Nepuno radno vrijeme prema Zakonu o radu Ljubica Ðukanović, mag. iur.

tom računu još nije iskoristio pravo na odbitak pretporeza pod uvjetom da izdavatelj računa o ispravku računa pisanim putem obavijestiti primatelja računa. Izdavatelju računa u elektroničkom obliku mora biti dostavljena obavijest o storniranju toga računa u elektroničkom obliku, a izdavatelju računa na papiru mora biti vraćen izvornik računa. Vraćeni račun u kojemu je PDV bio pogrešno iskazan izdavatelj mora pohraniti u svoju dokumentaciju i u knjigovodstvu proknjižiti ispravak PDV-a. Ako je primatelj računa prije ispravka računa već odbio pretporez, ispravak PDV-a može se provesti samo ako porezni obveznik kome je obavljena isporuka ispravi odbitak pretporeza i o tome pisano izvijesti isporučitelja.

Ako je račun izdan pore-

znom obvezniku koji nema pravo na odbitak pretporeza

ili krajnjem potrošaču obveza obračuna PDV-a može se ispraviti u razdoblju oporezivanja, u kojem je prodajna cijena ili dio prodajne cijene vraćen kupcu, a porezni obveznik raspolaže s odgovarajućim dokazom o povratu prodajne cijene.

Ako izdavatelj računa utvrdi pogrešku na izdanom računu u vezi s više iskazanim PDV-om nakon roka za podnošenje prijave PDV-a, pogrešno utvrđenu obvezu PDV-a može ispraviti u razdoblju oporezivanja u kojem je primio pisanu obavijest primatelja računa o ispravku odbitka pretporeza.

PIŠE: LJUBICA ÐUKANOVIĆ Nepuno radno vrijeme prema Zakonu o radu

Nepuno radno vrijemepropisano je čl. 62. Zakona o radu (Nar. nov. br. 93/14, 127/17 i 98/19; u nastavku: ZR) kao svako radno vrijeme kraće od propisanog punog radnog koje može biti od jednog sata do najviše 39 sati tjedno.

Radnik koji radi u nepunom

radnom vremenumože sklopiti ugovore o radu s više poslodavaca do ukupno četrdeset sati tjedno i ne može kod više poslodavaca raditi s ukupnim radnim vremenom dužim od četrdeset sati tjedno.

Ako radnik ima sklopljene ugovore o radu s dva i više poslodavaca na ukupno puno radno vrijeme od četrdeset sati tjedno, kao i radnik koji ima sklopljen ugovor o radu na puno radno vrijeme kod jednog poslodavca, može sklopiti ugovor o radu s drugim poslodavcem u najdužem trajanju do osam sati tjedno, odnosno do sto osamdeset sati godišnje (ugovor o dopunskom radu), samo ako su poslodavci s kojima radnik već prethodno ima sklopljen ugovor o radu, radniku za takav rad dali pisanu suglasnost.

ZR ne ograničava slobodu radnika i poslodavca da sklapaju ugovore o radu na nepuno radno vrijeme vodeći se osobnim potrebama tako da se nepuno radno vrijeme može odrediti na način da radnik svaki dan radi isti broj sati ili drugi broj sati. Nije ograničena niti donja granica odnosno najmanje trajanje nepunog radnog vremena, tako da donja granica može biti jedan sat tjedno ali ni u kom slučaju se ne može sklopiti ugovore o radu na određeno vrijeme s dva ili više poslodavaca na vrijeme duže od punog radnog vremena.

Poslodavac je obvezanradniku koji radi s nepunim radnim vremenom osigurati iste uvjete rada kao i radniku koji je sklopio ugovor o radu za puno radno vrijeme s istim poslodavcem ili prema posebnom propisu s njim povezanim poslodavcem, s istim ili sličnim stručnim znanjima i vještinama, a koji obavlja iste ili slične poslove.

Radnik je obvezan prilikom sklapanja ugovora o radu za nepuno radno vrijeme obavijestiti poslodavca o sklopljenim ugovorima o radu za nepuno radno vrijeme s drugim poslodavcem odnosno s drugim poslodavcima.

