Međunarodni teološki časopis Osnivači Johann-Baptist Metz Anton van den Boogaard Paul Brand Yves Congar, op † Hans Küng Karl Rahner, sj † Edward Schillebeeckx † Vijeće ravnatelja Predsjednik Felix Wilfred, Indija Potpredsjednici Erik Borgman, Nizozemska Diego Irarrázaval, Čile Susan Ross, sad Uredničko vijeće Regina Ammicht-Quinn, Njemačka Mile Babić, BiH Maria Clara Bingemer, Brazil Erik Borgman, Nizozemska Lisa Sowle Cahill, sad Thierry-Marie Courau, Francuska Hille Hacker, Njemačka Diego Irarrázaval, Čile Solange Lefebvre, Kanada Éloi Messi Metogo, Kamerun Sarojini Nadar, Južna Afrika Daniel Franklin Pilario, Filipini Susan Ross, sad Silvia Scatena, Italija Jon Sobrino sj, Salvador Luiz Carlos Susin, Brazil Andrés Torres Queiruga, Španjolska João J. Vila-Chã, Italija Marie-Theres Wacker, Njemačka Felix Wilfred, Indija
Savjetničko vijeće Gregory Baum, Montreal/ qc. Kanada José Oscar Beozzo, São Paulo/sp Brazil Wim Beuken, Louvain Belgija Leonardo Boff, Petrópolis Brazil John Coleman, Los Angeles/ca. sad Christian Duquoc, Lyon Francuska Virgil Elizondo, San Antonio/tx. sad Sean Freyne, Dublin Irska Claude Geffré, Paris Francuska Norbert Greinacher, Tübingen Njemačka Gustavo Gutiérrez, Lima Peru Hermann Häring, Tübingen Njemačka Werner G. Jeanrond, Glasgow Velika Britanija Jean-Pierre Jossua, Paris Francuska Maureen Junker-Kenny, Dublin Irska François Kabasele Lumbala, Kinshasa dr Kongo Nicholas Lash, Cambridge Velika Britanija Mary-John Mananzan, Manila Filipini Alberto Melloni, Reggio Emilia Italija Norbert Mette, Münster Njemačka Dietmar Mieth, Tübingen Njemačka Jürgen Moltmann, Tübingen Njemačka Teresa Okure, Port Harcourt Nigerija Aloysius Pieris, Kelaniya/ Colombo Šri Lanka David Power, Washington/D.C. sad Giuseppe Ruggieri, Catania Italija Paul Schotsmans, Louvain Belgija Mary Shawn Copeland, Milwaukee/wn. sad Janet Martin Soskice, Cambridge Velika Britanija Elsa Tamez, San José Kostarika Christoph Theobald, Paris Francuska David Tracy, Chicago/Ill. sad Marciano Vidal, Madrid Španjolska Ellen van Wolde, Tilburg Nizozemska
Izdavači scm-Canterbury Press, engleski Matthias-Grünewald-Verlag, njemački Editrice Queriniana, talijanski Editoria Vozes, portugalski Editorial Verbo Divino, španjolski Ex libris & Synopsis, hrvatski
Izdavači hrvatskog izdanja Ex libris, Rijeka i Synopsis, Sarajevo, 2015. Za izdavače Željko Međimorec i Ivan Pandžić Urednici hrvatskog izdanja Zoran Grozdanov Alen Kristić i Entoni Šeperić © Međunarodno udruženje za koncilsku teologiju, Madras, Indija, www.concilium.in © za hrvatski prijevod, Ex libris 2010. Lektura fra Ivan Nujić Dizajn Damir Bralić prijelom Lana Grahek Tipografija Nikola Đurek (Marlene Pro, TyponineSans Pro) Sva prava pridržana. Ni jedan dio ovog izdanja ne smije se umnožavati ili javno reproducirati u bilo kojem obliku bez prethodnog dopuštenja nakladnika Concilium, Asia Center for Cross-Cultural Studies, 40/6A Panayur Kuppam Road, Sholinganallur Post, Panayur, Madras 600119, India issn (Sarajevo) 1986–5732 issn (Rijeka) 1847–5213
teologija, antropologija i neuroznanost
