FRATRI U ZGODAMA I NEZGODAMA
1
zgode fratri 1.indd 1
25/01/18 09:46
Nakladnici Synopsis d.o.o. Sarajevo, Maršala Tita 32 Synopsis d.o.o. Zagreb, Vlade Gotovca 4 Za nakladnike Fadila Halvadžija Ivan Pandžić Lektura i korektura Anita Pajević Ilustracije Davor Schunk Grafičko oblikovanje Davor Schunk Prijelom i priprema za tisak Vanda Čižmek Tisak Grafotisak, Grude
2
zgode fratri 1.indd 2
25/01/18 09:46
FRATRI U ZGODAMA I NEZGODAMA
(Anegdote, legende, izreke, kazivanja) Priredio Fra Tomislav Brković Pogovor Josip Mlakić
Sarajevo – Zagreb 2018.
zgode fratri 1.indd 3
3
25/01/18 09:46
fratri u zgodama i nezgodama
CIP - Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine, Sarajevo 821.163.42(497.6)-36 821.163.42(497.6)-84 821.163.42(497.6)-7 FRATRI u zgodama i nezgodama : (anegdote, legende, izreke, kazivanja) / priredio Tomislav Brković ; pogovor Josip Mlakić ; [ilustracije Davor Schunk]. - Sarajevo ; Zagreb : Synopsis, 2018. - 494 str. : ilustr. ; 17 X 17 cm Fratri u zgodama i nezgodama: str. 439-442. - Kazalo manje poznatih riječi i pojmova: str. 455-470. - Bibliografija: str. 471-477. - Registri ISBN 978-9958-01-058-3 (Sarajevo) ISBN 978-953-7968-72-4 (Synopsis, Zagreb) 1. Brković, Tomislav COBISS.BH-ID 24868870 CIP zapis je dostupan u računalnome katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 000983794.
4
zgode fratri 1.indd 4
25/01/18 09:46
PREDGOVOR
Vitam duc mitem, numquam fac litem – felix eris! Provodi blag život, nikada se ne spori – bit ćeš sretan!
Pitanje koje su mi zadnjih godina postavljali mnogi glasi: Ima li novih šala? Odgovor daje knjiga koju držite u rukama, a koja je iznikla iz smijeha i humora i koja je namijenjena da i dalje nasmijava i svojim šalama vraća pravu mjeru našim ljudskim „veličinama“. Zanimanja za dosadašnja tri nadopunjena izdanja knjige Fratri u zgodama i nezgodama (2008., 2010., 2012.), kao i strip-knjiga Fratri bosanski u stripu – na svoj račun na svoj način (2015.) bili su mi poticaj da i dalje bilježim zgode iz života bosanskih franjevaca. Prema tome, evo i novih zgoda kojih nema u dosadašnjim izdanjima. A koliko poznajem vlastitu franjevačku zajednicu, Bosnu Srebrenu, ona će se i u budućnosti pobrinuti da ne ostanem bez „posla“. Svjedoci smo kako nema dovoljno smijeha ni šale u svijetu u kojemu živimo. U takvom je svijetu smijeh od srca s osjećajem za druge i za istinske životne vrijednosti postao iznenađenje i smetnja. Izručili smo se vlastima, moćnicima i vlastodršcima koji su nemoralno i lažno ozbiljni s navučenim maskama svetosti, i koji ne biraju sredstva da bi osvojili pozicije i postigli žuđenu moć te zgrnuli bogatstvo. Takvi ne dopuštaju istinu ni šalu na svoj račun. U ovoj knjizi, kao i u prošlim, mogu se pronaći sjajni primjeri kako su se fratri kroz povijest opirali politici moćnih. Nama današnjima za primjer. Stoga se nadam da će objavljene zgode u našu svakodnevnicu unijeti više vedrine, radosti i humora. Ako se itko rađa s vlastitim smijehom, onda se rađa čovjek, posebno redovnik koji se opire zlu, dok je istovremeno spreman na šalu i smijeh, u protivnom postaje 5
zgode fratri 1.indd 5
25/01/18 09:46
tužni smijač, oportunist zla, preprodavač i nuditelj lažnoga mira. Nesebičan smijeh posrednik je u razlikovanju istine od laži, činjenice od izmišljotine, iskrenosti od klevetanja, nužnoga govora od nemoralne šutnje. Šala i smijeh razotkrivaju umišljenost moćnika svih vrsta i staleža; oni su odgovor ljudske konačnosti na sve što se apsolutizira i smatra tobože „vječnim“. Šale i vicevi čine teška vremena humanijim − i prošla i sadašnja i ljudske odnose – njih najviše. Valja se stoga šaliti. Na svoj račun pogotovo. Istinski smijeh ne može se izroditi i postati lažan kao što je postala lažna svaka, a posebno patetična i namještena ozbiljnost. Može li biti još više osmijeha na našim licima? Kad smo se zadnji puta „klavirski“, četveroglasno smijali, dušom i tijelom? I pred Boga valja barem nekad s vicem. Znamo li moliti Boga da nam podari smisao za šalu i smijeh, za samokritičnu autoironiju? Jesmo li sudjelovanjem u životnim radostima drugih nešto sreće podijelili i s njima? Pokušajmo odgovoriti na postavljena pitanja prije, ali i poslije čitanja pojedinih zgoda! Razdioba knjige ostala je ista kao i u tri dosadašnja izdanja, dakle dijeli se na četiri dijela. Prvi dio naslovljen U legendama donosi legende vezane za život bosanskih franjevaca koje imaju i stanovitu povijesnu osnovu. Drugi dio U kronikama sadrži kroničke zapise koje su, kako u objavljenim tako i u neobjavljenim kronikama, zabilježili pojedini franjevci. Treći, najveći dio naslovljen U razgovoru anegdotalno donosi zgode vezane za život pojedinih franjevaca. U većini slučajeva oni su stvarni akteri događaja. Četvrti dio U sjećanju donosi niz anegdota o franjevcima čiju autentičnost nije moguće dokazati, niti se ona sa sigurnošću može otkriti. U knjizi je dodano zasebno poglavlje naslovljeno Andrićeve fratarske priče, ulomci priča pisca koji je najveći dio svojega opusa vezao za bosanske franjevce i njihov život u Bosni i Hercegovini. Naposljetku dolazi Pogovor književnika Josipa Mlakića. 6
zgode fratri 1.indd 6
25/01/18 09:46
