir Hujić iz Odjela za EU i projekte. Svoje zanimanje za gore navedene teme, svojim dolaskom potvrdili su vlasnici i predstavnici firmi: Grafičar iz Bihaća, Borton iz Banja Luke, Blicdruk iz Sarajeva, Neimax iz Visokog, Unioninvest plastika iz Sarajeva, Grafotex iz Banja Luke, te Srednje tehničke škole grafičkih tehnologija, dizajna i multimedije iz Sarajeva. Nakon svake prezentacije prisutni su razvili kvalitetnu diskusiju i zanimanje za mogućnost uvođenja softverskog rješenja za digitalizaciju, a samim time i unaprijeđenje svog poslovanja.♣

”Lajkovi˝

Ajla Hodžić,Fakultet za tehničke studije, Travnik; Rad je izrađen u sklopu teme “online-offline”, kroz princip Geštalt psihologije. Radom se nastojalo prikazati online prijateljstvo danas. Naime, većina korisnika društvenih mreža se danas može pohvaliti velikim brojem virtuelnih prijatelja i pratioca.. Postavlja se pitanje: koliko tih ljudi su vam iskreni prijatelji?

Sedma generacija

Akademija demokratije za mlade žene

Danas u 2022. godini imamo sedmu generaciju mladih žena koje pohađaju

Akademiju demokratije. Teme koje se obrađuju su: Ljudska prava, Struktura naše države i položaj žena u strukturama, komunikacijske i prezentacijske vještine, Izbori , PCM Project cicle management-upravljanje projektima.

Pripremila: Hana Bliznović • Foto: Arhiv Akademije

Akademija demokratije za mlade žene je projekt koji organizuje Nevladina organizacija (NVO) „Žene za Žene International“ u cilju poboljšanja položaja žena u društvu i njihovog neformalnog obrazovanja. Sam projekt se sastoji od 5 edukacijskih modula u trajanju od 15 dana i volonterskog rada u trajanju od 100 sati. Kroz

ovaj projekt djevojke imaju priliku učiti o ljudskim pravima i položaju žena u državi, te o izborima, komunikacijskim vještinama i pripremama za javni nastup, kao i pisanju projekata. Također, kroz edukacijske module djevojke imaju priliku upoznati žene liderice iz raznih privrednih sektora, čuti njihova iskustva i dobiti savjet za buduće planove.

Zajedničko fotografiranje polaznica sedme generacije Akademije

Saida Šarić, direktorica NVO „Žene za Žene International“

„Akademiju demokratije smo počeli 2016. godine kao pilot projekt jer smo željeli da kreiramo prilike za mlade žene da uče o liderstvu i o demokratiji. Pilot projekt je bio jako uspješan te smo odlučili da nastavimo s novom generacijom tako danas u 2022. godini imamo sedmu generaciju mladih žena koje pohađaju Akademiju Demokratije. Teme koje se obrađuju su: Ljudska prava, Struktura naše države i položaj žena u strukturama, komunikacijske i prezentacijske vještine, Izbori i PCM Project cicle management - upravljanje projektima. Svaka od učesnica ima priliku da kreira i napiše projekat za koji dobija sredstva da ga implementira. Ovaj projekat je izvrsna prilika mladim ženama da steknu nove vještine i iskustvo, a ponajviše da se međusobno povežu i ostvare prijateljstva.“

Emina Šehić, prošlogodišnja učesnica Akademije demokratije

“Prije Akademije demokratije za mlade žene, nisam toliko ili možemo reći da nisam uopće bila toliko aktivna u civilnom sektoru, te da sam svega prošla nekoliko seminara koje tada nisam shvatala na najbolji način, vjerujem kao i svi koji tek počnu s aktivističkim radom. Akademija me prvenstveno privukla zbog toga što je bilo riječ o edukacijama za žene i što je kao takva okupljala uspješne mlade žene iz cijele Bosne i Hercegovine, a uvijek i danas tvrdim da su žene najmoćnije oružje koje ova zemlja ima. Prijaviti se na jednogodišnji projekat dodatno iziskuje posvećenost, istrajnost i sve veću želju za radom i napredovanjem. Ideja za projekat proizašla je iz inata, vjerovatno kao i veliki dio mog aktivističkog rada. Uvijek su mi govorili da se ne može spojiti medicina i aktivistički angažman. Potom sam ja napravila projekat, simboličnog naziva „Žena mora biti zdrava!“ i kroz njega organizovala edukacije za žene iz oblasti prevencije raka grlića maternice i raka dojke. To je moj omiljeni projekt, a prvi se uvijek najviše pamte. Osim toga, on je obuhvatao sve strane moje ličnosti, kako onu koja jednoga dana želi postati ljekar, tako i onu koja želi biti aktivistkinja. U konačnici, to je ono što Akademija formira u polaznicama, da se obuhvati sve ono što jesu, a da tako doprinesu zajednici i svome okruženju.”

“Teme koje se obrađuju su: Ljudska prava, Struktura naše države i položaj žena u strukturama, komunikacijske i prezentacijske vještine, Izbori i PCM Project cicle management - upravljanje projektima.”

Svaka generacija „formira“ uspješne djevojke, liderice iz raznih oblasti, ali ih i motiviše da budu aktivistkinje, da se bore za svoja prava, uključe u donošenje odluka, pa bar na nivou svoje lokalne zajednice. Mnoge od njih promijene svoje stavove i pogled na svijet poslije ove Akademije, a i shvate svoju vrijednost i vrijednost svake druge žene u njihovom okruženju. Prošlogodišnja učesnica Akademije demokratije, Emina Šehić, studentica je treće godine Medicinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu i studentica DOBA Fakulteta Univerziteta u Mariboru. Istaknula je kako prije Akademije skoro nikako nije bila aktivna u civilnom sektoru,

a Akademija je u njoj probudila želju za radom i napredovanjem. Za projekt koji je implementirala, Emina kaže da je to bio njen “diplomski rad”, shvatila ga je ozbiljno i uspjela je da medicinu i aktivizam spoji u jedno, pa je dobila projekt pod nazivom “Žena mora biti zdrava!” Uz to što je bijeg od svakodnevnih obaveza, Akademija je savršen način za edukaciju i stjecanje novih prijateljstava. Obzirom na značaj Akademije demokratije, nadamo se novoj generaciji kao i tome da će djevojke prepoznati vrijednost ovog projekta i postati dio istog. Akademija je nezaboravno iskustvo za svaku polaznicu i mnoge djevojke bi ga rado ponovile.♣

Gradnja

Trendovi stambene gradnje

Elementi prirode u zatvorenim prostorima

Dok je prije prateća infrastruktura bila prioritet za izbor lokacije, danas novim vlasnicima važnije je da lokacija budućeg doma ima dobar pristup internetu, nego trgovini ili školi.

Sve se više vodi računa o zaštiti životne sredine, a ugradnjom solarnih panela ili energetski efikasnog osvjetljenja snižavaju se troškovi stanovanja. U izgradnji i interijeru luksuznih vila, zastupljen je trend „unošenja” prirode u zatvorene prostore, pa se elementi iz prirode primjenjuju s bojama, materijalima ili uzgojem sobnih biljaka.

Foto: Shutterstock.com

Pripremile: Belma Memeledžija i Marija Garić

Uproteklih nekoliko godina graditeljstvo je uznapredovalo do tog stepena koji je u prošlosti bio nezamisliv. U prošlosti, najviše korišten materijal su kamen i drvo, jer su oni najčešće bili jedini izbor. Ovi materijali, zapravo, nikada neće izići iz svakodnevene upotrebe, zbog toga što prirodni materijali postaju trend i sve se više koriste kao estetski materijali. Međutim, trendovi izgradnje su danas drugačiji od odabira vrste gradnje, načina izgradnje, izgleda i oblika kuće. Trendovi izgradnje koji su danas aktuelni su gradnja malih kuća, sa što više prirodnog svjetla, s prirodnim okruženjem, prizemne kuće s unutarnjim dvorištem, montažne kuće, te kuće s fleksibilnim prostorom.

Promjene u trendovima individualnog stanovanja

Kada su u pitanju trendovi individualnog stanovanja koji su obilježili 2022. godinu, stručnjaci iz tvrtke Plan Radar, vodeće europske platforme za digitalnu dokumentaciju i komunikaciju u građevinskoj industriji te sektoru nekretnina, identificirali su najnovije trendove u području individualne stambene gradnje i stanovanja.

Kako prenosi portal profitiraj.hr, sve veći je broj mladih profesionalaca koji se odlučuju za rad od kuće i koji imaju priliku posao obavljati daleko od gradske vreve ili tamo gdje su troškovi stanovanja niži u odnosu na urbane centre. To je promjena u trendu da je individualno stanovanje na razvijenim tržištima uglavnom bilo namijenjeno starijim i bogatijim klijentima. Dok je prije prateća infrastruktura bila prioritet za izbor lokacije, danas novim vlasnicima važnije je da lokacija budućeg doma ima dobar pristup internetu, nego trgovini ili školi. Sve se više vodi računa o zaštititi životne sredine, a ugradnjom solarnih panela ili energetski efikasnog osvjetljenja snižavaju se troškovi stanovanja.

Danas se traže manje kuće za udobno stanovanje, pa su troškovi izgradnje i održavanja povoljni.

Gradnja malih kuća i sa što više prirodnog svjetla

„Tiny houses“ ili minijaturne kuće su sve popolarnije u svijetu, zbog jednostavnije, brže i jeftinije izvedbe. Prednost građenja ovakvih kuća je što zauzimaju manje prostora. Mogu biti izgrđene kao kućice na točkovima, na „kamionskoj prikolici“ ili na klasičan način izgradnje s manjim dimenzijama.

Sve je više panoramskih prozora (velikih prozora od poda do stropa) u izgradnji kuća kako bi bilo što

više prirodne svjetlosti. Prve kuće s ovim modelom prozora pojavile u provinciji Provence, u Francuskoj, pa se često koristi izraz francuski prozori. Kod ovakve gradnje, troškovi energije u ljetnom periodu su manji zbog prirodnog svijetla, a svjetlost koja prodire kroz prozore čini prostor vizualno većim. Ovakvi objekti su moderni, ali je zimi potrebno osigurati dodatno grijanje.

Prizemne kuće s unutarnjim dvorištem i prirodnim okruženjem

Dok je kod nas u Bosni i Hercegovini zastupljena klasična tradicionalna gradnja, model prizemnih kuća s unutarnjim dvorištem (atrijumski model), popularan je širom svijeta.

Minijaturna kuća (Foto: Shutterstock.com)

Gradnja kuća okruženih prirodom (Foto: Shutterstock.com)

Stanari su od pogleda s ulice zaštićeni i imaju svoju privatnost, jer kuća se ne otvara prema prema okolini.

Izgradnjom unutarnjeg dvorišta čini život lagodnijim i opuštenijim. Uz to, sve više ljudi gradi kuće u prirodnom okruženju kako bi imali svoj mir i privatnost.

Kuće s fleksibilnim prostorom

Prostori kojima se veoma brzo može promjeniti namjena se nazivaju fleksibilnim, a podrazumijevaju dosta otvorenog prostora i elemente koji su postavljeni na zidove, kao primjerice stolovi, neke police, televizori... Modeli ovih kuća su zastupljeni svugdje u svijetu, posebno kada su ljudi svoje dnevne sobe koristiti kao ured ili teretanu.

Montažne kuće

Ukoliko su objekti izvedeni od elemenata koji su već proizvedeni u tvorničkim uvjetima, te zatim u dijelovima transportirani na gradilište, tada se radi o montažmnim kućama. Dok je u Švedskoj 80% montažnih kuća, a cijela zapadna obala SAD-a je montažna, u Bosni i Hercegovini postoji tek jedva 1% kuća koje su nastale montažnom izgradnjom. Klasična gradnja je još uvijek na prvom mjestu. U zemljama zapadne Europe i svijetu, mogu se vidjeti cijela naselja izgrađena od drveta kao i višestambene zgrade. Trend je to koji se sve više prihvaća, jer su takve kuće su jeftinije i štedljivije. Pojavom novih građevinskih materijala na tržištu, otvorile su se nove razne opcije u graditeljstvu. Prednost montažnih kuća je brzina gradnje, tako da se u roku tri mjeseca može izgraditi useljiva kuća, za razliku od klasične gradnje koja može potrajati i do dvije godine. Trajnost takvih kuća je 100 godina i više, a troškovi gradnje niži su i do 30 % u usporedbi s klasičnom gradnjom. To su, uglavnom, niskoenergetske kuće koje troše manje energije za grijanje i hlađenje. Materijali koji se koriste u velikoj su mjeri ekološki i prirodni,

čime se smanjuje onečišćeje okoliša te osigurava zdrav i ugodan život.

