Božo Skoko | Strateško komuniciranje država. Područja primjene. Hrvatska iskustva

prof. dr. sc. Božo Skoko STRATEŠKO KOMUNICIRANJE DRŽAVA Javna diplomacija Brendiranje država i nacija Međunarodni odnosi s javnošću Područja primjene • Hrvatska iskustva

Manualia Universitatis studiorum Zagrabiensis

prof.dr.sc. Božo Skoko (urednik) STRATEŠKO KOMUNICIRANJE DRŽAVA Javna diplomacija, brendiranje država i nacija, međunarodni odnosi s javnošću 2. dio Područja primjene – Hrvatska iskustva I. Izdanje Nakladnik Synopsis d.o.o., Zagreb Sunakladnici Plejada d.o.o., Zagreb Synopsis d.o.o., Sarajevo Edward Bernays visoka škola za komunikacijski menadžment, Zagreb Za nakladnika Ivan Pandžić Za sunakladnike prof. dr. sc. Vladimir Filipović Fadila Halvadžija dr. sc. Damir Jugo Urednik dr. sc. Hrvoje Jakopović Recenzenti prof. dr. sc. Doris Peručić prof. dr. sc. Zoran Tomić prof. dr. sc. Igor Vidačak Lektura i korektura Iva Srbić Klobučar Dizajn naslovnice Vladimir Resner Grafički urednik Bruno Abramović

© prof.dr.sc. Božo Skoko.

Nijedan dio ove knjige ne smije se umnožavati, fotokopirati, ni na bilo koji način reproducirati bez pisanog dopuštenja autora i nakladnika.

Odlukom Senata Sveučilišta u Zagrebu od 8. lipnja 2021. (klasa: 032-01/21-02/13 ur. broj: 380-061/36-21-5) ova knjiga je uvrštena među Monografije Sveučilišta u Zagrebu Manualia Universitatis studiorum Zagrabiensis.

ISBN 978-953-8289-40-8 (Synopsis, Zagreb) ISBN 978-9958-01-101-6 (Synopsis, Sarajevo) ISBN 978-953-7782-80-1 (Plejada)

CIP zapis dostupan u računalnom katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 001117795 Tisak Grafički zavod Hrvatske d.o.o., Zagreb Tisak dovršen u listopadu 2021.

Božo Skoko (ur.)

S

trateško

komuniciranje država 2. dio

Područja primjene • Hrvatska iskustva

Synopsis Zagreb – Sarajevo, 2021.

SADRŽAJ

7.

PREDGOVOR . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 597

Izdvojena područja primjene strateškog komuniciranja država. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

603

KULTURNE/KREATIVNE INDUSTRIJE KAO SREDSTVA JAVNE DIPLOMACIJE. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 605

prof. dr. sc. Daniela Angelina Jelinčić

FILM KAO PROMOTIVNI ALAT DRŽAVA.. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 613

dr. sc. Dejan Gluvačević, dr. sc. Božo Skoko

ULOGA FESTIVALA U BRENDIRANJU DRŽAVE. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 625

dr. sc. Iva Hraste Sočo

PROMOCIJA ZEMLJE KROZ KNJIŽEVNOST: FRAGMENTI O HRVATSKOM DUHOVNOM KRAJOLIKU. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 632

prof. dr. sc. Slobodan Prosperov Novak

ULOGA SPORTA U MEĐUNARODNIM ODNOSIMA, BRENDIRANJU DRŽAVA I JAVNOJ DIPLOMACIJI. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 639

dr. sc. Luka Leško

GOSPODARSKA DIPLOMACIJA.. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 651

dr. sc. Ana-Maria Boromisa

ULOGA LIDERA U BRENDIRANJU DRŽAVE. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 661

dr. sc. Marijana Grbeša

GASTRODIPLOMACIJA KAO OBLIK JAVNE DIPLOMACIJE.. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 672

dr. sc. Đana Luša

PROMOCIJA DRŽAVA KROZ NAČIN ŽIVOTA – USPON I PAD AMERIČKOG SNA.. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 683