U dodatku su imena fratara koji se spominju u zgodama, zatim manje poznate riječi i pojmovi kojim je potrebno poslužiti se jer se pojedine zgode mogu razumjeti samo uz poznavanje pojedinih, danas nepoznatih riječi. Na koncu je bibliografija koja, osim pisanih izvora, sadrži i kazivače pojedinih zgoda. Radi vjernosti mjestu i vremenu u kojemu su (ne)zgode nastale, u tekstovima su zadržane arhaične riječi i izrazi koji se danas u suvremenom jeziku više ne upotrebljavaju. Knjiga je obogaćena ilustracijama zagrebačkog umjetnika Davora Schunka, kako bismo je učinili bližom čitateljima. Zahvaljujem svima koji su svojim tekstovima, prijedlozima i sugestijama nadopunjavali stranice knjige, te pomogli njezino objavljivanje. Nadam se da će svojim sadržajem opravdati njihov trud i pomoć. Dogodi li se vama, poštovani čitatelji, kao što se meni zna dogoditi, da se odjednom, potaknuti u duši, osmjehnete, nasmijete ili prasnete u smijeh u kući, na ulici ili drugdje, sjećajući se neke zgode iz knjige − neka vam ne bude neugodno − nasmijte se. Nasmijte se i na svoj račun. Pa ako vas neka anegdota i „duboko“ pogodi i želi da se smrknete, možda i naljutite, vi se nasmijte: smijeh nosi istinu, smijeh je ljekovit. I budite zahvalni i Bogu i ljudima. Smiju se najčišće oni siromašni, nevoljni, hendikepirani, iskreno se znaju smijati i oni kojima je učinjena nepravda, a oni moćni rijetko, tek iskrivljuju usta ili se poput demona samo cere. Svatko se ipak smije, smiješi se na ljubav. Smijeh zna sadržavati i tugu. Ova knjiga ima puno tuge, jer je puno patnje. Šale najviše nastaju u lošim režimima. Čini se da je tugu osjećao i mladi fra Ivan Franjo Jukić davne 1850. godine kad je u djelu Zemljopis i povijestnica Bosne zapisao i ovo: „Ne pitajte tko je ovo pisao. Vi me dobro znate, jer za svako moje domorodno poslovanje napojili ste me čašom čemera i pelina! Ja za vas ovo nisam 7
zgode fratri 1.indd 7
25/01/18 09:46
pisao, jer znam da vam ugoditi nisam mogo: vi malo ol ništa ne štijete, pak opet sve znate! I buduć da je vaš maksim dolce far niente (slatko je ništa ne raditi), to ja znam, da bi vam onda najbolje ugodio, kad kao i vi ništa dobra ne bi radio, a sve dobro zlobio i krepostno nenavidio? Da vam Bog prosti.“ I danas su postupci slični kao u Jukićevo vrijeme, samo su prilike izmijenjene! A ovo je knjiga da vas nasmije pa bujrum! tko se još može i želi, neka se smije! Bugojno, siječnja 2018. godine
Fra Tomislav Brković
8
zgode fratri 1.indd 8
25/01/18 09:46
I. U LEGENDAMA
9
zgode fratri 1.indd 9
25/01/18 09:46
Od više vremena, mnogi dobri, i serčani Redovnici ove naše Provincije iztražili su uzrok toliki smutnja, koje su brata s bratom zavadile, same nesloge posejali, te našu Provinciu, njekad toliko slavnu ne mal upropastile! I evo izvor svih smutnji najdosmo: brezposlenost (otium) i neznanstvo (ignorantus). Čovek a osobito redovnik brezposlen, veliki jaz otvara svima opačinam misli i serca. Čovek koji se radi rukama, a ne zabavlja se s knjigama, ninašta nije poterčnii neg na zlo! On tudje poslove razipravlja, jer svoga nejma ol za njeg malo mari i da jednom rečju kažemo u jednom mormorenju vrime provodi: dušu svoju i za sobom drugog upropašćujući. Šta da reknemo od neznalice? Čovek svaki, a osobito redovnik i pastir dušah kervju neprocinjenom od kupljenih, koji nezna svog života upraviti, kako će druge na put istine izvesti? da se bliže našem govoru prikučimo: Čovek, koi malo zna misli da sve zna, zato se više nikad i ne brine znati, on je ohol, drugog neterpi; on je nenavidljiv: tudje kriposti nesamo da ne ceni, već pasjom zlobom i potvaranjem svog iskrenog obara; Čovek neumjetan merzi sve što je novo kao nevaljalo, i rečju on ceni da svi ljudih zlo rade, a on samo da je izverstan. Neznalica htio bi da pliva u bogatstvu da steče dostojanstvo, da mu se drugi klanjaju kao dervenomu Bogu. Ovosu ukratko dva vrela iz kojih tolika zla provriše, te našu majku Provinciu poplaviše. Iz pisma šestorice bosanskih franjevaca Definitoriju Bosne Srebrene, pisano u Sutinskoj (Kraljeva Sutjeska), 18. travnja 1848. godine
10
zgode fratri 1.indd 10
25/01/18 09:46
1. UJAK IZ SUTJESKE NADMUDRIO VEZIRA Stariji Sutješčani prepričavaju legendu o gradnji crkve sv. Ivana Krstitelja u Kraljevoj Sutjesci: – Kad su naši stari predali turskom veziru molbu da se gradi crkva, on ju je razmotrio, a s obzirom da su oni vako veliki mudraci – zato imaju okrugao fes, pa na koju ga god stranu okrenu, kažu da je na pravoj strani. Vezir im je odgovorio: – Nema problema, gradite! Dao im je lokaciju s uskim zemljištem. – Gradite toliko koliko volovska koža zemlju zapaše. E, da se zapaše kožom najvećega vola, to ti je 7 do 8 kvadrata. A ni ujak nije bio za podcijeniti, pa se dosjetio. Zaklali su vola, izrezali mu kožu u oputu i dobili su veliku dužinu, opasali su kolčiće volujskom oputom, uzeli koliko njima treba i rekli: – Vezire, volujska je koža ovoliko zapasala! Vezir nije htio pogaziti svoju riječ, pa im je dao sagraditi crkvu, odnosno samostan.
2. FERMAN NA PLEĆIMA Župnik u Ovčarevu fra Jako Baltić zamolio travničkoga kajmakama Ahmeta da mu za gradnju crkve pribavi ferman. Ali ne čekajući ga i ne nadajući mu se, gradio je crkvu, istodobno gradeći i dopuštenu kuću. Vjernici bi, i muško i žensko, i staro i nejako, idući k misi, donosili svatko po kamen. Na učestale pritužbe da se pravi 11
zgode fratri 1.indd 11
25/01/18 09:46
crkva, kajmakam je osobno posjetio Ovčarevo, i podmićen i udobrovoljen zatvorio oči, a u međuvremenu je stiglo i zatraženo dopuštenje. Tako je narod početak gradnje crkve zaodjenuo u maštovitu legendu: – Išao fra Jako više puta u Carigrad. I svaki bi put dobio ferman. Na povratku bi ga pokazao kajmakamu, a ovaj bi ga pograbio i poderao. Dodijalo fra Jaki te zamolio u Carigradu da mu dopuštenje za gradnju napišu na plećima, na rođenu kožu. Tako je lokalna turska vlast, nemoćna, dopustila gradnju.