Najnoviji trendovi u izgradnji luksuznih kuća

Posljednjih godina, u izgradnji i interijerima luksuznih vila zastupljen je trend „unošenja” prirode u zatvorene prostore, pa se elementi iz prirode primjenjuju s bojama, materijalima ili uzgojem sobnih biljaka. Za stvaranje osjećaja mira i topline, dominiraju zemljani tonovi namještaja, zidova, tepiha ili ukrasnih predmeta, a najčešće terakota, jantar, prigušene oker boje, razne nijanse smeđe, tamnosive, ali i zelena i žuta boja. Dobrom orijentacijom objekta i panoramskim prozorima, može

se postići maksimalno prirodno osvjeteljenje. Izravan kontakt s prirodom u zatvorenom prostoru postiže se prisutnošću biljaka (aloe vera, spatifilum, sanseverija, fikus i dr.), koje ujedno poboljšavaju kvalitetu zraka.

Drvo i kamen su prirodni materijali koji se upotrebljavaju pri izgradnji luksuznih kuća. Drveni namještaj, podovi, zidne obloge i ukrasni predmeti daju toplinu svakom domu. Prirodni kamen, kao što su topli travertin, elegantni mramor ili postojani granit, daje luksuzan i sofisticiran izgled svakom interijeru. Mogu izrađuju šankovi, kamini, ali i fontane i drugo.

Gradnja stambenih prostora sa što više svjetla (Foto: Shutterstock.com)

Gradnja kuća s unutarnjim dvoruštem (Foto: Shutterstock.com)

Poseban trend u izgradnji luksuznih vila su veće i elegantnije kuhinje s dva otoka čime se povećava ukupni radni prostor, stvarajući više mjesta za elektroničke uređaje koji olakšavaju pripremu jela. Kako se danas preferira rad od kuće kao opcija, sve više pažnje posvećuje se funkcionalnim kućnim uredima, njihovoj opremi i uređenju. Veliki prozori omogućuju veći protok prirodnog svjetla, postiže se ugradnjom velikih prozora, a i sobne biljke su neizostavne. Ekološki prihvatljiv, a ujedno umirujući, skandinavski dizajn u osnovi sadrži primjenu drva kao materijala, bijele boje i puno prirodnog svjetla. Danas, uz kućne urede, planiraju se i prostori za odmor za kratke pauze tijekom dugog, napornog radnog dana, a koji mogu sadržavati kauč, ploču za pikado, šahovski stol ili neki drugi oblik zabave. U životni prostor, sve se više integrira pametna tehnologija, posebno u kuhinjama. Moguće je daljinski upravljati rasvjetom, uključiti ili isključiti uređaj putem senzora na određene temperature ili u zadano vrijeme te postaviti alarmni sustav. Upravljati se može jednostavno na daljinu, putem mobilnog telefona, tableta i ugrađenog zaslona osjetljivog na dodir koji je izravno povezan s instalacijom. Nova tehnologija se integrira u dizajn u raznim beskontaktnim i interaktivnim uređajima, poput digitalnih asistenata.

Što donose nove tehnologije?

Kako se u zadnje vrijeme, u svim krajevima svijeta pogoršavaju uvjeti življenja, a klimatske promjene predstavljaju stalnu prijetnju, pribjegava se novi metodama, materijalima i tehnologijama za održivije i isplativije stambene projekte.

Jedan od najvećih hitova su 3D printani domovi. 2021. godine izgrađeni su mnogi 3D stambeni objekti od različitih materijala. Na primjer, u Italiji je napravljena prva konstrukcija u sirovoj zemlji, gdje je prototip kružnog sagrađen za 200 sati s više pisača koji rade istovremeno. Prve 3D isprintana betonska kuća izgrađena je u Nizozemskoj.

S novim tehnologijama, unaprijed konstruirane i masovno proizvedene komponente i sustavi prenose se iz tvornice na svoju konačnu lokaciju, s terenskim operacijama ponajprije usmjerenim na montažu. Zastupljena je prefabrikacija kao učinkovit i inteligentan način koja povećava brzinu te omogućuje “gradnju bez graditelja”, smanjujući složenost procesa i generirajući uglavnom uštedu materijala, novca i energije.

Kad je riječ o radnom prostoru, nisu više u trendu otvoreni tlocrti, već je velika potražnja za pažljivo proporcionalnim i odijeljenim prostorima i u stambenim projektima.♣

Izvori: profitiraj.hr emajstor.hr ardens.com

Montažna kuća (Foto: Shutterstock.com)

Kuće s fleksibilnim prostorom (Foto: Shutterstock.com)

Josip Ledić

URBANA I SAKRALNA ARHITEKTURA

Ledić arhitektura je firma osnovana 2013. godine u Travniku. Danas uspješno posluje na cijelom područiju Bosne i Hercegovine, a i šire, te se bavi projektiranjem objekata s dosta širokim spektrom različitih namjena od kojih bih posebno istaknuo

sakralnu arhitekturu. Ledić arhitektura danas ima osam uposlenih mladih inženjera.

Razgovarala: Marija Garić

Foto: Arhiva Ledić Arhitektura d.o.o.

Josip Ledić sa sinom Filipom Ledić Arhitektura radi rekonstrukciju ulaza u svetište Gospe Žalosne, Kalvariju, u naselju Mošunj kod Viteza.

Ledić Arhitektura je po svojim projektima postala poznata i priznata u cijeloj Bosni i Hercegovini. Kako je započela Vaša arhitektonska priča?

Ledić: Ledić Arhitektura ove godine slavi svoju desetu godišnjicu. Nakon četiri godine rada u firmi Građevinar d.o.o. iz Novog Travnika, gdje sam stekao prva radna iskustva baveći se uglavnom izvođenjem, 2013. godine odlučio sam pokrenuti vlastiti ured u Travniku. Tada sa mnom odmah kreće s radom još jedan, tada mladi travnički arhitekt Sanjin Mulamuhić, koji je i danas dio našeg uspješnog tima, za kojeg mogu reći da je upravo on svojim vrhunskim 3D vizualizacijima na izuzetan način doprinio da javnost na pravi način doživi našu arhitekturu. Od tada tim je iz godine u godinu rastao da bi danas Ledić Arhitektura imala respektabilan tim inženjera arhitektonske i građevinske struke.

Kapelica u Paklarevu, Travnik Pozicionirana na južnoj padini planine Vlašić, te shodno tome i dizajnirana tako da odgovara mikroklimatiskim uvjetima... Svojom arhitekturom izlazi iz okvira sakralne arhitekture ... Svojim čistim obrisom, pruža izvanredan stil koji srasta sa svojim okruženjem.

Župna crkva Sv. Josipa u Drvaru

Na mjestu gdje se spaja kultura i tradicija ... Smjelost i ambicija ... Želja i mir u duši.. Na mjestu gdje Drvar ponovo vraća svoj sjaj...

Intervju

Župna crkva sv. Mihovila Arkanđela u Ovčarevu, Travnik

Urađena zahtjevna intervencija zamjene krovišta i projektiranje novog, zajedno s intervencijom u enterijeru na novom stropu.

Župa SV. Ane u Banbrdu, Lepenica

Ideja vodilja, prilikom projektiranja novog uređenja prezbiterija, je bila RIJEČ ŽIVA koju smo poistovjetili s VODOM ŽIVOM, kako nas je uputio i sam Krist kada je rekao „Tko pije vode koje mu ja dadnem, ožednjeti neće nikada“ a ta voda je upravo Riječ koju nam ostavlja u vidu Svetog pisma koju nam s oltara upućuju svake Nedjelje!

Prekrasna obitelj kao potpora u svakom novom izazovu, tim mladih stručnjaka koji se uz Vaše ambiciozne i liderske sposobnosti razvijaju na svom putu afirmacije... Sve to rezultiralo je ne samo jednom firmom, već osnivanjem i sestrinskih firmi?

Ledić: Zdrava obitelj je platforma koja je generator svih dobrih životnih uspjeha pa tako i poslovnih. Također, i svoje mlađe kolege iz ureda smatram i gledam kao jednu vrstu obitelji s kojima provodim dosta vremena. Svaki novi mladi inženjer koji dođe kod nas, donese nešto novo, svoje i drugačije. Tako da, dok on uči svoje prve arhitektonske korake, nas kao grupu svojim posebnostima nadograđuje. Jako je bitno mladima dati istinski pravu priliku da se

dokažu. Biti im vjetar u leđa dok uče i ne steknu sigurnost u svoja znanja. Svatko nađe svoje mjesto, i to uglavnom odgovara njihovim afinitetima. Zbog toga se na neki način i razvila ideja o otvaranju sestrinskih firmi gdje su se pojavili kolege koji su kadri biti lideri, partneri, samostalni stručnjaci, koji će voditi poslove te, pored struke, biti i kvalitetni menadžeri u poslu. Bilo koja uspješna i kvalitetna priča ne može ovisiti o jednom čovjeku. Tako, danas djeluju i uspješno posluju još dvije sestrinske firme: Građevinko poduzeće GP TECTA d.o.o. i naša Radionica 7HUB d.o.o., koja se bavi proizvodnjom ALU i PVC otvora u građevinarstvu. Danas, u tri firme radi pedesetak uposlenih od čega je dvanaest inženjera građevinske i arhitektonske struke.

Rekonstrukcija i proširenje KŠC-a Sv. Josip u Sarajevu Rađena podzemna garaža na četiri etaže u dvorištu škole. Na krov projektirano nogometno igralište. Vraćeno školsko dvorište Uz temelje škole, projektirana zaštitna konstrukcija i urađen vertikalni iskop u visini od 15 m dok su djeca bila na nastavi, što je uistinu bilo nevjerojatno izazovno iskustvo.

Pored projektiranja različitih vrsta i namjena objekata kao što su stambena arhitektura, poslovni objekti, proizvodni objekti, poseban segment je zapažen gdje pokazujete svoju kreativnost, a to je sakralna arhitektura. To iziskuje poseban pristup, ali je ujedno i izazov?

Ledić: Sakralna arhitektura jest jedan poseban i, rekao bih, čudesan svijet unutar jako širokog arhitektonskog spektra djelovanja koji pruža arhitekti-stvaraocu da se i umjetnički izrazi. Bogu sam, uistinu, zahvalan na prilici da stvaram i maštam o sakralnim, transcedentnim prostorima. Uvijek me, na poseban način, zanimala forma i kompozicija, koja je kod ovakvih objekata jako bitna. Na neki način, bavimo se skulpturom koja mora imati tu uzvišenu simboliku i funkciju. Sada već dugogodišnje iskustvo rada na sakralnim objektima jest sigurno definiralo i našu arhitektonsku svijest i stečena iskustva se mogu prepoznati na našem cjelovitom arhitektonskom opusu. Nekada, dok retrospektivno gledam neke naše

stambene objekte, a napose planinske kuće, točno u njima prepoznajem koncepte koje sam brusio radeći na kapelicama ili crkvama. Mislim da danas imamo preko trideset većih ili manjih radova u ovoj oblasti. Zbog toga smo i odlučili pokrenuti naš specijalizirani web site za sakralnu arhitekturu: Ledić Arhitektura - ARS SACRA (www.ledic.ba) koji je tek formiran i trebat će jedan period da se svi ti projekti poslikaju i kvalitetno prezentiraju. Također, bitno je istaknuti da je za moje arhitektonsko odrastanje bilo važno i to da sam imao priliku surađivati s vrhunskim arhitektima i umjetnicima koji su ostvarili baš značajna djela u ovoj oblasti. Posebno bih istaknuo arhitekta akademika Zlatka Ugljena s kojim sam surađivao na rekonstrukcijma župne crkve u Vitezu i župne crkve u Ovčarevu, na kojoj sam i sam imao priliku uraditi zahtjevnu intervenciju zamjene krovišta i projektiranje novog, zajedno s intervencijom u enterijeru na novom stropu, gdje smo se nadgradili i referirali na Ugljenove zamisli u enterijeru te crkve.

I ove godine ste realizirali znatan broj projekata od velike važnosti. Koji projekt, ili više njih, su obilježili 2022. godinu?

Ledić: Međunarodni žiri, ispred AABiH (Asocijacija arhitekata Bosne i Hercegovine), izabrao je upravo naša dva projekta među nekih dvadesetak najuspjelijih za 2022. godinu za godišnju izložbu Collegium artisticum u kategoriji Arhitektura. To su rekonstrukcija, dogradnja i revitalizacija naše “Andrićke”, kako je mi Travničani od milja zovemo, i to u kategoriji realizacija, te upravo jedan sakralni objekt iz Hercegovine, tj. rekonstrukciju i dogradnju Župne crkve sv. Mihovila u Drinovcima u kategoriji Enterijer. Oba projekta su za nas u svakom smislu izuzetno draga i vrijedna. Moram, također, naglasiti da su posebno za nas važna iskustva i prijateljstva koja steknemo s našim invesitorima, a napose jesu vrijedna iskustva suradnje s umjetnicima koji imaju drugačiji pristup i pogled na zadatak koji nas arhitekte na neki način nadograđuje. Tako je bilo i na ova dva pomenuta projekta. Na oba smo surađivali s našim travničaninom (svjetski, a naš) ak. kiparom Dejanom Pranjkovićem. Drugi, rekao bih veliki umjetnik, je arhitekt Amir Vuk Zec s kojim smo surađivali na “Andrićki” gdje smo mogli vidjeti i učiti kako se na pravi način valorizira i čita vrijednost zatečene slojevite urbane strukture.