Martina Pandžić Skoko

DOMINACIJA TURIZMA U BRENDIRANJU DRŽAVE. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 694

dr. sc. Katarina Miličević

DIZAJN DRŽAVE .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 703

Boris Ljubičić

POŠTANSKE MARKE KAO SIMBOL NACIONALNOG IDENTITETA I ALAT U PROMOCIJI DRŽAVE. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 709

dr. sc. Stela Prislan Fujs

OBAVJEŠTAJNO DJELOVANJE POD KRINKOM JAVNE DIPLOMACIJE. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 718

dr. sc. Robert Kolobara

595

8.

Hrvatska javna diplomacija, pokušaji upravljanja hrvatskim identitetom i imidžom kroz povijest te suvremeni brend Hrvatske. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

727

RENESANSA – „RODNO MJESTO“ HRVATSKE JAVNE DIPLOMACIJE. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 729

dr. sc. Darko Bekić

STJEPAN RADIĆ I NJEGOVI POKUŠAJI INTERNACIONALIZACIJE HRVATSKOG PITANJA.. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 748

Marijan Lipovac

MEDIJSKO I PROMIDŽBENO DJELOVANJE NEZAVISNE DRŽAVE HRVATSKE PREMA INOZEMSTVU. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 753

dr. sc. Mario Jareb

ISTRŽAK IZ JAVNODIPLOMATSKOG DJELOVANJA HRVATSKOG ISELJENIŠTVA NAKON DRUGOG SVJETSKOG RATA: MARTYRIUM CROATIAE. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 760

dr. sc. Vladimir Lončarević

MEKA MOĆ I JAVNA DIPLOMACIJA TITOVE JUGOSLAVIJE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 768

prof. dr. sc. Tvrtko Jakovina

STVARANJE HRVATSKE DIPLOMACIJE: GDJE JE VOLJA, TU JE I PUT! . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 778

dr. sc. Gordan Grlić Radman

WASHINGTONSKA FRONTA – HRVATSKO LOBIRANJE I JAVNA DIPLOMACIJA U SAD-U TIJEKOM VELIKOSRPSKE AGRESIJE NA HRVATSKU . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 791

prof. dr. sc. Vladimir Peter Goss

RAZVOJ HRVATSKE JAVNE DIPLOMACIJE U NEOVISNOJ HRVATSKOJ . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 796

dr. sc. Mladen Andrlić

RADNA SKUPINA PREDSJEDNICE KOLINDE GRABAR-KITAROVIĆ ZA RAZVOJ IDENTITETA I BRENDA REPUBLIKE HRVATSKE.. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 805

prof. dr. sc. Dubravka Sinčić Ćorić

KAKO POVEĆATI GLOBALNU ATRAKTIVNOST HRVATSKE. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 815

Zvonimir Frka-Petešić

HRVATSKA U 25 SLIKA. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 819

Božo Skoko i Zvonimir Frka-Petešić

POGOVOR.. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 851

597

Predgovor

Nakon što smo u prvom dijelu knjige predstavili ključne koncepte strateškog komuniciranja država, poput javne diplomacije, nacionalnog brendiranja i međunarodnih odnosa s javnošću, njihovu povijest, primjenu i konvergenciju, u drugom dijelu knjige detaljnije ćemo opisati ključna područja primjene te hrvatska iskustva upravljanja identitetom i imidžom zemlje.