3. Proroci Bosanski ujaci su kroz četiri puna vijeka branili svoj puk od turske navale. Ponekad su ga morali štititi i od udaraca grčkih vladika po Bosni, koji su htjeli da im papazi plaćaju neke danke i poreze, kao da su jedino oni, za krštenu Bosnu, prva i prava vjera! Franjevci ne htjedoše ni čuti o kakvijem danjcima i porezima, ta kakvi su nameti snašli Grke, kad ih fratarija ne plaća ni sultanu, a kamoli da ih plaća Fanariotu! Grci ko Grci – lukavci, dojave spor veziru pa ga, umjesto dokazima, podmažu jasprama. Stare knjige kažu da su u turska vremena jaspre otvarale svaka vrata, a kako ne bi i ona vezirska, pa se fratri, čuvši priču o jasprama, preplašiše osude. Ipak se nisu predali, već i oni odoše do vezira pa ga zamoliše da im presudi u njihovoj samostanskoj crkvi jer tako propisuje sultanova Ahdnama. Sutradan se podiže vezir i krenu s vladikom i fratrima put fojničkoga samostana. U samostanu su prenoćili, pa se jutrom u crkvu zaputili. Kad stigoše u crkvu, fratar pitao vladiku: – Preosveštena vladiko, koliko Vaš zakon ima proroka? 12
zgode fratri 1.indd 12
25/01/18 09:46
13
zgode fratri 1.indd 13
25/01/18 09:46
– Četiri, papaze! – A gdje Vam je peti, sveštena glavo? – Kakav peti, Hristov nebrate? – Pa pet ih je u našem zakonu! – na to će mu fratar, a vezir sluša, pa ga zanima kakav će biti konac te đaurske parbe o prorocima. – Kako pet, odakle pet? – razbjesnio se vladika na fratra, a fratar će: – Ta, Muhamed, Vaše Vladičanstvo! – Muhamed?! – Da, da, Muhamed, pa ako ne vjeruješ, pogledaj na stropu onu petoricu bradonja! Onaj najkrupniji i najbradatiji, to Ti je Muhamed! Vladika pogleda, vezir pogleda i Boga mi, šale nema – na stropu pet proroka! – Sad Te pitam, veziru – fratar se razjunači – čija je vjera prva i prava? Moja ili vladičina? Ili njegova bez Muhameda ili moja s Muhamedom? – Brade mi, Tvoja! – vezir će. Tako vladika izgubi i parnicu i troškove. A što je bilo? Ništa osobito. Bojeći se osude po babi i stričevima, a ne po pravdi Boga velikoga, fratri namjestiše Grku zamku. Kraj Mateja, Marka, Luke i Ivana namaljaše fratri tijekom noći i Muhameda, i kad je jutro svanulo, osvanuše na slici umjesto četvorice – petorica!
4. Antus mortus Zatrebalo, kažu, Bosni fratara jer koliko ih bi, sve ih Turci posjekoše, pa dođe papinska bula u kojoj stoji neka provincijal pokupi mlađe, al' bolje seoske momke i nek' ih, što bi rekao Ličanin, na ajnc-cvaj zafratri! Druge ti nema, valja papu 14
zgode fratri 1.indd 14
25/01/18 09:46
slušati jer ako ga ne poslušaš, zlo i po tebi i po narodu. Ti ćeš se, provincijale, ogriješiti o redovničku poslušnost, a narod će ostati bez svoga pastira, pa tako provincijal skupi momke i s njima u bogosloviju. Posrkaše momci navrat-nanos teologiju i crkveni jezik pa među narod, kao i oni naši prijašnji paroci. I takav jedan ekspresni fratar dođe na župu, gdje mu umrije neki seljak Anto, koji nije bio neka osobita kršćanska duša. Rijetko je išao u crkvu, nije se ispovijedao, a nije ni pričešćivao jer drugo ne ide bez prvoga. Novi fratar hoće da javi provincijalu za taj žalosni slučaj, ali mu ne dao vrag mirovati da to javi na hrvatskom jeziku, nego hoće fratar na latinskom, da se pohvali pred svojim starješinom kako i on zna latinski. Sastavi pisamce i pošalje ga provincijalu po svom slugi. U pismu je župnik javio da je umro seljak Anto koji, kako je živio, tako je i umro – bez križa, svijeće i pričesti. Sluga donese pismo provincijalu, a kad ga provincijal otvori, nađe u njemu ovu latinštinu: – Antus mortus, sicut vixit, ita morixit, sine crux, sine lux, sine commedere Deus!1
5. Bosanski ujak tješi muslimana Došao vojni nalog župniku fra Jerki Barbariću 1878. godine da odmah mora sa svojim pukom ići na Švabu. Tako su fra Jerku odmah imenovali i postavili bin-bašom – zapovjednikom nad hiljadom. Nema druge, valja ići i slušati, makar i preko 1
Rečenica bi na latinskom jeziku trebala glasiti: Antonius mortuus, sicut vixit, ita mortuus est, sine cruce, sine luce, sine communione! – Anto je mrtav, kako je živio tako je i umro, bez križa, bez svijeće, bez pričesti!
15
zgode fratri 1.indd 15
25/01/18 09:46
volje, ako ti je draga glava na ramenu. Za veću sigurnost, da ga vojska ili drugi kokošari ne bi napastovali, uputi se sa svojim dostom i prijateljem malbantom Mehmed-agom. Pritom su otišli na neke pozicije te čekali, a Švabo drugim putom obašao i došao kud je pošao. Vrati se fra Jerko s Mehmed-agom, svrativši u njegovu kapelu da odmore i kavu popiju. Kavu srčući, a lulu pušeći, Mehmed-aga će fra Jerki snuždeno: – Valah, fra Jerko, da je mene poslušati, pa da smo otišli na Poharve, ondale bismo mogli na Švabu pucati sve ko na janjce, a onako zavedoše nas murtati na drugu stranu pa eto ti Švabe nanovo u Bosnu. – E šta ćeš, Mehmed-aga – fra Jerko će – ko pametan i silan. – Ja, Doga ti, fra Jerko – poče opet Mehmed-aga – kaži mi pravo: eto sad Švabo doš'o u Bosnu ili ako svagdje nije, doći će sigurno, mi ga ne možemo smesti. Nego, hoće li on mene odmah natjerati da se ja krstim? – Neće – reče fra Jerko – ako ti nećeš. Ti samo budi miran Švabi i njegovo poštuj, pa al' se ti krstio, al' abdest uzim'o, ol klanj'o, ol kleč'o ili iš'o u crkvu ili u džamiju, Švabi je sve isto. Samo nek' si ti miran, pa ti, ako ćeš, nemoj nikad izlaziti iz džamije. Dapače, znaš li još i ovo: nit' će ti Švabo smetati u tvom zakonu, nit' će dopustit' da te itko drugi bihuzuri u tvom zakonu. Taki je u njega zakon i običaj, da je svaki milet serbez u svom zakonu i nek' se Bogu moli kako hoće i zna i kako se naučio. – E, Doga mi, fra Jerko – nastavit će Mehmed-aga – ti si za muštuluka. Kad je biva, tako, kogod mi bude čoban, ja ću mu bit' ovca. Ja, vjere ti, fra Jerko, još mi nešto kaži: kad Švabo meni neće dirat' u din, hoću li ja smjeti serbez i rahat svoj zanat ko i dosad goniti i konja potkivati? – Hoćeš – reče fra Jerko – slobodno u carskom zdravlju. 16
zgode fratri 1.indd 16
25/01/18 09:46
– E, pa fra Jerko, kad je tako, ja ću svoj nakovanj usred Beča usaditi, pa Doga mi, ako mi Franjo Josip dovede svoga konja, ja ću mu ga potkovati. Kad je taki Švabo, onda, fra Jerko, vjere mi, mi smo ćulanije što smo išli na njega. Ejdovale, fra Jerko, ja odoh veseo svojoj kući.