Crkva Sv. Blaža na Topali, Vitez - u izgradnji

Spoj monumentalnosti i forme, eliptičnih linija i nesvakidašnjih poteza... Prikaz suvremenog pristupa projektiranju sakralne arhitekture... Igra sjene i svjetla... Savremeni materijali i čist prikaz...

Koje projekte možemo očekivati u finalnoj izvedbi u 2023. godini?

Ledić: Za mene je posebno iskustvo bilo raditi na rekonstrukciji i proširenju KŠC-a Sv. Josip u Sarajevu, čija se izgradnja privodi kraju. Tu smo, između ostalog, radili podzemnu garažu na četiri etaže u dvorištu škole na čiji smo krov projektirali nogometno igralište i vratili školsko dvorište. Ovo je, uistinu, bio svojevrsni inženjerski pothvat koji ne bismo izveli bez našeg kolege statičara Damira Halkovića koji je u našem timu vodio fazu konstrukcije, a opet sve pod budnim okom prof. Fadila Biberkića. Uz temelje škole, projektirali smo zaštitnu konstrukciju i uradili vertikalni iskop u visini od 15 m dok su djeca bila na nastavi, što je uistinu bilo nevjerojatno izazovno iskustvo za sve učesnike u projektu pa tako i izvođača Butmir iz Sarajeva.

Još jedan projekt, čija izgradnja u tijeku, jest crkva Sv. Blaža na Topali u Vitezu, a radove izvodi naša firma GP TECTA. Na oba projekta smo projektirali dosta, za izvođača zahtjevna, AB platna koja imaju složene zavojite forme koje su izazov za izvođenje. Industrijski objekti, također, su važan dio našeg projektiranja, a ovdje bih istakao jedan poseban - to je GS RAMA, koji je trenutno u izgradnji, a investitor je naša gđa Snježana Köpruner koja je financirala i izgradnju same “Andrićke”. Nevjerojatna je pozitivna energija koju je generirao ovaj projekt u cijelom pitoresknom ramskom kraju za koji smatraju da je povijesna prekretnica razvoju toga kraja. Za njih to nije samo obična građevina koja se nadvila nad panoramom prelijepog Ramskog jezera, već zalog i nada za bolje sutra. Ustinu sam presretan što sam dio ove priče i sada mi je jasno zašto je gđa Snježana unatoč svim mogućim poteškoćama odlučila investirati u taj kraj.♣

”Bauhaus”

Azra Seferović

Fakultet za tehničke studije

Rad izrađen u sklopu teme identiteta. Kroz kolaž se nastojao objediniti identitet i sve ono što je objedinjavao Bauhaus, visoka škola za arhitekturu i oblikovanje koja je osnovana početkom 20. stoljeća i koja je dala ogroman doprinos savremenoj umjetnosti, stvarajući uslove za saradnju umjetnika i industrije u vremenu u kojem je tako nešto bilo teško ostvariti. U prvih nekoliko godina djelovanja škole, može se primijetiti uticaj kubizma – odakle je rad izrađen u tom stilu.

Iz korisničkog ugla

Čini nam život lakšim i jednostavnijim

Od razvoja samovozećih automobila do širenja pametnih asistenata, umjetna inteligencija je sve veći dio svakodnevnog života.

Pripremila: Selma Memeledžija i Marija Garić

Umjetna inteligencija, UI (engl. Artificial intelligence, AI) je skup tehnologija koje omogućuju računalima da zaključuju, uče, planiraju, pomoću naprednih funkcija i određenih algoritama odnosno da kopira ljudske aktivnosti. Sustav UI, na osnovu jezika, slika i govora zapravo uči kako treba reagirati, planirati i riješavati zadatke. UI omogućuje strojevima da modeliraju, pa čak i poboljšaju sposobnosti ljudskog uma. Od razvoja samovozećih automobila do širenja pametnih asistenata kao što su Siri (Apple), Cortna (Microsoft), Google Assistant, Alexa (Amazon), Bixby (Samsung), UI je sve veći dio svakodnevnog života.

Razvoj programa umjetne inteligencije

Do 1950-ih imali smo generaciju znanstvenika, matematičara i filozofa s idejom umjetne inteligencije. Istraživajući matematičku mogućnost umjetne inteligencije, britanski matematičar Alan Turing je došao do

zaključka da ljudi koriste dostupne informacije kao i razum kako bi riješili probleme i donijeli odluke, te da bi i strojevi mogli raditi istu stvar. Prije 1949. godine, računala nisu mogla pohranjivati naredbe, samo su ih izvršavali. Drugim riječima, računalima se moglo reći šta da rade, ali se nisu mogla „sjetiti“ šta su učinila.

Prvi program koji se smatra umjetnom inteligencijom i koji je bio osmišljen da oponaša ljudske vještine riješavanja problema bio je Logic Theorist. Predstavljen je na konferenciji „Dartmouth ljetni

istraživački projekt o umjetnoj inteligenciji“ (engl. Dartmouth Summer Research Project on Artificial, DSRPAI) 1956. godine na Dartmouth College, Hannover, čiji su domaćini bili istraživači John McCarthy i Marvin Minsky. Od 1957. do 1974., UI je doživjela procvat. Računala su mogla pohraniti više informacija i postala su brža, jeftinija i dostupnija. Pred razvojem UI našlo se dosta prepreka, najveća prepreka bila je nedostatak računalne snage da se učini nešto bitno, jer računala jednostavno nisu mogla pohraniti dovoljno informacija niti ih dovoljno brzo obraditi.

Foto: Shutterstock

Da bi se, primjerice, moglo komunicirati, potrebno je znati značenja mnogih riječi i razumjeti ih u mnogim kombinacijama. Zbog sporog razvoja, postepeno je opadalo i financiranje, a istraživanja su se sporo odvijala deset godina. U 1980ima, UI je ponovno pokrenut iz dva izvora: proširenjem algoritamskog alata i povećanjem sredstava. Američki znanstvenici John Hopfield i David Rumelhart popularizirali su tehnike “dubokog učenja” koje su omogućile računalima da uče koristeći iskustvo. S druge strane, informatičar Edward Feigenbaum uveo je ekspertne sustave koji oponašaju proces donošenja odluka ljudskog stručnjaka. Tijekom 1990ih i 2000-ih, mnogi od značajnih ciljeva umjetne inteligencije bili su postignuti. Godine 1997., vladajući svjetski prvak u šahu i velemajstor, Gary Kasparov poražen je od IBMovog „Deep Bluea“, računalnog programa za igranje šaha. To je bio prvi put da svjetski prvak u šahu izgubi od računala i poslužio je kao veliki korak prema programu za donošenje odluka s umjetnom inteligencijom.

Umjetna inteligencija danas

UI danas koristi strojno učenje gdje pomoću algoritama sama sebi kreira upustva i u mogućnosti je

da je mijenja kako bih postajala bolja u poslu za koji je predviđena. Jednostavan primjer umjetne inteligencije sa strojnim učenjem je Google Maps. Ona prikuplja i kombinuje podatke u stvarnom vremenu, kako bi što tačnije predvidjela koliko će neko putovanje trajati. Prva faza umjetne inteligencije je faza gdje se trenutno netko nalazi i naziva se ograničena umjetna inteligencija. Druga faza, koja je još uvijek u razvitku, naziva se opća umjetna inteligencija i ona se može mjeriti s ljudskom inteligencijim jer se radi o razvijanju umjetne inteligencije koja može raditi više stvari odjednom, kao što to mogu ljudi.

Iako se čini da UI nema veliki uticaj na svakodnevni život pojedinca, zapravo većina ljudi s njom se susreće svakodnevno iako možda nisu toga ni svjesni ili možda samo nisu obraćali pažnju na to. Sve aplikacije koje se danas koriste, neke svakodnevno, a neke rjeđe, svim tim aplikacijama upravlja UI. Na primjer, YouTube aplikacija. UI njome upravlja tako što prikuplja podatke koje video klipove korisnik gleda i na koju temu, te na osnovu prikupljenih podataka predlaže video klipove koji bi ga mogli zanimati. Isto tako, video igre su među prvima počele koristiti umjetnu inteligenciju. Iako je to u početku bilo vrlo malo, vremenom se povećavalo

te danas industrija video igara koristi umjetnu iteligenciju u velikoj mjeri. Igricama poput Call of Duty, CounterStrike, PUBG itd., u početku se započinje borba protiv botova kojima upravlja UI i nakon toga počinje igra protiv pravih igrača. Ukoliko se igra s jednim igračem gdje je cilj obavljanje nekih misija, tu se zapravo igra protiv UI.

Otključavanja mobilnog telefona pomoću značajke Face ID, za prepoznavanje lica gdje skeniranjem lica UI za nekoliko sekundi otključava mobilni telefon. Kod korištenja društvenih mreža, kao što su YouTube i Netflix, UI na osnovu aktivnosti korisnika predlaže sadržaje koji bi ga mogli interesovati. Prethodno navedeno su samo neki od primjera primjene UI koja olakšava svakodnevne aktivnosti.

Kod korištenja pametnih telefona, često će se naići na stav korisnika da ima dojam da ga njegov uređaj prisluškuje. Stručnjaci kažu da se to stvarno događa jer su instalirane aplikacije koje prisluškuju pozadinsku buku i potencijalno privatne razgovore upravo to kako bi pozadinski oglasi bili prilagođeni interesima korisnika tog uređaja. Isto tako, mikrofon telefona možda stalno pronalazi tragove o tome gdje je netko i što ga zanima. Prema mišljenju nekih stručnjaka, većina podataka prikuplja se putem kontroverznog oblika digitalnog nadzora.

Svim aplikacijama, koje se danas koriste, neke svakodnevno, a neke rjeđe, upravlja UI.

Takav nadzor se naziva ultrazvučno praćenje, a vrši se na različitim uređajima.

Prema nekim istraživanjima, skoro pola ispitanika je primjetilo oglas za proizvod ili uslugu koju nisu tražili, ali su nedavno govorili ili vidjeli na TV-u. To je stoga što pametni telefoni, laptopi i tableti tako prikupljaju signale preko svojih mikrofona.

Tako koriste podatke kako bi korisniku istih pokazali relevantne oglase kada je na društvenim mrežama ili pregledava internet.

Zato ga toliko puno aplikacija pita za dopuštenje pristupu mirkofonu, čak i ako se ne čini relevantnim za njegovu svrhu.

Što je ChatGPT?

Prije sedam godina, napravljen je robot za razgovor. Može razgovarati i pisati tekstove poput ljudskog bića. ChatGPT, prototip robota za brbljanje (engl. chatbot) temeljen je na UI. Može razumjeti ljudski jezik i napisati tekst kao da ga je napisao čovjek.

Najnoviji naraštaj UI za stvaranje teksta GPT (engl. Generative PreTrained Transformer) izumila je

istraživačka zaklada OpenAI, koju su osnovali 2015. godine Elon Musk i investitori iz Silicijske doline, među kojima je bio Sam Altman, a u cilju unaprijeđenja digitalne inteligencije na korist čovječanstvu.

Pomoću UI i strojnog učenja GPT može odgovarati na pitanja putem sučelja za razgovor korištenjem ogromnog uzorka teksta preuzetog s interneta.

rada ljudi, učenja, putovanja i komuniciranja ljudi.

ChatGPT koristi format razgovora koji omogućava odgovor na pitanja s dodatnim pojašnjenjima, priznavanje pogreški, prozivanje netočnih premisa i odbacivanje nedoličnih zahtjeva.

Može ponuditi opise, odgovore i rješenja kompleksnih pitanja, među kojima su načini pisanja računalnog koda, rješavanje projektnih problema i optimizacija upita. Može se koristiti za stvaranje sadržaja za odgovore na upite klijenata ili korisnika, davanje preporuka i stvaranje automatiziranih chatbotova.

Što

možemo očekivati u budućnosti?

Razvojem tehnologije, i na polju UI očekuju se promjene u načinu

Očekuje se kako bi kasnije mogao ne samo odgovarati na pitanja, već i obavljati poslove umjesto čovjeka. Isto tako, očekuje se da bi profesije koje se bave proizvodnjom sadržaja - u rasponu od dramskih pisaca i programera preko novinara do profesora - mogli zamijeniti strojevi. Pokazalo se kako bi mogao proći ispite na fakultetu s odličnim ocjenama. Prema istraživanjima objavljenim u britanskim novinama Guardian, nedostaje mu utančanosti, vještina kritičkog razmišljanja i etičkog donošenja odluka.♣

Pomoću UI i strojnog učenja GPT može odgovarati na pitanja putem sučelja za razgovor korištenjem ogromnog uzorka teksta preuzetog s interneta.

Foto: Shutterstock

”Online ljubav”

Ajla Hodžić

Fakultet za tehničke studije, Travnik

Rad je izrađen u sklopu teme “online-offline”, a cilj mu je bio potaknuti na razmišljanje o tome koliko su stvarne online ljubav i pažnja, te da li emotikoni i stikeri cvijeća mogu zaista zamijeniti buket cvijeća? U donjem lijevom uglu se nalazi i barkod koji asocira na to da se danas ljubav i pažnja druge osobe, na žalost, kupuju jeftino – stikerima cvijeća bez “pokrića” za tu ljubav u stvarnosti.

Nedim Fakić

(Ne)idemo u korak s vremenom!