Zahvaljujući dugogodišnjem bavljenju ovom problematikom i uvidom u srodna znanstvena područja, uočio sam rad niza autora koji su se detaljnije bavili specifičnim područjima djelovanja država, kao što su gospodarstvo, kulturne i kreativne industrije, sport, političko vodstvo, dizajn ili način života, a koji predstavlja doprinos razumijevanju komunikacijskog i promotivnog djelovanja država. Riječ je o poznatim i priznatim hrvatskim znanstvenicima i stručnjacima, koje sam zamolio da za ovaj udžbenik napišu poglavlja u kojima će predočiti svoje uvide i nalaze u kontekstu teorije, ali i primjene strateškog komuniciranja države, koristeći globalne i hrvatske primjere i iskustva.

Tako ćete u drugom dijelu knjige, u sedmoj cjelini, pronaći 13 poglavlja gostujućih autora koji pokrivaju neka od najvažnijih područja primjene javne diplomacije, odnosno nacionalnog brendiranja.

Prvo poglavlje posvećeno je kulturnim i kreativnim industrijama kao sredstvu javne diplomacije, a napisala ga je prof. dr. sc. Daniela Angelina Jelinčić, znanstvena savjetnica u Institutu za razvoj i međunarodne odnose iz Zagreba, a govori o ulozi kreativnosti u međunarodnom pozicioniranju gradova, regija i država, s posebnim naglaskom na film, dizajn, glazbu, književnost, arhitekturu i likovnu umjetnost te slikovite primjere njihova uspješnog korištenja u jačanju imidža zemalja.

U drugom poglavlju detaljnije se bavimo ulogom filma u promociji država, s posebnim naglaskom na načine promocije filmskih lokacija i njihovo povezivanje s brendiranjem zemlje, povezanost filma i turizma, vanjsko brendiranje te hrvatska iskustva, koja sežu od ranih šezdesetih godina prošlog stoljeća i snimanja kultnog njemačkog serijala Winnetou. Rad potpisujem zajedno s dr. sc. Dejanom Gluvačevićem, pročelnikom Odjela za komunikacije na Edward Bernays visokoj školi za komunikacijski menadžment, koji se godinama bavi tim fenomenom.

598

Božo Skoko (ur.): Strateško komuniciranje država

Ulogom festivala u brendiranju države bavi se treće poglavlje, koje je napisala dr. sc. Iva Hraste Sočo, docentica na Akademiji dramskih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu, operna pjevačica i diplomatkinja koja je u praksi testirala moć kulturne diplomacije. U svom se radu na poseban način bavi iskustvima Austrije, koja uspješno koristi klasičnu glazbu i festivale (osobito Salzburški festival) u kreiranju nacionalnog brenda.

Nadovezujući se na ulogu kulture u javnoj diplomaciji, prof. dr. sc. Slobodan Prosperov Novak, redoviti profesor književnosti na Akademiji dramske umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu, u četvrtom poglavlju piše o ulozi književnosti u promociji zemlje, posebno analizirajući kulturni duh Europe i hrvatsko mjesto u njemu, predlaže izbor velikana hrvatske književnosti po kojima bi Hrvatska mogla postati prepoznatljiva u svijetu te uspoređuje hrvatska i danska iskustva i mogućnosti u brendiranju kroz književnost.

Peto poglavlje, pod naslovom Uloga sporta u međunarodnim odnosima, brendiranju država i javnoj diplomaciji, koje je napisao dr. sc. Luka Leško sa Swiss School of Business and Management iz Geneve, otkriva nam goleme mogućnosti sporta, kao promotivnog i gospodarskog alata država, s posebnim naglaskom na sportsku diplomaciju i različite modele koje primjenjuju pojedine države, uključujući i Hrvatsku.

Poglavlje o gospodarskoj diplomaciji napisala je dr. sc. Ana-Maria Boromisa, predstojnica Odjela za međunarodne političke i gospodarske odnose u Institutu za razvoj i međunarodne odnose u Zagrebu, a u njemu se na poseban način bavi vrstama, ciljevima i načinima funkcioniranja gospodarske diplomacije, najprije Europske unije, a potom Hrvatske.