Zakonska zabrana utakmice odnosi se i na radnike s nepunim radnim vremenom tako da je za zaposlenje kod drugog poslodavca nužna prethodna suglasnost poslodavca kod koga je radnik već u radnom odnosu s nepunim radnim vremenom. Suglasnost je potrebna samo ako su poslovi koje radnik obavlja kod drugog poslodavca iz djelatnosti prvog poslodavca kod koga već radi u nepunom radnom vremenu.

Nepuno radno vrijeme prema Zakonu o radu

Radnik može raditi prekovre-

meno samo ako dostavi poslodavcu pisanu izjavu o pristanku na takav rad ako radi u: ▶ nepunom radnom vremenu kod više poslodavaca i ▶ nejednakom rasporedu radnog vremena iz čl. 66. i 67. ZR-a, osim u slučaju više sile (čl. 65. st. 6. i čl. 68. st.2. ZR-a).

Sklapanjem ugovora o radu s nepunim radnim vremenom dobro je u samom ugovoru to utvrditi kao i vrijeme trajanja tog rada jer u pravilu kod ni jednog poslodavca nije određeno kada se sklapaju ugovori o radu na nepuno radno vrijeme i u kom trajanju

već to ovisi o opsegu posla.

Važan uglavak ugovora o radu u nepunom radnom vremenu

odnosi se na ugovaranje plaće, dodataka na plaću i materijalnih prava koji se mogu ugovoriti u određenom iznosu. Ako se u ugovoru o radu stranke pozivaju samo na primjenu kolektivnog ugovora ili pravilnika o radu a ne ugovore plaću, tada će radnik ostvariti plaću razmjerno vremenu na koje je sklopio ugovor o radu (čl. 62. st. 6. ZR-a).

Poslodavac je dužan radniku koji je kod njega zaposlen na temelju ugovora o radu za nepuno radno vrijeme, osigurati uvjete uređene kolektivnim ugovorom ili drugim propisom koji ga obvezuje, koji su utvrđeni za radnika koji je sklopio ugovor o radu za puno radno vrijeme te obavlja slične poslove i ima slična stručna znanja i vještine. Ako kolektivnim ugovorom ili drugim propisom koji obvezuju poslodavca nisu uređeni uvjeti rada, poslodavac

je radniku koji je kod njega zaposlen na temelju ugovora o radu za nepuno radno vrijeme, dužan osigurati primjerene uvjete rada kao radniku koji je sklopio ugovor o radu za puno radno vrijeme, a koji obavlja slične poslove i ima slična stručna znanja i vještine.

Naknada plaće koju ostvaruje radnik koji radi u nepunom radnom vremenu u slučajevima određenim zakonom, određuje se u odnosu na ostvarenu plaću, za sate odnosno za dane koje bi radio u nepunom radnom vremenu da ne koristi neko od prava osnovom kojega ostvaruje pravo na naknadu plaće (godišnji odmor, rodiljni dopust, bolovanje).

Određena prava ZR veže uz samu činjenicu zaposlenja, neovisno da li radnik radi u punom ili nepunom radnom vremenu. Tako dnevni odmor (čl. 74. Zra), tjedni odmor (čl.75. ZR-a), trajanje godišnjeg odmora (čl. 77. ZR-a) i plaćenog dopusta (čl. 86. ZR-a), radnik koji radi u nepunom radnom vremenu ostvaruje kao i radnik koji radi u punom radnom vremenu.

Stankuu trajanju od 30 minuta tijekom dnevnog rada ostvaruju samo radnici koji rade u nepunom radnom vremenu uz uvjet da u nepunom radnom vremenu dnevno rade u trajanju od najmanje šest sati (čl. 73. st. 1. ZR-a), a maloljetni radnik u trajanju od najmanje četiri i pol sata dnevno (čl. 73. st. 2. ZR-a).

Obveza radnika koji radi u

nepunom radnom vremenu je da obavijesti poslodavca o sklopljenim ugovorima o radu za nepuno radno vrijeme s drugim poslodavcem, odnosno drugim poslodavcima. Za kršenje ove obveze ZR nije propisao prekršajne mjere već je ostavio na volju poslodavcu da procijeni utjecaj tog kršenja na ugovor o radu.