Tajništvo Conciliuma Asian Centre for Cross-Cultural Studies 40/6A Panayur Kuppam Road, Sholinganallur Post, Panayur, Madras 600119, India t +91 44 24530682, f +91 44 24530443 concilium.madras@gmail.com Tajnica ravnatelja: Nirmal Anthony Das
concilium međunarodni teološki časopis / broj 4 / listopad 2015
Sadržaj
7 Uvodnik Prvi korak: Neuroznanost, iskustvo i filozofija
15 Nutarnje iskustvo i neuroznanost, Matthieu Ricard
29 Filozofova velikodušnost i njezine granice: Paul Ricœur i neurofilozofija, Will Crichton
41 Frulaški zvuci novog nauka o spasenju? O postignućima i granicama neuroznanosti, Klaus Müller
Drugi korak: Etička pitanja
59 U potrazi za konačnim moralom: Istraživanje mozga na putu od ruke pomoćnice do moralnog autoriteta, Stephan Schleim
77 Mozak, moral i etika. O kakvoj je povezanosti riječ?, Elisabeth Hildt
89 Spolni identitet, mozak i tijelo, Hille Haker
Teologija, antropologija i neuroznanost Regina Ammicht Quinn, Thierry-Marie Courau, Hille Haker, Marie-Theres Wacker (ur.)
Treći korak: Teološke perspektive
107 Pogrešiv čovjek i neuroznanost, Joël Molinario
123 Homo Capax Dei: Neuroznanosti i novi pojam Boga, Eduardo R. Cruz
Teološki forum
139 Pitanje homoseksualnoga braka u Francuskoj: ulozi rasprave, Catherine Fino
145 Reci mi gdje su žene – u 50 godina ‘Conciliuma’, Marie-Theres Wacker
153 Sinoda o obitelji, Susan A. Ross 157 Budućnost u solidarnosti s kršćanima Orijenta, Pascal Gollnisch
163 Izbjeglice. Prepiska između Dannyja Pilarija (Filipini) i Norberta Recka (Njemačka)
S francuskoga prevela Jadranka Brnčić
concilium međunarodni teološki časopis / broj 4 / listopad 2015
6
Regina Ammicht-Quinn International Centre for Ethics in the Sciences and Humanities University of Tübingen Wilhelmstrasse 19, D−72074 Tübingen regina.ammicht-quinn @uni-tuebingen.de
Thierry-Marie Courau Institut Catholique de Paris 21 rue d’Assas F−75006 Paris tm.courau@icp.fr
Hille Haker Loyola University Chicago 1032 W. Sheridan Rd. Chicago, IL 6066 hhaker@luc.edu
Marie-Theres Wacker Seminar für Exegese des Alten Testaments Johannisstr. 8–10 D−48356 Münster Wacker.mth@uni-muenster.de
Regina Ammicht Quinn studirala je katoličku teologiju i njemačku književnost, pisala disertaciju o etici teodiceje, a habilitaciju o rodu, religiji i seksualnosti. Profesorica je etike u Međunarodnom centru za etiku (International Center of Ethics) pri fakultetu humanističkih znanosti Sveučilišta u Tübingenu. Predavačica i suravnateljica Centra za rodna pitanja (Tübingenu).
Thierry-Marie Courau je predavač-istraživač u području fundamentalne teologije na Katoličkom institutu u Parizu (ICP-Institut Catholique de Paris). Područja njegova interesa uključuju budizam i dijalog. Dominikanac, inženjer s diplomom iz upravljanja u poslovanju, obranio je doktorat iz teologije na sveučilištu u Strasbourgu (Francuska). Dekan je Theologicuma – Fakulteta teologije i religijskih znanosti ICP-a, predsjednik CICT-COCTI-a (Konferencije teoloških katoličkih institucija – Conference of CatholicTheological Institutions), sekcije teologije u FIUC-IFCU (Međunarodnoj federaciji katoličkih sveučilišta – International Federation of Catholic Universities).
