Nakladnici Synopsis, d.o.o. Vlade Gotovca 4, Zagreb Synopsis, d.o.o. Maršala Tita 32, Sarajevo Za nakladnike Ivan Pandžić Fadila Halvadžija Recenzenti Prof. dr. sc. Pero Šimunović Doc. dr. sc. Iva Beljan Kovačić Urednik Ivan Lovrenović Korektura Željka Kuliš Grafička priprema Darko Pandža
@Perina Meić Nijedan dio ove knjige ne smije se umnožavati, fotokopirati ni na bilo koji način reproducirati bez pismenog dopuštenja nakladnika Meić, Perina: Izazovi, 2015 ISBN 978-953-7968-22-9 (Zagreb) 978-9958-01-018-7 (Sarajevo) CIP zapis je dostupan u računalnome katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 000919904.
Tisak dovršen u prosincu 2015.
3HULQD 0HLß Perina Meić
ZNAMEN IZAZOVI
R NQMLĂĽHYQRP L ]QDQVWYHQRP (hrvatska knjiĹževnost u BiH i druge teme) GMHOX $QWH 6WDPDĂźD
Zagreb – Sarajevo, 2015. =DJUHE ¹ 6DUDMHYR
KAZALO UVODNA NAPOMENA........................................................................ 7 I. Hrvatska književnost u BiH – izazov(i) hrvatske književne historiografije ..............................................11 II. Epistole Ive Andrića iz 1922...........................................................41 Andrićev model povijesti književnosti......................................56 Povjesničari hrvatske književnosti o Andriću..........................82 Semiotičko čitanje romana Na Drini ćuprija . ....................... 108 Krleža, Andrić i bosanski krstjani.............................................. 129 III. Mak Dizdar i Tin Ujević – čitanje pjesme Meki jastuk za mrtvace..................................................................153 IV. Nada – književnopovijesna monografija dr. Borisa Ćorića ............................................................................. 179 Časopis Nada – između ideologije i književnosti (književnopovijesna istraživanja Borisa Ćorića).................. 208 V............................................................................................................ 233 Stanislav Šimić – književni kritičar ispred svoga vremena.................................................................. 235 (O)pozicija Pere Šimunovića (osvrt u povodu smrti prof. dr. sc. Pere Šimunovića)......... 264 IMENSKO KAZALO.......................................................................... 291 BILJEŠKA O AUTORICI................................................................... 301
UVODNA NAPOMENA
U
ovoj su knjizi sabrani tekstovi posvećeni istraživanju djelā ili tema koje su za mene bile neka vrsta profesionalnog i osobnog izazova. Čitanje i istraživanje donosilo je niz intrigantnih pitanja, ali i veliki užitak. Andrićem sam se ozbiljnije počela baviti nakon što sam u rujnu 2010. u pismohrani kreševskog samostana, listajući dokumentaciju, otkrila njegovo do tada široj javnosti nepoznato pismo i kartu iz 1922. Slijed me istraživanja dalje vodio do analize njegova doktorata, a on je, pak, nametnuo pitanje Andrićeva poimanja povijesti književnosti kao žanra, te mjesta koje njegov opus ima u povijestima hrvatske književnosti. Nakon toga je uslijedilo semiotičko čitanje romana Na Drini ćuprija i istraživanje odnosa Andrića i Krleže prema bosanskim krstjanima. Tekst o Maku Dizdaru i Tinu Ujeviću, iako nastao pri godom znanstvenog skupa, također je bio potaknut pro nalaskom rijetkog primjerka Dizdarove prve pjesničke zbirke s piščevom posvetom i potpisom koju je, u znak poštovanja, poklonio Ivanu Miličeviću. Taj sam vrijedni primjerak također našla u knjižnici kreševskog samostana. Zahvaljujući ljubaznosti i razumijevanju fra Ivana Pervana i fra Jure Miletića, ali i svih drugih fratara koji su stoljećima skrbili, i još uvijek skrbe, o našoj kulturnoj baštini, ovi su vrijedni dokumenti danas dostupni široj javnosti. Tekstovi o djelu Borisa Ćorića, autora koji je, od momenta kad sam „otkrila“ njegovu kapitalnu studiju posvećenu časopisu Nada, postao moja stalna znanstvena inspiracija i veliki uzor, napisani su kao izlaganja na znanstvenim skupovima u Hrvatskoj i Crnoj Gori. Na isti sam način, preko izvrsne knjige Kritika i hereza Pere Šimunovića, „otkrila“ nepravedno zanemarenog književnog kritičara i pjesnika Stanislava Šimića, kojemu je posvećen zadnji tekst u knjizi.
