Uračunavanje poreza plaćenog u inozemstvu mr. sc. Ida Dojčić

Od ukupnog broja poslovnih subjekata d.o.o-i i j.d.o.o.-i su u 2020. činili čak 93%, a svi ostali bili su zastupljeni s manje od 7%.

Prosječan broj radnika zaposlenih u d.d.ima bio je 152, u d.o.o.-ima oko 7, a u j.d.o.o.-ima 1,5. Najviše prosječne neto plaće isplaćivali su trgovci pojedinci i inozemni osnivači. Za njima slijede gospodarska interesna udruženja, komanditna društva, d.d.-i, itd. Ispodprosječne neto plaće (niže od 5.971 kn) isplaćivala su j.d.o.o.-i , javna trgovačka društva, zadruge i dr.

Najniže prosječne neto plaće isplaćivali su j.d.o.o.-i . Bile su za 43% niže nego u d.o.o.-ima (čije su plaće bile tek malo niže od prosjeka), dok su d.d.-i isplaćivali 23% više plaće od d.o.o.-a i čak 215% više od j.d.o.o.-a. Iako je pandemija (i potres) u 2020. značajno poremetila ekonomsko-financijske tokove, svi pravni subjekti su (u ukupnosti) ostvarili dobit, osim trgovaca pojedinaca i drugih osoba koji su iskazali zbirni gubitak.

Brojevi (u novcu iskazane veličine) i poslovni subjekati prema strukturi ponekad se i značajno razlikuju, u ovisnosti o promatranom elementu. Tako su d.d.-i , koji su u 2020. činili samo 0,5% ukupnog broja subjekata, zapošljavali 11,3% radnika i ostvarili 14,9% prihoda, te 4,1% ukupne bruto dobiti. A d.o.o-i, kojih je bilo čak 72,1% i koji su zapošljavali 75,8% radnika, ostvarili su 76,8% prihoda i 85,1% ukupne bruto dobiti. J.d.o.o.-i su sudjelovali s 21,1 % u ukupnom broju poslovnih subjekata, ali su zapošljavali samo 4,8% radnika i ostvarili tek 1,3% od ukupnih prihoda , te samo 0,5% od ukupne bruto dobiti.

Dodajemo na kraju da se ovaj kratak prikaz zasniva na podacima o poslovnim subjektima prema vrstama u ukupnosti i nisu razmatrane različite djelatnosti među kojima postoje velike razlike. Također, nije prikazan utjecaj pandemije i ograničenja proizašlih iz mjera Stožera civilne zaštite, ali niti utjecaj naknada za očuvanje radnih mjesta i poreznih olakšica.

PIŠE: IDA DOJČIĆ

Uračunavanje poreza plaćenog u inozemstvu

Mogućnost uračunavanja poreza plaćenog u inozemstvu jedan je od načina izbjegavanja dvostrukog oporezivanja. U međunarodnoj poreznoj praksi prihvaćeno je načelo da se ostvarenu dobit ili dohodak ne može oporezivati dva ili više puta (u zemlji izvora i u zemlji rezidentnosti), pa se pitanje dvostrukog oporezivanja rješava zaključivanjem međunarodnih ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i propisima nacionalnog zakonodavstva.

U ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, što ih je Republika Hrvatska sklopila s drugim državama, najčešće je ugovorena metoda običnog odbitka, što znači da se hrvatskom rezidentu uračunava porez plaćen u državi ugovornici (državi izvora), ali samo do visine poreza što bi ga platio da je ostvaren u RH. Zakon o porezu na dobit propisuje (čl. 30.) da ako je porezni obveznik ostvario

prihode ili dobit u ino-

zemstvu (izravno ili putem poslovne jedinice) na koju je platio porez na dobit ili njemu istovrsni porez, plaćeni porez u inozemstvu može uračunati u tuzemni porez najviše do iznosa poreza na dobit koji bi za tako ostvarenu dobit ili prihode platio u tuzemstvu. Iznos poreza na dobit koji se može uračunati utvrđuje se tako da se na dobit ili prihode ostvarene u inozemstvu primijeni stopa za uračunavanje. Stopa za uračunavanjeizračunava se tako da se stavi u odnos ukupna porezna obveza utvrđena prije dodatnih umanjenja porezne osnovice i ukupno ostvarena dobit samo iz tuzemnog poslovanja. Dodatna umanjenja jesu poticaji u obliku poreznih olakšica ili oslobođenja, propisani posebnim propisima.

U svrhu uračunavanja plaćenog poreza u inozemstvu porezni obveznik je dužan Poreznoj upravi predočiti

dokaz o plaćenom porezu

u inozemstvu.