Hille Haker je profesorica teološke etike na Sveučilištu Loyola u Chicagu, voditeljica Katedre za moralnu teologiju ‘Richard McCormick’. Doktorat je stekla 1997, a habilitirala 2001. godine (Tübingen). Nakon vođenja Katedre moralne teologije i socijalne etike Katoličke teologije na Sveučilištu u Frankfurtu (2005–2009), bila je izvanredna je profesorica kršćanske etike na 'Divinity School' u Harvardu (2003–2005) i ‘Heisenberg Research Scholar’. Suradnica je Instituta za društvena istraživanja (Frankfurt) i doravnateljica Centra za ženske studije ‘Cornelia Goethe’. Članica je Europske grupe za etiku u znanostima i novim tehnologijama (EGE) Europskog povjerenstva, Njemačke akademije medicinske etike (AEM), pridružena članica Međunarodnog centra etike u znanostima i humanističkim disciplinama Sveučilišta u Tübingenu i članica Uredničkog vijeća Međunarodnog teološkog časopisa ‘Concilium’.
Marie-Theres Wacker rođena je 1952. godine. Od 1998. godine poučava Stari zavjet i feminističku teologiju odnosno teološko istraživanje roda na Katoličkom teološkom fakultetu Sveučilišta u Münsteru u Njemačkoj. Od 2004. godine je članica Uredničkog vijeća ‘Conciliuma’. Uz ostalo, težišta njezinog istraživačkog rada su biblijski monoteizam, literatura helenističkog židovstva, fundamentalna pitanja rodnoravnopravne biblijske hermeneutike i rodne perspektive u židovstvu, kršćanstvu i islamu.
7
Zahvaljujući novim otkrićima upoznajemo nove osobine ljudskoga mozga. Živčani sustav, otkrivamo, ima sposobnosti rekonstrukcije neuronskih krugova za koje sve donedavno gotovo da nismo znali. Podatljivost kojom se može on modificirati i prilagođavati omogućuje terapijske transformacije mentalnoga i psihičkoga. Pojavljuju se različite teorije, posebice što se tiče sposobnosti svijesti da ublažava bol, proizvodi sreću, mir, ljubav. Istraživanja bivaju sve intenzivnija te predlažu nove hipoteze odmjenjujući one zastarjele iz kojih su nastale. Teško je znati gdje smo doista u svemu tomu. U nekoliko desetljeća neuroznanost je pokrenula važan razvoj u istraživanju ne samo mozga, nego i psihologije, procesuiranja emocija, života u zajednici. Koji se ljudski projekt ocrtava u svemu tomu? Zar nisu mentalna stanja puki biološki proizvod mozga neovisan o ma kojoj realnosti? Jedno je sigurno: aktualna neuroznanost upravo mijenja način na koji opažamo, vidimo i zamišljamo čovjeka i našu svijest. A samim time utječe i na to kako shvaćamo naš odnos prema Bogu, naše razumijevanje i naš govor o Bogu. Kako filozofija,
teologija, antropologija i neuroznanost / uvodnik
Uvodnik
concilium međunarodni teološki časopis / broj 4 / listopad 2015
8
antropologija, teologija, etika pristupaju tim pitanjima te kako ulaze u raspravu? Zadržavajući svoju sposobnost kritičnosti, ne mogu ignorirati rezultate i metode znanstvenog istraživanja kako bi analizirale dalekosežnost i prodornost prijedloga koji se odnose na budućnost svijeta i čovjeka, njihova napretka, njihova spasenja. Autori zastupljeni u ovom broju posvećenu neuroznanosti uglavnom su porijeklom sa sjevera našega planeta. I to zahvaljujući zanimanju brojnih sjevernoameričkih i europskih istraživača za ljudski mozak te zahvaljujući financiranju vlada i poduzetnika koja ih u tome podupiru. No, živimo u globalnom svijetu. Način na koji prihvaćamo te nove načine mišljenja o ljudskom biću