Nedim Fakić je student Burch Univerziteta u Sarajevu, a trenutno je i zaposlenik u Mistral Technologies, na poziciji iOS inžinjera.

Razgovarao: Dženan Barlov

Kako ste se odlučili baš za taj poziv? Šta Vas je privuklo tom zanimanju?

Fakić: Definitivno me je privukao cijeli aspekat toga da je tehnologija ta koja konstantno napreduje. Svijet informacionih tehnologija se konstantno susreće sa novim različitim izazovima. U taj svijet sam ušao još u sedmom razredu osnovne škole i od tada je ovo postala moja primarna zanimacija. U proteklih par godina je to već preraslo u neki profesionalni nivo jer sam tu zanimaciju ustvari pretvorio u nešto od čega zarađujem novac.

Oduvijek me fascinirao način na koji se okruženje tehnologije neprestano mijenja, a samim tim se mijenja i moj način razmišljanja i pristupa prema tehnologiji kako bi se došlo do određenog cilja ili rješenja nekog tehnloškog problema.

Koje su prednosti novih tehnologija i na koji način ih možemo najbolje iskoristiti? Koja biste najnovija tehnološka postignuća izdvojili, a da su dostupna svakodnevnom životu čovjeka?

Fakić: U zadnje vrijeme svijet tehnologije postao je zaokupljen umjetnom inteligencijom i mislim da je to veliki iskorak za IT svijet.

Ukratko, umjetna inteligencija se može koristiti na više načina, od kojih je danas najpopularniji sfera generisanog teksta, skraćeno ChatGPT. To „dopisivanje“ s UI je veoma korisno za stjecanje nekih informacija koje se na internetu teže pronalaze. Još jedna prednost ovog chata jeste to što je umjetna inteligencija razvila i osobinu sopstveno razmišljanja, te stoga, iako na internetu ne postoji neka definicija ili objašnjenje nekog događaja, inteligencija je sposobna da vam da adekvatan odgovor kroz veoma široku bazu podataka. Također, ova tehnologija ima mogućnost generisanja slika, gdje je običnom čovjeku dostupan refactoring slika.

To znači da od crno bijele slike veoma lako možete napraviti sliku u boji. Najveća prednost ovih vrsta tehnologija jeste ušteda vremena, jer se dosta stvari može brže odraditi upotrebom ovih tehnologija.

Vi emitirate podcast pod nazivom „Kahvana podcast“. Otkud ideja? Koje su teme?

Fakić: Podcast je nastao za vrijeme Covida-19, tačnije početkom 2021. godine tako što smo jednostavno krenuli da pričamo o onome što nas je zanimalo, te da to sve dokumentujemo opremom koju smo kupili našim sredstvima. Ispočetka smo snimali iz kuće, a kasnije je novo mjesto snimanja bilo na Burdž Univerzitetu u Sarajevu. Prva epizoda je bila pod nazivom „Uticaj online školovanja“, a razlog za tu temu je bila i naša situacija u kojoj smo se našli, kada je uslijed virusa online školovanje bilo prebačeno na online platforme. Naziv „Kahvana“ je baš takav kakav jest zbog toga što ljudima želimo predstaviti ovaj podcast kao razgovor uz kafu gdje oni dobijaju korisne informacije od nas.

Podcast za sada broji preko 50 epizoda. Tko prati Vaše podcaste?

Fakić: Naši gledaoci su većinom studenti, a podaci pokazuju da je raspon godina između 18 i 26. Zanimljiv podatak je i taj da smo slušani u ukupno 36 država, bez obzira što pričamo na bosanskom jeziku. Dobili smo mnogo poruka gdje su ljudi naučili mnogo stvari iz tehnologije i tog domena. Zadovoljni smo dosada postignutim, jer uživamo u ovome i jer imamo priliku iskazati svoja mišljenja.

Koliko zaostajemo tehnloški u odnosu na druge zemlje? Da li je BH stanovništvo tehnološki osviješteno?

Fakić: Moja procjena je da mi kao država zaostajemo oko četrdesetak godina. Razlog tomu je, nažalost, što je nedovoljan nivo digitalizacije kod nas.

Mislim da naši ljudi imaju malo povjerenja u novu tehnologiju, pa zbog toga napredak u tom smislu stagnira.

Što je danas aktuelno u svijetu u oblasti novih tehnologija?

Fakić: Danas je aktuelna tehnologija pod nazivom umjetna inteligencija (AI). Primjer ove tehnologije u svijetu kodiranja jeste mogućnost da se bilo kakva greška prilikom kodiranja jednostavnim postavljanjem pitanja u chat, kao na primjer: „Šta sam pogrešno napisao?“, a AI će velikom brzinom pokazati u kojem segmentu se nalazi greška. ChatGPT je također novina, a bazira se na sličnom principu kao AI.

Zaraditi se može, živjeti od toga se može, ali zavisi od ambicija i očekivanja, kao i od količine znanja koja se posjeduje o tom poslu.

Vlada mišljenje je da je Vaš posao nešto što će u budućnosti uvijek biti veoma perspektivno. Šta očekujte od svijeta programiranja u budućnosti?

Fakić: AI će biti prespektivna stvar, ali mislim da neće moći potpuno zamijeniti developere zbog toga što ne može da razmišlja, već je to generativni tekst iz bezbroj prikupljenih informacija. Što se tiče napretka u tehnologiji i mogućnosti nekih novih otkrića, veoma je teško predvidjeti i očekivati mnogo promjena, s obzirom da novopečeni inžinjeri koji dolaze s tehnoloških fakulteta nemaju dovoljnu količinu znanja kako bi stvorili nešto novo.

Da li su današnji programski jezici dovoljni da se izrade i naprave neke nove, potpuno inovativne stvari?

Što mislite o zaradi na internetu i o freelancing poslovima? Da li je to pravi potez za dodatnu zaradu ili je to propaganda medija radi reklamacija određenih sajtova?

Fakić: Ne bih to nazvao propagandom medija, već je to propaganda takvog života. Uvijek se govori o dobrim stranama, gdje možete da radite sami za sebe i gdje imate svoja primanja, međutim niko ne govori o tamnim stranam tog posla, gdje vi morate da radite svaki segment određenog posla i gdje morate da se maksimalno posvetite klijentima. Nadalje, taj posao treba i naplatiti, pa je i to još veće pitanje kako, na koji način, a da bude sigurno. Naravno, na svaku online isplatu plaća se i porez.

Fakić: Današnji programski jezici su dovedeni skoro do savršenstva gdje je dosta stvari automatizovano, jer se tu danas nalaze stvari poput upravljanja memorijom ili sakupljanja „smeća“. Danas imamo i programske jezike stare i do 40-50 godina koji i dalje funkcionišu na najvećem nivou kao što su raketni sistemi. Ne sumnjam da će konstantno nastajati novi promgramski jezici, ali za neka nova tehnološka dostignuća, sasvim su dovoljni ovi jezici koje već imamo.

Kako posmatrate sve prisutniju zamjenu ljudske radne snage za robote?

Fakić: Trenutno ne vidim neki problem s time jer se postiže sve veća automatizacija koja olakšava posao. U kolikoj mjeri ljudi postaju kolateralna šteta automatizacije i robotike, u tolikoj mjeri se stručni ljudi mogu posvetiti bitnim stvarima kako bi ostvarili napredak civilizacije. Ne vjerujem da će roboti kompletno moći zamijeniti čovjekovu djelatnost.♣

Oduvijek me fascinirao način na koji se okruženje tehnologije neprestano mijenja, a samim tim se mijenja i moj način razmišljanja i pristupa...

Očuvanje okoliša

(Ne)obnovljivi

izvori električne energije

Pitanje energetske sigurnosti i stabilnosti postalo je, u posljednjih nekoliko godina, značajno pitanje čitavog svjetskog ekonomskog, privrednog i društvenog sistema. Povećanje svijesti o potrošnji konvencionalnih energenata, ali i ubrzane promjene globalne klime rezultat je promjene globalne perspektiva o obnovljivim izvorima energije u posljednje dvije decenije.

Klimatske promjene, kao posljedica zagađenja, još dugo će ostati aktuelan problem.

Priroda kao izvor električne energije

Teško je zamislivo, u današnjim uslovima, živjeti bez električne energije jer tada ne bi mogla svijetliti žarulja, raditi kućanski uređaji, pogoniti strojevi u proizvodnji i niz drugih kojima je neophodna. Umjesto vode, uglja i nafte, postoje alternativni izvori koji proizvode električnu energiju kao što su sunce, vjetar te geotermalni izvori. Proizvodi se u elektranama, te putem električnih vodiča prenosi do naših domova. Radi očuvanja zdravlja i okoliša, pribjegava se korišćenju obnovljivih izvora električne energije kao što su sunce i vjetar.

Diljem Evrope, kao i u ostatku svijeta, svi se ubrzanim korakom okreću čistoj, održivoj i obnovljivoj energiji.

Osjetan je rast cijena energenata, a istovremeno, obnovljivi izvori energije postaju jeftiniji od energije proizvedene sagorijevanjem uglja, nafte ili gasa. Pitanje energetske sigurnosti i stabilnosti postalo je, u posljednjih nekoliko godina, značajno pitanje čitavog svjetskog ekonomskog, privrednog i društvenog sistema.

Neobnovljivi izvori električne energije

Neobnovljivi izvori energije najčešće koriste fosilna goriva kao što su nafta i ugalj. Ukoliko dođe do nestanka tih izvora, proizvodnja energije bit će upitna. Danas u svijetu, najviše se koriste neobnovljivi izvori koji ispuštaju štetne plinove koji doprinose globalnim klimatskim faktorima.

Pripremili: Almir Mameledžija i Marija Garić

Foto: Shutterstock.com

Većina ljudi u svijetu nije upoznata s štetnošću proizvodnje električne energije neobnovljivim izvorima. Stoga, potrebno je prvo podići svijest kod ljudi i upoznati ih s obnovljivim izvorima.

Obnovljivi izvori

Kao što sama riječ obnovljivi upućuje na zančenje, ovi izvore električne energije ne mogu se potrošiti, jer se uvijek obnavljaju i uvijek su prisutni u prirodi. Zašto onda pored obnovljivih izvora koristimo neobnovljive? Jedan od razloga je skupa oprema i njeno održavanje. Pored toga, ovaj način proizvodnje energije je ovisan o vremenskim prilikama.

Vjetrenjače mogu proizvesti ogromne količine energije, ali ukoliko nema vjetra one nisu u funkciji. Vjetroelektrane se postavljaju na veće nadmorske visine u vidu jako velikih konstrukcija. Nadalje, sunce može zagrijavati naše domove, ali ga možemo koristiti i za skupljanje električne energije pomoću solarnih panela koji, u zadnje vrijeme, postaju sve povoljnjiji i pristupačniji. Svakako, kao izvor električne energije, hidroelektrane su pouzdanije nego sunčeve elektrane ili vjetroelektrane jer obično imaju spremnike vode i mogu se pustiti u pogon po potrebi. Prilikom izgradnje hidroelektrane, velike količine površine tla se poplavljuju. Za razliku od termoelektrana koje koriste naftu i ugalj, u biomasi su sadržane tvari biljnog i životinjskog porijekla. Dio otpada može se iskoristiti kao biomasa, čime se znatno smanjuje količina otpada kojeg moramo odložiti na odlagalište.

Zašto Bosna i Hercegovina treba preći na obnovljive izvore?

Kada kod nas, u Bosni i Hercegovini, govorimo o obnovljivim izvorima česta pojava je nerazumjevanje te oblasti. Informiranost građana je na jako niskom nivou, ali i u medijima je nedovoljno istaknuta važnost ove teme.

U proizvodnji električne energije u Bosni i Hercegovini, dominiraju termoelektrane. Da bi izvršili ove promjene trebamo početi od samih sebe. Bosna i Hercegovina treba da se opredjeli za obnovljive izvore kako bi sačuvali našu životnu sredinu. Kako prenosi medijska kuća Glas Amerike, ekonomska i ekološka održivost, odnosno ušteda i korištenje obnovljivih izvora energije ciljevi su kojima trebaju težiti zemlje zapadnog Balkana.

Štednja i povećano korištenje obnovljivih izvora energije bit će prioriteti narednih godina zbog globalnih poremećaja na energetskom tržištu. Stoga bi to trebalo biti u vrhu interesovanja i zemalja zapadnog

Balkana, kojima Europska Unija (EU) nudi značajnu podršku u ovoj oblasti. Iz asocijacije „Zeleni navigator“ izvjestili su kako je EU izdvojila 30 milijardi eura do 2030. godine za transformaciju ka klimatski neutralnoj ekonomiji u regionu. Plan ove poslovne asocijacije ogleda se u tome da, kroz parnerstvo s vodećim međunarodnim organizacijama i ekspertima, pomognu privrednim subjektima u regionu da iskoriste dostupna sredstva i transformišu se u skladu s regulativama koje su na snazi. Jedna od prvih mjera bit će instaliranje fotovoltinih panela i na taj način izravno da se skrate računi za struju u privredi.

