Neznatne ("de minimis") izmjene ugovora o javnoj nabavi koje su dopuštene uvijek Vedran Jelinović, dipl. iur.

PIŠE: VEDRAN JELINOVIĆ

Neznatne ("de minimis") izmjene ugovora o javnoj nabavi koje su dopuštene uvijek

Ugovor o javnoj nabavi može se izmijeniti tijekom njegova trajanja bez provođenja novog postupka javne nabave samo u skladu s odredbama članaka 315. – 320. Zakona o javnoj nabavi (Nar. nov., br. 120/16; u nastavku: ZJN 2016).

U lipanjskom broju časopisa iz 2021. pisali smo o izmjenama sukladno čl. 316. i 317., koje se moraju objaviti u Elektroničkom oglasniku javne nabave RH. U ovome broju pojašnjavamo izmjene ugovora o javnoj nabavi i okvirnih sporazuma koje su dozvoljene bez obveze objavljivanja u EOJN RH, kao i bez obveze provjeravanja je li izmjena možda značajna u smislu čl. 321. ZJN 2016.

Kako je to i pojašnjeno u uvodnoj toč. 107 Direktive 2014/24/EU, izmjene ugovora čiji su rezultat neznatne izmjene vrijednosti ugovora trebale bi do određene razine uvijek biti moguće bez potrebe provođenja novog postupka nabave. S tim ciljem te kako bi se osigurala pravna sigurnost predviđeni su „de minimis” pragovi ispod kojih nije potrebno provoditi novi postupak nabave. Ti pragovi preneseni su učl. 320. ZJN 2016. Uvjeti za sklapanje izmjena sukladno čl. 320. ZJN 2016

Naručitelj smije izmijeniti ugovor o javnoj nabavi tijekom njegova trajanja bez provođenja novog postupka javne nabave, ako su kumulativno ispunjeni sljedeći uvjeti: 1. vrijednost izmjene manja je od europskih pragova iz čl. 13. ZJN 2016, 2. vrijednost izmjene manja je od 10% prvotne vrijednosti ugovora o javnoj nabavi robe ili usluga, odnosno manja je od 15% prvotne vrijednosti ugovora o javnoj nabavi radova i 3. izmjena ne mijenja cjelokupnu prirodu ugovora.

Ako je učinjeno nekoliko uzastopnih izmjena, navedeno 10 i 15 %-tno ograničenje vrijednosti procjenjuje se na temelju neto

kumulativne vrijednosti svih

uzastopnih izmjena. Ako ugovor sadržava odredbu o indeksaciji cijene, referentna vrijednost za izračun maksimalnog povećanja cijene je ažurirana cijena

prvotnog ugovora u trenutku

izmjene.

Uz zadovoljenje vrijednosnih uvjeta iz toč. 1. i 2., izmjena ne smije uzrokovati promjenu naravi cjelokupne nabave, primjerice zamjenom radova, robe ili usluga koje je potrebno nabaviti nečim različitim ili temeljnom promjenom vrste nabave, jer se u takvim slučajevima može pretpostaviti mogući utjecaj na rezultate. Tako, primjerice, ukupno povećanje cijene radova ili robe od 5%, a koje se sastoji od 40% novih radova odnosno robe i odustajanja od 35% ranije ugovorenih radova odnosno robe može predstavljati značajnu izmjenu neovisno od toga što se radi o neznatnom povećanju vrijednosti osnovnog ugovora, jer nije zadovoljen kriterij iz navedene toč. 3.

S druge strane, ako su zadovoljena sva tri uvjeta, tada bez obzira o razlogu takve izmjene (pa čak i ako je razlog kakav previd, nedosljednost ili greška u inicijalnom postupku), nema zakonske zaprjeke za izmjenom ugovora. Pritom, naručitelj ne mora ni provjeravati je li izmjena značajna u smislu čl. 321. ZJN 2016 (npr. ne mora provjeravati bi li ta izmjena dovela do odabira drugačije ponude da je bila dio prvotnog postupka nabave). Primjer u kojem naručitelj razmatra izmjene dva postojeća ugovora o javnoj nabavi

Prvi ugovor tiče se nabave hrane u školi. Vrijednost prvotnog ugovora je 3.200.000 KN, a vrijednost promatrane izmjene u vidu dodatnih količina je 300.000 KN. Ova izmjena bila bi dozvoljena jer je

Neznatne ("de minimis") izmjene ugovora o javnoj nabavi koje su dopuštene uvijek

vrijednost izmjene manja od europskog praga za nabavu robe za decentralizirane naručitelje (221.000 EUR) manja je od 10% vrijednosti prvotnog ugovora, i njima se ne mijenja priroda ugovora.

Drugi ugovor tiče se izgradnje nove škole. Vrijednost prvotnog ugovora je 50.000.000 KN, a vrijednost izmjene je 8.000.000 KN. Ova izmjena nije dozvoljena, jer iako je vrijednost izmjene manja od europskog praga za nabavu radova (5.548.000 EUR), veća je od 15% vrijednosti prvotnog ugovora. U ovom slučaju naručitelj mora razmotriti je li koja druga dozvoljena izmjena dopuštena (npr. izmjena sukladno čl. 316. ili 317. ZJN 2016). U slučaju da nije, naručitelj ne može izmijeniti ugovor bez provedbe novog postupka javne nabave. U kojem obliku se sklapaju izmjene ugovora o javnoj nabavi?

Zahtjev zakona da ugovor bude sklopljen u određenom obliku važi i za sve kasnije izmjene i dopune ugovora. Budući da se ugovor o javnoj nabavi sklapa u pisanom obliku, i izmjene i dopune moraju biti u tom obliku. U slučaju kad je za sklapanje ugovora potrebno sastaviti ispravu, ugovor je sklopljen kad ispravu potpišu ugovorne strane. Pritom je dovoljno da obje strane potpišu istu ispravu ili da svaka od strana potpiše primjerak isprave namijenjen drugoj strani. Prema tome, ugovor kao isprava u pisanom obliku ne mora nužno formalnopravno biti sastavljen kao jedna isprava, već to može biti i bilo kakva pisana prepiska iz koje se može iščitati sadržaj

ugovora i identitet ugovornih strana. U tom slučaju će zahtjev pisanog oblika biti ispunjen sukladno čl. 292. st. 4. Zakona o obveznim odnosima. Žalba na izmjene ugovora o javnoj nabavi U slučaju nezakonitog sklapanja izmjena ugovora o javnoj nabavi primjenom Odredbe ZJN ugovora o javnoj 2016 nabavi o izmjenama na odgovarajući čl. 320. ZJN 2016, gospodarski subjekti mogu podnačin primjenjuju se i sporazuma tijekom na izmjene okvirnog njegova trajanja. nijeti žalbu u roku 60 dana od dana saznanja za takvu nezakonitu izmjenu (subjektivni rok), a unutar roka od 6 mjeseci od dana sklapanja ugovora (objektivni rok). Po pitanju prava na žalbu, pravni interes bi po logici stvari trebao biti priznat svakom gospodarskom subjektu koji dokaže svoj upis u sudski, obrtni, strukovni ili drugi odgovarajući registar u državi njegova poslovnog nastana. Drugim riječima, onome koji dostavi izvadak iz sudskog, obrtnog, strukovnog ili drugog odgovarajućeg registra koji se vodi u državi članici njegova poslovnog nastana.