i njegovoj evoluciji što proizlaze iz antropoloških teorija presudno djeluje na sve nas, na način na koji živimo i na koji mislimo. U prvom dijelu ovoga broja Conciliuma autori, u tri svoja eseja, nastoje vidjeti koji su mogući odnosi između neuroznanosti, duhovnoga iskustva i filozofije. Prvi se esej bavi nutarnjim iskustvom u svjetlu neuroznanosti, uvodi nas u začuđujuće središte ‘neuroplastičnosti’ mozga. Napisao ga budistički monah tibetanske tradicije, doktor stanične genetike, prevodilac Dalaj-lame na francuski, Matthieu Ricard. Boraveći uglavnom u samostanu Shechen u Katmanduu (Nepal), član je skupine istraživača u institutu ‘Mind and Life’, utemeljena pred tridesetak godina, a posvećena proučavanju kako budističkih tako i znanstvenih pristupa ljudskome duhu. Rezultati laboratorija takvoga tipa, čini se, pokazuju da se mozak može vježbati i fizički mijenjati. Dobro vođen, može povoljno djelovati na zdravlje i mijenjati negativne u pozitivne emocije. Uzimajući kao primjer budističko suosjećanje, empatiju i altruističku ljubav, autor zaključuje o nužnosti uzimanja u obzir potencijala transformacije mozga mentalnim vježbama kako bismo se na pravi način drugima stavili u službu. Will Crichton, sa sveučilišta u Warwicku (Ujedinjeno Kraljevstvo), prati francuskoga filozofa Paula Ricœura u raspravi što ju je vodio s neuroznanstvenikom Jeanom-Pierreom Changeuxom. Raspravlja o konceptualnom odnosu između ‘hermeneutičke fenomenologije’ i suvremene ‘neurofilozofije’.
9
teologija, antropologija i neuroznanost / uvodnik
Prvi pojam referira se na Ricœurov filozofijski sustav koji se, s jedne strane, oslanja na njegovu analizu svijeta kakvoga subjekti mentalno doživljavaju, a s druge strane na tumačenje primljenih informacija i tekstova. Drugi pojam se koristi da bi označio rad filozofa na koje snažno utječu aktualna otkrića kognitivne neuroznanosti. Također je vezan uz pojavu teorija o granicama našega znanja o funkcioniranju mozga i uma. Ovaj prilog naglašuje Ricœurovu zabrinutost, iako u svojoj potrazi otkriva uzajamnu dijalektičku plodnost znanosti i različitih drugih disciplina. Ricœur vidi da se zahvaljujući neuroznanosti ponovno otvaraju temeljna pitanja ljudske egzistencije – poput, primjerice, pitanja slobode izbora i odlučivanja, istodobno priznajući da neki ključni aspekti njegova vlastita sustava mogu biti posve kompatibilni s istraživanjem neurofilozofije. Autor trećega eseja je Klaus Müller, profesor filozofije na sveučilištu u Münsteru (Njemačka), koji se bavi fundamentalnim filozofijskim pitanjima u teologiji te se pita o odnosima i granicama znanja u neuroznanosti. Neurološke bolesti, u snažnom porastu u posljednjih dvadeset i pet godina, dodatno su potakle istraživanja u neuroznanosti. Razvijena u području umjetne inteligencije, ova istraživanja sudjeluju samim tim i u istraživanju načina postojanja koji se ubrzano mijenja i prilagođuje novim modelima, još donedavno nezamislivima. Neurologija, zajedno s numeričkim tehnikama, napreduje kao nova spasenjska ponuda uz ‘zvukove šalmaja’. Što se u tom novom okviru, u kojem je ponuđena nada u savršen i sretan život, događa s konceptima kao što su: osoba, subjekt, svijest, volja? Nije li na vidiku nov totalitarni politički sustav? Takav koji nas, polazeći od ideologije sreće, može dovesti do užasa poput onih kakve je poznavalo XX. stoljeće? U prvom dijelu ovoga broja također je spomenuto i nekoliko elemenata s kojim nas suočava neuroznanost što se tiče duhovne antropologije ponašanja i filozofijskoga mišljenja. U drugom dijelu se u tri članka otvaraju pitanja o posljedicama neuroznanosti i njezine moći na suvremenu etiku. Prvi članak među njima, jest članak Stephana Schleima, istraživača u području teorije i povijesti psihologije sa