6. Gučogorski vikar Liječio se Safet-beg, plaćao vezirske liječnike, vozili su ga na Klokote, pa ga stavljali i u hladnu i u vruću vodu, no nije mogao da ozdravi, čudo jedno! Tako se beg rasrdi jedno jutro s proljeća pa će svojima: – Vozite me k papazima, onim pratrovima, u Guču Goru, propadoh ja! Tolike pare, dukate puste prosuh. Tako ga potrpaše u sijeno i s njim na kolima pred samostan. Safet-beg je bio i tko bi rekao da je to sad on. Stari lovac, i duša mu se razboljela, gledajući kako mu soko veremi, kako psi štekću, već evo koju godinu, drugu ili treću? A proljeće se javilo, iz doline pa sve do vrha gore, zeleno, pupavo i mliječno. Uhvatila se bolest oko nožnih zglavaka, prsti otekli, ruke ne mogu ni čibuka da dohvate. Samo begovska usta ostala i uvijek osoran jezik prema svima. Tako on povika svome slugi pred samostanom dosta jakim glasom, onako ležeći: – Ibrahime, zovni kojega pratra iz te kućetine da vidim što li će mi oni reći. A uto je fra Ivo, mladi vikar, već bio na vratima i svojim pasićem gonio kokoši, što su se prpale u lijehama luka pred kućom.
17
zgode fratri 1.indd 17
25/01/18 09:46
– Šta je, pobogu, kud će ta kola? – povika fra Ivo svojim jedrim glasom. Tako je u njega bio zdrav i jak glas da je Safet-beg malko podigao glavu s kola da vidi kakav je to junačina. Kad ugleda omalešna fratra, okrugle glave i sa širokim brčinama, opet spusti glavu. – Čuješ, Ibrahime, pitaj toga papaza, je li onaj papaz fra Jozo živ? – Živ nije, beže, a što bi, pobogu? – opet fra Ivo priupita. – Fra Jozo je bio hećim-papaz, a ti nisi ništa... – Ibrahime, okreni kola, povedi volove... – Čekaj, beže – potrča fra Ivo, gučogorski vikar – čekaj, ne hiti! Šta je, koja je nevolja? Safet-beg skrati svoju priču i ispriča kako je u lovu na lisice prozebao i u jednoj mehani na tlima prospavao noć po najgoroj zimi, bez prostirke i bez pokrivke. Sad mu se uhvatile ruke i noge, maknuti ne može. – Da samo, papaze, mogu zakoračiti i pojahati do gore, vola i ždrijepca bih odmah poslao – završi beg. – Pa ništa, beže, hoćeš li me poslušati, beže? – Hoću, papaze, ali ne bih rekao da ti šta znaš. – Evo nu poslušaj! Otkad je to tebi? – Ima već, rekoh li ti, dva, tri bajrama! – Ozdravit ćeš, moraš me poslušati u svemu! – Hoću, papaze, brzo ti to, ako znaš šta. – Pobogu, beže – nagne se nad kola vikar i opipa mu noge, pregleda ruke – ovako ćeš: imaš u bašči kopriva? – Na tovare, papaze. 18
zgode fratri 1.indd 18
25/01/18 09:46
– Kopriva tih da se nažanje, sve u rukoveti, pa tako, kako si sad u tom sijenu, još se više zatrpaj u mlade koprive i nek' te po rukama neko ispuca i to čini dok ti ne dodije, onda ćeš ozdraviti. – Okreni volove, Ibrahime, goni, a ti, papaze, čuvaj glavu, s kim se šališ, pamti! *** Već se sve uljetilo, žela se pšenica, od strane do strane čulo se siktanje kose i srpa te pokoja pjesma, vrlo slična okolini, kao da zemlja i šuma pjevaju s potokom. Fra Ivo je razvlačio lijevi brk i poslije mise, kao da je nešto mislio, pa došao do velikih vrata, naslonivši se. Bože moj, pogledao je na uvalu što se spuštala sva kao zvuk koji s visina silazi sve tiše, rastanjujući se do nečujnosti. I opet su neka kola škripala, a nisu se vidjela od gustoga granja nad putom. Došao Ibrahim, dovukao žita, a za kolima svezano glavato junče, opasnih rogova, svezan još i mlad bijelac, bosansko konjče skromna rasta, a ponosna oka. – Pratre – pozove Ibrahim – beg je danas prvi put dojašio iz Visokog u Travnik i šalje ovo da primiš – dar od bega i begovskog obraza! Fra Ivo se najprije zabezeknu, utrčavši u samostan, a svi fratri izađoše. Gvardijan se izdvoji pa se približi kolima. – Jest, fra Ivo, dobar vô, jaka kljusina, šta ti veliš? – rekne gvardijan. – Ama, neka on to begu vrati, pobogu, samo kožu od onoga juneta neka pošalje pratrima za opanke – tako završi gučogorski vikar. A Ibrahim se začuđen okrenu i udari volovskom žilom po volovima.
19
zgode fratri 1.indd 19
25/01/18 09:46
7. De libro genesis Običaj je propisivao da se u samostanskim refektorijima pri ručku čita Sv. pismo, a s početka i ispjeva koji vers. Kroz samostan u Kreševu slučajno je prolazio jedan musliman Ibro, a đak je zapjevao na latinskom jeziku iz Knjige Postanka: – De libro Genesis... Čuvši pjevanje, reče prisutnima u kuhinji: – Ama, odakle taj đak zna da je meni ime Ibro, a pogotovu da sam neoženjen?! Jedne uskrsne nedjelje, taj isti Ibro, kao njihov najbliži susjed i česti pohodnik samostana, čuvši fratre dok su pjevali Aleluju u crkvi, zapita se: – Šta su to zaklali nešto plaho debelo pak se na sva usta deru: Ala loja, ala loja!
8. Palij ujedinitelja Fra Grgo Martić često je posjećivao svoga velikog prijatelja, biskupa, političara i kulturnog mecenu Josipa Juraja Strossmayera u Đakovu. Usto što se borio za kulturno i političko zbližavanje slavenskih naroda, Strossmayer je težio i zbližavanju kršćanskih crkava i kultura, nadasve katolika i pravoslavaca, uvijek vjerujući u ideju da će neke pravoslavne crkve uspjeti ujediniti sa Svetom Stolicom. Posebna očekivanja na tomu planu imao je od pravoslavaca u Hrvatskoj. Kad bi se takvo što dogodilo, rimski bi papa poslao pozlaćeni štap, tzv. palij ujedinitelja preko svoga poslanika onomu tko je za ujedinjenje najzaslužniji. Fra Grgo je sve to znao, ali je trezvenije gledao na stvari, ne vjerujući da će Strossmayer uspjeti u svome naumu. Tako bi Strossmayer uporno odbijao sve argumente koje 20
zgode fratri 1.indd 20
25/01/18 09:46
21
zgode fratri 1.indd 21
25/01/18 09:46
mu je iznosio, pa je fra Grgo počeo tražiti druge načine ne bi li ga nekako odvratio od uzaludnoga posla. Jednom zgodom sjedili su za ručkom s još dvadesetak Strossmayerovih suradnika, uglavnom svećenika, ali i političara, kad poče fra Grgo: – Noćas sam sanjao čudan san: ja, kao, đakovački biskup... – reče pa ušuti. Strossmayeru, kažu, kašika stala pred ustima. Kako nije mogao izdržati, počeo je ispitivati fra Grgu što se još dogodilo u tom snu. – Mnoštvo naroda pred katedralom – nastavlja mirno fra Grgo – ja dobivam ovacije, toliko plješću, nikako da prestanu... – A zbog čega, fra Grgo, šta si to uradio pa ti aplaudiraju?! – nestrpljiv je Strossmayer. – A moj prijatelju... – polako će fra Grgo, skanjujući se. – Kao, ujedinio ja ove naše pravoslavce s Rimom! I dok masa i dalje plješće, prilazi mi papin legat i svečano mi uručuje palij ujedinitelja! Uzimam ja onaj zlatni štap... – I šta dalje bi? – opet je nestrpljiv Strossmayer. – A šta bi... – opet zastajkuje fra Grgo – Nešto vani šušnu, ja se trznuh i probudih, kad umjesto zlatnoga štapa – ona stvar u ruci!