Sedmo poglavlje, autorice prof. dr. sc. Marijane Grbeša-Zenzerović, profesorice na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, posvećeno je ulozi lidera u brendiranju svojih država. Kroz teorijske i praktične pristupe predstavlja lidere kao političke i nacionalne brendove, s posebnim osvrtom na Baracka Obamu i SAD, Vladimira Putina i Rusiju, Jacindu Ardern i Novi Zeland, ali i Kolindu Grabar-Kitarović i Hrvatsku, u kontekstu Svjetskoga nogometnog prvenstva u Rusiji.

Gastrodiplomaciju kao sve izraženiji oblik javne diplomacije obradila je u osmom poglavlju još jedna profesorica s istoga fakulteta – dr. sc. Đana Luša, baveći se hranom u službi politike i diplomacije, hranom kao porukom, ali i hranom kao sredstvom utjecanja na diplomatske odnose država.

U devetom poglavlju Martina Pandžić Skoko, predavačica na kolegiju Moda i komunikacija na Edward Bernays visokoj školi za komunikacijski menadžment, analizira ulogu načina života u promociji država, s posebnim naglaskom na kreiranje, uspon i brendiranje američkog načina života proteklih desetljeća, a koji se proteklih godina nalazi u svojevrsnom padu, te uspon, odnosno popularizaciju europskog, ponajviše skandinavskog načina života.

Turizam ima iznimno važnu ulogu u brendiranju zemlje, pa je tom fenomenu posvećeno deseto poglavlje koje potpisuje dr. sc. Katarina Miličević, pročelnica Odjela za turizam Edward Bernays visoke škole te profesorica Sveučilišta u Ljubljani. U svom radu donosi rezultate istraživanja imidža Hrvatske kao turističke destinacije te analizira dominantnu ulogu turizma u kreiranju suvremene prepoznatljivosti Hrvatske u svijetu.

599

Nacionalni simboli, vizualni identitet, ali i cjelokupni dizajn države izravno se odražavaju na imidž zemlje, u čemu Hrvatska ima posebno iskustvo kroz prepoznatljive kvadratiće. A jedan je od najzaslužnijih za njihovu popularizaciju hrvatski dizajner Boris Ljubičić, koji je napisao stručno poglavlje u kojem analizira ulogu boja i simbola u kreiranju nacionalnog vizualnog identiteta, s posebnim osvrtom na SAD, Njemačku, Italiju, Veliku Britaniju, Francusku, Japan, Švicarsku, Austriju i Hrvatsku. „Ako neki, ma kako malen otok poželi biti država, izdat će marku. Marka mu udara pečat državnosti, kao što mu more ocrtava granicu“ – napisala je povjesničarka umjetnosti Željka Čorak, a ta tvrdnja nam na najbolji mogući način oslikava moć tog malenog papirića u međunarodnim odnosima. Upravo o poštanskim markama kao simbolu nacionalnog identiteta te alatu u promociji država piše dr.sc. Stela Prislan Fujs, koja je godinama radila na odabiru motiva poštanskih maraka Hrvatske, te predstavljala Hrvatsku u PostEurop, a koja je i doktorirala na tu temu.

Budući da se javna diplomacija nerijetko koristi i za obavještajno djelovanje, tom smo fenomenu posvetili 13., odnosno posljednje poglavlje u ovoj cjelini posvećenoj specifičnim područjima primjene strateškog komuniciranja država. Autor tog poglavlja, dr. sc. Robert Kolobara, doktorirao je na temu moći informacija, odnosno informaciji kao sredstvu globalne dominacije, a u praksi obavještajnog sustava u Bosni i Hercegovini imao je uvid u obavještajno djelovanje drugih država u sklopu diplomacije. Unutar poglavlja posebno se bavi i informacijskim djelovanjem, odnosno psihološkim operacijama te sve prisutnijim ekonomskim i tehnološkim tajnim operacijama, kroz koje pojedine države nastoje steći konkurentsku prednost.