U Bosni i Hercegovini, u planu je postavljanje solarnih panela u što većoj mjeri na ravne krovov javnih zgrada i privatnih kuća, koje bi na taj način mogle imati izravno proizvedenu energiju za svoje potrebe. Cilj takve inicijative je dati podršku privrednim društvima kako bi, uz određenu transformaciju, doprinosili smanjenju emisije štetnih plinova i poboljšanju zaštitu životne sredine uz zadržavanje ekonomske održivosti.

(Izvor: bihvlada.gov.ba)

Foto: Shuterstock.com

Tablica 1: Kvote za solarne elektrane 2022 (kvote za obnovljive izvore neregije)

Očuvanje okoliša

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine objavila je proširene kvote za obnovljive izvore energije za 2022. godinu. (Tablica 1). Prema Zakonu o korištenju obnovljivih izvora energije i efikasne kogeneracije, na prijedlog Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije, donesena je Odluka o utvrđivanju obvezujućih ciljeva za korištenje obnovljivih izvora energije u Federaciji Bosne i Hercegovine.

Usporedbe radi, proizvodnja električne energije iz obnovljivih izvora (hidroelektrane, vjetroelektrane, solarne elektrane i elektrane na biogas) u Bosni i Hercegovini u 2021.godini iznosila je 7.214 GWh, odnosno 42,3 ukupne proizvodnje električne energije. Iz Državne regulatorne komisije za električnu energiju (DERK), potvrđeno je da su u strukturi proizvodnje iz obnovljivih izvora u 2021. velike hidroelektrane proizvele 6,313,99 GWh, male hidroelektrane 433, 41 GWh, vjetroelektrane 381,81 GWh, solarne 73, 89 GWH, te elektrane na biogas i biomasu 11,34 GWh. Prema podacima koje je početkom 2022. objavio Eurostat, udio energije iz obnovljivih izvora u bruto konačnoj potrošnji na nivou EU u 2020. bio je 22%, što je za 2% više od planiranog za tu godinu, kako je navedeno u Direktivi 2009/28/EZ o promociji upotrebe energije iz obnovljivih izvora.

Na web stranici Vlade Federacije Bosne i Hercegovine (www.bihvlada. gov.ba), u Zakonu o korištenju obnovljivih izvora energije i efikasne kogeneracije (OIEiEK), navodi se da je cilj ovog zakona promovisanje i regulisanje proizvodnje električne i energije grijanja i hlađenja iz OIEiEK, kao i upotrebe obnovljivih izvora energije (OIE) u transportu radi potrošnje na domaćem tržištu i povećanja udjela u ukupnoj potrošnji

energije, te obezbjeđenje razvoja podsticajnih mjera, regulatornog okvira i tehničke infrastrukture za OIEiEK. Podsticanjem proizvodnje električne energije iz OIE i proizvodnje toplotne i električne energije u kogeneraciji (kombinovanom ciklusu), kao i upotrebe OIE u transportu, obezbjeđuje se, između ostalog, ostvarivanje elektroenergetske politike u pogledu udjela energije proizvedene iz OIEiEK u ukupnoj potrošnji energije u FBiH, kao i integracija OIE u elektroenergetski sistem.

prema odredbama zakona, garancije porijekla za električnu energiju proizvedenu iz OIEiEK, potom tehnološke kvote i obim aukcija, te podsticajne mjere za korištenje OIE, postupak aukcija, kao i transparentnost i informisanje javnosti. Također, utvrđeni su garantovane otkupne cijene i premije, otkup električne energije, proizvodnja za vlastite potrebe, zajednice obnovljive energije, priključak na mrežu i balansiranje, izgradnja postrojenja, upravni nadzor, regulatorno nadgledanje i inspekcija, kao i kaznene, prelazne i završne odredbe.

Također, obezbjeđuje se doprinos zaštiti okoliša i kontinuirani razvoj tržišta električne energije, te smanjenje zavisnosti od uvoza fosilnih goriva i njihovog uticaja na okoliš, kao i povoljan ambijent za domaće i strane investitore vezano za sigurnost ulaganja u izgradnju postrojenja OIEiEK. Kako se navodi u istom izvoru, korištenjem obnovljivih izvora energije ostvaruju se ciljevi Federacije BiH utvrđeni njenim strateškim i planskim dokumentima u oblasti energetike, kao i podrška realizaciji obaveza koje je BiH preuzela potpisivanjem i ratifikovanjem međunarodnih ugovora. Obavezujući ciljevi za korištenje obnovljivih izvora energije (OIE) bit će utvrđeni u okviru planskog dokumenta za energiju i klimu FBiH. Utvrđene su vrste postrojenja prema tehnologiji i klasifikacija prema snazi postrojenja, nastavak rada Operatora za OIEiEK

Prema preglednom radu, “Obnovljivi izvori energije u BiH: Pitanje (ne) održivosti”, autorice Samire Gabeljić, objavljenom u časopisu Acta geographica Bosnia et Herzegovine 2018., u budućnosti, u narednih 20-30 godina, očekuje se da će obnovljivi izvori energije značajno participirati u strukturi zadovoljavanja energetskih potreba u Bosni i Hercegovini. Očekivanja su veća nego što sadašnje tehnologije mogu pružiti, ali uz kontinuirani napredak tehnologija očekivanja su realna. Bosna i Hercegovina je preuzela niz međunarodnih obaveza u pogledu „zelenih tehnologija“ i zaštite čovjekove sredine, ali se još uvijek u velikoj mjeri oslanja na konvencionalne energente, ponajviše drvo i ugalj. Povećanje svijesti o potrošnji konvencionalnih energenata, ali i ubrzane promjene globalne klime rezultat je promjene globalne perspektiva o obnovljivim izvorima energije u posljednje dvije decenije. Ne samo kod nas, nego i na cijeloj planeti, klimatske promjene kao posljedica zagađenja će još dugo ostati aktuelan problem.♣

Izvori:

https://www.geoubih.ba/

www.bihvlada.gov.ba

Foto: Shutterstock.com

”Emocionalno nasilje”

Ajla Hodžić

Fakultet za tehničke studije, Travnik

Rad je izrađen u sklopu teme nasilja, uz primjenu Geštalt psihologije. Pri predstavljanju teme kroz Geštalt psihologiju i njen princip - tema automatski dobiva veću, sadržajniju priču i pozadinu iza sebe. Takav je slučaj i ovdje: emocionalno nasilje koje žrtva proživljava se ne vidi, tj. ne postoje jasni fizički dokazi i zbog toga je potrebno “čitati između redova” njihov poziv u pomoć.

Rijeka pretvorena u deponiju Deponija smeća iz Drine zagađuje ekosistem

Nakon obilnih padavina, desetine tona plastičnog otpada završi u rijeci Drini, koje se potom zaustavi na privremenu deponiju, a onda se ono čudnovato opet vrati nazad. Razliveno smeće po površini jezera najbolje pokazuje obim zagađenja koje guta vrlo malo preostale čiste vode.

Kad vodostaj rijeke Lim naraste i kada jesenje kiše saperu plastični otpad s deponija u okolnim državama, on se nakupi na lančanici hidroelektrane (HE) Višegrad dovodeći ekološku situaciju u stanje elementarne opasnosti. Već nekoliko godina traje igra “nestašnog” otpada koji nikako da se smiri na jednom mjestu. Nakon obilnih padavina, desetine tona plastičnog otpada završi u rijeci Drini, koje se potom zaustavi na privremenu deponiju, a onda se ono čudnovato opet vrati nazad. Razliveno smeće po površini jezera najbolje pokazuje obim zagađenja koje guta vrlo malo preostale čiste vode.

Porijeklo smeća

Ekološki incidenti su sve češći, a informacije o ovim incidentima su uveliko postale najčitanije u stranim medijima. Porijeklo smeća se ipak zna. Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike

Srpske, problem plutajućeg otpada na rijeci Drini koji se sakuplja ispred HE Višegrad, uvrstilo je u strateškoplanskim dokumentima (Strategija upravljanja otpadom 2017-2026., Republički plan upravljanja otpadom 20192029.), kao mjesto većeg zagađenja životne sredine, odnosno kao „crnu tačku“. Izvor navedenog problema nije u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini, već u susjednim državama, Republici Srbiji i Crnoj Gori, odakle navedeni otpad dolazi vodenim tokovima koji su u slivu rijeke Drine. Utvrđeno je da otpad potječe od deponije Stanjevina na obali Lima na ulazu u Prijepolje na magistralnom putu ka Crnoj Gori.

Rijeka Dina pretvorena u deponiju

Tone otpada, kojeg čine plastična ambalaža, stari frižideri, kućanski aparati, kabasti predmeti i trula drva, u Drinskom jezeru su veliki kao prostor deset fudbalskih terena.

Pripremio: Amel Emrić • Foto: Amel Emrić

Tok rijeke Drine u Višegradu (Foto: Amel Emrić)

Prema riječima ekološkog aktiviste Dejana Furtule iz ekološke grupe Eko Centar Višegrad, jedna od naših najljepših rijeka pretvorena je u deponiju. Oko10.000 m3 uglavnom plastičnog otpada završi u rijeci Drini i tako nakupljeno predstavlja ekološki problem, a za uklanjanje smeća potrebno je oko 6 mjeseci rada. Problem se samo prikriva, sakupljenjo smeće se odlaže na deponiju koja je neosigurana i pretrpana te tokom većih kiša dio smeća se opet vrati u jezero. Privremena deponija, koja je udaljena stotinjak metara, potpuno je zatrpala potok koji se cijedi u jezero noseći sve otrove koji nastaju truljenjem ili djelimičnim raspadom smeća. Jedno vrijeme, smeće ostaje tu, ali za vrijeme velikih kiša ponovo se pokrene. Usljed toga, svo plastično smeće vrati se u vode rijeke Drine i započne svoj put kao mikroplastika ka svjetskim morima i oceanima.

Na ušću rijeka Pive i Tare, u mjestu Šćepan polje, nastaje rijeka Drina poznata po svojoj smaragdnoj ljepoti. Teče sjeverno 346 km od planina na prostoru sjeverozapadne Crne Gore kroz Bosnu i Srbiju do ušća u rijeku Savu. Pripada rijekama crnomorskog sliva. Gornji tok rijeke, za vrijeme ljetnih mjeseci, poznat je po splavarenju i ostalim vodenim sportovima. U zimskom periodu, u rijeci se nakuplja smeće što je samo djelić globalnog problema kojeg čovječanstvo ima s plastičnim otpadom. Ako se izvrši uklanjanje s površine rijeke, ostaje pitanje da li je uklonjeno iz prirode. Na sličan način, kao što smeće završi nakupljeno na lančanici ispred brane HE Višegrad, tako se formiraju “otoci” plastičnog otpada u morima i oceanima. Na svom putu do Save, uz povremene prepreke, rijeka Drina nosi sav plastični usitnjeni otpad do Dunava, a onda do Crnog mora u kojem takva usitnjena mikroplastika formira “otoke” mikroplastike.

Rijeke kao veliki zagađivači

Velike rijeke, Yangtze, Indus, Žuta rijeka, Hai He, Biserna rijeka, Amur, Mekong, Ganges, Nil Niger i Dunav, godišnje donesu 2 mil. tona plastičnog otpada u mora i oceane koje formira vještačke otoke koj plutaju na površini. Prema procjeni nekih istraživanja, na površini svjetskih oceana nalazi pet biliona plastičnih čestica. Velika pacifička deponija smeća poznata pod nazivom GPGP (engl. Great Pacific Garbage Patch) najbolje ilustruje što se događa kada se velike količine plastičnog otpada nađu u oceanima. Prema podacima iz 2019. godine, objavljenim u Forbesu, ova plutajuća deponija pokriva površinu od 1,6 milijuna km2 (više od tri površine Francuske) i ima masu od približno 79.000 tona (izvor: forbes. com).

Prema podacima iz nekih izvještaja UN-a, svake minute proda se milion plastičnih boca, a godišnje se proizvede pet milijardi plastičnih vrećica za jednokratnu upotrebu te miloni tona plastičnih čepova, posuda za šampone, plastičnog pribora za jelo i slično. To čini godišnju proizvodnju od 230-460 mil. tona plastičnog otpada, a od toga oko 8 mil. tona završi u rijekama i morima. Otok plastike identifikovan je u Višegradu što nije više lokalni, već globalni problem jer većina otpada ipak završi u morima.