9. Fra Grgo i princeza Fra Grgo Martić više je puta boravio u Beču i bio u dobrim odnosima s mnogima na dvoru. Kad bi netko od članova kraljevske obitelji dolazio u Bosnu, najčešće bi bio upriličen i susret s fra Grgom.
22
zgode fratri 1.indd 22
25/01/18 09:46
Tako je, kažu, neka od djevojaka s dvora fra Grgi telegramom najavila dolazak u Bosnu, kako bi se sastali: – Mnogopoštovani fra Grgo! Uskoro dolazim na Ilidžu kraj Sarajeva u toplice. Nadam se da ćemo se vidjeti u tvom Kreševu. Čim stignem na Ilidžu, jednom sam nogom već zakoračila u Kreševo i jedva čekam da se vidimo. – Mnogopoštovana, i ja sam veoma nestrpljiv da te vidim. Zato te ja, čim jednom nogom zakoračiš s Ilidže u Kreševo, već čekam na Kobiljači! – odgovori fra Grgo.2
2
Za one koji ne znaju: Kobiljača se nalazi otprilike na sredini puta između Kreševa i Sarajeva.
23
zgode fratri 1.indd 23
25/01/18 09:46
434
zgode fratri 4.indd 434
25/01/18 09:54
435
zgode fratri 4.indd 435
25/01/18 09:54
Bojati se ljudi, znači činiti krivo Bogu. Strah od ljudi možda i potiče otud što smo se nekad ogrešili o božiji princip. Čovek u kome ima živa duša ne bi, logički, trebao da se boji ljudi ni ičega ljudskog. Ivo Andrić, Znakovi pored puta
438
zgode fratri 4.indd 438
25/01/18 09:54
Fratri u zgodama i nezgodama Smijeh je nešto što je svojstveno samo čovjeku. U stereotipijama koje barataju s krajnostima smijeh je nešto što neizostavno ide uz plač. Međutim, to nije u potpunosti točno, osim u konstrukcijama koje graniče s kičem. Suprotnost smijehu je zapravo strah, s jedne strane imamo plemenitu ljudsku stranu, a s druge jednu od najmračnijih i najdestruktivnijih. Smijeh i plač ne isključuju jedno drugo, dok smijeh i strah ne mogu stajati u istoj rečenici. Postoji jedna sjajna anegdota o smijehu i strahu u posljednjem objavljenom romanu Milana Kundere Praznik beznačajnosti. Riječ je o anegdoti o dvadeset i četiri jarebice koja je, navodno, objavljena u knjizi Sjećanja Nikite Hruščova, odnosno o minijaturi u kojoj se sjajno preklapa nekoliko opsesivnih Kunderinih motiva: strah, smijeh, šala, istina i(li) laž. O čemu se radi? Staljin je uskom krugu svojih suradnika ispričao anegdotu o lovu na jarebice. Tijekom toga lova naišao je na stablo na kojemu su bile dvadeset i četiri jarebice, a on je u pušci imao samo dvanaest metaka. Staljin je ubio dvanaest jarebica, otišao po metke, vratio se i ubio preostalih dvanaest ptica. Zatim slijedi groteskna raspravo o istini i laži u Staljinovoj priči da bi se ispostavilo kako se Staljin zapravo šalio, odnosno svojim suradnicima ispričao tipičnu „lovačku“ priču. Međutim, ako znamo koliko je „šala“ u tom svijetu koji Kundera opisuje u svojim ranim romanima skopčana s tragičnim, fatalnim, tj. sa strahom, Staljinova anegdota pomalo ledi krv u žilama, iako je sasvim benigna. Smijeh u novoj knjizi anegdota fra Tomislava Brkovića je ljekovit. Isto se, naravno, odnosi i na prethodna tri izdanja knjige Fratri u zgodama i nezgodama koja je sazdana na smijehu i koja neka od najtraumatičnijih razdoblja naše povijesti 439
zgode fratri 4.indd 439
25/01/18 09:54
gleda s vedrije strane, odnosno bez onog opterećujućeg „viška povijesti“ iz kojeg se neizostavno generira strah ili sveopća buka i bijes koji nas, primjera radi, danas zapljuskuju iz medija. Ova je knjiga pravi mali podvig, čak i ako zanemarimo dosadašnja izdanja, jer je nastala bez uobičajene institucionalne potpore, bez koje je danas gotovo nemoguće objaviti knjigu na jednoj zavidnoj razini kao što je to ovdje slučaj, uključujući i sjajne ilustracije Otta Reisingera, jednog od najpoznatijih hrvatskih karikaturista i sarajevskog slikara Mirze Ibrahimpašića kojima se, u ovom novom izdanju, pridodaju one Davora Schunka. Na osnovu dosadašnja tri izdanja odabranih anegdota, nastalo je strip izdanje Fratri bosanski u stripu, podnaslovljeno Na svoj račun – na svoj način. Strip je nastajao u Brkovićevoj suradnji sa strip crtačem Markom Dješkom iz Osijeka. Ako je knjiga podvig, što onda reći za luksuzno urađeni strip album? Pogotovo ako znamo kako su slična izdanja na ovim prostorima danas gotovo incident, čak i kada se radi o izdanjima najvećih svjetskih strip autora? Posebna vrijednost Zgoda su povijesne anegdote koje neodoljivo podsjećaju na crtice iz franjevačkih ljetopisa koji su sačuvali memoriju jednoga naroda i vremena na osebujan način, koristeći pritom i formu anegdote koje ne moraju nužno biti potpuno autentične. A često to i nisu. Kao vjerojatno i dobar dio anegdota iz ove knjige. Najbolje anegdote su one koje imaju zatvorenu formu poput tzv. „kratke priče“, koje svoj efekt akumuliraju u pomno pripremljenim posljednjim rečenicama. Princip nastajanja anegdote možda je najbolje prikazao Ivo Andrić u priči Proba, u kojoj duhoviti i „nepopravljivi“ fra Serafin od svega pravi lucidne anegdote, poput one genijalne trostruke samonegacije, kad sebe na jednom mjestu naziva „oćeranim zeničkim kapelanom“. 440
zgode fratri 4.indd 440
25/01/18 09:54
Ono po čemu se ovo izdanje najviše razlikuje od prethodnih su ilustracije Davora Schunka, koje su svojevrsno osvježenje jer se stilski razlikuju od ilustracija provjerenog dvojca zato što naginju stripovskom izričaju. Tu je, također, i jedno novo poglavlje nazvano Andrićeve fratarske priče koje se sastoji od anegdota uzetih iz nekih Andrićevih priča i ulomaka iz romana Prokleta avlija i Travnička hronika. Ovim Brkovićevim postupkom kao da se logično zatvara jedan krug: većinu motiva za svoje priče Andrić je uzeo iz franjevačkih ljetopisa da bi oni sada odatle bili izvučeni i vraćeni u svoj „prirodni okoliš“, u nešto što bismo uvjetno mogli nazvati i suvremenim ljetopisom. Tu je, naravno, i dio iz neizostavne Čaše, onaj znameniti „govor“ fra Nikole Granića jednom bogoslovu u kojemu je na najbolji način sažeta Andrićeva poetika i koji bi mogao stajati kao povijesni moto bosanskih Hrvata: „Nije tebi mjesto u svijetu i u Njemačkoj, nego u manastiru i u Bosni. Šta ćeš? Ovo je zemlja oskudna i uboga, tijesna i mrka, ni valija nije u njoj lako biti a kamoli raja i redovnik. U ovoj se zemlji jedna čaša vidi i bode oči kao najviša kula u nekoj drugoj. Kome je do toga da bude rahat i zenđil, nije mu se trebalo u njoj roditi ni zafratriti. Ovdje se dram radosti dušom plaća. A ti idi sad pa pitaj zašto je tako. Ili, još bolje, niti idi niti pitaj, nego sjedi gdje si i budi što si, jer je ludo ići i pitati drugog šta te boli, a mnogo pametnije sjediti i razgovarati sam sa svojom mukom“. Ovaj ulomak aktualan je i danas kada se Bosna prazni kao nikada dosad, a ujedno i pokazatelj kako životne mudrosti prkose vremenu, bez obzira jesu li fikcionalne ili stvarne. Nedostaje mi u ovom pregledu, a to je i neka moja sugestija za neko buduće izdanje, jedna Andrićeva priča koja u sebi na sjajan način spaja „šalu“, a neodoljivo podsjeća na onu Staljinovu o dvadeset i četiri jarebice, te relaksirajući smijeh u završnici priče. Radi se o priči Šala u Samsarinom hanu, u kojoj silnik i drumski 441