Druga velika cjelina (osmo poglavlje knjige) s dodatnih deset autorskih poglavlja posvećena je hrvatskoj javnoj diplomaciji, odnosno pokušajima upravljanja hrvatskim identitetom i imidžom kroz povijest te suvremenom brendu Hrvatske.

Kako bismo približili fenomen strateškog komuniciranja ili barem njegove obrise u hrvatskoj prošlosti, zamolio sam ugledne hrvatske povjesničare da daju svoj doprinos pisanjem pojedinih poglavlja. Uz njihov angažman, poseban pečat ovom dijelu knjige dali su akteri u stvaranju i izgradnji hrvatske diplomacije i javne diplomacije, odnosno pokretači aktivnosti u kreiranju imidža Hrvatske. Prema tome, pred vama je kombinacija znanstvenih poglavlja i eseja, odnosno autentičnih svjedočanstava s mnoštvom nepoznatih ili manje poznatih činjenica o upravljanju imidžom Hrvatske tijekom proteklih triju desetljeća.

U prvom poglavlju ove cjeline (odnosno prvom dijelu 8. poglavlja na razini udžbenika) dr. sc. Darko Bekić, povjesničar i diplomat, istražuje prve oblike hrvatske javne diplomacije u doba renesanse. U poglavlju se bavi utjecajem razvoja tiskarstva na politiku i diplomaciju, ali i teškim prilikama u kojima su se našle hrvatske zemlje nakon invazije Osmanlija, što je potaknulo hrvatske političke predvodnike da se aktiviraju u informiranju pape i europskih vladara o teškoj situaciji te ih pokušaju motivirati na pomoć i zajedničku obranu. Sve je to pridonosilo inovativnosti u diplomatskom komuniciranju i stvaranju prvih oblika javnodiplomatskog djelovanja.

U drugom poglavlju ove cjeline Marijan Lipovac iz Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti približava nam javnodiplomatsko djelovanje Stjepana Radića, jednog od vodećih hrvatskih političkih lidera u prvoj polovici dvadesetog stoljeća, s posebnim naglaskom na njegov odnos s inozemnim novinarima, u cilju upoznavanja inozemnih

600

Božo Skoko (ur.): Strateško komuniciranje država

javnosti s neravnopravnim položajem Hrvata u Kraljevini SHS i zajedničkoj jugoslavenskoj državi.

Iako je Nezavisna Država Hrvatska bila marionetska država nacističke Njemačke i fašističke Italije, a totalitarni režim medije je koristio uglavnom za promicanje svojih ideoloških i političkih ciljeva, odnosno za otvorenu propagandu, zanimljivo je kako je tadašnji režim važan naglasak stavljao i na odnose s inozemnim javnostima. S tim u vezi dr. sc. Mario Jareb, znanstveni savjetnik u Hrvatskom institutu za povijest istražuje ulogu Odjela medija i promidžbe NDH, te nakladničkih kuća koje su pokušavale promovirati Hrvatsku u Europi. Rad je zapravo svojevrstan sažetak onoga što je autor objavio o medijskom i promidžbenom djelovanju ustanova NDH prema inozemnoj javnosti u sklopu monografije Mediji i promidžba u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj (Hrvatski institut za povijest, Zagreb 2016.). Četvrto poglavlje donosi jednu epizodu iz javnodiplomatskog djelovanja hrvatskog iseljeništva nakon Drugog svjetskog rata, a odnosi se na projekt Martyrium Croatiae, koji je kao javno-diplomatski akt bio namijenjen vodstvu Katoličke crkve, a preko njega i inozemnoj javnosti. Cilj je bio skrenuti pozornost na hrvatska stradanja i prilike u novoj Jugoslaviji. Autor daje uvid i u druge javnodiplomatske aktivnosti hrvatskog iseljeništva u prvim desetljećima nakon rata.