U svrhu korištenja prava na uračunavanje poreza plaćenog u inozemstvu, uz poreznu prijavu prilaže se dokaz o porezu plaćenom u inozemstvu. Ako se taj dokaz ne može pribaviti do dana podnošenja porezne prijave, dostavlja se najkasnije u roku 60 dana nakon proteka roka za predaju porezne prijave u inozemstvu.

Odredbom čl. 52. Pravilnika o porezu na dobit (Nar. nov., br. 95/05 – 1/21) je pojašnjeno da ako tuzemni porezni obveznik obavlja djelatnost u inozemstvu preko poslovne jedinice ili ostvaruje prihode po nekoj drugoj osnovi na koje plaća porez na dobit ili njemu istovrsni porez, tako plaćeni porez u inozemstvu uračunat će se u tuzemni porez do propisanog iznosa, ako su prihodi ili dobit na koju je plaćen porez u inozemstvu uključeni u poreznu osnovicu. Ako porezni obveznik plaća porez na dobit ili njemu istovrsni porez u više različitih država, ukupno plaćeni porezi uračunat će mu se u tuzemni porez do propisanog iznosa. Iznos inozemnog poreza, koji se može uračunati u tuzemni porez, izračunava se tako da se na prihode ili dobit ostvarenu u inozemstvu primijeni tuzemna porezna stopa, te tako dobiveni iznos predstavlja najviši iznos koji se može uračunati. Ako je u inozemstvu porez plaćen po stopi nižoj od 18% ili 10%, ovisno o tome koju stopu porezni obveznik primjenjuje u poreznom razdoblju prema čl. 28. Zakona, tada se u tuzemni porez uračunava stvarno plaćeni porez. ! Obzirom da su u RH propisane dvije stope za oporezivanje dobiti, stopa koju porezni obveznik primjenjuje (10% ili 18%), ovisno o visini iskazanog ukupnog prihoda razdoblja, je ujedno i stopa za uračunavanje inozemnog poreza. ! Uračunavanje poreza plaćenog u inozemstvu iskazuje se na red. br. 54. PD obrasca. Uračunavanje poreza na dobit SPJ-a

Porezni obveznik koji u inozemstvu ima stalnu poslovnu jedinicu (SPJ) pri podnošenju Prijave poreza na dobit (PD obrasca) dostavlja poreznu prijavu za ukupno poslovanje u tuzemstvu i inozemstvu, a u privitku porezne prijave obračun poreza koji se uračunava u tuzemni porez. Porezni obveznik podnosi nadležnoj ispostavi Porezne uprave i ovjereni preslik porezne prijave podnesene u inozemstvu (ovjerava porezno tijelo ili ovlašteni porezni savjetnik), ovjereni prijevod te porezne prijave. ! Poduzetnici koji obavljaju poduzetničku djelatnost u inozemstvu i na poreznoj prijavi su iskazali uračunavanje poreza plaćenog u inozemstvu dostavljaju dokaze o porezu plaćenom u inozemstvu i obračune koji su dostavljeni inozemnim poreznim vlastima. Uračunavanje poreza na dobit KID-a

Poreznom obvezniku čije je

kontrolirano inozemno druš-

tvo (KID) platilo porez na dobit u inozemstvu, za dobit koja je temeljem čl. 30.b i čl. 30.c Zakona o porezu na dobit bila uključena u poreznu osnovicu, tako plaćeni porez uračunat će se u tuzemni porez uzimajući u obzir dobit kontroliranog inozemnog društva koja je uključena u poreznu osnovicu u odnosnu na ukupnu dobit tog KID-a. Što se smatra kontroliranim inozemnim društvom i kada postoji obveza uključivanja dobiti KID-a u tuzemnu prijavu poreza na dobit detaljno je pojašnjeno u FIP-u br. 04/21. Uračunavanje poreza na dobit po odbitku

U slučaju kada tuzemni porezni obveznici (rezidenti RH) ostvaruju u inozemstvu određene prihode, koji po propisima zemlje isplatitelja podliježu oporezivanju porezom po odbitku (witholding tax), mogu temeljem potvrde ino-poreznog tijela tako plaćeni porez u inozemstvu uračunati u tuzemni porez, na red. br. 54. PD obrasca. Porez u inozemstvu može biti ustegnut po stopi koju predviđa propis države isplatitelja ili po stopi koju predviđa međudržavni Ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja.

Plaćeni porez u inozemstvu uračunat će se u tuzemni porez do propisanog iznosa, ako su prihodi ili dobit na koju je plaćen porez u inozemstvu uključeni u poreznu osnovicu. Obzirom da se prihodi od dividendi i udjela u dobiti mogu izuzeti iz porezne osnovice, umanjenjem na red. br. 27. PD obrasca, tuzemni obveznik poreza na dobit ne može uračunati plaćeni porez po odbitku na isplaćenu dividendu ili udjele u inozemnom trgovačkom društvu, jer prihod na koji je plaćen porez po odbitku nije uključen u osnovicu poreza na dobit.