zgode fratri 4.indd 441
25/01/18 09:54
razbojnik Džemo Kahriman „ženi“ dvojicu fratara, a koja završava duhovitim podbadanjem nakon što je priča o „vjenčanju“ stigla prije njih do samostana prema kojem su se uputili. Ova priča je školski primjer kako od anegdotalnog nastaje vrhunska literatura i kao da traži vraćanje u svoj sublimirani oblik. Ova je knjiga vrijedna po još jednoj stvari. U sustavima u kojima postoji jasna i čvrsta hijerarhija, a takav jedan je i Crkva, smijeh nije nešto uobičajeno, svakidašnje. Često je i subverzivan, poput imaginarnog drugog dijela Aristotelove Poetike koja govori o smijehu iz Imena ruže Umberta Eca, gdje se jedna kruta hijerarhijska struktura od smijeha štiti serijom krvavih ubojstava. Taj princip − sraz stroge vojne hijerarhije i smijeha − najbolje je prikazao Jaroslav Hašek u svom znamenitom romanu Doživljaji dobrog vojnika Švejka u kojemu njegov dobroćudni lik koristi jednu od najprovjerenijih i najsubverzivnijih „taktika“ skopčanih sa smijehom: on se naprosto „pravi“ budala. Smijeh je u Crkvi na neki način iznimka, pogotovo smijeh „na svoj račun“. Okoštalu hijerarhijsku vertikalu ponekad treba prodrmati, spustiti je na zemlju, u ovozemaljsku stvarnost. A ne postoji bolje sredstvo za to od humora, pogotovo blagotvornog smijeha „na svoj račun“, jer smijeh učas prizemlji i najveće taštine kojima su hijerarhijske strukture, pogotovo žuđene visine, „prirodni okoliš“. U tome je možda i sadržana tajna „ljekovitosti“ smijeha, što nam ova knjiga svakim svojim retkom potvrđuje. Josip Mlakić
442
zgode fratri 4.indd 442
25/01/18 09:54
KAZALO I. U LEGENDAMA 1. Ujak iz Sutjeske nadmudrio vezira 2. Ferman na plećima 3. Proroci 4. Antus mortus 5. Bosanski ujak tješi muslimana 6. Gučogorski vikar 7. De libro Genesis 8. Palij ujedinitelja 9. Fra Grgo i princeza
9 11 11 12 14 15 17 20 20 22
II. U KRONIKAMA 10. Iskopani novci 11. Prijelaz na islam 12. Bosna dobiva biskupa 13. Kako se po noći biži doma! 14. Na čestitanju paši 15. Pomoć u gradnji kuće 16. Božić u Zloselima 1803. godine 17. Ubojstvo fratra 18. Nemili događaj u Docu 19. Nit’ su kršćani, nit’ fratrovi krivi 20. Prema nami Bošnjacima! 21. Tko puca, a tko prolazi?! 22. Ne daj Bože trpjeti, koliko se može
25 27 31 32 32 33 34 35 37 40 45 46 47 48 479
zgode fratri 4.indd 479
25/01/18 09:54
23. Nikog ne pozdravlja 24. Ni svjedok ni tužitelj 25. Čudotvorni očev križ 26. Muslimani i biskup Šunjić 27. Mlogo će godina smrditi komisarstvo Kandino 28. Blaženi porobio manastir i pobjegao u Rostovo 29. Gdje je fra Anđeo? 30. Ubojstvo fratra? 31. Neka nas i takvih 32. Fratar i paša 33. Fra Grgini egzorcizmi 34. Kako je u Sarajevu prozvonilo 35. Časni starina fra Grgo Martić 36. Šuti, luđače, što radiš 37. Nadbiskup vrhbosanski Josip Stadler III. U RAZGOVORU 38. Eh, prečasni oče, domovina! 39. Vivat audacissimus Bosnita 40. Junak fra Stjepan 41. Ustajte lijeni, Bog sreću dijeli 42. Pokradeni fratar 43. Fra Marijanove kreposti 44. Ispunio obećanje! 45. I čifutova se obistini 46. Slijedite koga hoćete 47. Nametnuo se u fratre 48. Lauševo smirenje
52 53 54 64 67 67 70 71 74 75 78 84 90 94 99 117 119 119 120 121 121 122 122 123 124 124 125
480
zgode fratri 4.indd 480
25/01/18 09:54
49. Drugo rođenje fra Ive Božića 50. Budala ili... 51. Nemoj nam smetati! 52. Samo povuci 53. Klanjanje ne zaustavi zvona 54. Cestom do Bugojna 55. Ostali superlativi 56. Nisam vladika 57. Hoćeš, janje moje! 58. Kupnja konja 59. Lijenost i proždrtost 60. Za... 61. Narode, sad je sloboda! 62. Taksiratli glave 63. Bojazan od stjenica! 64. Pravo žandara! 65. Čemu inteligencija? 66. Možemo vas smrviti! 67. Pjesnik fra Grgo 68. Hrvatstvo na telale 69. Prvi bi zaintačio 70. Viđenje 71. Kreševska primalja 72. Do Murca 73. Nemam pravo! 74. Fra Grgini novci 75. Na kasi 76. Ko u hladnoj vodi
132 138 140 140 140 141 141 142 143 143 144 144 145 146 146 147 148 148 149 149 150 150 150 151 151 152 152 153 481
zgode fratri 4.indd 481
25/01/18 09:54
77. Zašto ne biti na piru! 78. Daj ‘vamo... ko te nauči čitati? 79. Berićet u grahu 80. Gjalski, gjavolski... 81. Fra Grgo i Ećimbaša I 82. Fra Grgo i Ećimbaša II 83. Fra Grgo i Ećimbaša III 84. Jedna repa bez repa! 85. Potreba i želja 86. Zečja misa 87. Odanost lovu 88. U pohodu bolesniku 89. O navikavanju na župničku službu 90. Bolesnik 91. Fojnička korešpondencija 92. Božić u Gučoj Gori 93. Kako je fratar priznao dijete 94. Kako je bosanski franjevac spasio Gazi Husrev-begovu biblioteku 95. Duh apostolski 96. Konji i kapelani 97. Fratar i Milava 98. Imam i kartam! 99. Preznojio se! 100. Za malo više rakije 101. Belencijašu jedan 102. Vi špricajte 103. Miješanje u posao 104. Fra Krešina vedrina
153 154 154 154 155 155 156 157 157 157 158 159 160 162 171 175 178 180 184 184 185 185 186 186 187 188 188 190
482
zgode fratri 4.indd 482
25/01/18 09:54
105. Poderano krilo 106. Dok mogu jesti i inatiti se... 107. Bolje zinjaš, nego što pjevaš 108. Marama na glavi 109. Bez eksperimentiranja, molim 110. Tko je to „A. Z.“ 111. Ako sam djed 112. Kvar na mopedu 113. Zaradio štednjak 114. Je l’ ti krivo!? 115. Surogat 116. Kume Marko, pripazi 117. Evanđelje dalje ništa ne govori 118. Dok otvorim oči 119. Mnogo pametan čovjek! 120. Križ i stupa (taraba) usporedo 121. Onda nema ukopa 122. Stid ga je 123. Bogu za leđima 124. Dugo se bilo u zatvoru 125. Treba li izvijestiti Ordinarijat? 126. Nije li i Vatikan malo pino? 127. U prava vremena 128. Navrati na neku kavu 129. Fratar utvara 130. Dopunska nastava 131. Pad 132. Omiljelo jelo bosanskih fratara!