Sve tekstove na neki način objedinjuje činjenica da se (većim dijelom) bave fenomenom ili fenomenima vezanim za hrvatsku književnost u BiH koja je, za mene, izazov posebne vrste. Istraživanje hrvatske književnosti u BiH, o kojem pišem u prvom dijelu knjige, na svoj su način obogatili istraživači različitih profila. Među njima, u ovoj su knjizi svoje mjesto dobili Boris Ćorić i nedavno preminuli Pero Šimunović. Prof. dr. sc. Pero Šimunović bio je moj učitelj i uzor, prvi čitatelj svih mojih tekstova i knjiga. Izvanredna kritičkog duha, odličan istraživač i sjajan profesor, bio je osoba od koje sam, na Mostarskom sveučilištu na kojemu danas radim, najviše naučila. Sve je moje tekstove i knjige strpljivo čitao dajući mi svoje, za mene, neprocjenjivo važne sugestije. Knjigu mu posvećujem s velikim poštovanjem iskreno žaleći zbog njegova preranog odlaska. Autorica
NAPOMENA: Radovi objavljeni u ovoj knjizi nastali su u periodu od 2010. do kraja 2012. godine kad je rukopis knjige bio i završen. Zbog objektivnih razloga, knjiga se objavljuje nešto kasnije. Ipak, otprije zamišljena koncepcija nije mijenjana, osim što joj je, na samom kraju, dodan tekst nastao povodom smrti njezina recenzenta, prof. dr. sc. Pere Šimunovića. U radu Semiotičko čitanje romana Na Drini ćuprija naknadno je dodana fusnota o, Andrićevom rukom potpisanom, primjerku romana iz 1955. Tekstovi su, koliko je to bilo potrebno, prilagođeni objavljivanju knjizi. Većina ih je objavljena (ili je u procesu objavljivanja) u zbornicima i periodičkim publikacijama: 1. Nada – književnopovijesna monografija dr. Borisa Ćorića, Bosna franciscana, br. 34, 2011, Sarajevo, str. 133-155. 2. Epistole Ive Andrića iz 1922., Tošović, Branko (ur.). Die k. u. k. Periode in Leben und Schaffen von Ivo Andrić - Austrougarski period u životu i djelu Iva Andrića, Institut für Slawistik der Karl-Franzens-Universität – Beogradska knjiga, Graz – Beograd, 2011., str. 753-761. 3. Povjesničari hrvatske književnosti o Ivi Andriću, Zbornik radova s međunarodnog naučnog skupa Nobelovac Ivo Andrić – pedeset godina kasnije, ANUBIH, Sarajevo, 2011., str. 121-145. 4. Andrićev model povijesti književnosti, Tošović, Branko (ur)., Ivo Andrić – Literat und Diplomat im Schatten zweier Weltkriege (1925–1941) / Ivo Andrić – književnik i diplomat(a) u s(j)eni dvaju sv(j)etskih ratova (1925–1941), Institut für Slawistik der Karl-Franzens-Universität – Beogradska knjiga, Graz – Beograd, 2012., str. 221-241. 5. (O)pozicija Pere Šimunovića, Bosna franciscana, br. 37, Sarajevo, 2013., str. 213-225. 6. Mak Dizdar i Tin Ujević – čitanje pjesme Meki jastuk za mrtvace, Zbornik radova Slovo o Maku, Mostar, 2013., str. 201-219. 299
7. Časopis Nada – između ideologije i književnosti (književnopovijesna istraživanja Borisa Ćorića), Zbornik radova Njegoševi dani 4, Nikšić, 2013., str. 307-324. 8. Krleža, Andrić i bosanski krstjani, Zbornik radova XV. (Ne)pročitani Krleža: od teksta do popularne predodžbe, ur. Cvijeta Pavlović, Vinka Glunčić-Buzančić i Andrea Meyer-Fraatz, Književni krug, Split – Zagreb, 2013., str. 29-44. 9. Semiotičko čitanje romana Na Drini ćuprija, Tošović, Branko (ur)., Andrićeva ćuprija / Andrićs brücke, Institut für Slawistik der Karl-Franzens-Universität – Beogradska knjiga – Narodna i univerzitetska biblioteka Republike srpske – Svet knjige, Graz – Beograd – Banja Luka 2013., str. 387-403. 10. Hrvatska književnost u BiH – izazov(i) hrvatske književne historiografije je referat izložen na 15. međunarodnom slavističkom kongresu održanom u Minsku (Bjelorusija). 11. Stanislav Šimić – književni kritičar ispred svog vremena je referat izložen na konferenciji koja se, u organizaciji Poljske i Crnogorske akademije znanosti u umjetnosti, održala u Podgorici.