Zagađenje plastikom

Put plastike, od nekad nezamjenjivog proizvoda do velikog problema, započeo je njezinim izumom 1907. godine kada je belgijsko-američki naučnik Leo Hendrik Baekeland, kondenzirajući fenol i formaldehid, sintetizovao prvi polimer pod nazivom bakelit. Od ranih pedestih godina prošlog stoljeća, kad se plastika počela masovno koristiti, pa do danas, proizvedeno je više od 8,3 milijardi tona plastike. Od ukupne količine ikad proizvedene plastike, 55 % proizvedene plastike nije u procesu reciklaže i završi u prirodi. Najveće zagađenje plastičnim otpadom potječe od proizvodnje plastične ambalaže za jednokratnu upotrebu koja generiše 141 mil. tona otpada, tekstilne industrije 38 mil. tona i inudstrija potrošačkih proizvoda - 73 mil. tona plastičnog otpada. Američki istraživači i ekolozi Hannah Ritchie i Max Roser, u svojoj studiji iz 2018. godine “Zagađenje plastikom” (izvor: ourworldindata.org) navode podatak da se 80 % plastičnog otpada stvara na kopnu, dok se 20 % stvara na moru, zavisno od regije svijeta i navika populacije. Za oceane i mora, najopasniji je plastični otpad koji se stvara blizu obale, unutar 50 km od obale. „Čovjek je postao ovisan o jednokratnoj plastici, pola sve plastike koja se danas proizvodi baca se nakon jedne upotrebe”, stoji u izvještaju UN-a. Riječ je o proizvodima od polietilena tereftalata (boce za vodu i plastična ambalaža za hranu), gustog polietilena (posude za šampone i gelove za tuširanje, boce za mlijeko, vrećice za zamrzavanje i posude za sladoled), polietilena niske gustoće (vrećice, podmetači, razne posude), polipropilena (vrećice za čips, posuđe za mikrovalne pećnice, čepovi za boce i tegle za sladoled), polistirena (pribor za jelo, posuđe i čaše) i proširenog polistirena (posude za vruće napitke i zaštitno pakiranje). Ono što čini plastiku korisnom, izdržljivost i otpornost na degradaciju, istovremeno je čini neuništivom. Priroda je jednostavno ne može razgraditi, može je samo usitniti do mikroskopske veličine. Kada se plastika smanji na tu veličinu, postoji šansa da će prije ili kasnije završiti u lancu naše ishrane.

Nismo ni svjesni da već jedemo i pijemo plastiku

Otpad iz Drine već će naći svoj put do Crnog mora, a krajnja destinacija mikroplastike su naši organizmi. Kada je riječ o čovjeku, dolazimo do najgoreg aspekta zagađenja okoline plastikom. Za ljudsko zdravlje, najopasnije su upravo te male čestice (mikro i nano veličine). “Sve je više izveštaja o kontaminaciji mikroplastikom u našoj pitkoj vodi, mlijeku, hrani i zraku” - kaže prof. Dick Vethaak, toksikolog i profesor ekotoksikologije na Institutu za studije okoliša (IVM), VU University Amsterdam. Jedna nizozemska studija iz 2021. godine procijenila je da djeca unose više od 500 komada mikroplastike dnevno, dok odrasli uzimaju više od 900.

Veći dio toga bude izbačen kroz probavni trakt, ali sitniji ostaci mikroplastike ostaju u organizmu i talože se.

„Najmanje čestice mikroplastike sposobne su prodrijeti u krvotok, limfni sistem, a mogu dospjeti i do jetre. Sada, kada imamo prve dokaze o prisustvu mikroplastike u ljudskom organizmu, trebamo daljnja istraživanja kako bismo shvatili što to znači za ljudsko zdravlje”, rekao je Philipp Schwabl, voditelj istraživanja s Medicinskog univerziteta u Beču. Prema riječima istraživača, polovina uzoraka mikroplastike u ljudskoj krvi je sadržavala PET plastiku, koja se obično koristi u bocama za piće, a trećina je sadržavala polistiren od kojega se pravi ambalaža za hranu i druge proizvode. Četvrtina uzoraka krvi sadržavala je polietilen od kojeg se prave plastične vrećice. Mikroplastika je otkrivena u tkivima pluća, jetre, gušterače i bubrega. Riječ je o česticama koje iz probavnog sustava mogu prijeći u krvotok te cirkulirati organizmom. Istraživači vjeruju kako bi ovi komadići plastike mogli imati kancerogeni potencijal poput azbesta. Neke ranije studije su pokazale kako prosječna odrasla osoba u organizam unese oko 5 g plastike sedmično. Plastične čestice su pronađene u medu, pivu i soli, a UN u svom izvješću čak kaže da se plastične čestice mogu pronaći i u vodi iz slavine.

Rješenju treba pristupiti sistematski

Deponija smeća iz Drine zagađuje ekosistem, te nije problem samo rijeke Drine i Višegrada. Mikroplastika iz Drine vratiti će se u naš hranidbeni lanac konzumacijom ribe, voća i povrća, flaširanih sokova i slično. Rješenju treba pristupiti sistematski te postaviti tako da sve bude održivo. Uz proizvodnju, treba i reciklirati u dovoljnoj mjeri. Eliminiranje jednokratnih plastičnih predmeta moglo bi doprinijeti smanjenju zagađenja i kontaminacije mikroplastikom. Uz to, treba raditi na podizanju svijesti ljudi o štetnim učincima otpadne plastike. Svake godine proizvede se otprilike 35 milijardi boca za piće, od kojih 80 % završi na smetlištima. Plastični otpad treba više i učinkovitije reciklirati te revnije čistiti vidljive nakupine plastičnog smeća dok se ne pronađe način za efikasnije recikliranje ili uklanjanje plastike.♣

Izvori: forbes.org

ourworldindata.org un.org

„Čovjek je postao ovisan o jednokratnoj plastici, pola sve plastike koja se danas proizvodi baca se nakon jedne upotrebe”

”Online i Offline”

Nadira Halilović, Fakultet za tehničke studije, Travnik Rad izrađen u sklopu istoimene teme, a cilj mu je bio prikazati da su se prave vrijednosti izgubile onda kada smo kročili u “online svijet”. Tako, knjiga i ono što se nalazi između njenih korica je postalo rijetko blago u svijetu gdje su svakodnevica mobilni telefoni u rukama ljudi.

Motivacija i ljubav za rad s djecom

Posao kao druga obitelj

Aristotel

Jeste li znali da ponedjeljkom započinjemo radnu sedmicu s novim početkom i to čak pedeset dva puta godišnje? Kada radimo posao koji volimo, zapravo, mi nikada nećemo morati raditi, misli su Kunfucija. Na poslu provodimo trećinu našega vremena i jako je važno da damo sve od sebe kako

bi poslovno okruženje učinili što ugodnijim. Sam izbor posla ovisi o našim sposobnostima, kreativnim idejama i željama.

Poziv odgajatelja

Svaki posao ima svoje specifičnosti, a rad s djecom u školi ili predškolskoj ustanovi pruža mnogo prednosti. Rad s djecom nosi sa sobom optimistično raspoloženje, sama komunikacija s djecom daje energiju. Razvijaju se kreativnost i ideje.

Svakodnevno pružamo djeci ljubav, pažnju, odgajamo ih, a zaista je prekrasno biti dio života malih bića i pratiti njihov rast i razvoj.

Pripremila: Esmeralda Bahtijarević

Svakodnevno se djeci pruža ljubav i pažnja, odgaja ih se, a zaista je prekrasno biti dio života malih bića i pratiti njihov rast i razvoj. Zbog toga sam i izabrala poziv odgajatelja.

Najvažniji kriterij za obavljanje posla u predškolskoj ustanovi jeste motivacija i ljubav za rad s malom djecom.

Poziv odgajatelja je od velike važnosti u razvoju osobnosti djeteta predškolske dobi. Za ulogu odgajatelja potrebno je mnogo učenja, truda i napora.

„Zadovoljstvo u poslu stavlja savršenstvo u posao!“

Foto: Shutterstock.com

Sam odgajatelj treba ulagati trud u vlastiti napredak, treba dosta znanja, strpljenja i ljubavi. Kada posao radimo s puno ljubavi i volimo svoj poziv, predstavljamo pozitivan model identifikacije, uzor ponašanja i djelovanja na odgajanika.

U ranom djetinjstvu, kada dijete zavisi o odrasloj osobi i kada se najbrže razvija, kada najbrže uči, neophodan je predškolski odgoj. Kvalitetan predškolski odgoj i obrazovanje omogućavaju djeci, prateći njihov rast i razvoj, da kroz različite aktivnosti i zadatke uče nove vještine i da dijete ovlada navikama i gradi samostalnost i samo poštovanje i postigne osamostaljivanje.

Odgajatelj, kao i roditelj, svakodnevno doživljava ljepotu rasta i razvoja djeteta. Posao odgajatelja je velika odgovornost. Kada uđem u odgojnu grupu, odgovorna sam za deset do dvadeset malenih života. Svako dijete je svijet za sebe, svako dijete je različito i posebno na svoj način. Svaki dan u ovom poslu veliki je izazov. Nekada, ništa ne ide po planu kako je odgajatelj planirao, planirane aktivnosti se ne realizuju do kraja, djeca plaču, igračke nisu na mjestu. Baš u takvim situacijama učimo koliko je važna izdržljivost, tolerancija, mudrost i motivacija u ovom poslu. Najveća sreća odgajatelja je napredak djeteta. Ovaj posao se mora voljeti ili ne. Uz pažljiv i human odnos prema svim odgajanicima, poštovanje dječije osobitosti, odgajatelj planira, potiče, usmjerava, prati i analizira uspjeh svakog odgajanika pojedinačno ili grupno kao cjeline. U svojoj knjizi „Smisao za čuđenje“ (1956), o ulozi

odgajatelja, Reachel Carson je napisala: „Iskreno vjerujem da za dijete, a i za njegove roditelje koji ga žele voditi, znanje nije ni upola tako važno kao osjećaj. Ako činjenice predstavljaju sjemenke koje izrastaju u znanje i mudrost, tada su emocije i osjeti plodna zemlja u kojoj te sjemenke rastu.˝

Godine ranog djetinjstva su vrijeme kada se priprema ta zemlja. Jednom, kada se emocije razviju kroz smisao za lijepo, a uzbuđenje novim i nepoznatim, osjećaj suosjećanja, žaljenja, obožavanja ili ljubavi, tek tada ćemo posegnuti za znanjem o uzroku naše emocionalne reakcije. Kada jednom otkrijemo emocije, one traju. Važnije je utrti put djetetu da ono poželi nešto saznati, nego ga staviti na put bogat činjenicama koje ono nije spremno usvojiti. Dijete treba biti odgajatelju uvijek na prvom mjestu, te da ga utješi kada ono plače. Odgajatelj treba djeci svakodnevno pripremiti vedro i veselo okruženje, ljubav, pažnju i sigurnost u radu s njima.

A kako bi svoj posao opisala nekome ko želi biti odgajatelj?

Posao u predškolskoj ustanovi smatram drugom obitelji. Divan je osjećaj sudjelovati u odrastanju malih bića koja se raduju i vesele malim stvarima. Već sam ispratila dvije generacije predškolske djece. Uvijek sam se trudila da im vrtić bude druga obitelj u kojoj smo naučili prvu riječ, prve malene korake. Osjetiti njihov zagrljaj i maleni poljubac. Moram priznati, uvijek mi je teško gledati njihove suze zbog povrede ili

njihovog neuspjeha. Ali, uvijek smo tu pružiti im zagrljaj i utjehu. Od djece svaki dan naučim nove bitne stvari. Kako oprostiti drugaru, kako utješiti drugaricu, kako doživljavati svijet oko sebe i kako se igrati. Djeca su veliki prozor u svijet. Kada se vratim unatrag, sjetim se da sam godišnje samo u pedeset i dva ponedjeljka dobila najviše zagrljaja, osmijeha i ispunila dan iskrenom dječijom energijom. Kroz rad s djecom, mnogo sam naučila od starijih kolegica koje su nama mlađim kolegicama „istinsko vrtićko bogatstvo“.

Divan je osjećaj sudjelovati u odrastanju malih

Šta bi trebao posjedovati odgajatelj?

Evo, nekih osobina (u šaljivom tonu): uljudnost kraljice, komunikativnost novinara, sposobnost slušanja psihijatra, entuzijazam djeteta, takt diplomata, riječitost propovjednika, diskreciju odvjetnika, pokretački duh pionira, oprez alpinističkog vodiča, znatiželju istraživača, preciznost matematičara, fizičku spremnost austronauta, izdržljivost trkača maratona, debelu kožu slona, znanje finalista milijunaša,...

Odgajatelj je stablo gdje se gnijezde dječiji snovi i odakle svako dijete na krilima mašte plovi.♣

Pedagogija

Jedinstveni odgojno-obrazovni sistem

Pojam inkluzije

„Pokretu inkluzije neposredno je prethodio pokret integracije. Šezdesetih godina prošlog stoljeća, dominirao je pokret integracije u kome se nastojala ostvariti integracija manjinske djece, siromašne djece, djece druge rase ili jezičkog i kulturnog porijekla. “Integracija je snažno podstakla pokret multikulturalnosti koji je omogućavao proces integracije uzajamnim poštivanjem, uvažavanjem i razumijevanjem različitih kultura“ (Tomić, 2008. str 110).

Inkluzija znači uključivanje, obuhvatanje, sadržavanje u sebi, uračunavanje, podrazumijevanje. Ne može se biti malo uključen, obuhvaćen, sadržan... Tu se može biti uključen ili ne, obuhvaćen ili ne, sadržan ili ne. Polovične ili djelimične inkluzije nema.

Inkluzija znači uključivanje, obuhvatanje, sadržavanje u sebi, uračunavanje, podrazumijevanje.

Ne može se biti malo uključen, obuhvaćen, sadržan... Tu se može biti uključen ili ne, obuhvaćen ili ne, sadržan ili ne. Polovične ili djelimične inkluzije nema.