191 191 192 192 193 193 194 195 195 197 197 198 199 199 200 200 201 201 202 202 203 203 204 204 205 205 206 206 483
zgode fratri 4.indd 483
25/01/18 09:54
133. Hladno 134. Protjerivanje smrada 135. Vjernici 136. Idemo ponovno! 137. Izgled đavla 138. Zadovoljština za grijehe 139. Rano mi je sutra 140. Samo vrag i novac 141. Bez crnog šala! 142. A ja, u svom jadu... 143. Tri po tri... 144. Koga vozi 145. Mladomisniku 146. Brigadir – udarnik 147. Putovanje u Guču Goru 148. Neki zlobni fratar! 149. Muško ili žensko? 150. Normalan ili ne? 151. Kćer za udaju 152. Fratri u Maršalatu 153. Bez jurisdikcije 154. Tko zna brojiti do deset 155. Ne dajte da vas zažvale! 156. Ako i poludi, neće biti sama! 157. Bez krova 158. Mora jesti danas! 159. Fratru 160. Dijeta
207 207 208 208 209 209 209 210 210 211 211 213 213 214 214 215 216 216 217 218 220 221 221 222 222 223 223 225
484
zgode fratri 4.indd 484
25/01/18 09:54
161. Molitva poput muhe 162. Molitva i oprost 163. Zaborav 164. Nek’ stoji 165. Ispovijed 166. Kad osjeti glad 167. Nek’ svijet misli! 168. Pečeni pilići s neba? 169. Vrijeme 170. Nož?! 171. Prvi put čuje 172. Ukazanje 173. Gdje si se sakrio? 174. Zdravo spavo 175. Misno vino 176. Bistro, Andrija! 177. Da zaboravim 178. Hajd’ povedite punice 179. Budilica je zvonila 180. Hoćeš li u jednom ili u dva komada? 181. Pun krevet 182. Je li odjednom? 183. Tko ima veću glavu? 184. Vrijeme za spavanje 185. Jurkan ne želi u raj 186. Župnik i žene 187. Debeli trbuh 188. Možeš i kusati
225 225 226 226 227 227 228 228 230 230 231 231 232 232 233 234 234 235 235 236 236 236 237 237 238 238 238 239 485
zgode fratri 4.indd 485
25/01/18 09:54
189. Župnik je umro 190. Radim u sudu 191. Fratarska loza 192. Zaruke 193. Samo naš gvardijan 194. Povrat novca 195. Psovka 196. Proljetni blagoslov 197. Budi bez brige 198. Tri banke 199. Fratarska babilonska kula 200. Da imadoh olovku 201. Kako si sada? 202. Fratar kao kokoš 203. U paketu tati! 204. Župnik se ne zna krstiti 205. Budi pratar, a ostalo prepusti drugima 206. Dvije marke po Očenašu 207. Šetam, šetaš, šeta 208. Odnesi kovaču 209. Protumači ovo 210. Gdje ti je glava? 211. Dečki, to je nemoguće 212. Što ime, a što prezime? 213. Ne mora biti nešto! 214. Blago tebi, ne moraš krečiti zidove 215. Pačja škola 216. Kilo jabuka
239 240 241 241 242 242 244 245 245 246 246 247 247 247 248 248 248 249 249 250 250 251 251 253 254 254 255 255
486
zgode fratri 4.indd 486
25/01/18 09:54
217. Morate me oboriti 218. Prosudite, tko je tko? 219. Čak tri svećenika 220. Oproštajno pismo 221. S hranom pod pazuhom 222. Glup profesor! 223. Eto, brte moj! 224. Fra Anđele, pripazi se! 225. Cundura, cundurae 226. Dragi naši muslimani! 227. Hod po kući 228. Ovane jedan! 229. Za veliku nuždu 230. Crkva i strelice 231. Skuša 232. Što kucaš? 233. Lijepo stvorenje 234. Nije nadaren 235. Vladanje 236. Moli za nas 237. Polići 238. Ti parok, krme kurban! 239. Da vide i moju pamet 240. A, to da! 241. Više meda 242. Pčela radilica 243. Nek’ Alojzije dođe na kavu 244. Što je s bijelim?