300
BILJEŠKA O AUTORICI Perina Meić rođena je 31. srpnja 1975. u Sarajevu. Studij hrvatskog jezika i književnosti završila je 1999. u Mostaru. U ožujku 2001. godine počinje raditi kao asistentica na novijoj hrvatskoj književnosti, a potom i teoriji književnosti na Pedagoškom fakultetu u Mostaru. U rujnu 2001. upisala je doktorski studij na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. 8. veljače 2007. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, pred povjerenstvom u sastavu: 1. akademik, prof. dr. Milivoj Solar (predsjednik povjerenstva) 2. akademik, prof. dr. Ante Stamać (mentor) i 3. prof. dr. Vinko Brešić, obranila je doktorski rad pod naslovom: Metodološki modeli književnopovijesnih istraživanja u hrvatskoj znanosti o književnosti, te stekla akademski stupanj doktora znanosti iz znanstvenog područja humanističkih znanosti, znanstveno polje: filologija, grana: teorija i povijest književnosti. Sudjelovala na više međunarodnih znanstvenih skupova u Hrvatskoj, Poljskoj, Austriji, Crnoj Gori, Bjelorusiji, Rusiji i Bosni i Hercegovini. Znanstvene i stručne radove objavljuje od 2001. Dosad je objavila preko 70 znanstvenih i stručnih radova u časopisima: Republika (Zagreb), Forum (Zagreb), Hrvatska revija (Zagreb), Poznańskie studia slawistyczne (Poznań), u emisijama Trećeg programa Hrvatskog radija (Zagreb), Riječ (Rijeka), Književna Rijeka (Rijeka), Anafora (Osijek), Bosna franciscana (Sarajevo) Izraz (Sarajevo), Život (Sarajevo), Hrvatska misao (Sarajevo), Motrišta (Mostar), Osvit (Mostar), Status (Mostar), Mostariensia (Mostar), Zeničke sveske (Zenica). Zaposlena je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru, gdje drži nastavu na kolegijima iz teorije književnosti i novije hrvatske književnosti. 301
Knjige: 1. Čitanje povijesti književnosti: metodološki modeli književnopovijesnih istraživanja u hrvatskoj znanosti o književnosti, Alfa, Mostar, 2010. 2. Od riječi do riječi: književnokritičke zabilješke, Synopsis, Zagreb – Sarajevo, 2010. 3. Znamen: fragmenti o književnom i znanstvenom djelu Ante Stamaća, Synopsis, Zagreb – Sarajevo, 2011. 4. Smjerokazi: teorijske i književnopovijesne studije, Synopsis, Zagreb – Sarajevo, 2012. 5. Književne perspektive: teorijske i književnopovijesne studije, Studio TiM, Rijeka, 2015. 6. Izazovi: hrvatska književnost u BiH i druge teme, Synopsis, Zagreb – Sarajevo, 2015.
302