„Za razliku od integracije gdje se manje grupe dodaju i pripadaju većinskoj cjelini, inkluzija podrazumijeva pojedinačnu uključenost, obuhvaćenost, sadržanost. Inkluzija je pedagoškohumanistički reformski pokret koji teži ka dostizanju prema

ravnopravnosti svakog djeteta i obezbjeđivanju takvih uslova u školi koji će omogućiti optimalan razvoj svakoga u skladu s njegovim mogućnostima. Praksa inkluzije vjerojatno će biti jedina praksa koja će svojim vlastitim razvojem i usavršavanjem sama sebe ukinuti. Istinska, praktična i stvarna inkluzija učinit će suvišnom svaku dalju borbu za ravnopravno uključivanje svakog djeteta u obrazovanje. Praksa inkluzije svojim daljim razvoje činit će samu sebe suvišnom“ (Tomić, 2008. str 111).

Foto: Shutterstock.com

Pripremila: Alma Avdibašić

Inkluzija u obrazovanju povećava učešće učenika, a umanjuje njihovu isključenost iz školske kulture i lokalne zajednice, te brine o učenju i učešću svih učenika koji se mogu naći pod pritiskom isključivanja. Raznovrsnost nije problem koji treba prevazilaziti već dragocjen resurs koji podržava princip obrazovanje za sve.

Uključivanje djece s poteškoćama u redovnu nastavu

U zemljama razvijenog svijeta, doneseni su zakoni koji određuju da se svoj djeci s teškoćama u razvoju treba osigurati sudjelovanje u odgovarajućim odgojnoobrazovnim uvjetima. Osigurano primjereno opće obrazovanje svoj djeci i njihovim roditeljima osigurava odgovarajuću socijalnopravnu zaštitu. Uz to, moraju biti osigurani individualizirani obrazovni programi kao i sudjelovanje roditelja u donošenju svih relevantnih odluka, osim ako su se na poseban način odrekli toga prava. Tako se unutar općeg sistema odgoja i obrazovanja počeo razvijati sistem posebnog odgoja i obrazovanja, tzv. specijalna edukacija, kojeg iz današnje perspektive možemo jasno nazvati segregacijskim sistemom. Iako je u obrazovnom smislu ovakav sistem pokazivao određeni napredak, njegovo sistemsko praćenje i evaluacija ukazivali su na niz teškoća.

Grupa NASBE, 1993. (engl. National Association of State Boards of Education – Nacionalna asocijacija državnih odbora za obrazovanje) je u svojoj analizi navedenih problema na osnovu longitudinalnih istraživanja, izdvojila dva osnovna razloga neuspjeha posebnog odgojnoobrazovnog sistema. Prvi razlog je segregacija djece u posebne škole i samim time njihovo negativno obilježavanje. Ovaj oblik odgojnoobrazovnog procesa uključuje učenike s teškoćama u redovnu školu, s time da on savladava posebni odgojni-obrazovni program u redovnom razredu, uz dodatni individualni rad ili dio dana provodi u redovnom, a dio u posebnom razredu.

Međutim, takav sistem koji je još uvijek vrlo rasprostranjen, također, pokazuje mnoge nedostatke. U takvom sistemu, djeca s teškoćama stječu fragmentirano obrazovanje i osjećaj da ne pripadaju niti u redovan niti u poseban razred. Oni obično sudjeluju u redovnom razredu u predmetima koji su više odgojnog karaktera (muzička, likovna, tjelesna kultura i sl.) i često se promatraju kao „dodatak“ razredu, a ne ako ravnopravan član razredne cjeline. S druge strane, javlja se problem neprimjerenosti posebnih programa u smislu prezahtjevnosti ili izostavljanje važnih obrazovnih sadržaja, pri čemu se gubi i kvaliteta poduke.

Fleksibilni program prema individualnim potrebama

Osnovna karakteristika inkluzivnog sistema je kreiranje sveobuhvatnog sistema koji nikoga ne izdvaja, već stvara adekvatnije uvjete za sve učenike. Teoretsko polazište ovakvoga sistema, kako ističe grupa autora NASBE (1993.), holistički je pogled na svijet koji uvažava sve, a ne samo obrazovne potrebe učenika. On promatra učenika kao cjelovitu osobu sa svim njegovim potrebama, te uz obrazovni razvoj učenika jednaku važnost pridaje njegovu socijalnom i emocionalnom razvoju, kao i razvoju osobne i kolektivne odgovornosti svih sudionika sustava.

Inkluzivni

sistem temelji se na potpunom uključivanju učenika s teškoćama u redovan odgojnoobrazovni proces uz stalni boravak u redovnom razredu.

Za njih se ne radi poseban program, već svi učenici sudjeluju u fleksibilnom programu.

Učenici obuhvaćeni mainstreaming sistemom, odnosno aktivnostima koje se smatraju normalnim, izlaze iz bazičnog razreda tokom dana i budući da se zahtijeva specifičan program, s obzirom na njihovu vrstu oštećenja, često moraju dodatno pohađati i posebnu školu. Nerijetko se događa i da skupina škola s jednog područja odredi jednu školu za pohađanje posebnog programa. Sve to stigmatizira učenike s teškoćama i izdvaja ih iz uobičajenog kruga školskih vršnjaka.

Inkluzivni sistem temelji se na potpunom uključivanju učenika s teškoćama u redovan odgojnoobrazovni proces uz stalni boravak u redovnom razredu. Za njih se ne radi poseban program, već svi učenici sudjeluju u fleksibilnom programu. Pri tome je stalno prisutno individualizirano prilagođavanje sadržaja i metoda rada svakom učeniku, odnosno podjednako onima bez teškoća i onima s teškoćama, a prema njihovim individualnim potrebama. Zapravo, radi se o sasvim novom školskom sistemu u kojem su plan i program odgojno-obrazovnog procesa vrlo fleksibilni.

U takvoj školi ne postoje tradicionalni razredi, već se učenici heterogeno grupiraju ovisno od pojedine nastavne cjeline, a može se dogoditi i da se u jednom razredu nalaze učenici različite dobi. Svi učenici ne rade istovremeno na istim zadacima, već dobivaju različite zadatke koje rješavaju različitim metodama. Dok su u tradicionalnoj školi središte školovanja učitelj i obrazovni programi, ovdje je to sam učenik, kojemu se, osim obrazovnog napretka, osigurava razvoj sveukupne osobnosti, stjecanje znanja, vještina i iskustava potrebnih za svakodnevni život i socijalnu integraciju.

Također, naglasak je stavljen na koordinirani rad i komunikaciju

svih sudionika procesa inkluzije, koji uključuje učitelje i ostale predstavnike škole, ostalo stručno osoblje, roditelje, ali i same učenike. Učitelju pomažu ostali stručnjaci (pedagozi, defektolozi, terapeuti, psiholozi) koji se prema potrebi uključuju u rad s učenicima, kako s onima s teškoćama, tako i s ostalima. Čitav tim postaje odgovoran za razvoj, planiranje i provođenje individualnog odgojnoobrazovnog plana za svakog učenika, pa i onog s teškoćama u razvoju (Marshall i Spady, 1991.). Svaki učenik s teškoćama se na taj način tretira jednako kao i ostali učenici. On se uvažava kao ravnopravan član škole i društva i pružaju mu se iste mogućnosti kao i ostalim učenicima za sudjelovanje u nastavi i ostalim školskim aktivnostima.

Jedinstveni odgojno-obrazovni sistem bazira se na spoznaji da svaki učenik predstavlja jedinstvenu kombinaciju sposobnosti i potreba (McLaughlin i Warren, 1992.). Jedinstveni odgojno-obrazovni sistem, po mišljenju istih autora, bazira se na osiguravanju čitavog niza stručnih usluga učenicima sa različitim odgojno-obrazovnim potrebama u različitim uvjetima.

Svi standardi UN-a, kao što su oni sadržani u UN konvenciji o pravima djeteta (1989.), UN Standardna pravila o izjednačavanju prilika za osobe s posebnim potrebama (1993.) i 1994. i UNESCO Izvještaj o obrazovanju djece s posebnim potrebama (Salamanka izvještaj) utvrđuju prava sve djece na jednako obrazovanje bez diskriminacije u okviru redovnog obrazovnog sistema. Pojam inkluzivno školovanje se odnosi na filozofiju obrazovanja koja promoviše obrazovanje za sve učenike u redovnim školama.

Kada govorimo o inkluziji bitno nam je sljedeće: sva djeca imaju pravo da se igraju zajedno, djeca se ne smiju omalovažavati ili razlikovati tako što će se izdvajati, sva djeca i roditelji moraju biti tretirana s poštovanjem.♣

Pojam inkluzivno

školovanje se odnosi na filozofiju obrazovanja koja promoviše obrazovanje za sve učenike u redovnim školama.

Foto: Shutterstock.com

Usavršavanje i uspješne karijere

Tekst i fotografije: Arhiva fts.ba i facebook/FTS

Eldin Smajić

Magistar/diplomirani inžinjer arhitekture i građevinarstva

Fakultet za tehničke studije

U ovom izdanju predstavljamo: magistra arhitekture i građevine, studenta inženjerske inormatike, dva studenta grafičkog inženjerstva i dizajna, magistra informacionih tehnologija, inženjera i inženjerku grafičkog inženjerstva i dizajna, te magistra grafičkog inženjerstva i dizajna.

Magistrirao na odsjeku za arhitekturu, a potom i na odsjeku za građevinarstvo na Fakultetu za tehničke studije u Travniku. Put upoznavanja arhitektonske struke počinje s upisom u srednju tehničku školu te odmah nakon završenog prvog razreda srednje škole počinje s honorarnim angažmanom u jednom građevinskom preduzeću u Visokom, u kojoj radi do kraja pohađanja srednje škole. Nakon prvog ciklusa studija, nastavlja drugi ciklus paralelno na studiju građevine i arhitekture. Od 2008. godine. radi kao projektant saradnik u jednoj sarajevskoj firmi , a nakon dvije godine kao voditelj tehničkog sektora, odnosno voditelj projektnog tima. 2017. godine pokreće vlastiti projektni studio, koji već šest godina uspješno posluje u oblasti arhitekture i građevinarstva kroz pružanje usluga projektovanja, nadzora, edukacija i konsultinga. „Svijet arhitekture bih preporučio svakom mladom čovjeku. Arhitektura je specifična oblast koja je na granici umjetnosti i tehnike, što omogućava čovjeku da se profilira i pronađe sebe, te napravi dobro poslovno okruženje kroz klasično projektovanje, operativne poslove gradilišta, enterijere ili dizajn. Interesovanje ispratiti kvalitetnim obrazovanjem kao što je Fakultet za tehničke studije, omogućava življenje arhitekture kao životnog stila, a ne kao radne obaveze.“ - poruka je ovog mladog i ambicioznog magistra arhitekture i građevine.

Adnan Kadić

Student III godine inženjerske informatike

U ranim godinama, dolazi u dodir s računarima koji su opredijelili njegov obrazovni i karijerni put. Sa zvanjem elektotehničar energetike, zapošljava se u jednom preduzeću u Kaknju, u IT sektoru. Svoje školovanje na Fakultetu za tehničke studije, nastavio je kako bi stečeno znanje i iskustvo tokom prethodnih godina objedinio kroz inženjerska znanja i stekao diplomu inženjera informacionih tehnologija. Njegov karijerni put orijentisan je prema videografiji i fotografiji. Od hobija do profesionalnog posla koji radi danas, prešao je put na kojem ga je vodila ljubav prema onome što radi i želja da hobi preraste u profesiju kojoj se želi posvetiti u potpunosti. Rezultat toga je FRAME production i brand Adnan Kadić fotography. Radio je na mnogim projektima, za male i velike kompanije u BiH, nevladinim i stranim organizacijama. Ostvario se i u svijetu muzike kroz saradnju s kompozitorima i izvođačima. Snimao je muzičke spotove i još uvijek je aktivan u tom svijetu. Stekao je iskustvo i u oblasti dokumentarnog filma i mjuzikla za koje je pokazao veliko zanimanje i interes. „U budućnosti planiram da višegodišnja iskustva iz IT sektora i fotografiju/videografiju spojim u jedan privatni biznis gdje će se timski raditi na napredovanju i usavršavanju te praćenju i donošenju trendova. Bitno je prepoznati potrebe okruženja i tržišta i biti korak ispred vremena kako bi bili spremni odgovoriti trendu noviteta i postavljati standarde koji će drugi slijediti. IT sektor napreduje nevjerovatnom brzinom i daje mogućnost uspješne karijere ali samo ako postoji spremnost prilagođavanju novim tehnologijama!”- njegova je poruka mladima koji su na početku svoje karijere.