256 256 257 257 259 259 260 260 261 262 263 264 264 264 265 266 266 267 267 268 268 269 269 270 270 271 274 275 487
zgode fratri 4.indd 487
25/01/18 09:54
245. Šta prtljaš? 246. Dobar je i kruh! 247. Un bel funerale 248. Upitno Vjerovanje 249. Neki dobar čovjek 250. Naš svetac 251. Ne čuj, Bože, što kera laje 252. Ministranti i novinari 253. Gudin stonoga 254. Mjesto za sjedenje 255. Bracek, sekica 256. Koje vjere?! 257. Upozorenje 258. Samo se ti, ujače, malo skloni 259. Prije pedesetak godina? 260. Zabavni Striko 261. Striko i ... 262. ... Lola 263. Pojeli je miševi 264. Ohladi se pura 265. Espresso 266. Grbav teren 267. Jačina signala 268. Po abecedi 269. Poste susjedi 270. Knedle 271. Propovijed duga – vjera kratka 272. Domaćice i jaja
275 276 276 277 277 277 278 279 280 280 281 281 282 282 283 283 285 286 287 288 288 289 289 290 291 291 291 292
488
zgode fratri 4.indd 488
25/01/18 09:54
273. Još dva dana zla 274. Provincijalova dozvola 275. Zašto? 276. Vidi kolišni si 277. Već si darovala june 278. Pokušaj smjene gvardijana! 279. Kulen i frižider 280. Afrički biseri 281. Razumiješ se u svinje 282. Kako lajem? 283. Taman za srkat’ 284. Protiv pijanstva 285. U kući bez dimnjaka 286. Sa samarom na leđima 287. Prodaja junice u Travniku 288. Premješten 289. Musliman gvardijan 290. Omer i njegov fes 291. Pokapanje psa 292. Ne rodilo, što ne godilo! 293. Zec, gepek, policajac... 294. Tko tambura nogama? 295. Pokipi mlijeko 296. Seko, samo vi kažite 297. Ne treba pametniji 298. Koji je jezik? 299. Crno vino 300. Problem s motorom
292 292 293 293 293 294 295 296 297 297 298 298 299 299 299 304 304 304 305 307 307 309 310 310 311 311 312 312 489
zgode fratri 4.indd 489
25/01/18 09:54
301. Žalba novacima 302. Bolje vi, nego ja 303. Nevaljale slike! 304. Ja sam... 305. Tako je, ujače! 306. Meki i neobrazovani 307. Važno pitanje 308. Kad dođe k sebi 309. Dobra propovijed 310. Koga trebate? 311. Dabogda, sinko! 312. Ponovno premještaj 313. Magarci su ostajali u dvorištu 314. I fra Miroslav bi rijetkoga meda 315. Pismo fratru 316. Ključanje crkve 317. Fra Ivo šica 318. Cure u nevolji 319. Mehanizam za hranu 320. Pojma nema 321. Zapare 322. Konji 323. Ferhatova Sveta obitelj 324. Marija, Gospa od Zenice 325. Ljubila samostan kao dušu svoju 326. E, nećeš 327. Jesi l’ se ti uplašio? 328. Zavjet sv. Ivi
312 313 315 315 316 316 317 317 317 318 318 318 319 319 320 321 322 322 322 324 324 327 334 341 345 346 346 347
490
zgode fratri 4.indd 490
25/01/18 09:54
329. Bijeg pred kapelanom 330. Ne valja krasti! 331. Nije se čulo 332. Molitveni stroj 333. Kofer kolača 334. Zvonila je komšinka muslimanka 335. Neobično 336. Što je to ADSL? 337. Fratar i tornjak 338. Napraviti paroka i šporet od lima 339. Kako su nedjeljni akcijaši ušli u riječ Gospodnju 340. Šetaš 341. Šetam 342. Ne tjera imendan 343. Ubi, brate, ubi... 344. I tebi sinko
347 348 348 349 349 350 350 351 351 352 353 353 354 356 356 357
IV. U SJEĆANJU 345. Svi su pri meni! 346. Nevjesta je ovdje 347. Ovo među nogama 348. Samo griz 349. Na umoru! 350. Moj ujače, čitam te po brku! 351. Šššš 352. Daj mi krunicu! 353. Nazor u šćitskom samostanu 354. Nek’ mu bude ime Martin
359 361 361 362 362 363 363 366 366 366 367 491
zgode fratri 4.indd 491
25/01/18 09:54
355. Meho Maksima kupa 356. Živio sv. Ante 357. Gledao sam 358. Ne dipli sv. Ante 359. Lanjsko i ... 360. ... jučerašnje dijete 361. Prorok 362. Obavijest za put 363. Natoči nam, bolan, po jednu 364. Ključ od samostana 365. Gori zemlja 366. Nije izvršio pokoru 367. Spavanje s đavlom 368. Vezanje u ispovjedaonici 369. Konj čita novine 370. Sveti Ciprijane! 371. Neobično pitanje 372. Dioba duša na groblju 373. Ne vjerujem što ne vidim 374. Slagao Bogu 375. Babo mu se više puta ženio 376. Tko je ustanovio ženidbu? 377. Iz svetoga evanđelja 378. Samo dvije rečenice 379. Budalo, šuti! 380. Govori male mise! 381. Obavijest za rodbinu 382. Imate više svinja!
368 368 369 369 370 370 370 371 371 373 373 374 374 375 375 375 376 377 378 379 383 383 383 384 384 384 385 385
492
zgode fratri 4.indd 492
25/01/18 09:54
383. Liječnik i fratar 384. Fratar i filozof 385. Isusovac i fratar 386. Stara propovijed! 387. Nedjeljna milostinja 388. Suhe propovijedi 389. Udarac 390. Odakle si? 391. Molitva prije jela 392. Jedan pametan 393. Nikad se ne zna 394. Fratrov objed 395. Nogomet u raju 396. Nedjeljni nogomet 397. Fratrova svadba 398. Fratrov susjed 399. Sretni redovnik 400. Proputovanje 401. Znaš kakav si 402. Otišao u neku nogu 403. Whiskey 404. Ko djeca 405. Pij s razlogom! 406. Natjerao ga na misnika 407. Misije u župi 408. Pokisli i još im drago! 409. Voda kao vino 410. Decem praecepta vitae – Deset zapovijedi za život
386 386 386 389 389 389 390 390 390 391 391 392 392 392 394 394 394 395 395 396 396 397 405 406 407 408 408 410 493
zgode fratri 4.indd 493
25/01/18 09:54
411. Vicarius 412. Fratar i mudrolija momak 413. Uniđi k oltaru Božjem! 414. Kako je fratar postao ujak
411 412 413 414
V. ANDRIĆEVE FRATARSKE PRIČE I. U vodenici II. U zindanu III. Fratri će plivati, kao zejtin, po vrhu IV. Fra Serafin i Rasimbeg V. Fra Lukin habit VI. Likar fra Luka Dafinić VII. Čaša VIII. Stari i mladi redovnik
417 419 419 421 422 426 426 429 432
POGOVOR Josip Mlakić, Fratri u zgodama i nezgodama
437 439
DODATAK Fratri koji se spominju u zgodama Kazalo manje poznatih riječi i pojmova Bibliografija
443 445 455 471
494
zgode fratri 4.indd 494
25/01/18 09:54
Objavu knjige pomogla Općina Prozor-Rama 495
zgode fratri 4.indd 495
25/01/18 09:54
496
zgode fratri 4.indd 496
25/01/18 09:54
FRATRI U ZGODAMA I NEZGODAMA, 1. izdanje, Svjetlo riječi – Franjevački samostan Rama-Šćit, Sarajevo - Zagreb - Rama, 2008. 497
zgode fratri 4.indd 497
25/01/18 09:54
498
zgode fratri 4.indd 498
FRATRI U ZGODAMA I NEZGODAMA, 2. prošireno izdanje, Svjetlo riječi – Franjevački samostan Rama-Šćit, Sarajevo - Zagreb - Rama, 2010.
25/01/18 09:54
FRATRI U ZGODAMA I NEZGODAMA, 3. nepromijenjeno izdanje, Franjevački samostan Rama-Šćit, Rama-Šćit, 2012. 499
zgode fratri 4.indd 499
25/01/18 09:54
500
zgode fratri 4.indd 500
Tomislav Brković / Marko Dješka FRATRI BOSANSKI U STRIPU Na svoj račun – na svoj način, Franjevački samostan Rama-Šćit, Rama-Šćit, 2015.
25/01/18 09:54