concilium međunarodni teološki časopis / broj 4 / listopad 2015
10
sveučilišta u Groningenu (Nizozemska) i suradnika u Centru za neuroznanosti sveučilišta u Münchenu (Njemačka). Autor se pita o pomoći kakvu donose istraživanja mozga kad je riječi o potrazi za najvišim moralnim autoritetom. To pitanje privuklo je golemu pozornost još od 2000. Autorova refleksija odnosi se na ulogu neuroznanosti u svezi s moralom u filozofijskoj etici, psihologiji morala ili u moralnoj teologiji. Smatra da je riječ ponajprije o fenomenu komunikacije. Objašnjavajući kako se razrađuje kakva moralna odluka, neuroznanost se postavlja kao moralni autoritet. Autor smatra da joj tu nije mjesto. Mi nismo naš mozak. Anketa i istraživanje o mislima i moralnom djelovanju krajnje su teško izvodivi. Svaki dobiveni rezultat morao bi biti podvrgnut interdisciplinarnoj i društvenoj refleksiji, naglašavajući pragmatična i metodološka ograničenja inherentna im. U drugom eseju ovoga dijela Elisabeth Hildt, profesorica filozofije, ravnateljica Centra za studij etike zasluga (IIT) u Chicagu (SAD), pita se o uzajamnoj vezi neuroznanstvenih istraživanja, moralnih odluka i etike. Do koje mjere razumijevanje neuroznanstvenih mehanizama u moralnim odabirima i prosuđivanjima utječu na naša stajališta kada je riječ o donošenju moralnih odluka ili o prosuđivanju postojanosti etičkih teorija? Autorica se poziva na rezultate istraživanja što ih je provela interdisciplinarna skupina pod vodstvom Joshue Greenea, objavljenima 2001. Opisani su i uzeti u obzir u svjetlu njihove recepcije u etici i teoriji prava. Hille Haker, profesorica etike na sveučilištu u Loyoli (SAD) bavi se pitanjem roda u svjetlu teorija o mozgu i tijelu s posljedicama po teologiju. Neuroznanost razumije kao mjesto osobite mogućnosti objektivnosti. Može li se u mozgu naći seksualni identitet? Postoji li muški i ženski mozak? Ukoliko je na neurološkoj razini moguće dokazati osobine koje odgovaraju tradicionalnim kriterijima definiranja muškoga i ženskoga, teologija bi o tome morala voditi računa. Ipak, analiziramo li aktualne znanstvene studije, sve upućuje na to da je interpretacija neroznanstvenih rezultata prije vođena društvenim pretpostavkama nego empirijskim rezultatima. Seksualni identitet nije fizički dokaziv kao
11
teologija, antropologija i neuroznanost / uvodnik
prisutan u mozgu, nego je društvena konstrukcija. Premda neke biološke datosti ne bi trebalo zanijekati. Znanstveni rezultati ne pokazuju preciznu liniju koja bi jasno razlučivala spolove, nego prije veliko polje između idealiziranja i muškoga i ženskoga. Kako to utječe na teologiju? Treći dio ovoga broja otvara nekoliko teoloških perspektiva u dva priloga. U prvom, što ga je napisao Joël Molinario, istraživač u području praktičke teologije na Theologicumu Katoličkog instituta u Parizu, riječ je o mjestu ljudske krhkosti u neuroznanosti. Teoretiziranja slijede jedno za drugim brzinom