Uspješne karijere studenata

Fakultet za tehničke studije

Velija Hasanbegović

Student III godine grafičkog inženjerstva i dizajna

Po mnogo čemu Velija Hasanbegović je danas specifičan umjetnik s izrazito istančanim osjećajima, podjednako posvećen izboru teme i njenoj realizaciji. U njegovim radovima umjetnost se prikazuje kao gotovo savršena sinteza estetike i etike. Ljubav prema umjetnosti ga je i dovela na studijski program Grafičko inženjerstvo i dizajn kako bi višegodišnju, vrlo uspješnu, karijeru nastavio i u akademskom svijetu gdje sa svojim talentom i vještinama pripada. Od najranijeg djetinjstva, pokazuje interes za fotografiju koja je dijelom i njegovo porodično nasljeđe. Po završetku srednje škole počinje se baviti grafičkim dizajnom i fotografijom za koje od početka pokazuje izraziti talenat, a na što je sigurno utjecala i činjenica da je u bliskom srodstvu s istaknutim BH fotografom, Alijom Akšamijom. Učesnik je brojnih kolektivnih, kao i samostalnih izložbi u BiH i inozemstvu. Autor je izložbi: „Drina/ Jezero Perućac, „I moja bijela traka“, „Samo jednom sam dijete”, „Potočarske sjene“, „Bunt“, „Atlete srca“, performans ALEPPO#HALEP, “Lično – portreti žrtava rata”, „Migrant Abas“... te je objavio i fotomonografiju Srebrenica. Svoje radove, kao i izložbe, imao je širom Bosne i Hercegovine, ali i u Budimpešti, New Yorku, Zagrebu, Beogradu, Novom Sadu, Istambulu, Bursi, Ankari... Velijine autorske fotografije su, pored domaćih i regionalnih, objavljivali i drugi eminentni kulturni časopisi: Theather der Zeit, Süddeutsche Zeitung, Mladina, Financial Times. Sa svojim fotografijama, Hasanbegović je osvojio više nagrada: Dvije Nagrade (2011. i 2016.) za najbolju umjetničku fotografiju ULUPUBiH, a čiji je i višegodišnji član. ”Vjerovanje u sebe je put koji zavisi samo od nas samih. Stvarni posao kojim se želimo baviti isključivo ima veze sa svime što je u nama. On dolazi iz nas, iz naših želja i viđenja sopstvene budućnosti. Ako ne vidimo budućnost u poslu za koji se školujemo, koji radimo ili za koji se educiramo, teško da ćemo je dočekati kao uspješni.”- poučne su riječi ovog umjetnika.

Amel Emrić

Student III godine grafičkog inženjerstva i dizajna

Karijera studenta Fakulteta za tehničke studije u Travniku, Amela Emrića, toliko je bogata i sadržajna da je teško napraviti izbor i izdvojiti najintersantnije detalje iz opusa praktičnog i stručnog rada. Posvećen je fotografiji dugi niz godina, cijeli život, kako sam navodi što je njegovu karijeru fotografa učinilo uspješnom a njega poznatim u svijetu fotografije. Dobitnik je prestižnih međunarodnih priznanja za fotografiju kao što su: World Press Photo za 1998; U.S.A. Picture of the Year 1998; U.S.A. National Headliner Awards 1997. Uspješno je pripremio dest samostalnih izložbi fotografija, učesvovao u realizaciji desetak fotomonografija, Ilustrovao naslovne strane velikog broja knjiga, član je ULUPUBIH (Udruženje likovnih umjetnika primjenjenih umjetnosti BiH). Kroz reportaže i foto-eseje izvještavao je svjetsku javnost o ratu, genocidu, nasilju nad etničkim manjnama, povratku izbjeglica i problemima identifikacije nestalih tokom ratova. Objavljivao je u uglednim svjetskim magazinima i dnevnim izdanjima, kao što su: Time, Newsweek, Life, Paris Match, Spiegel, New York Times, Washington Post, Herald Tribune, Guardian, kao i brojni drugih. Izvještavao je sa kriznih područja Kosova, Makedonije, BiH, Afghanistana, Saudijaske Arabije. Bio je član žirija za National Press Photographers Association 2007, USA; Best of photojournalism contest 2011, USA; Balkan Photo Award 2016 BiH. Iskustvo stečeno u dugogodišnjoj bogatoj praksi unaprijedio je upisivanjem studija Grafičko inženjerstvo i dizajn na Fakultetu za tehničke studijena gdje je nastavio sa usvajanjem i učenjem novih znanja i iskustava. Upornost i predanost poslu prepoznato je od novinske agencije Reuters gdje je nastavio angažman od aprila mjeseca ove godine kao multimedijalni novinar. ”Upornost i predanost su odlike uspješnih i čine razliku u napredovanju ka konačnom cilju. Praktična znanja su bogatsvo i ne mogu se pronaći u knjigama, ali ta znanja treba nadopunjavati, širiti i unaprjeđivati sa teorijskim znanjima koja su alat za sticanje vještina koje nas čine uspješnim! Znati napraviti fotografiju je sjajan posao, ali znati objasniti kako i prenijeti to znanje na druge je bogatstvo koje naš uspjeh čini još većim!“- riječi su studenta i fotografa koji je dobio prestižne međunarodne nagrade.

Uspješne karijere studenata

Fakultet za tehničke studije

Haris Berkovac

Magistar/diplomirani

inženjer informacionih tehnologija

Kao student prvog ciklusa, pokazao je izuzetnu nadarenost za informacione tehnologije i svijet informatičkog inženjerstva, a isti je završio s prosječnom ocjenom 9,94. Kao zaposlenik jedne kompanije u Sarajevu od 2006. godine, u oblastima planiranja pristupne mreže, IPTV-a i tehničke podrške stekao je veliko iskustvo i praktično znanje koje je na Fakultetu za tehničke studije nadograđivao, usavršavao i obogatio što je i uticalo na dalji karijerni put u oblasti informacionih tehnologija. Nakon završenog prvog ciklusa, nastavio je svoje školovanje i na drugom ciklusu te stekao diplomu magistra informacionih tehnologija. Od tada, započinje njegova karijera u akademskoj zajednici, što je i bio njegov cilj i želja da prenosi stećena znanja mlađim generacijama te da na taj način ostane u svijetu informacionih tehnologija koje su izazov upravo zbog stalnog napretka tehnologije i noviteta koje život svakodnevno mijenjaju. I nije slučajno njegovo opredjeljenje za rad sa studentima, jer je uvijek pokazivao sklonost i i prirodni talent za učenje što je kao učenik generacije u Osnovnoj školi „Alija Nametak“ i pokazao. Angažiran je kao viši asistent na Katedri za inženjersku informatiku našeg fakulteta od akademske 2021/22. na predmetima Električna kola i digitalna logika, Neuronske mreže i Operativni sistemi. Njegov sjajan odnos prema studentima koji se zasniva na autoritetu znanja, nesebičnog prenošenja iskustva iz prakse i međusobnog uvažavanja i povjerenja, stvara motivirajuću atmosferu u kojoj ambicije imaju posebno mjesto. Trenutno je doktorand završne godine trećeg ciklusa na Odsjeku za inženjersku informatiku i vrijedno radi na izradi svoje doktorske disertacije. „Koliko god mislimo da imamo praktična znanja i vještine koje su dovoljne za poslovnu karijeru i uspjeh, toliko isto moramo da znamo da su teorijska, stručna i naučna znanja vrijednosti koji nas čine bogatijim i daju nam samopouzdanje sa kojim možemo biti sve što želimo!“ – lijepa je poruka za mlade ljude koji traže formulu uspjeha, a ona se nalazi u jednoj riječi - znanje!

MIirsada Fuško Habibi

bachelor/inženjer grafičkog inženjerstva i dizajna

Za dizajnericu Mirsadu Fuško Habibić svijet dizajna postao je blizak još u djetinjstvu kada je preko dječijih crteža ispoljavala svoju kreativnost i pokazivala talenat prema crtanju. Rođena u porodici gdje se grafika njegovala već godinama, njene ambicije za poziv dizajnera osjetile su se već u prvim danima studija. Iskustvo je sticala u porodičnoj firmi ali i u radu na fakultetu gdje je pomogala u svim aktivnostima koje su zahtijevale dizajniranje i brendiranje. Kao mlada dizajnerica imala je priliku utjecati na društvo i kulturu stvarajući vizualne priče koje pomažu ljudima da se povežu, informišu i inspirišu. Radi na projektima koji podržavaju društvene, ekološke i političke ciljeve. Kao studentica Fakulteta z atehničke studije, uradila završni rad na temu: ”Knjiga grafičkih standarda Fakulteta za tehničke studije”, koja je uvrštena u stalnu primjenu. ”Moja eko priča, počinje sa registracijom društva koje je zamišljeno da radi kao štamparija koja doprinosi, a ne šteti svome gradu. Iako sam naišla na mnoge prepreke na tome putu, u smislu da je sve oko nas materijal i plastika koja svakodnevno zagađuje dodatno nas same, ova priča uspješno posluje i svakim danom bilježimo porast poslovanja. Grafički studio ”Din ”obiteljsko je naslijeđe i sretna sam što sam kroz vaš studij uspjela usavršiti svoje znanje i dalje ga nastavila primjenjivati kao uspješna poduzetnica. Do jučer se sve činilo dalekim i nemogućim, ali sam svjedok da je tačna izjava: Dok studiraš sanjaš život, a kada završiš živiš san!”- podijelila je s nama svoju priču Mirsada Fuško, mlada uspješna dizajnerica.

Uspješne karijere studenata

Fakultet za tehničke studije

Almir Ćano

Bachelor/inženjer grafičkog inženjerstva i dizajna

Želju za bilo kojim vidom umjetnosti ispoljio je jako davno, s 1213 godina, kada je prvi put javno pokazao svoj talenat na ulici kroz umjetnost grafita i murala. Kako sam navodi, to je spontano krenulo kroz razne tematike i dovelo do prvih angažmana koji su bili komercijalne prirode, s prvom zaradom. Radio je oslikavanje većih formata za potrebe firmi i drugih zainteresiranih. Samim tim, uz to se pojavila i želja za nekim brendom u vidu odjeće i počeli su prvi otisci na sito štampi. Vrlo brzo napravljen je lokalni brend na nivou grada ”None Painting” što se ispostavilo kao ispravan put i unosan posao pa je do sada jako puno primjeraka prodato na tematiku grada. Put karijere je zahtijevao i put za daljim školovanjem što je rezultiralo i donošenjem odluke za upis na Fakultet za tehničke studije smjer Grafičko inženjerstvo i dizajn. Tu je stekao znanje koje ga je dodatno osnažilo i dalo samopouzdanje da nastavi dalje u pravcu svoje karijere. Nakon završetka i sticanja diplome, vratio se nazad u svoj grad Bugojno i osnovao kompaniju “My Moon Productions” koja se bavi grafičkom, foto i video produkcijom. Trenutno za kompaniju kaže da su fantastična četvorka, kako to voli reći, a u sezoni imaju još i dodatnu dvojicu kolega koji rade projekte s nijima. Red, rad, disciplina su doveli do tog da neki od radova stignu do Norveške i da dobije poziv od ”Kai Hansen Trykkeri” firme koja je tražila inženjera za poziciju branding vozila. Poziv je prihvaćen i Almir Ćano je svoju karijeru nastavio u Norveškoj gdje radi na poziciji inžinjera grafičkog dizajna. „Jako je bitno i što želim da naglasim budućim studentima našim kolegama, diploma u Norveškoj je bez ikakvih problema priznata i puno mi je pomogla za poziciju, naravno uz ostalo usavršavanje i rad ovih 9 godina, od završetka studiranja. Red, rad i disciplina i nikad ne odustajte od svojih snova!” – poruka je inženjera grafičkog inženjerstva i dizajna s vrlo uspješnom karijerom.

Jasmir Smailbegović magistar/diplomirani inženjer grafičkog inženjerstva i dizajna

Magistrirao je na odsjeku Grafičko inženjerstvo i dizajn na Fakultetu za tehničke studije u Travniku nakon prvog ciklusa na istom studijskom programu. Već tokom studija, istakao se svojim talentom za kreiranje i osmišljavanje dizajna, za potrebe fakulteta, zahvaljujući kojem je dobio priliku da radi u kompaniji “No1 - Sportska oprema” gdje se afirmisao kao mladi dizajner te firme. Uporedo je radio na Fakultetu kao demonstrator, a kasnije i kao viši asistent. ”Angažmani koje sam imao u toku studija omogućili su mi da imam odličnu praksu, da učvrstim i unaprijedim svoje znanje, kako bih se potom zaposlio u Telemachu BH. Ne mogu, a da ne napomenem da je Telemach BH drugu godinu zaredom najpoželjniji poslodavac u BiH, lider u TELCO industriji i kao takav pruža fantastične uslove za rad. Radim kao grafički dizajner i moji radni zadaci se odnose na osmišljavanje novih kreativnih kampanja, adaptaciju postojećih kao i kreiranje vizuala za različite vrste aplikacija kao što su OOH, digital, print itd. Fakultet tehničkih nauka bio mi je drugi dom, ali i platforma iz koju sam otišao u najbolju kompaniju u Bosni i Hercegovini, a to ne bih mogao bez kvalitetnog visokog obrazovanja.”

- priča je ovog mladog dizajnera. Jasmirova priča je poruka svima koji žele biti uspješni da se put uspjeha gradi tokom školovanja i da prilike uvijek postoje, samo ih treba prepoznati! Fakultet za tehničke studije uvijek je spreman da podrži mlade ljude koji žele svoje talente pretvoriti u šanse za napredovanje u svojoj karijeri.♣

Časopis Udruženja Grafx

grafx.ba

grafx.ba

@casopisgrafx