Poznato je kako je socijalistička Jugoslavija uvelike koristila dosege javnodiplomatskog djelovanja, koji su se kretali od klasične propagande pa do kulturne i sveučilišne razmjene. To opsežno i kompleksno razdoblje analizirao je prof. dr. sc. Tvrtko Jakovina, redoviti profesor na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Na poseban je način analizirao ulogu doživotnog jugoslavenskog predsjednika Josipa Broza Tita i hladnoratovski kontekst djelovanja te projekte na području umjetnosti i znanosti, filma, tehničke pomoći i arhitekture, ali i općenito načine kreiranja meke moći Titove Jugoslavije.

U šestom poglavlju ove cjeline aktualni ministar vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske, dr. sc. Gordan Grlić Radman, kao znanstvenik i karijerni diplomat te sudionik i svjedok zbivanja, donosi osobno svjedočanstvo posvećeno borbi za istinu u međunarodnoj javnosti, te stvaranju hrvatske diplomacije, koje se u početku temeljilo na aktivizmu, domoljubnom zanosu i improvizaciji.

Sedmo poglavlje također donosi svjedočanstvo iz prve ruke prof. dr. sc. Vladimira Petera Gossa, povjesničara umjetnosti i književnika, koji je kao sveučilišni profesor u SAD-u od početka velikosrpske agresije na Hrvatsku bio angažiran u promicanju istine o zbivanjima na prostoru Jugoslavije, lobiranju i suprotstavljanju iznimno organiziranoj propagandi iz Beograda.

Nakon dva svjedočanstva o razdoblju neformalne javne diplomacije, koje je nedovoljno znanstveno istraženo s aspekta strateškog komuniciranja, slijedi znanstveno poglavlje posvećeno institucionalnom razvoju hrvatske javne diplomacije. Autor je dr. sc. Mladen Andrlić, karijerni diplomat i znanstvenik, dugogodišnji ravnatelj Diplomatske akademije hrvatskog ministarstva vanjskih i europskih poslova.

Posebno je poglavlje posvećeno inicijativi i projektu bivše hrvatske predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović vezanom za razvoj identiteta i brenda Republike. Prof. dr. sc. Dubravka Sinčić Ćorić, redovita profesorica Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i ujedno voditeljica Radne skupine za razvoj identiteta i brenda RH detaljno

601

nas upoznaje s metodologijom rada, istraživanjima i konkretnim prijedlozima vezanima uz suvremeni hrvatski identitet i željeni brend.

Deseto poglavlje također je posvećeno suvremenom identitetu i imidžu Hrvatske. Zvonimir Frka-Petešić, karijerni diplomat i stručnjak za brendiranje, koji je razvijao hrvatsku javnu diplomaciju, analizira mogućnosti i načine suvremene promocije Hrvatske, odnosno jačanja globalne atraktivnosti. A s tim je u vezi i prilog na kraju knjige – Hrvatska u 25 slika, koji sam pripremio zajedno s Frka-Petešićem, temeljem cjelokupne analize hrvatskog identiteta, globalnih trendova i iskustava, ali i očekivanja inozemnih javnosti, kao smjernicu kroz koje bi se sadržaje Hrvatska mogla i trebala predstavljati svijetu.

Vjerujem kako će ovaj dio knjige biti korisna nadogradnja teorijskim postavkama izloženima u prvom dijelu knjige, te kako će osvijetliti hrvatske napore, uspjehe i pogreške u pokušajima upravljanja vlastitim imidžom u svijetu (koji do sada uopće nisu bili sustavno istraživani). Istodobno vjerujem da će prilozi izvrsnih autora u ovom dijelu udžbenika biti poticaj, ne samo za upoznavanje ovog iznimno važnog i kompleksnog znanstvenog i praktičnog područja, već i za razvijanje ugleda Hrvatske, koji ne ovisi samo o državnim institucijama već i o svakome od nas.

prof. dr. sc. Božo Skoko, urednik