tehničkoga napretka i bez ostvarivanja filozofijskih intencija. Neuroznanost mogla bi biti ključan argument jedne jasno izražene volje da prekine sa zapadnom metafizikom proizašlom iz judeo-kršćanstva. Da bi to pojasnio, autor ovoga priloga izvještava o dvije rasprave. Prva se vodi između Changeuxa i Ricœura a odnosi se na pitanje: ‘Može li neuroznanost skovati moralniju ljudsku vrstu?’, a druga postavlja pitanje: ‘Da li je čovjek svediv na svoj neurobiološki opis?’ o kojem raspravljaju Schaeffer i Valadier. Što ostaje od mogućnosti pogrešiva čovjeka? Naposljetku, Eduardo R. Cruz, profesor na katoličkom sveučilištu u Sao Paulu (Brazil), propituje teološki diskurs o neuroznanosti. Može li ona informirati o njima i podržati stare koncepte kao što su natura pura, potentia obedientialis, capax Dei? Kako se znanstveni diskurs i teološki diskurs ponašaju jedan prema drugom? Teološki Forum predlaže pet članaka o aktualnim pitanjima iz teologije. Prva tri se bave karakteristikama evolucije naših društava u odnosu na rod i obitelj. Prvi prilog autorice Catherine Fino analizira teološke uloge u raspravi što ju je u Francuskoj 2014. otvorio zakonski projekt homoseksualnoga braka, što je izazvalo burnu reakciju među vjernicima različitih religija te eskalirao u golemim demonstracijama. Drugi članak autorice Marie-Theres Wacker napisan je povodom pedesete obljetnice izlaska Conciliuma i bavi se ulogom žena u njemu. U trećem prilogu Susan Rossqui analizira etapu u kojoj se nalaze pripreme za biskupsku Sinodu o obitelji između dva okupljanja. Dva posljednja priloga nude informiran i refleksivan pogled o užasavajućim
concilium međunarodni teološki časopis / broj 4 / listopad 2015
12
posljedicama velikih kriza u kojem se naš svijet nalazi i koje će, nažalost, potrajati. Jednomu je autor generalni direktor organizacije ‘Œuvre d’Orient’, Pascal Gollnisch. Daje uvid u ono što se događa na Bliskom istoku te razmišlja o budućnosti kršćana koji su u nepodnošljivoj situaciji. Drugi prilog, u obliku dijaloga između dvojice teologa sa suprotnih strana svijeta, Norberta Recka (Njemačka) i Daniela Franklina Pilarija (Filipini), govori o situacijama migranata i izbjeglica u Europi i u Aziji uzimajući u obzir njihove podudarnosti i partikularnosti.
Teme brojeva objavljenih u 2011. godini 1 / Veljača Od svjetske misije do međureligijskog svjedočenja 2 / Travanj Biti kršćanin 3 / Lipanj Trgovina ljudima 4 / Listopad Gospodin i životvorac: promišljanja o Duhu danas 5 / Prosinac Ekonomija i religija Teme brojeva objavljenih u 2012. godini 1 / Veljača Sakramentaliziranje ljudske povijesti: u čast Edwardu Schillebeeckxu 2 / Svibanj Teolozi i biskupi: stare i nove napetosti 3 / Lipanj Početak Drugoga vatikanskog sabora: o pedesetoj obljetnici 4 / Listopad Rod i teologija 5 / Prosinac Voda Teme brojeva objavljenih u 2013. godini 1 / Veljača Pomirenje 2 / Travanj Postkolonijalna teologija 3 / Lipanj Sveci i svetost danas 4 / Listopad Smisao žrtvovanja 5 / Prosinac Reforma Rimske kurije Teme brojeva objavljenih u 2014. godini 1 / Veljača Život u različitosti 2 / Travanj Pravovjerje 3 / Lipanj Povratak apokaliptičkog govora 4 / Listopad Kršćanstvo i potrošačko društvo 5 / Prosinac Korupcija
•••••••••••••••••••••••••••••••• Concilium cca. 200 str. 15×24 cm meki uvez godišnja pretplata: 300,00 kn pojedini broj: 90,00 kn